Izvješće o stanju u prostoru

Na temelju članka 34. stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ((»Narodne novine« br. 10/97.), članka 15. Statuta Općine Sveta Marija (»Službeni glasnik Međimurske županije« br. 5/97.) i članka 4. Odluke o osnivanju ustanove — Dječjeg vrtića »Sveta Marija-Donji Mihaljevec« Sveta Marija (»Službeni glasnik Međimurske žu panije« br. 2/98.), Općinsko vijeće Sveta Marija na svojoj 12. sjednici održanoj dana 04. 06. 1998. godine, donijelo je RJEŠENJE o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića »Sveta Marija - Donji Mihaljevec « Sveta Marija Za članove Upravnog vijeća Dječjeg vrtića »Sve ta Marija - Donji Mihaljevec« Sveta Marija od stra ne osnivača Općine Sveta Marija, imenuju se: i 1. Marija FRANCIĆ iz Svete Marije, Glavna br. 17, 2. Đurđica SLAMEK iz Svete Marije, A. Habuša br. 46, 3. Branko SLAMEK iz Donjeg Mihaljevca, Palih boraca br. 32, 4. Drago STRBAD iz Donjeg Mihaljevca, Čakovečka br. 17. OPĆINSKO VIJEĆE SVETA MARIJA Klasa: 601-02/9.8-01/04 Ur. broj: 2109/24-98-1 Sveta Marija, 04. 06. 1998. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Vlado Kovač, v . r . SENKOVEC je generalno reguliran način uređenja i korištenja prostora za izgradnju na prostoru Općine Šenkovec je Prostorni plan (bivše) općine Čakovec (»SI. vjesnik općine Čakovec« br. 5/78.). Ovaj plan od politicko-teritorijalnog ustrojavanja Međimurja kao županije ima status Županijskog prostornog plana. U skladu s time nadležnost za izmjene i do pune sadržaja ovog plana ima Županijska skupština. 1.1.1. Granice građevnog područja Do donošenja Prostornog plana Općine Šenkovec, Prostornim planom (bivše) općine Čakovec su kao osnova prostornog rasta naselja određene granice građevnog područja. U sastavu Općine Strana 438 »SLUŽBENI Šenkovec one su definirane za Šenkovec u sklopu kojeg je i Ksajpa koja se tretira kao izdvojeni dio Šenkovca i za naselje Knezovec. Dok se uređenje prostora za Šenkovec detaljnije definira Planom uređenja manjih naselja Mačkovec, Šenkovec, Mihovljan, za Knezovec je ono uređeno samo Prostornim planom općine u sklopu kojeg je izrađena karta granica građevnog područja ovog na selja u mjerilu 1:2000.

1-2. PLAN UREĐENJA MANJIH NASELJA MAČKOVEC, ŠENKOVEC, MIHOVLJAN m seija koji je na snazi za naselje Šenkovec u sklopu PUMN Mihovlj izmi kument je rađen kao zajednički za tri naselja, a u današnjoj situaciji postojanja Općine Šenkovec kao zasebne političko-teritorijalne jedinice lokalne samouprave za njen prostor i dalje važe oni dijelovi plana (grafički, tekstualni i provedbene od redbe) koji se na taj prostor odnose. 2. OBILJEŽJA VAŽEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE 2.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC • Na snazi je Prostorni plan općine Čakovec, koji je kao dokument prostornog uređenja donesen još 1978. godine. Teritorijalno gledano taj plan je pok rio područje Međimurja koje se kao prostorno- -geografska cjelina tada poklapalo s političkim em općine Čakovec. Ovaj plan je od tada mijenjan, odnosno dopunjavan u više navrata, ali uvijek zadržava osnovnu koncepciju. Ona počiva ravnomj srnog demografskog, gospodar- Međimurj hijerarhiju naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja. Definira granice građevnog područja unutar kojih je dozvoljena gradnja u skladu s gospodarskim mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture i na način da se čuvaju preostali neizgrađeni prostori između naselja. 2.1.1. Šenkovec Zahvaljujući prvenstveno blizini u odnosu na Čakovec, političko i kulturno središte Međimurja i morfološki povoljnom položaju na prostoru koji upravo ovdje "prelazi iz brežnog u rav ničarski, a i povijesnoj orijentaciji naselja prema Čakovcu, Šenkovec je prema svim pokazateljima imao idealne uvjete za razvoj u prigradsko naselje Čakovca.- Prostornim planom postavljena je koncepcija stvaranja gradske aglomeracije koja se sastoji od Čakovca i prigradskih naselja u krugu od 5 km od grada. Ova prigradska naselja, kakvo je i Šenkovec namjerno nisu poticana na širenje u smislu fizičkog stapanja u jednu urbanu cjelinu već je predviđeno zadržavanje vlastitog identiteta GLASNIK« Broj 5 svakog pojedinog naselja kao suburbanih aglomeracija koje radi svojih izvornih osobitosti mogu pružiti veću kvalitetu u stanovanju i pratećim funkcijama.

Osim stanovanja i pratećih.sadržaja na prostoru Šenkovca postoji samo jedna privredna djelatnost koja znatno utječe na korištenje prostora i općenito prostorni razvoj naselja, a to je eksploatacija gline koja se vrši zapadno od ceste Čakovec —— Štrigova, a za koju je rezervirano cea 250 ha, odnosno cea 18% prostora naselja. Drugih značajnijih privrednih aktivnosti, osim djelatnosti koje su vezane uz stanovanje na prostoru naselja nema. Izvan Šenkovca, uz cestovni pravac prema Štrigovi, na pola puta do Brezja rezervirana je zona za izgradnju stočnih farmi, no ova izgradnja nije realizirana. U posljednjih 30 godina, prateći osnove izgradnje zacrtane Prostornim planom ovo naselje je promatrajući broj stanovnika povećano za cea 40%. Broj stanovnika Šenkovca je od 1568 prema popisu iz 1971. narastao na 2228 čime nije ostvareno predviđanje iz Prostornog plana o porastu broja na 2870 stanovnika, no razlozi neostvariva nja plana imaju osnove više u ekonomskoj stag naciji društva u zadnjih deset godina i općem pa du standarda nego u manjkavostima koncepcije razvoja naselja. U svakom slučaju prostorne mogućnosti Šenkovca kao prigradskog naselja još nisu iskorištene. 2.1.2. Knezovec Za razliku od Šenkovca naselje Knezovec je u posljednjih 30 godina u demografskom smislu do živjelo stagnaciju. Prostorni položaj Knezovca u najvećoj mjeri određuje činjenica da je naselje ostalo po strani od oba cestovna pravca i prema Štrigovi i prema Murskom Središću. I u svom povijesnom razvoju Knezovec je bio usmjeren na Sv. Helenu jer je zajedno s Mačkovcem, Šenkovcem i Zasadbregom činio posjed tamošnjeg Pavlinskog samostana.

Na prostoru između Knezovca i Šenkovca Prostornim je planom zacrtano područje rekreacijske zone Balogovec koja je u tom smislu sačuvala prirodna obilježja prostora, međutim taj razlog uzrok je da do danas nije izvedena asfaltirana prometnica koja bi direktno povezivala Knezovec sa Šenkovcem i dalje sa Čakovcem. Time je Knezovec izgubio svoju privlačnost i počeo demografski stagnirati, za razliku od obližnjih Slemenica koje su se pojavom prometnice naglo razvile. Ono što Knezovec održava u posljednje vrijeme je povratak domaćeg stanovništva iz zemalja srednje i za padne Europe, pri čemu se najčešće radi o Austriji. Te se migracije po svojim kvalitativnim karakteristikama radi blizine Austrije posljednjih godina mijenjaju od sezonskih prema tjednima, od nosno potpunom povratku. Koliko je problem ne postojanja kvalitetne cestovne veze veliki za na selje koje i danas broji nešto više "od 400 stanovnika pokazuje upravo i jedan od glavnih razloga ulaska Knezovca u sastav novoformirane Općine Šenkovec, a to je nastojanje za izgradnjom asfal- Broj 5 »SLUŽBENI tirane prometnice prema matičnom naselju Općine čime bi se ostvarila i veća povezanost s Čakovcem, od kojeg je Knezovec zračnom linijom udaljen svega 4 km. 2.1.3. Ksajpa _• Iako Ksajpa nije aglomeracija koja bi zadovoljila karakteristike za svrstavanje u kategoriju naselja, već se tretira sastavnim dijelom senkov ca, radi se o prostoru koji još uvijek ostavlja otvorenim različite mogućnosti prostornog razvoja. Kako je Ksajpa prvotno bila povezana s centrom Senkovca cestom koja je prolazila preko pod ručja interesantnog za eksploataciju gline zatvaranjem ove veze naselje je i unatoč izgradnji južne asfaltirane prometnice uz lateralni kanal izgubilo na atraktivnosti i zaustavilo se u prostornom širenju. Ova činjenica sačuvala je Ksajpu kao lokalitet zanimljiv po svojem smještaju na južnim padinama i u blizini Čakovca, što je početkom stoljeća iskorišteno u izgradnji vile i pripadaju i ćeg perivoja, a koji danas još uvijek služe kao ambulanta i stacionar za plućne bolesnike. Nedostaci ovog naselja su prvenstveno nizak nivo komunalne opremljenosti, odnosno postojanje samo prilazne prometnice, opskrbe el. energijom i vodovoda.

2.1.4. Zona posebne namjene i U prostoru južno od lateralnog kanala koji je u dijelu Globetke južno od područja eksploatacije gline zacrtana granica građevnog područja Sen kovca predviđena je zona posebne namjene u obuhvatu od cea 1,20 četvornih km čijim istočnim dijelom prolazi dalekovod, uz zapadnu granicu magistralni plinovod. 2.1.5. Građenje izvan granica građevinskog područja Izvan granica građevnog područja moguće je graditi prometnice i druge infrastrukturne građevine, odnosno građevine namijenjene poljoprivredi. U prostorno najveću izgradnju izvan granica građevnog područja spada infrastrukturni objekt benzinske pumpe na desnom prilazu u šenkovec. Prateći sadržaji koji se razvijaju uz osnovnu na mjenu očiti su pokazatelj potrebe za prostorom koji bi uz stambenu funkciju Šenkovcu pružilo mogućnost za razvoj privrede. Najbrojnija izgradnja izvan područja građenja zamjećuje se na prostoru južno od lateralnog kanala između Senkovca i Ksajpe. Pretežito se radi o ograđenim manjim vrtovima i voćnjacima i građevinama vezanim uz niihovu obradu. Ove srađemalih nom montažno sada ne predstavljaju \ radi o prostoru koji mogao biti napadnut nekontroliranom om Izvan granica građevnog područja Knezovca postoji više građevina tipa vikendica od kojih je GLASNIK« Strana 439 /a prema Seni m a nekoliko ih stambenih _• ------ dinama Ovaj tip divlje izgradnje više je prisutan na području susjedne manje takve izgradnje. 3. ANALIZA PROVEĐENOSTI POSTOJEĆIH DOKUMENATA PRIMJENE SADAŠNJIM UVJETIMA 3.1. PUMN ŠENKOVEC PUMN ovim rednicama kao prigradsko naselje Čakovca u svojoj unutarnjoj strukturi riješeno na način da je definiran centralni prostor naselja s trgovačkim uslužnim sadržajima, u kojem je smještena i parcela osnovne škole. Povijesno gledano prostor naselja Šenkovec širi se sa briježnog dijela gdje se izvorno nalazilo selo šenkovec prema prostoru Sv. Helene na kojem se nekada nalazio Pavlinski samostan i prateće sakralne građevine. Osim prema iusu Šenkovec se u skladu s nlanom Droširio Mihovljanu, te jednim prema Štrigova od stra ne starog dijela naselja.

4 Posljednjih godina uočava se nagli porast broja centralnih sadržaja u potezu uz glavnu promet- \ - niču, od ulaska u Šenkovec sa strane Čakovca, pa do račvanja prometnih pravaca. Povećao se interes i za izgradnjom centra naselja koji je planom predviđen uz tu ulicu, što će vjerojatno rezultirati i realizacijom preostalih neizgrađenih stambenih parcela u blizini tog prostora. Promj društvenog sustava uzrokovala je uvjetnu neprovedivost dijelova plana jer otvaranje ulica i formiranje stambenih kvartova ovisi o volji vlasnika zemljišta da se to učini. U tom smislu je potrebno-ispitati da li bi male promjene u trasiranju pojedinih ulica povećale mogućnost daljnje realizacije plana i u tom smislu izvršiti njegovu reviziju. Pojedina građevinska tipologija u prvom stambeni man razloga od kojih su najvažniji nepostojanje ekonomske mogućnosti društva da ovakve tipove gradnji realizira u potezu, što dovodi do pojedinačne izgradnje građevina, pri čemu se izgubila osnovna ideja oblikovanja. Također se u pravilu događa da primoravanje vlasnika na izgradnju građevina takve, relativno velike površine dovodi do ekonomskih poteškoća u izgradnji pa je za njihovu realizaciju u pravilu potreban dugi vremenski rok što ie i sa stanovišta ob problem rubni namj razmotriti - V namj Strana 440 »SLUŽBENI K • " ^ U dijelu naselja Ksajpa postoji mogućnost formiranja nekoliko novih stambenih parcela unutar postojećih granica građevnog područja. Sama Ksajpa vrijedna je kao prirodno očuvani prostor koji osim ovih obilježja ima i povijesno interesantnu izgradnju vile s perivojem. Perivoj je loše održavan; a posred njega prolazi trasa dalekovoda koja ga je praktički rascijepila na dva dijela. Ovaj kompleks, u kojem su trenutno smješteni zdravstveni sadržaji potrebno je, zajedno s okolnim prostorom revalorizirati i na određeni način zaštititi u smislu revitalizacije, kako se ne bi dogodila daljnja devastacija neprimjerenom iz gradnjom na prostoru perivoja i uz zgradu vile.

Za područje povijesnih spomenika na prostoru nekadašnjeg Pavlinskog samostana također je nužna urbanističko-povijesna revalorizacija u cilju konačne revitalizacije ovog značajnog prostora koji je u sadašnjem okruženju izgubio svoj potencijal urbane privlačnosti. Fizičkim povećanjem Šenkovca, a i okolnih na selja Mačkovec i Mihovljan, te općenito porastom broja stanovnika Čakovca, ponovno se pojavila ideja o formiranju nove župne zajednice koja bi objedinila ova naselja. Povijesni razvoj pokazuje premještanje vjerskog središta iz Mihovljana, gdje je bila prva zabilježena župa, prema Sv. Heleni, sadašnjem J u ž n o m dijelu prostora Šenkovca. Na kon ukidanja reda Pavlina u Sv. Heleni, naselja koja su ulazila u posjed tog reda pripajaju se čakovečkoj župi. _• Tendencija užeg međusobnog povezivanja ovih triju naselja, koja je naznačena i prostornim dokumentima, što pokazuje izrada zajedničkog pla- _. na uređenja manjih naselja, danas se uočava i u težnji rimokatoličkih vjernika za formiranjem zajedničke župe. 3.2. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC GRANICE GRAĐEVNOG PODRUČJA 3.2.1. Šenkovec Raspad velikih gospodarskih sustava, kao po sljedica promjene društvenog i ekonomskog sistema uzrokovao je potrebu za formiranjem prostora koji bi privredi omogućio razvoj u dana šnjim uvjetima. Kako je šenkovec primarno pri gradsko naselje čije stanovništvo je u pravilu bilo orijentirano na rad u Čakovcu, u samom naselju plan nije predviđao radne zone, izuzev zone za eksploataciju gline. Današnja privreda bazira se na ši rokom rasponu oblika rada, od kućne radinosti ma njih proizvodnih i trgovačkih pogona do privrednih subjekata većih proizvodnih.kapaciteta, što se odražava u potrebi za formiranjem prostora za ovakve sadržaje. Iako je GUP-om Čakovca definirano dovoljno radnih prosjtora za zadovoljavanje potreba i okolnih naselja, ipak je lokalno stanovništvo zainteresirano za ovakve prostore u Šenkovcu.

Razloga za to ima više: vlasništvo nad zemljištem, cijena zemljišta, planirani prostori za privredne djelatnosti u gradu nisu komunalno opremljeni, GLASNIK« Broj 5 niti se predviđa njihovo skoro komunalno opremanje, i drugo, Općina Šenkovec zainteresirana je s druge strane omogućiti stanovništvu razvoj privrednih djelatnosti, što će posredno, povoljno utjecati i na mogućnost realizacije drugih, programa zajednice. Prostorno gledano ovaj problem, promjene načina rada utječe na korištenje i izgradnju stambene parcele. U šenkovcu je tipološki gotovo konzekventno provedena individualna obiteljska kuća na parceli koja je u pravilu dimenzionirana za tu namjenu, a više ovakvih stambenih jedinica čini stambeno susjedstvo. Kako je cijeli prostor naselja prema namjeni mješovito područje, moguća je i druga namjena uz stanovanje, no dodatna izgradnja u privredne svrhe potencijalno ugrožava izgrađenost parcele, a time spušta i kvalitetu stanovanja, za sve oblike privrede koji pretpostavljaju veću izgradnju. Za Šenkovec, koji stanovnicima pruža visoku kvalitetu stanovanja bolje je dio prostora naselja rezervi rati za privrednu djelatnost nego izgubiti već postignute kvalitete. S tim razlogom pokrenuta je i izmjena granica građevnog područja Šenkovca s ciljem formiranja zone privrednih djelatnosti. 3.2.2. Knezovec Knezovec za sada ima zadovoljavajući prostor ni obuhvat. Za demografski odljev koji je za ovo naselje bio karakterističan proteklih tridesetak godina ovog se časa procjenjuje da se neće nastaviti, barem ne na način odlaska populacije izvan države. Naprotiv, kako se uglavnom radi o migracijama u susjednu Austriju, a uzimajući u obzir tendenciju stagnacije privrede u zemljama zapad ne Europe, moguće je očekivati povratak dijela stanovništva i naseljavanje u matičnom naselju ukoliko za to budu postojali prihvatljivi uvjeti. Prvenstveno su to bolja cestovna povezanost s mjestima rada — u ovom slučaju Šenkovec i Čakovec i prednosti izgradnje u samom naselju. Knezovec je smješten na istočnom rubu obradivog platoa, a s preostale tri strane se iza izgrađenog dijela naselja teren naglo spušta. Prostorno širenje na selja moguće je najjednostavnije i ekonomski najisplativije izvesti na tom ravnom platou. Kako se potrebe za izgradnjom u sljedećih petnaestak godina procijenjuju na petnaestak do dvadeset no vih stambenih parcela, širenje naselja redefinirat će se kroz izradu Prostornog plana Općine Šenkovec.

4. PROMJENE U SUSTAVU PROSTORNOG PLANIRANJA Zadnjih nekoliko godina, ponajprije kao DO- sljedica promjene društveno-političkog sustava, značajno su se promijenili uvjeti korištenja prostora. To je uzrokovalo i potrebu za revizijom sistema planiranja. Prostor Općine Šenkovec se kroz dvadeset godina pravilno razvijao u skladu s planskim dokumentima čiju osnovnu koncepciju i da lje treba poštivati u reviziji planske dokumentacije i izradi nove. Broj 5 »SLUŽBENI 5. ZAVRŠNE ODREDBE Izvješće stanja u prostoru Općine Šenkovec objavljuje se u »Službenom glasniku Međimurske županije«. OPĆINSKO VIJEĆE ŠENKOVEC Klasa: 350-02/98-01/01 Ur. br.: 2901/25-98-1 Šenkovec, 16. 6. 1998. PREDSJEDNIK, OPĆINSKOG VIJEĆA F Viktor Peras, v. r.