Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu

4. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 15. Statuta Općine Belica i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 9/98.), Općinsko vijeće Belica na 16. sjednici, održanoj 24. 4. 2000. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja). Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia V d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja Gardinovec.

Članak 2.

Članak 2. Novoplanirano područje Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu prema ovom Detaljnom planu uređenja smješteno je južno od glavnog prometnog pravca prema Dekanovcu i novoizgrađene crkve iza koje je jedan od dvaju ulaza u novoplanirano područje. Područje se nastavlja na novoizgrađenu stambenu zonu Marof, a nalazi se na dijelu lokaliteta topografskih naziva Berek i Sirčeva lokva. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98.), a granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 4 hektara. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje, II. Odredbe za provođenje. ' GLASNIK " Broj 2 Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:' 1. Situacija - podloga za izradu plana, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža, • 6. Uvjeti građenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, 7. Uvjeti gradnje. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA \ /

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina /oznake M/, ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom kategorije ulice 1 - 4/, javne zelene površine /oznake Z i linijske oznake za zeleni pojas unutar uličnog koridora/, površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu i izvan uličnih koridora /označene su linij ski/, rezervne površine /oznake RZ/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene u funkciji stambenog naselja je građevna čestica.
Članak 6. Građevne čestice u funkciji naselja predviđene ovim Detaljnim planom uređenja namijenjene su iz gradnji građevina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/. Mješovita, pretežito stambena namjena /M/ omogućava gradnju stambene građevine uz koju je: dopuštena gradnja gospodarskih građevina uz stambenu građevinu i korištenje dijela građevne čestice u funkciji poljoprivrednog gazdinstva za vlastite potrebe ili Broj 2 "SLUŽBENI dopuštena gradnja zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne građevine u sklopu stambene građevine, koja će služiti isključivo poslovnoj namjeni. Vrsta djelatnosti ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambenog susjedstva.

Članak 7.

Članak 7. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta: na zelenoj površini javnog parka /oznaka Z/ izgradnja manjeg sakralnog obilježja - poklonca, od nosno postava druge vrste javne plastike, na ostalim zelenim površinama izgradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko se time ne ugrožava promet.
Članak 8. Rezervne površine su površine koje se radi svoje veličine i orijentacije te rubnog položaja unutar građevne zone ne mogu koristiti u svrhu formiranja građevnih čestica i izgradnje građevina prije korekcija granica građevnog područja. Do tada ih se može koristiti u poljoprivredne svrhe ili kao otvorene skladišne ili radne prostore. Sukladno namjeni dopušta se postava vanjskog opločenja na ovim površinama i njihovo ograđivanje. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 9.

Članak 9. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuju se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10. Građevne čestice novoplaniranog uličnog poteza niraju se prema kartografskom prikazu broj 6. - \ GLASNIK" Stranica 79 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Svakoj pojedinoj novoplaniranoj građevnoj čestici u tom je kartografskom prikazu: dodijeljena numerička oznaka - broj građevne čestice, određena okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima, određen koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice ovisno o pripadajućoj namjeni.

Članak 11.

Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 12. Minimalna širina građevne čestice u novoplaniranom dijelu područja obuhvata plana je 18,00 m, a njena minimalna duljina je 28,00 metara.
Članak 13. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 14.

Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 2. - Detaljna namjena > / • površina i iznosi za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M/ kig <= 0,35, Stranica 80 Li SLUŽBENI za zelenu površinu javnog parka /oznaka Z/ kig <= 0,20.

Članak 16.

Članak 16. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 2. - Detaljna namjena • * površina i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M/ kis <= 1,00, za zelenu površinu javnog parka /oznaka Z/ kis <= 0,20. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 18.

Članak 18. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: ukupnu (brutto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevine osnovne namjene i pratećih negospodarskih građevina /E/ i maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih i gospodarskih građevina /Epom/.
Članak 19. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj • • cestici. Ukupna (brutto) površina iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M/ maksimalno 100 % površine građevne čestice, za zelenu površinu javnog parka /oznaka Z/ maksimalno 20 % površine.

Članak 20.

Članak 20. Maks mal no dopuštena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. GLASNIK " Broj 2 Maksimalno dopuštena visina vijenca građevina koje se grade na javnim zelenim površinama iznosi 3,60 m. Kod građevina s iskoristivim potkrovljem ili sa složenom krovnom konstrukcijom (mansardom) visina vijenca se mjeri na matematičkoj presječnici vanjskog zida i krovne konstrukcije.

Članak 21.

Članak 21. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih negospodarskih građevina /E/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to : PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE, odnosno MANSARDA. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih i gospodarskih građevina /Epom/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE.
Članak 22. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja, odnosno mansarde. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog F poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 metara iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor čija visina nadozida iznosi najviše 1,50 m mjereno iznad visine gotovog poda potkrovlja i koji ima krovne plohe nagiba između 17° i 60°. Mansardom se smatra uređeni tavanski prostor složene krovne konstrukcije čija visina nadozida iznosi maksimalno 2,00 m mjereno iznad visine gotovog poda mansarde. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjertom građevne čestice prema kartografskom prikazu broj 2. - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Građevine osnovne namjene na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/ su građevine prvenstveno namijenjene stanovanju. Pratećim građevinama smatraju se poslovne, od nosno gospodarske građevine. Broj 2 " SLUŽBENI Na svim građevnim česticama u funkciji stambenog naselja moguće je uz građevine osnovne namjene graditi pomoćne građevine kao što su garaže, spremišta i druge slične građevine. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24. Smještaj građevina na građevnoj čestici pretežno stambene namjene /oznaka M/ određenje kartografskim prikazom broj 7. - Uvjeti gradnje. Tim prikazom su za svaku od navedenih građevnih čestica određene površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne * # cestice prema cestici pristupne javne prometne površine. w

Članak 25.

Članak 25. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeni su i obvezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obvezni građevni pravac je u smislu ovog Detaljnog plana uređenja pravac koji određuje obvezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina osnovne namjene jednako kao i prateće poslovne, odnosno gospodarske građevine može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima pri čemu sve građevine služe jednoj (istoj) namjeni.

Članak 27.

Članak 27. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obvezno imati izvedene snjegobrane. > GLASNIK" Stranica 8 1 Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično - trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 28.

Članak 28. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorem se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 29. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 30.

Članak 30. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu uređenja građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 31. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena. Ograditi se mogu i rezervne površine. V

Članak 32.

Članak 32. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina / 100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: Stranica 82 u 1 Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK" za trgovinu i ugostiteljstvo - 2, za druge poslovne sadržaje - 1. za stanovanje - 1.
Članak 33. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 34.

Članak 34. Prometno rješenje ulične mreže i karakteristični poprečni profil novoplanirane ulice dat je kartografskim prikazom broj 3. - Plan prometa. Planirana je izvedba četiriju uličnih koridora /oznaka UK/ s pristupom za novoplanirane građevne čestice. \ /
Članak 35. Za novoplanirane ulice UK1 i UK3 određuje se širina asfaltnog kolnika s min. 5,50 do max. 6,00 m, a ulice UK2 i UK4 s min. 5,00 do max. 5,50 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina. M maksimal 4,00 %. Izuzetak je ulični koridor UK4, gdje je radi konfiguracije terena dopušten veći uzdužni nagib. Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu broj 3. kao orijentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.

Članak 36.

Članak 36. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 metara. Pješačke staze izvan uličnih koridora uz površinu javnog parka treba izvesti u širini min. 1,80 do max. 2,40 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 37. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu broj 5. - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. t.

Članak 38.

Članak 38. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću ,r mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, si^ lasnostima* distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnimpropisima.
Članak 39. Odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala.

Članak 40.

Članak 40. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne i međe, a plinski priključak na međi. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta 4
Članak 41. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Broj 2 "SLUŽBENI

Članak 42.

Članak 42. Napajanje el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na postojeću zračnu niskonaponsku mrežu. Vodove niskonaponske zračne mreže treba • smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.
Članak 43. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 44. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje. spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 45.

Članak 45. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 4. - Plan komunalne infrastrukture - elekroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 46. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 47.

Članak 47. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključka priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA GLASNIK" Stranica 83
Članak 48. Zelena površina javnog parka predviđena je uz križanje ulica UK3 i UK4 /oznaka Z/ i nju je potrebno urediti kao parkovnu površinu s mogućnošću postave manjeg sakralnog obilježja - poklonca, od nosno druge javne plastike uz uvjet da to ne umanjuje preglednost raskrižja. Javne zelene površine čine i zelene površine u sastavu uličnog koridora /linijska oznaka/. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 49.

Članak 49. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu bröj 7. - Uvjeti gradnje. Na novoformiranim građevnim česticama graditi j e dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama plana. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati i dograđivati u skladu s odredbama plana.
Članak 50. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima.
Članak 51. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na te melju posebnih zakona i propisa donesenih na te melju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 52.

Članak 52. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.
Članak 53. Svaka građevna čestica unutar svojih granica a imati osigurano mjesto za skupljanje komunalmora biti dostupno s javne prometne
Članak 54. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PLANA Stranica 84 "SLUŽBENI V
Članak 55. Izvornik Detaljnog plana uređenja područja Berek i Sirčeva lokva u Gardinovcu ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.

Članak 56.

Članak 56. Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju. Preslika bez ovjere nadležnog tijela nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. OPĆINA GLASNIK" Broj 2
Članak 57. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 58. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE BELICA Klasa: 021-05/01-00/82 Ur. broj: 2109/3-02-00 < ; Belica, 24. 4. 2000. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA > • - * Stjepan Lovrenčić, v. r DEKANOVEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA