GLASNIK

Arhiva › 2004. › SGGČ 6

SGGČGrad Čakovec

Stoljeća razvija se tekstilna industrija (tvornica "Neuman") današnji Čateks, pilana, Mesna industrija Vajda, tvornica "Braće Graner" (današnji MTČ). Danas je to administrativno, kulturno, industrijsko, trgovačko, fmancijsko, prometno i .turističko središte Međimurja. PO statistikama čak 65% svih zaposlenih s područja Županije radi u Čakovcu. . Po tipologiji nastanka Čakovec možemo uvrstiti u red gradova nastalih kao podgrađe feudalnog grada. On nema pravilnu strukturu, niti ortogonalnu mrežu ulica, jer nije bio građen planski. Raster ulica u arealu između Masarykove ulice, Trga E. Kvaternika i ulice M. Oreškovića te Starog grada na zapadu, daje neke pretpostavke za lociranje Aquame (rimskog Kastruma smještenog na putu između Petovie (Ptuja) i Murse (Osijeka), međutim, te pretpostavke nisu potvrđene arheološkim nalazima. Prostorna organizacija prvobitne jezgre određena je feudalnim gradom, glavnim komunikacijama, te trgom kao centrom podgrađa. Utvrda Čakovec sagrađena je usred močvarnog terena, aluvijalne doline rijeke Drave, nedaleko dravske stepenice. Razlog takve lokacije bio je prvenstveno strateški, posebno s obzirom na pojavu turske opasnosti. Osim što je čitav "poluotok" Međimurja prirodno zaštićen brzim rijekama Dravom i Murom, upravo smještajem u močvarni teren grad je bio gotovo neosvojiv za tursku opremu i način ratovanja. N a poziv Zrinskih 1659. u Čakovec su doselili franjevci, osnovali samostan i izgradili crkvu Sv. Nikole. Izgradnja samostana i crkve bili su važni za formiranje žarišta gradskog podgrađa. Ispred crkve formira se glavni gradski trg, koji se prema istoku i prema zapadu sužava u ulicu. Ljevkastim ulaznim trgom na zapadu oblikuje se spoj podgrada s utvrdom. Kuće u Čakovcu, pa tako i u čitavom Međimurju, bile su prizemne, građene od drva i pokrivene hrastovom šindrom. Obilje šuma hrasta lužnjaka bilo je izvor građevinskog materijala, čak je i Franjevački samostan do 1702~ godine bio. drvena građevina. U izgledu nekadašnje glavne ulice ritmički su se smjenjivale kuće (zabatom okrenutim prema ulici) i ograde, tako da je naselje bilo rahlo izgrađeno. Svaka kuća je u dvorištu imala gospodarske zgrade, a iza njih voćnjake i vrtove. Slika grada mijenja se u 18. i 19. st. Zgrada Franjevačkog samostana bila je osim palače Zrinskih prva zidana zgrada u Čakovcu, a nakon nje i ostale. zgrade se zamjenjuju zidanicama. Formiraju se ulični nizovi, izgradnja se zgušnjava i zgrade dobivaju prvi kat. Naselje se širi duž prilaznih cesta prema Varaždinu, Nagykanizsi i Prelogu. Osim glavne, formiraju se i poprečne ulice, te jedna paralelna s glavnom, nazvana Uska ulica, tako određujući gradske blokove. Na taj način grad se širi prema jugu do potoka Trnave. Čakovec poprima sliku i karakter skladnog nizinskog jednokatnog gradića. Dolaskom željeznice 1860. godine događaju se značajne intervencije na širem području grada koje će mu formirati strukturu sve do danas. Čakovec se širi prema jugozapadu uz Kolodvorsku cestu i prema jugoistoku uz cestu za Buzovec, ogranak -slavne pruge prema Pragerskom i Lendavi odredile su granice širenja grada. Čakovec će se dalje razvijati popunjavajući dati 'mu okvir. Prirast stanovništva od 1900. do Drugog svjetskog rata i doseljavanje, djelovat će na širenje grada u tim okvirima. . 'poslijeratni razvoj, euforija, nazadovanje agrarne okolice, raseljavanja sela, te koncentriranje stanovništva u gradu, počinje polako probijati ta prirodna ograničenja. Grad se širi prema sjeveru sjeverozapadu. . Formalni Akt zaštite u Čakovcu imaju : * Utvrda Zrinskih s palačom ( spomenik nulte kategorije) * Franjevački samostan' i crkva Sv. Nikole ( spomenik prve kategorije) * Povijesna jezgra grada kao kulturno povijesna cjelina * Utvrda Zrinskih s palačom ( spomenik nulte kategorije) Utvrda Čakovec na današnjem mjestu sa Strana

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Nema izdvojenog teksta za ovaj akt.

Ostali akti u ovom izdanju (17)