Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone "Buzovica" na području naselja Sveta Marija

zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 15. Statuta Općine Sveta Marija ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Sveta Marija ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 11/04.) Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na 49. sjednici, održanoj 17. 1. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone "Buzovica" na području naselja Sveta Marija I. OPĆE ODREDBE Q

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone "Buzovica" na području naselja Sveta Marija (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se južno i sjeverno od državne ceste D 20, te sjeverno od lokalne ceste LC 20039 i istočno od lokalne ceste LC 20044. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 19,0 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i u. Odredbe za provođenje SVETA MARIJA 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom tt prikazu br. 2. "Detaljna namjena površina kojim je definirana namjena površina za: - planirane građevne čestice proizvodne i/ili poslovne - uslužne ili trgovačke namjene /oznaka Kl/; - planirane građevne čestice poslovne - uslužne ili trgovačke i/ili ugosti teljsko-turističke namjene /oznaka K2/; - planirana građevna čestica poslovne - uslužne ili trgovačke i/ili komunalno-servisne namjene /oznaka K3/; - planirana građevna čestica proizvodne i/ili poslovne - uslužne ili trgovačke namjene i/ili benzinske postaje /oznaka K4/; - građevne čestice za izgradnju infrastrukturnih građevina - transformatorske stanice /oznaka IS1/; - planirana građevna čestica - benzinska postaja i prateći poslovni sadržaji /oznaka IS2/; postojeća građevna čestica sportskorekreacijske namjene - lovački dom /oznaka Rl/; postojeća građevna čestica sportskorekreacijske namjene - ribički dom, za koju se predviđa legalizacija /oznaka R2/; - ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/. 4 * Broj 1 SLUŽBENI

Članak 5.

Članak 5. i) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina" i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6-12, ovih odredbi.
Članak 6. 3) Na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene uslužne ili trgovačke /oznaka Kl/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, osim za primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, te - poslovnih građevina - uslužnih ili trgovačkih. 4) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 5) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 6) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za:

Članak 6.

- preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, te žbuke - preradu drveta, - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mesa, ribe, rakova i si., - proizvodnju tekstila, - proizvodnju hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. 7) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - 99 Stranica 109 GLASNIK servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 8) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju metala, kože, stakla, - proizvodnju kemijskih proizvoda koji ne spadaju u grupu prehrambenih, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka niti - smještajne turističko-ugostiteljske namjene, - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 7.

Članak 7. 1) namjena - uslužna ili trgovačka i/ili ugostiteljsko-turistička namjena /K2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju poslovne građevine ili poslovnog kompleksa /oznake K2/: - uslužnih ili trgovačkih djelatnosti ili - turističkih ili ugostiteljskih djelatnosti 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesärske, stolarske i slične radionice), 3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, osim specijaliziranih skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 4) Građevinom turističkih ili turističkih djelatnosti smatra se građevina: Stranica 110 a SLUŽBENI GLASNIK" Broj 1 - motela, - pansiona, - kavane, - disco club ili druga ugostiteljska građevina zabavnog sadržaja. 5) Ukoliko je na čestici poslovne namjene /K2/, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi drugu građevinu ili kompleks građevina poslovne namjene, prema gore navedenoj definiciji. 6) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je graditi kao pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti:

Članak 7.

- porte, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica uslužne ili trgovačka i/ili ugostiteljsko-turističke namjene /K2 ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju metala, kože, stakla, « proizvodnju kemijskih proizvoda koj i ne spadaju u grupu prehrambenih, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka niti - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 8. 1) Na građevnoj čestici pos ovne namjene uslužne ili trgovačke i/ili komunalno-servisne /oznaka K3/ mogu se graditi, kao građevine osnov ne namjene jedna ili kompleks poslovnih građevina: - komunalno servisnih, - uslužnih ili trgovačkih, a - obavezno je u dijelu čestice urediti reciklažno dvorište, odnosno prostor za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina, osim biootpada za kompostarne kod čijeg obavljanja se na otvorenom skladišti rasuti teret organskog podrijetla. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalno servisnih djelatnosti smatra se građevina za: - otvorena kamionska parkirališta, parkirališne i garažne građevine, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina, osim biootpada za kompostarne i slične djelatnosti kod čijeg obavljanja se na otvorenom skladišti rasuti teret. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financij a, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 8.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 5) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.

Članak 9.

Članak 9. 1) Na građevnoj čestici proizvodne i/ili poslovne namjene - uslužne ili trgovačke i/ili benzinske postaje /oznaka K4/ mogu se graditi sve vrste građevina kao i na česticama proizvodne i/ili poslovne namjene - uslužne ili trgovačke /oznake Kl/, što se utvrđuje prema članku 6. ovih odredbi, osim što se kao osnovni sadržaj ili jedan od sadržaja na čestici može graditi benzinska postaja.
Članak 10. 1) Na građevnoj čestici benzinske postaje i pratećih poslovnih sadržaja /IS2/ može se kao građevina osnovne namjene graditi benzinska postaja. 2) Uz benzinsku postaju moguće je kao prateću građevinu graditi jednu ili kompleks poslovnih građevina slijedećih namjena: Broj 1 a SLUŽBENI - trgovačkih djelatnosti uz funkciju benzinske postaje s prostorom ugostiteljske namjene kao restoran, caffe barove ili snack bar javnog korištenja, - građevine komunalno servisnih djelatnosti: - otvorenog kamionskog parkirališta, - parkirališne i garažne građevine, - građevine i uređaji za pranje i osnovni servis vozila. 3) Uz građevinu osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji osnovne djelatnosti: - nadstrešnice za parkirališta - spremnike goriva i slično.

Članak 11.

Članak 11. 1) Unutar čestice sportsko-rekreacijske namjene - lovački dom / R l / može se rekonstruirati, dograditi i nadograditi postojeća građevina lovačkog doma za potrebe lovačkog društva, u kojoj se može locirati jedan ugostiteljski sadržaj. 2) Uz dom se mogu se graditi parkirališta za vozila i pomoćne građevine za potrebe uzgoja ili zaklona divljači.
Članak 12. 1) Unutar čestice sportsko-rekreacijske namjene - ribički dom /R2/ može se rekonstruirati i dograditi postojeća građevina ribičkog doma za potrebe ribičkog društva, u kojoj se može locirati jedan ugostiteljski sadržaj. 2) Uz građevinu se mogu na čestici graditi pomoćne građevine - spremišta i garaže do ukupne površine od 50,0 m , a potrebno ih je locirati unutar područja za razvoj građevina.

Članak 13.

Članak 13. 1) Površina za izgradnju građevina infrastrukture /LSI/, namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnju transformatorske stanice.
Članak 14. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se prometnica, pješačkih komunalnih infrastrukturnih mreža opskrb vodom inom, električnom uomu iavnom rasvjetom, telekomunikacij sk'om mrežom te sustavima 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVI NA GLASNIK" Stranica 111

Članak 15.

Članak 15. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 16. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6 - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: * - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građev. čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 17.

Članak 17. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8% planirane površine.
Članak 18. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 19.

Članak 19. i) Više susjednih građevnih čestica, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu Stranica 112 Broj 1 "SLUŽBENI GLASNIK" se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 20. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/

Članak 21.

Članak 21. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/Je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ jednak je za sve građevne čestice, osim čestice lovačkog i ribičkog doma i iznosi kig <=0,40. 4) Nadstrešnicom nadkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene i poslovne namjene /oznaka Kl, K2, K3 i K4/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25% površine čestice.

Članak 22.

Članak 22. 1) Ukupna (bruto) tlocrtna površina građevina određuje se kao maksimalna dozvoljena tlocrtna projekcija svih izgrađenih i svih planiranih prizemnih etaža građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) tlocrtna površina građevina određuje se za čestice za koje nije određena izgrađenost, a ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi maksimalno: - za sportsko-rekreacijsku namjenu (lovački 2 dom) /oznaka Rl/ - 1.000,0 m površine građevina, a - za sportsko-rekreacijsku namjenu (ribički dom) /oznaka R2/ - 600,0 m površine građevine.

Članak 23.

Članak 23. i) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ jednak je za sve građevne čestice, osim čestica lovačkog doma /oznaka R1/, ribičkog doma /oznaka R2/ i čestica infrastrukturnih građevina - trafostanica /oznaka IS1/ i iznosi kis <=1,00. 3) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica za infrastrukturne građevine /oznaka IS1/ / iznosi kis<=0,4.

Članak 24.

Članak 24. 1) Ukupna (bruto) površina građevina određuje se kao maksimalna dozvoljena površina svih izgrađenih i svih planiranih etaža građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina građevina određuje se za čestice za koje nije određena iskoristivost, a ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi maksimalno: - za sportsko-rekreacijsku namjenu (lovački 2 dom) /oznaka Rl/ - 1.600,0 m površine građevina, a - za sportsko-rekreacijsku namjenu (ribički dom) /oznaka R2/ - 600,0 m2 površine građevine.

Članak 25.

Članak 25. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.
Članak 26. 1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih i pratećih građevina_koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za proizvodnu i/ili poslovnu - uslužnu ili trgovačku namjenu /oznaka Kl/ Vosn= 10,00 m, osim čestice br. 17 za koju je Vosn =6,60, - za poslovnu - uslužnu ili trgovačku i/ili ugostitelj sko-turističku namjenu /oznaka K2/ Vosn=10,00m, Broj 1 U SLUŽBENI - za poslovnu - uslužni ili trgovačku i/ili komunalno-servisnu namjenu /oznaka K3/ V=6,60m, - za proizvodnu i/ili poslovnu - uslužnu ili trgovačku namjenu ili benzinsku postaju /oznaka K4/Vosn=10,00m, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznaka Rl/ i benzinsku postaju s pratećim poslovnim sadržajima na čestici oznake IS2, V=6,60 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS1/ i sportsko-rekreacij sku namjenu - ribički dom /oznaka R2/ Vosn=4,00m. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka Kl/ i za poslovnu - uslužnu ili trgovačku i/ili ugostitelj sko-turističku namjenu /oznaka K2/, dijelovi proizvodnih i poslovnih građevina mogu imati i veću visinu vijenca od utvrđenih 10,00 m, ali ne više od 50% ukupne površine građevina.

Članak 27.

Članak 27. 1) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na građevnim česticama može biti iste visine kao i građevine osnovne namjene.
Članak 28. 1) Visina vijenca pomoćnih građevina na svim građevnim česticama osim na čestici ribičkog doma /oznaka R2/ određuje se s maksimalno 4,80 m, a može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i nemogućnost pada na građevine susjednih čestica. 2) Pomoćne građevine na čestici ribičkog doma /oznaka R2/ mogu imati visinu vijenca do 4,0 m.

Članak 29.

Članak 29. 1) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine trafostanice - /oznaka IS1/ ne mogu se graditi pomoćne građevine.
Članak 30. i) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi: 2) Na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne- uslužne ili trgovačke namjene /Kl/, osim za česticu br. 17, osnovne građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA, a prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Na građevnim česticama poslovne - uslužne ili trgovačke i/ili ugostitelj sko-turističke namjene 9» Stranica 113 GLASNIK /K2/ osnovne građevine mogu imati najviše četiri
(4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA, a prateće građevine mogu imati najviše tri
(3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 4) Na građevnim česticama poslovne - uslužne ili trgovačke i/ili komunalno-servisne namjene /K3/, benzinska postaja s pratećim poslovnim sadržajima /IS2/ i sportsko-rekreacijske namjene - lovački dom /Rl/, te na građevnoj čestici proizvodne i/ili poslovne- uslužne ili trgovačke namjene /Kl/ pod brojem 17. ,osnovne i prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. 5) Na građevnoj čestici proizvodne i/ili poslovneuslužne ili trgovačke namjene i/ili benzinske postaje /K4/ osnovne građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA, a prateće građevine mogu imati najviše tri
(3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.

Članak 30.

6) Na građevnim česticama infrastrukturnih građevina /IS1/ i sportsko-rekreacij ske namjene - ribički dom /R2/, osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etaže i to PRIZEMLJE. 7) Pomoćne građevine mogu imati jednu (1») etažu i to PRIZEMLJE.
Članak 31. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 32.

Članak 32. i) Visina nadozida mjeri se na u nutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na Stranica 114 Broj 1 "SLUŽBENI GLASNIK" pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33. i) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina".
Članak 34. i) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6 - 1 3 ovih odredbi. 2) Površina pratećih građevina na građevnim česticama za proizvodnu i/ili poslovnu namjenu /oznaka Kl, K2, K3 i K4/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.

Članak 35.

Članak 35. i) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6-13 ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 36. i) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određenje kartografskim prikazom br.7. - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne, prateće i pomoćne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 37.

Članak 37. i) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. r 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 38.

Članak 38. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 39. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 40.

Članak 40. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 4L 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe daljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Broj 1 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 115