Poslovnik Općinskog vijeća Šenkovec

15. Na temelju članka 22. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN broj 90/92., 94/93. i 117/93.) i članka 12. Statuta Općine Šenkovec, Općinsko vijeće Šenkovec na 2. sjednici održanoj 03. 07. 1997, donijelo je POSLOVNIK OPĆINSKOG VIJEĆA ŠENKOVEC I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. 4 _ Ovim Poslovnikom Općinskog vijeća Šenkovec 1 J GLASNIK« Broj 5 (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada Općinskog vijeća, i to osobito: ¥■ r r postupak konstituiranja Vijeća, prava i dužnosti vijećnika Općinskog vijeća, — izbor predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, izbor načelnika, zamjenika načelnika i članova Općinskog poglavarstva, izbor i način rada radnih tijela Općinskog vijeća odnos Vijeća, načelnika i Poglavarstva, poslovni red na sjednici Vijeća, postupak donošenja odluka i drugih akata, druga pitanja važna za rad Općinskog vijeća II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Članak 2. r Vijeće se konstituira na prvoj sjednici nakon provedenih izbora, koju saziva predsjednik Vijeća iz prethodnog saziva, uz uvjet da je sjednici bila nazočna većina vijećnika. Prvoj sjednici Vijeća predsjedava, do izbora predsjednika Vijeća, dobno najstariji vijećnik. /
Članak 3. Na prvoj sjednici bira se Mandatna komisija, a na prijedlog predsjedatelja ili najmanje tri vijećnika. + Mandatna komisija: _! na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vije će o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika, kao i o, eventualno, podnesenim ostavkama na dužnost vijećnika, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obnašati dužnost vijećnika, predlaže odluku o prestanku mandata vijećnika kad se ispune za to zakonom predviđeni uvjeti, te izvješćuje da su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 4.

Članak 4. Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja: »Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Opći ne Šenkovec obnašati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Općine i Republike Hrvatske, da ću se u obnašanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Šenkovec i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske.« Nakon izricanja prisege, svaki vijećnik se očituje izgovaranjem riječi »Prisežem«, te potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedniku Vijeća. Vijećnik koji nije bio na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika kad počinje obnašati dužnost vijećnika, polažu prisegu na prvoj sjednici na kojoj su nazočni. Broj 5 »SLUŽBENI

Članak 5.

Članak 5. Vijećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom. Danom podnošenja ostavke na dužnost vijećnika njegov zamjenik ^počinje obnašati dužnost vijećnika. III. IZBOR RADNIH TIJELA, PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA, NAČELNIKA, ZAMJENIKA NAČELNIKA I ČLANOVA POGLAVARSTVA
Članak 6. Na konstituirajućoj sjednici Vijeća bira se Od bor za izbor i imenovanje, Odbor za Statut i Poslovnik, te Odbor za proračun i financije, a na prijedlog najmanje 7 vijećnika, s time da je sastav svakog od odbora približno razmjeran stranačkom sastavu Vijeća.

Članak 7.

Članak 7. Na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se predsjednik i potpredsjednik Vijeća. -Predsjednik i potpredsjednik Vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, a na prijedlog najmanje 7 vijećnika ili Odbora za izbor i imenovanje. Izbor se obavlja tajnim glasovanjem, posebno predsjednika, odnosno potpredsjednika.
Članak 8. Ukoliko ni jedan kandidat ne dobije natpolo vičnu većinu glasova svih vijećnika, postupak izem a izbor se obavlja na narednoj sjednici Vijeća.
Članak 9. + Općinskog načelnika i zamjenika načelnika bi ra Vijeće većinom glasova svih vijećnika, a na naj mani vijećnika ili Odbora za izi imenovanje. Izbor se obavlja tajnim em, posebno načelnika, odnosno zam načelnika.
Članak 10, Ukoliko ni jedan kandidat ne dobije natpolo vičnu većinu glasova svih vijećnika, postupak iz bora se nastavlja predlaganjem novih kandidata, —r a izbor se obavlja na narednoj sjednici Vijeća.

Članak 11.

Članak 11. Članove Općinskog poglavarstva bira Vijeće većinom glasova svih vijećnika, a na prijedlog načelnika. —i Izbor se obavlja za predloženu listu članova Poglavarstva istovremeno, i to tajnim glasovanjem.
Članak 12. Ukoliko prijedlog načelnika ne dobije potrebnu većinu,' načelnik će u roku od 15 dana predložiti Vijeću novu listu kandidata za Općinsko poglavarstvo. Na novoj listi mora biti bar jedan od kandidata osoba koja nije bila kandidirana na prethodnoj listi. GLASNIK« Strana 639

Članak 13.

Članak 13. U slučaju ostavke nekog od članova Poglavarstva, odnosno izglasavanja nepovjerenja nekom od članova Poglavarstva, izbor novog člana Poglavarstva obavlja se poimenično, a na prijedlog načelnika. U slučaju rekonstrukcije Općinskog poglavarstva (istovremene izmjene četiri ili više članova Poglavarstva), izbor se obavlja na način predviđen u članku 12. ovog Poslovnika.
Članak 14. zam __w vi poglavarstva daju pred Vi ećem svečanu prišegu. Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem da ću dužnost načelnika/zamjenika načelnika/člana poglavarstva obnašati savjesno i odgovorno i držati se Ustava, zakona i odluka Vijeća, te da ću poštovati pravni poredak i zalagati se za svekoliki napredak Općine Šenkovec i Republike Hrvatske«. IV. PRAVA I OBVEZE VIJEĆNIKA

Članak 15.

Članak 15. Vijećnik ima pravo i obvezu biti nazočan sjednicama Općinskog vijeća i sudjelovati u radu Vijeća, kao i u radu radnih tijela Vijeća čiji je član. r Vijećnik je dužan obavljati zadaće Koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član.
Članak 16. Vijeće može pokrenuti raspravu o pitanjima iz djelokruga, Vijeća, te podnositi prijedloge za donošenje odluke i drugih akata.
Članak 17. U pripremanju svog prijedloga za donošenje odluke ili drugog akta vijećnik ima pravo tražiti stručnu pomoć od tajnika Općine, odnosno od upravnih odjela ili općinskih službi.

Članak 18.

Članak 18. L Vijećnik ima pravo postavljati pitanja- koja se odnose na rad Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela, Poglavarstva i njegovih radnih tijela, upravnih odjela i općinskih službi. Pitanja se u pravilu postavljaju pismeno, ali mogu i usmeno. Pitanja se postavljaju u okviru tzv. aktualnog sata, na početku sjednice prije utvrđivanja dnevnog reda. Pitanja moraju biti sažeta i moraju sadržavati podatak kome su upućena. Odgovor na pitanje vijećnika može se dati usmeno, neposredno nakon pitanja, ili pismeno kao prilog zapisniku sa sjednice Vijeća na kojoj je pitanje postavljeno. Pismeni odgovor se dostavlja svim vijećnicima.

Članak 19.

Članak 19. Vijećnik ima pravo tražiti izvješća i objašnjenja od predsjednika Vijeća, predsjednika radnih Strana 640 »SLUŽBENI i ' tijela, i od načelnika o pitanjima iz njihovog djelokruga. . Na zahtjev vijećnika, općinske službe dužne su vijećniku pružiti izvješće i podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti, pod uvjetom da s traženim podacima raspolažu. Takva izvješća ili podatke daje se vijećnicima najkasnije u roku od 15 dana, i to pismeno.
Članak 20. može ma mora imati najmanj svom osnivanju pismeno obavijestiti predsjednika Vijeća i tajnika Općine, te priložiti popis članova kluba. V. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

Članak 21.

Članak 21. Predsjednik Općinskog vijeća: predstavlja i zastupa Vijeće, predsjedava i održava red na sjednicama ljeca, pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća, predlaže dnevni red za sjednice Vijeća, saziva sjednice Vijeća, brine se o suradnji Vijeća s vijećima dra gih općina ili gradova, brine se o provođenju načela javnosti rada Vijeća, brine se o primjeni Poslovnika, potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vijeće. Potpredsjednik Vijeća zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, te obavlja i druge poslove koje m u povjeri predsjednik. VI. RADNA TIJELA

Članak 22.

Članak 22. Predsjednici i članovi radnih itjela biraju se iz reda vijećnika, i to tako da je sastav pojedinog azmjeran stranačkom stavu Vijeća. Radna tijela biraju se u pravilu za mandatno razdoblje vijećnika, ali odlukom Vijeća mogu se birati i na kraći rok. Osim vijećnika koji su izabrani u određeno radno tijelo, radnom tijelu se mogu pridodati i pojedine stručne osobe, koje nisu vijećnici, ako Vijeće smatra da bi uključivanje tih osoba bitno doprinjelo uspješnosti funkcioniranja tog radnog tijela.

Članak 23.

Članak 23. F U radnim tijelima razmatraju se pitanja o kojima se, nakon toga, odlučuje u Vijeću. U radnim tijelima razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose GLASNIK« Broj 5 __ na donošenje odluka i drugih općih akata u Vijeću.
Članak 24. Predsjednik radnog tijela organizira rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela. Radna tijela donose odluke javnim glasovanjem većinom glasova svih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik. VII. ODNOS VIJEĆA, POGLAVARSTVA I UPRAVNIH ODJELA OPĆINE

Članak 25.

Članak 25. Predsjednik Vijeća, odnosno predsjednici radnih tijela Vijeća pozivaju na svoje sjednice načelnika, odnosno članove Poglavarstva. Načelnik i članovi Poglavarstva mogu sudjelovati u raspravama na sjednicama Vijeća, odnosno sjednicama radnih tijela Vijeća. Na sjednicama Vijeća, odnosno čama ima em dnevnom
Članak 26. Poglavarstvo predlaže donošenje odluka na sjednicama Vijeća, pa te prijedloge ovlašteni predstavnik Poglavarstva obrazlaže i izjašnjava se glede predloženih amandmana. U slučajevima kada Poglavarstvo nije predlagatelj, Poglavarstvo, daje svoje mišljenje o pristiglim prijedlozima drugih ovlaštenih predlagatelja.
Članak 27, Poglavarstvo je odgovorno za svoj rad Općinskom vijeću. Vijeće može raspravljati o odgovornosti Poglavarstva, a osobito u vezi s izvješćima koje Poglavarstvo o svom radu treba podnositi Vijeću. Izvješća trebaju sadržavati podatke o provođenju, odnosno izvršenju odluka i drugih akata, koje je donijelo Vijeće. VIII. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I RADNIH TIJELA

Članak 28.

Članak 28. Općinsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, Proračun i sljedeće opće akte: odluke, planove, zaključke i preporuke. Općinsko vijeće daje autentična tumačenja svojih općih akata. Radna tijela Vijeća donose zaključke i preporuke. , _ Načelnik je dužan u roku od 8 dana od dana donošenja dostaviti županu Statut, Poslovnik, Proračun i svaku odluku koju je donijelo Općinsko _ - ■ vijeće. r~ Broj 5 »SLUŽBENI
Članak 29. Odlukom Vijeća se uređuju pitanja važna za građane, pravne osobe i udruge građana, te se utvrđuju njihova prava i obveze. Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza. Preporukom Vijeće izražava svoje mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa, kao i mišljenje o načinima rješavanja pojedinih problema.

Članak 30.

Članak 30. Općinsko vijeće donosi i rješenja, kao pojediw načne akte kojima se rješavaju pitanja izvršava nja pojedinačnih prava i obveza. L IX. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA
Članak 31. Postupak za donošenje odluke pokreće se pod nošenjem prijedloga odluke. Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik, radna tijela Vijeća, Poglavarstvo i na čelnik.
Članak 32. Prijedlog za donošenje odluke mora sadržava ti nacrt odluke s obrazloženjem. Obrazloženje treba sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koje treba urediti odlukom, te procjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke. - •

Članak 33.

Članak 33. M Prijedlog za donošenje odluke podnosi se predsjedniku Vijeća, uz obavijest tko će dati obrazloženje u ime predlagatelja na sjednici Vijeća. Predsjednik Vijeća dužan je uputiti primljeni prijedlog odluke nadležnom radnom tijelu Vijeća, kao i Poglavarstvu ako ono nije predlagač. Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na dnevni red sjednice Vijeća najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijedloga.
Članak 34. Ako prijedlog odluke nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 dana pri jedlog odluke uskladi s Poslovnikom. Ako predlagatelj ne uskladi svoj prijedlog odsmatrat nije ni podnesen.

Članak 35.

Članak 35. Po primitku prijedloga odluke nadležno rad no tijelo Vijeća raspravlja o prijedlogu, te može dati primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu odluke, kao i dati amandmane na tekst nacrta odluke. Nadležno radno tijelo dužno je za sjednicu Vijeća odrediti izvjestitelja za pojedini prijedlog odluke.
Članak 36. Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća obuhvaća izlaganje predstavnika predlagates GLASNIK« Strana 641 lja, izlaganje izvjestitelja nadležnog radnog tijela, raspravu o prijedlogu, podnošenje amandmana i raspravu o amandmanima, odlučivanje o amandmanima, te donošenje odluke. Vijeće može prijedlog odluke usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagaču na dopunu. Ako Vijeće ne prihvati prijedlog odluke, prijedlog se ne može podnijeti ponovno prije isteka roka od tri mjeseca.

Članak 37.

Članak 37. r F Prijedlog za izmjenu ili dopunu nacrta odluke podnosi se u obliku amandmana. Pravo podnošenja amandmana imaju: predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelj nadležnog radnog tijela, svaki vijećnik i načelnik. Amandman se u pravilu podnosi pismeno, te uz obrazloženje. Ako se amandman podnosi usmeno na sjednici Vijeća, predsjedavajući je dužan jasno ponoviti tekst amandmana prigodom odlučivanja o njegovom prihvaćanju.
Članak 38. O svakom amandmanu se trebaju izjasniti predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelj nadležnog radnog tijela, odnosno načelnik ako Poglavarstvo nije predlagatelj odluke. O amandmanima se glasuje prema redosljedu članaka nacrta odluke, te, u slučaju više podne- - senih amandmana na isti članak nacrta odluke, prema redosljedu podnošenja amandmana. O amandmanu koji je podnio predstavnik predlagatelja odluke ne glasuje se, već se smatra sastavnim dijelom prijedloga odluke. O amandmanu se ne glasuje ako se s njime > suglasio predstavnik predlagatelja odluke, te se takav amandman smatra prihvaćenim. U slučaju podnošenja više amandmana na isti članak nacrta odluke, koji se po sadržaju međusobno isključuju, o podnesenim amandmanima se glasuje prema navedenom redosljedu do prvog usvajanja jednog od predloženih amandmana. Prihvaćeni amandman posatje sastavni dio prijedloga odluke kao cjeline.

Članak 39.

Članak 39. Po odlučivanju o amandmanima pristupa se odlučivanju o nacrtu odluke kao cjelina, koja uključuje prihvaćene amandmane.
Članak 40. Odluke se donose u pravilu javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, osim kad je Statutom ili ovim Poslovnikom određeno drugačije, ili kad Vijeće odluči da se o odluci glasuje tajno.
Članak 41. Vijećnici, radna tijela, Poglavarstvo i načelnik mogu tražiti davanje autentičnog tumačenja odluke koju je donijelo Vijeće. Opravdanost davanja tumačenja odluke ocjenjuje Odbor za Statut i Poslovnik, koji i formulira prijedlog tumačenja. \ Strana 642 »SLUŽBENI Autentično tumačenje odluke daje Vijeće posebnim zaključkom. Č l a n a k 42. .■ " Pri donošenju drugih općih akata analogno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje odre^ đuju postupak donošenja odluka.

Članak 43.

Članak 43. Odluke i druge opće akte što ih donosi Vije će potpisuje predsjednik Vijeća. Izvornik odluke ili drugog općeg akta, potpisan i ovjeren pečatom, čuva se u arhivi Općine. Za izradu izvornika i ovjeru pečat< m odgovoran je tajnik Općine.
Članak 44. Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu, u pravilu, danom donošenja. M Iznimno, Statut, Poslovnik i drugi opći akti mogu sadržavati odredbu o roku u kojem stupa ju na snagu.
Članak 45. h ■ r Ispravak pogreške u oglašenom tekstu odluke ili drugog općeg akta, koja je utvrđena uspoređiem izvornikom vak.se odlašuje na jednaki način kao i ranije oglašena odluka ili drugi opći akt. X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 46.

Članak 46. Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na tem Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu najmanj tijelo Vijeća ili načelnik, navodeći prijedlog dnevnog reda.
Članak 47. + r Pozivi za sjednicu Vijeća dostavljaju se vijećnicima moraj taj rok može dana. Uz poziv se dostavljaju: prijedlog dnevnog re da, svi spisi koji se odnose na pojedine točke dnevnog reda, izvod iz zapisnika s prethodne sjednice i odgovori na vijećnička pitanja.
Članak 48. _. Prije utvrđivanja dnevnog reda održava se tzv. m o stavljati pitanja. L Po zaključenju aktualnog sata, tj. kad više nema viječničkih pitanja ili kad je isteklo vrije me od 60 minuta, prelazi se na utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog dnevnog reda je prethodno, u pripremanju sjednice, utvrdio predsjednik a prema vla GLASNIK« Broj 5 stitoj inicijativi ild usvajajući prijedloge ovlaštenih predlagača. Svaki vijećnik ima pravo predlaganja izmjene ili nadopune dnevnog reda. w Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio. prijedlog što ga je bio predložio ovlašteni predlagač, i to u roku i na način predviđen Poslovnikom, a predlagač ostaje pri svojem prijedlogu, o uvrštavanju tog prijedloga u dnevni red odlučuje se na sjednici bez rasprave. Jednako tako se postupa i u slučaju kad ovlašteni predlagač iznese novi prijedlog u tijeku rasprave o dnevnom redu. _ O prijedlogu dnevnog reda glasuje se »ZA« ili »PROTIV«, i to većinom glasova nazočnih vijećnika.

Članak 49.

Članak 49. ■ Prigodom odlučivanja o dnevnom redu najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu izmjene po i* kojem se pojedina točka dnevnog reda izostavlja, a zatim da se izmjeni ili nadopuni sadržaj pojedine točke dnevnog reda, te konačno da se uvrsti nova točka dnevnog reda. Na kraju se odlučuje o dnevnom redu kao cjelini koja sadrži sve ranije prihvaćene izmjene ili nadopune.
Članak 50. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik, od nosno potpredsjednik u slučajti kad je predsjednik odsutan ili spriječen. Ako su i predsjednik i potpredsjednik odsutni ili spriječeni, sjednici Vijeća predsjedava vijećnik kojeg izabere Vijeće, a do izbora takvog predsjedatelja sjednici predsjedava dobno najstariji vi N jećnik. I W

Članak 51.

Članak 51. M U radu sjednice Vijeća imaju pravo sudjelovati: načelnik, članovi Poglavarstva i predstavnici upravnih odjela, ali bez prava odlučivanja. Oni su, također, dužni davati objašnjenja i odgovore na pitanja vijećnika.
Članak 52. Na sjednici nitko ne smije govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika. Prijave za govorenje primaju se od momenta otvaranja rasprave do njezina zaključivanja. Govornik, koji dobije riječ od predsjednika, ne smije biti ometan ili spriječen u svom izlaganju. meta okvirima točke dnevnog reda, a govor ne smij ovim Poslovnikom ređeno. J
Članak 53. _r Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća. ■ Za povredu reda na sjednici predsjednik može izreći sljedeće mjere: opomenu osobi koja nije dobila riječ, a svoim ponašanjem ili govorom narušava red, oduzimanje riječi osobi koja je dobila ri li svojim govorom narušava red, a prethodbila opomenuta. Broj 5 »SLUŽBENI Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će prekid sjednice.

Članak 54.

Članak 54. 4 Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika. Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika, i to: na početku sjednice, kada predsjednik tijekom sjednice ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika, kad to ocijene najmanje tri vijećnika i za traže provjeru. Kad predsjednik utvrdi da postoji potrebart broj nazočnih vijećnika, tada otvara sjednicu a u protivnom, predsjednik će odgoditi sjednicu za određeni dan i sat. H Sjednicu će -predsjednik prekinuti i odgoditi ako se utvrdi tijekom sjednice da više nije nazočan potreban broj vijećnika. 0 odgodi sjednice pismeno se izvješćuju ods u t n r vijećnici. -"

Članak 55.

Članak 55. Zbog dugog vremenskog trajanja, predsjednik može predložiti da se sjednica Vijeća prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat. o čemu odlučuje Vijeće bez rasprave. O nastavku sjednice pismeno se izvješćuju sa mo odsutni vijećnici.
Članak 56. w Po utvrđivanju dnevnog reda usvaja se izvod iz zapisnika o radu na prethodnoj sjednici Vijeća. Vijećnici imaju pravo podnijeti primjedbe na iz vod iz zapisnika, o čijoj osnovanosti Vijeće odlučuje bez rasprave. Ako Vijeće prihvati primjedbu vijećnika, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene. Izvod iz zapisnika na koji nije bilo primjedbi, kao i izvod iz zapisnika koji je izmjenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim

Članak 57.

Članak 57. Po usvajanju zapisnika prelazi se na raspravu i odlučivanje, i to redosljedom utvrđenim u dnevr nom redu. Tijekom sjednice može doći do izmjene redosljeda razmatranja pojedinih točaka iz prihvaćenog dnevnog reda. Na prijedlog predsjednika o izmjeni redosljeda točaka dnevnog reda odlučuje Vijeće bez rasprave. Na početku rasprave o svakom pitanju iz dnevnog reda, predlagač može dati dodatno usmeno obrazloženje. Nakon obrazloženja predlagača, o pitanju o kojem se raspravlja može se izjasniti izvjestitelj nadležnog radnog tijela Vijeća. Nakon izvjestitelja radnog tijela, o pitanju o kojem se raspravlja mogu se izjasniti predstavnici klubova stranaka, pa onda pojedini vijećnici, te ostali prisutni uz suglasnost Vijeća. GLASNIK« Strana 643

Članak 58.

Članak 58. Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku prije rasprave ili tijekom rasprave sve do njezinog zaključenja. Sudionik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje 10 minuta, a predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelji radnih tijela i predstavnici klubova do 15 minuta. Viječe može odlučiti da po jedini sudionik u raspravi može govoriti i dulje. Pojedini vijećnici i ostali sudionici u raspravi govore redosljedom kojim su se prijavili. <*, Sudionici u raspravi imaju pravo na repliku u trajanju najdulje 2 minute. _ * Predsjednik može dopustiti da i mimo redo sljeda govori predstavnik predlagača. Svaki vijećnik može predložiti skraćivanje vremena u kojem mogu pojedini sudionici u raspravi govoriti. O tom prijedlogu Vijeće odlučuje bez rasprave. ■

Članak 59.

Članak 59. ^ w O pojedinom pitanju raspravlja se dok ima prijavljenih govornika. Tijekom rasprave sudionici mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima. Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
Članak 60. Tijekom rasprave predlagatelj određenog rješenja može povući svoj prijedlog, te time prestaje rasprava o tom prijedlogu. Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici. A
Članak 61. Vijećnik koji traži riječ zbog iznošenja prigovora na povredu Poslovnika ili povredu utvrđenog dnevnog reda ima pravo govoriti odmah, i to najdulje 3 minute. Predsjednik je dužan na prigovor dati objašnjenje. Ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem, o prigovoru se odlučuje bez rasprave.
Članak 62, - i Vijeće odlučuje o prijedlogu po zaključivanju rasprave. Ako o istom pitanju ima više različitih prijedloga rješenja, o datim prijedlozima odlučuje se onim redosljedom kojim su i prijedlozi podneseni. Vijeće može, na prijedlog predsjednika, odlučiti da nedovršenu raspravu nastavi na sljedećoj sjednici, ili da prijedlog o kojem je započeta rasprava vrati predlagatelju radi nadopune ili djelomične izmjene. U tom slučaju prelazi se na sljedeću točku dnevnog reda.

Članak 63.

Članak 63. Vijeće može tijekom rasprave osnovati komisiju za zaključke, koja po zaključenju rasprave donosi prijedlog zaključka o kojem Vijeće odlučuje glasovanjem. Strana 644 »SLUŽBENI Komisija može odgoditi donošenje prijedloga zaključka do naredne sjednice Vijeća.
Članak 64. Vijeće odlučuje glasovanjem: »ZA« prijedlog, »PROTIV« prijedloga, »UZDRŽANI«. U pravilu Vijeće odlučuje javnim glasovanjem. Javno se glasuje dizanjem ruku, odnosno poime ničnim izjašnjavanjem nakon prozivanja vijećnika abecednim redosljedom. O potrebi poimeničnog izjašnjavanja odlučuje predsjednik.