Izvješće o stanju u prostoru

9. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94) i temeljem članka 12. Statuta Županije međimurske (»Službeni glasnik Županije međimurske« broj 4/96 - pročišćeni tekst), Županijska skupština na 25. sjednici, održanoj dana 25. 03. 1997. godine, donosi IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU UVOD Izvješćem o stanju u prostoru obuhvaća se: - pokrivenost područja prostornim planovima na području Županije međimurske - konceptualna obilježja prostornog razvitka na temelju postojećih planova - opća obilježja i nedostaci prostorno planske r dokumentacije i njihove učinkovitosti na svrhovito L gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente od važnosti za prostor općine. 1. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 1.1. POKRIVENOST PODRUČJA ŽUPANIJE PROSTORNIM PLANOVIMA U Županiji međimurskoj prostorno planiranje prisutno je od 1947. godine kada se stvara prvi Direktivni plan grada Čakovca. Kasnije, 1966. godine donosi se Generalni urbanistički plan grada Čakovca, zatim 1977. godine Urbanistički plan Čakovca - 2000., a 1978. Prostorni plan Općine Čakovec. Nakon toga slijedi izrada i dovršenje niza provedbenih planova i planova manjih naselja. Prostorni plan Općine Čakovec prihvaćen 1978. godine je prvi dokument koji u prostornom planiranju sagledava prostor Općine u cjelini, a koji je identičan s današnjim teritorijem Županije međi- M murske. U prostornom planu Općine pored predložene koncepcije prostornog razvoja, predložen je sustav centralnih naselja te smjernice za izradu prostornih planova za pojedina naselja.

Prema tim smjernicama izrađeni su planovi uređenja manjih naselja za prigradska naselja, a zatim se prišlo izradi planova za centralna naselja I i II stupnja centraliteta. Sva naselja III i II stupnja centraliteta temelje svoj prostorni razvoj na planu uređenja manjeg naselja, a neke od njih imaju razrađene provedbene planove centra ili pak radne zone. Od 14 naselja I stupnja centraliteta, 4 ih ima planove uređenja naselja, kao i dva naselja potencijalnog centraliteta dok je kod svih ostalih naselja prostor za izgradnju određen granicama građevinskog područja koje su bile donesene 1983., 1984.i 1985. godine sastavni dio Prostornog plana Općine Čakovec. Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« Strana 105 Županija međimurska prostire se na krajnjem sjeverozapadnom prostoru Republike Hrvatske i zauzima površinu od 729,50 km te je po veličini najmanja županija u Republici Hrvatskoj. * VRSTA PLANOVA naziv plana * * Prostorni plan bivše Općine Čakovec je osnovni dokument prostornog uređenja koji pokriva prostor Županije međimurske. Na prostoru županije doneseni su i na snazi su slijedeći prostorno planerski dokumenti godina donošenja status + van snage 1 REGIONALNI PLAN PROSTORNI PLAN ZAJEDNICE 1983.** * OPĆINA VARAŽDIN (djelomično) 2 PROSTORNI PLAN OPĆINE PROSTORNI PLAN OPČINE ČAKOVEC 3 PLAN PODRUČJA M 1978.82.83.84.89.*96*. na snazi 4 1982.*** van snage POSEBNI PLAN PODRUČJA POSEBNE NAMJENE HE SISTEMA "DRAVA" w * 4 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ČAKOVCA 5 PLANOVI UREĐENJA naziv plana MANJEG NASELJA F 1 NEDELIŠČE , - 2 KOTORIBA 3 1977. 1989. 1996*. na snazi _ 4 M godina donošenja status ■ ■ 78.80.87.90*.91*.92*. na snazi TI 79.86.96*.

L TI ŠENKOVEC-MAČKOVEC-MIHOVLJAN 80.85.90.*91*, 92*, 4 rVANOVEC-GORNJI VIDOVEC 5 STRAHONINEC-SAVSKA VES 6 PRELOGOTOK 7 DONJA DUBRAVA 8 MURSKO SREDIŠĆE 9 PRIBISLAVEC 10 GORIČAN 11 BELICA * M 12 DONJI KRALJEVEC 13 , NOVO SELO ROK 14 81.94*. . II ■ H 81.94*. II 82.93*. II 83. tf 83,93*, 96*. II 84,91*, 85, na snazi 85, u 11 86,88*,90*, 87. II 11 ČESTIJANEC-JUROVEC-BREZOVEC-SVETI 88,90*, MARTIN-VRHOVLJAN- MAROFŽABNIK X 15 DOMAŠINEC 16 GORNJI HRAŠĆAN 17 ŠTRIG OVA 6 PROVEDBENI — URBANISTIČKI naziv plana PLANOVI 1 IND. ZONAZAPAD ČAKOVEC 2 IND. ZONA D. KRALJEVEC 3 IND. ZONA-ISTOK ČAKOVEC ■ 4 88*, II 90*, II II 92*, 4 godina donošenja status 75,86 na snazi 78, van snage u 79,96*. PRIRODNI PARK BALOGOVEC 80. van snage 5 II REKREAC.TURIST. CENTAR VUČKOVEC 80.87. + 6 VOJNI VRTOVI- 11 SJEVER ČAKOVEC 81,88, 7 JUŽNI ČAKOVEC ■ TRAVNIK 8 ČAKOVEC-CENTAR 9 PERIVOJ ZRINSKIH 10 II 82,91*, 83 van snage II 86, II 86, GRADSKO GROBLJE ČAKOVEC 11 SAJMIŠTE - ČAKOVEC r 11 86, I * 4 4 Strana 106 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« naziv plana 12 w godina donošenja status 86, na snazi REKREAC. CENTAR HE ČAKOVEC 13 ii 86, • . MURSKO SREDIŠĆE CENTAR 14 ii 88*, ZONA MALE PRIVREDE PRELOG 15 n 89*, REKREAC. ZONA HE D.DUBRAVA 16 TI rVANOVEC ZONA MALE PRIVREDE 89*, 17 D. 89*, U DUBRAVA ZONA MALE PRIVREDE * 19 90*; 11 ULICA M. ŠARIĆA ČAKOVEC 20 MARTANE ČAKOVEC 21 90*, II II 92*. ZONA MALE PRIVREDE PUŠĆINE _r _. 22 93*. II ZONA MALE PRIVREDE KRIŠTANOVEC NAPOMENA : SVI PLANOVI DONESENI DO 1 9 8 9 . " PROJEKTNOG BIRO A " GK MEĐIMURJE * SVI PROSTORNI PLANOVI OZNAČENI OPČINE ČAKOVEC KOJEG GODINE IZRAĐEN ISU U URBANISTIČKOM ODJELU S A * IZRAĐEN ISU U ZAVOD UZA URBANIZAM BIVŠE JE SLJEDNIK ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNOUREĐENJE ŽUPANIJE MEĐIMURSKE ** PROSTORNI PLAN ZAJEDNICE * * * POSEBNI PLAN PODRUČJA FAKULTET U ZGREBU 1.2. KONCEPIJSKA OBILJEŽJA PROSTORNOG RAZVITKA NA TEMELJU PROSTORNIH PLANOVA Prostorni plan Republike Hrvatske (1974.g.)

sadrže osnovne koncepcijske postavne prostornog razvoja ovog područja, a mogle bi se sažeti u nekoliko osnovnih smjernica: 1. pravac Budimpešta - Sjeverni Jadran jedan je od važnih žarišta i okosnica gospodarskog razvoja Hrvatske 2. konurbacijski odnos Varaždina i Čakovca kao važnih regionalnih centara zauzima značajno mjesto u budućem razvoju gradova,. gdje je Čakovec označen kao centar mezoregije 3. u segmentu prometa prednost je dana pravcu E-96 (Zagreb-Budimpešta) zbog važnosti razvoja Sjeverozapadne Hrvatske 4. hidroenergetski potencijal Drave omogućuje izgradnju sedam hidroenergetskih objekata, od kojih se HE Čakovec i HE Dubrava nalaze na prostoru Općine Čakovec 5. u gospodarskom razvoju Hrvatske predlaže se ravnomjerniji razmještaj industrijskih kapaciteta sa ciljem ravnomjernijeg regionalnog razvoja, a u projekciji gospodarskog razvoja ovog prostora naglasak je na lociranju skladišnih kapaciteta, a njihov je pak razmještaj uvjetovan mrežom magistralnih prometnica. Prostornim planom Općine Čakovec (1978.g.) (»Službeni vjesnik općine Čakovec« br. 5/78.) osnovni je i najznačajniji dokument u kojem je definirana koncepcija prostornog i gospodarskog razvoja Općine sa ciljevima: s OP ČINA VARAŽDIN IZRADI OJE " PLANA PZ ZAGREB HE SISTEMA " DRAVA " IZRADI OJE ARHITEKTONSKI 1. Omogućiti policentrični prostorni razvoj. r 2. Osigurati usklađeno namjensko korištenje površina koje će omogućiti optimalan, stalan i perspektivan privredni razvoj. 3. Osigurati kvalitetnu životnu sredinu za zdravi i harmonični način života uz očuvanje estetsko - kulturnih vrijednosti.

4. Osigurati prostorne koridore prometnih pravaca međunarodne trase auto cesta, te koridore ostalih infrastrukturnih sustava. 5. Osigurati da prostor bude siguran od mogućih katastrofa, opasnosti i razaranja. Prognoze iz Prostornog plana (gospodarski razvoj, prognoze demografskog kretanja, prognoze razvoja infrastrukture, te planirana društvena infrastruktura) bile su smjernice za izradu ostalih prostornih planova - Generalnog urbanističkog plana Čakovca i planova uređenja manjih naselja čija je izrada kasnije uslijedila. Ove prognoze i planirani sadržaji odnosili su se na vremensko razdoblje do 2000 godine. Dopunom Prostornog plana (1983., 1984., w 1985. godine) (»Službeni vjesnik općine Čakovec« br. 12/82.; br. 10/83. br. 11/83.; br. 5/84 i br. 11/85.) definirane su granice građevinskog područja uz primjenu dva principa; a) za naselja nizinskog dijela Međimurja granice su definirane na katastarskim podlogama u mjerilu 1:2000 b) za naselja briježnog dijela Međimurja (za naselja raštrkanog tipa) granice su definirane na katastarskim podlogama 1:5000 i provedbenom odredbom, kojom se dozvoljava izgradnja neposredno uz formiranje građevinske cjeline s iste strane Strana 107 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« javnog puta na udaljenosti do 40 m od posljednjeg objekta. Da bi se odredile granice građevinskog područja naselja bili su primijenjeni jedinstveni kriteriji za sva F naselja: - izrađena je analiza demografskog kretanja od 1948. do 1981. godine - analizirano je kretanje broja domaćinstva i veličine domaćinstva u popisnim godinama (1971. 1981)

- izvršena je inventarizacija stambenog fonda (broj stamb. objekata, njihova starost) - izvršeno je evidentirnje raspoloživog prostora (neizgrađenih parcela) unutar postojećeg naselja uz izgrađenu komunalnu infrastrukturu - na osnovi svih ovih dokumenata i na osnovu izračunate prognoze broja stanovnika za sva naselja, izvršena je prognoza potreba za povećanjem stamben.og fonda - na osnovu analize neizgrađenog građevinskog zemljišta uz postojeću infrastrukturu i na osnovu utvrđene prognoze za povećanje stambenog fonda, definirane su granice građevinskog područja naselja, unutar kojih su, osigurani prostori za potrebe centralnih funkcija. Prostorni plan SR Hrvatske iz 1989. godine sadrži smjernice prostornog razvoja Hrvatske, a neke od njih odnose se i na razvoj ovog prostora; L 1. skladniji regionalni razvoj je uvjet optimalnog ukupnog razvoja, pa će posebnim mjerama regionalne politike utjecati na stabilizaciju demografskih i ekonomskih prilika u pograničnim područjima 2. zemljišnom politikom potrebno je postići * racionalno korištenje i očuvanje poljoprivrednih i ruralnih površina, racionalno korištenje građevinskog zemljišta, te prirodom i radom stvorenih vrijednosti vodeći računa o zaštiti okoline 3. planiranje i realizacija infrastrukturnog sustva preduvjet je skladnijeg regionalnog razvoja 4. očuvanje vodonosnih područja gornje Drava i __ • Save kao i strateške rezerve pitke vode su od nacionalnog značenja r 5. u definiranju okosnica razvitka ponovno se potvrđuje (iz Plana 1974.) da je pravac Budimpešta -.

Sjeverni Jadran jedna od četiri okosnice razvoja Hrvatske. Unutar te okosnice drugo značajno tržište razvitka (Zagreb sa gradovima Karlovcem, Siskom i zagorskim bazenom je najznačajnije težište) je prostor uz Dravu sa žarištima u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici. To težište razvitka zasniva svoj razvoj na industriji, poljoprivredu, prometu i razvijanju infrastrukturnih sustava. r Prostor Međimurja karakterizira mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta ima veliku proizvodnu važnost u poljoprivredi. Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Čakovec 1989. godine (»Službeni vjesnik općine Čakovec« br. 3/89) temeljila se na smjernicama c Prostornog plana RH, a odnosila se na prometni sustav definiranje koridora auto cesta Zagreb-Budimpešta te definiranje koridora brze prometnice čvor Dravski Križ - Trnovec koja je ujedno i zaobilaznica Čakovca i Nedelišća. Dopunom Prostornog plana Općine Čakovec 1994. godine (»Službeni glasnik Županije međimurske« br. 2/94.) definirani su pogodni prostori za lokaciju sanitarne deponije. Budući da problematika zbrinjavanja otpada nije bila sadržana u Prostornom planu (1978. g.), u ovoj izmjeni predlaže se način zbrinjavanja otpada u Međimurju i potencijalni prostori za njegovo odlaganje, na temelju analize prostora i Geološko - hidrološke studije. Posebno su uočene karakteristike prostora doline Drave i Mure sa svojstvom visoke propusnosti tla i velikog vodonosnog sloja na gotovo cjelokupnom teritoriju Donjeg Međimurja. U cilju očuvanja navedene značajne količine kvalitetne podzemne vode, u ovoj Dopuni Prostornog plana isključuje se mogućnost odlaganja otpada na spomenutom prostoru.

Dopunom Prostornog plana Općine Čakovec 1996. godine (»Službeni glasnik Županije međi murske« br. 1/96.) definirani su prostori cestovnih i željezničkih graničnih prijelaza sa posebnim naglaskom na potencijalne mogućnosti uspostave gospodarske, carinske i trgovačke zone uz cestovni granični prijelaz Trnovec i njegovog objedinjavanja sa željezničkim graničnim prijelazom Macinec. 2. OCJENA PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE I NJEZINA UČINKOVITOST NA SVRHOVITO GOSPODARENJE PROSTOROM, NA ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA, TE DRUGE ELEMENTE OD VAŽNOSTI ZA PROSTÖR 2.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAKOVEC - SMJERNICE PROSTORNOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA Prostornim planom Općine Čakovec (1978.g.) i njegovim kasnijim izmjenama i dopunama definirana ■ je koncepcija prostornog razvoja ukojoj su dane smjernice prostornog i gospodarskog razvoja: 1. Omogućiti policentričan prostorni razvoj 2. Osigurati usklađeno namjensko' korištenje površina koje će omogućiti optimalan, stalan i perspektivan privredni razvoj. 3. Osigurati kvalitetnu životnu sredinu za zdravi i harmonični način života uz očuvanje estetsko - kulturnih vrijednosti 4. Osigurati prostorne koridore prometnih pravaca međunarodne trase auto cesta, te koridore F ostalih infrastrukturnih sustava Strana 108 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« ,« 1. Planiranjem policentričnog prostornog razvoja Općine predlaže se uspostavljanje prostornog modela policentričnog sustava naselja u „kojem je Čakovec vodeće centralno naselje i središte Općine, dok su naselja Mursko Središće, Prelog-Donji Kraljevec, Kotoriba-Donja Dubrava, niži polovi razvoja.

Ovaj segment koncepcije prostornog razvoja nije dosljedno ostvaren, jer intezitet razvoja nižih centara nije pratio intezitet razvoja Čakovca primarnog centra općine. 2. Da bi se postigao optimalan i perspektivan privredni razvoj potrebno je osigurati skladno namjensko korištenje prostora. Budući da je u Prostornom planu, u segmentu koji određuje gospodarski razvoj prioritet dan poljoprivrednoj djelatnosti na cjelokupnom teritoriju Općine, a industrijskoj proizvodnji u naseljima koja su označena kao niži centri razvoja, cilj namjene korištenja prostora trebao bi biti-skladan i harmoničan odnos svih djelatnosti koje se javljaju na određenom prostoru. 3. Očuvanje prirodne i kulturne baštine i osiguranje kvalitetne životne sredine jedan je od ciljeva Prostornog plana. Sprečavanje onih djelatnosti i zahvata u prostoru koji bi mogli narušiti sklad prirodnih i prostornih odnosa zadaća je stručnih službi koje provode plan ka ostvarenju zadanog cilja. Izgradnjom akumulacija HE Čakovec i HE Donja Dubrava izmjenjen je u znatnoj mjeri pejsaž, korištenje prostora i biološka ravnoteža prostora uz tok Drave. Unatoč tome što su uočene promjene u prostoru nastale utjecajem akumulacijskih jezera (režim podzemnih voda na širem području, izmjenjene klimatske prilike i izmijenjena flora i fauna neposredno üz jezera), nisu vršena nikakva istraživanja o novonastalim okolnostima na prostoru toka Drave kroz Međimurje. Osim redovitog praćenja kvalitete podzemnih voda i praćenje ribljih vrsta u akumulacijama, potrebna je izrada sveubuhvatne studije koja bi - obradila posljedice utjecaja akumulacije na prostoru užeg i šireg pojasa uz dravska jezera i tok Drave, koja bi mogla biti jedna od osnova za strategiju razvoja poljoprivrede ovog dijela Županije.

Problematika zbrinjavanja otpada sadržaj je Izmjene i dopune Prostornog plana 1994. godine, a predložen načinom zbrinjavanja daju se smjernice na koji način postupati otpadom na prostoru Županije u navedenom razdoblju. Odredbe ove Izmjene, i dopune mogu postati učinkovite tek onda kada zajednički način zbrinjavanja otpada postane cilj djelovanja svih općina u Županiji. Jednako tako općine bi se morale udruživati i oko problema pročišćavanja otpadnih voda koje nastaju na njihovom posjedu. < ; 4. Donošenjem Prostornog plana Republike Hrvatske 1989. godine definiran je prostorni razvoj Republike Hrvatske a s time i glavni koridori infrastrukturnih objekata. Određivanjem koridora auto-ceste Rijeka-Goričan koji prolazi Općinom Čakovec, 1989. godine izvršeno je usklađivanje Prostornog plana Općine Čakovec s Prostornim planom Republike Hrvatke u onom segmentu koji se odnosi na prometni sustav. Sadržaj Izmjena i dopuna iz 1989. godine je planirana trasa prometnog koridora auto-ceste i planirani sustav magistralnih i regionalnih cesta koje se neposredno vezuju na auto-cestu kao najznačajniju prometnicu na ovom prostoru. Budući da trasa auto-ceste kroz Međimurje velikim dijelom prolazi vodonosnim područjem propisane su mjere i uvjeti za njegovu zaštitu, a na osnovu prihvaćene Studije utjecaja auto-ceste na okolinu i u skladu s ciljevima zaštite okoliša i svrhovitog gospodarenja prostorom. 2.2. PROSTORNI PLAN OPČINE ČAKOVEC - GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (1983., 1984., 1985.) UČINKOVITOST PRIMJENE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NA RACIONALNO GOSPODARENJE PROSTOROM Na osnovu egzaktne analize prostora i stanovništva te demografskih prognoza do 2000 godine, 1983.,1984. i 1985 godine Dopunom Prostornog plana definirane su granice građevinskog područja naselja kojima se određuju prostori namijenjeni za izgradnju na teritoriju Općine Čakovec Cilj definiranja granica građevinskog područja bio je racionalno korištenje prostora građevinskog područja, te racionalno korištenje postojeće i planiranje infrastrukture. Da bi se odredile granice građevinskog područja naselja bili su primijenjeni jedinstveni kriteriji za sva naselja:

- izrađena je analiza demografskog kretanja od 1948. do 1981. godine - analizirano je kretanje broja domaćinstva i veličine domaćinstva u popisnim godinama (1971. 1981) - izvršena je inventarizacija stambenog fonda (broj stamb. objekata, njihova starost) - izvršeno je evidentirnje raspoloživog prostora (neizgrađenih parcela) unutar postojećeg naselja uz izgrađenu komunalnu infrastrukturu - na osnovi svih ovih dokumenata i na osnovu izračunate prognoze broja stanovnika za sva naselja, izvršena je prognoza potreba za povećanjem r stambenog fonda - na osnovu analize neizgrađenog građevinskog zemljišta uz postojeću infrastrukturu i na osnovu utvrđene prognoze za povećanje stambenog fonda, definirane su granice građevinskog područja naselja, unutar kojih su, osigurani prostori za potrebe centralnih funkcija. Strana 109 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« Provedbenim odredbama Prostornog plana regulirana je izgradnja objekata različitih funkcija i namjena, pa je korištenjem prostora unutar granica građevinskog područja, postignuta velika iskorištenost građevinskog zemljišta unutar naselja. Posljedica desetogodišnje primjene provedbenih odredbi i smjernica ovog Plana je vrlo mali broj naselja u kojima se nalazi velik udio neizgrađenog zemljišta unutar definiranih granica građevinskog BROJ BROJ DOMAĆINSTVA U K A J J STANOVNIKA ■ 1991 ČAKOVEC 2011. Prosj. w 1991. prognoza 1991. vel 2011. | naselje 1 2 3 4 5 1 ČAKOVEC 15999 21762 5367 2,981 7-254 2 IVANOVEC 2111 2394 616 3,427 3 KURŠANEC 1103 1610 274 4,026 4 MAČKOVEC 1535 1844 430 3,570 ti 5 MIHOVLJAN 1098 1447 250 4,392 4 6 NOVO SELO NA DRAVI 608 606 174 3,494 7 NOVO SELO ROK 1443 1872 402 3,590 8 PRIBISLAVEC 2746 3201 824 3,333 1033 9 SAVSKA VES 1238 1694 376 3,293 10 STRAHONINEC 2580 3657 736 3,505 1076 11 ŠANDOROVEC 290 302 92 3,152 _ 12 ŠENKOVEC 2161 2980 676 3,197 13 TOTOVEC 580 596 162 3,580 UKUPNO 33492 43965 10379 3,227 13883 1 OPĆINA BELICA x 1 2 3 1 BELICA 2498 2679 655 2 GARDINOVEC 1137 917 300 UKUPNO 3635 3596 955 2 OPĆINA DOMAŠINEC 1 DEKANOVEC 941 897 245 2 DOMAŠINEC 1968 1784 541 3 TURČIŠĆE 622 501 176 UKUPNO 3531 3182 962 3 OPĆINA DONJA DUBRAVA 1 DONJA DUBRAVA 2536 2160 797 područja naselja. Stambena izgradnja u nekim naseljima dovela je do velike iskorištenosti građevinskih područja, a pored potrebe za povećanim stambenim zonama ukazale su se i potrebe za ostalim funkcijama u naselju. Te su potrebe prikazane u tabelama - Podaci i pokazatelji za analizu građevinskog područja naselja.

PODACI I POKAZATELJI ZA ANALIZU GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA PLANIRANO PO OPĆINAMA STANOVI GRAĐEVINSKO PODRUČJE prognoza stalni stanovi treba treba grad. Prosj. ' Dano proširenje proširenje podr, vel 1991. granicama * za naselja stanove rad. zone 1995. 6 7 8 9 10 11 3,0 5236 7200 IMA 1150,0 725 3,3 610 749 MO IMA 165,0 - 403 4,0 267 179, romi DA 66,5 542 3,4 417 662 MO DA 136,0 362 4,0 327 539 MO 111,5 * 184 3,3 170 192 DA 65,0 551 ' 3,4 374 530 MO DA 186,0 3,1 782 877 IMA 175,5 546 3,1 388 456 DA 75,3 3,4 740 965 J MO 148,8 101 3,0 88 92 DAMO 18,5 931 3,2 636 912 MO DA 302,9 L 175. " 3,4 154 183 50,0 3,2 10189 13536 2651,0 4 5 6 7 8 9 10 11 3,814 744 3,6 650 863 DA 178,0 ■ 1 3,790 262 3,5 318 346 MO IMA 69,0 3,806 1006 3,6 968 1209 247,0 3,841 249 3,6 272 297 MO DA 70,5 3,638 510 3,5 548 660 MO DA 148,3 3,534 147 3,4 187 220 MO DA 58,5 3,670 906 3,5 1007 1177 277,3 3,182 720 3,0 833 909 DA 167,5 <-v Strana 110 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« 4 OPĆINA DONJI KRALJEVEC 1 2 3 i 1 DONJI HRAŠĆAN 592 554 143 4 2 DONJI KRALJEVEC 1653 1724 472 3 DONJI PUSTAKOVEC 390 417 100 —i 4 HODOŠAN 1463 1329 405 1 ^ PALINOVEC 895 823 238 6 SVETI JURAJ U TRNJU 320 349 . 84 UKUPNO 5313 5196 1442 4 1 5 OPĆINA DONJI VIDOVEC _ 1 DONJI VIDOVEC 1756 1439 517 . 6 OPĆINA GORIČAN 1 GORIČAN 3221 2804 885 7 OPĆINA KOTORIBA 1 DONJI MIHALJEVEC 766 607 231 2 KOTORJBA 3579 3508 1289 3 SVETA MARIJA 1835 1617 539 UKUPNO 6180 5732 2059 8 OPĆINA MALA SUBOTICA 1 DRŽIMUREC 793 890 177 • 2 MALA SUBOTICA 2269 2202 608 - - . - . - i „ ^ . - . . - - - _ - - - _ _ _ _ - _ _ _ _ _ ■ . _ _ ■ ■ ■ - 3 OREHOVICA 1761 2057 436 4 PALOVEC 1132 1185 300 5 PODBREST 747 658 205 6 STRELEC 341 378 82 _ - ■ - - . - - - - - - _ - - » - - - _ _ _ .

7 SVETI KRIŽ 347 309 101 8 ŠTEFANEC 807 833 238 9 VULARIJA 530 489 155 1 UKUPNO 8727 9001 2302 9 OPĆINA MURSKO SREDIŠĆE 1 HLAPIĆINA 832 675 232 2 MURSKO SREDIŠĆE 3331 4121 1019 3 ŠTRUKOVEC 434 364 122 UKUPNO 4597 5160 1373 4 5 6 7 8 9 10 11 - 4,140 150 3,7 161 173 MO 45,5 • _ _ _ — — , ■ . . . 3,502 507 3,4 490 612 MO IMA 176,0 — - _ 3,900 110 .3,8 108 143 ■ 34,0 i 3,612 380 3,5" 440 481 MO DA 126,5 3,761 235 3,5 252 276 DA 72,0 ■ 3,810 97 3,6 82 109 MO 26,0 ■ 1 - ■ ■ ■ ■ 3,684 1479 3,5 1533 1794 480,0 J ■ - 3,397 450 3,2 519 568 MO IMA 125,0 3,640 801 3,5 972 1235 IMA 237,5 -L 3,316 190 3,2 251 313 MO IMA' 65,0 2,777 1299 2,7 1123 1249 IMA 235,0 3,404 490 3,3 567 600 MO DA 128,5 3,001 1979 2,9 1941 2162 428,5 4,480 212 4,2 183 164 ROMI * 22,5 3,732 629 3,5 632 638 PLAN DA 196,5 4,039 541 3,8 400 399 PLAN DA 80,0 . — - " - - 3,773 339 3,5 306 371 MO IMA 80,0 3,644 188 3,5 204 240 MO DA !j 61,0 4,159 97 3,9 91 108 MO 22,5 ■ ■ - - - — ' ■ - — 3,436 94 3,3 111 124 MO 34,9 3,391 260 3,2 231 245 DA DA 72,5 3,419 148 3,3 146 167 MO 45,4 ■ -. 3,791 2508 3,6 2304 2456 615,3 3,586 193 3,5 253 286 * DA 74,0 3,269 1329 3,1 1003 1374 IMA 311,8 L 3,557 107 3,4 124 148 MO ■ .43,0 3-,348 1629 3,2 1380 1808 428,8 Broj 2 Strana 111 »SLUŽBENI GLASNIK« 10 OPĆINA NEDELISCE 1 2 3 1 ČREČAN 425 403 130 2 DUNJKOVEC 850 992 256 3 GORNJI HRAŠĆAN 902 861 253 4 GORNJI KURŠANEC 720 1339 224 5 MACINEC 615 605 207 _6, NEDELISCE 4535 5501 1376 7 PRETETINEC 506 523 159 8 PUŠĆINE 1254 1545 386 9 SLAKOVEC 449 509 122 10 TRNOVEC 992 1527 237 UKUPNO 11248 13805 3350 \ 11 OPĆINA PODTUREN 1 FERKETINEC 266 242 69 2 MIKLAVEC 607 567 160 3 NOVAKOVEC 1068 886 297 4 PODTUREN 1735 1038 514 5 SIVICA 987 847 270 6 CELINE 1995 334 94 UKUPNO 4663 3605 1310 12 OPĆINA PRELOG 1 CIRKOVLJAN 945 872 272 2 CEHOVEC 744 738 214 3 CUKOVEC 328 274 102 4 DRAŠKOVEC 719 618 206 5 HEMUŠEVEC 292 288 76 6 OPOROVEC 393 271 123 7 OTOK 329 357 78 8 PRELOG 4274 4395 1294 UKUPNO 8024 7813 2365 4 5 6 7 8 9 10 11 3,269 126 3,2 137 137 DA DA 48,0 * 3,320 310 3,2 253 281 MO DA 48,0 3,565 246 3,5 239 377 MO IMA 84,0 * 3,214 432 3,1 . 222 181 DA DA 42,5 2,971 209 ' 2,9 186 201 DA DA 57,0 3,296 1719 3,2 1348 1835 MO DA 245,0 3,182 174 3,0 159 .218 MO DA 41,5 1 3,249 498 3,1 383 410 MO IMA 139,0 —i 3,680 145 3,5 120 145 DA 42,5 4,186 382 4,0 231 246 MO DA 49,5 -- 3,358 4241 3,3 3278 4031 797,0 w 3,855 65 3,7 67 92 13,2 3,794. 153 3,7 154 171 DA 33,6 3,596 255 3,4 322 344 MO IMA 74,4 3,375 349 3,1 516 547 MO DA 93,5 . .

3,656 249 3,4 263 310 MO DA 77,0 3,550 107 DA 3,560 1071 3,4 1322 1464 291,7 3,474 264 3,3 284 313 MO DA 75,0 3,477 217 3,4 224 240 25,0 3,216 88 3,1 110 129 MO 27,5 3,490 187 3,3 228 242 MO DA 61,5 3,842 80 3,6 87 81 DA 23,0 3,195 90 3,0 155 195 MO 38,0 4,218 89 4,0 82 92 MO 23,4 3,303 1418 3,1 1307 1708 SAJAM IMA 309,0 3,343 2433 3,2 2477 3000 582,4 ■ Strana 112 * »SLUŽBENI GLASNIK« Broj 2 L - 13 OPĆINA SELNICA 1 2 3 1 BUKOVEC 192 123 61 2 DONJI KONCOVČAK 337 343 89 3 DONJI ZEBANEC 200 180 55 4 GORNJI ZEBANEC 270 202 71 l 1 5 MERHATOVEC 172 • 136 55 6 PLEŠIVICA 110 56 39 i 7 PRAPORČAN 218 188 60 -* 8 SELNICA 1059 1163 305 4 9 ZAVEŠČAK 301 250 84 10 ZEBANEC SELO 463 492 135 UKUPNO 3322 3133 954 14 OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU ■ 1 BREZJE 680 977 195 2 DRAGOSLAVEC 417 336 136 3 FRKANOVEC 345 303 113 ■ 4 KNEZOVEC 376 369 115 * ■ 5 LOPATINEC 868 961 268 6 MALI MIHALJEVEC 401 406 109 7 OKRUGLI VRH 402 354 125 r 8 PLAŠKOVEC 444 396 132 9 VUČETINEC 558 418 163 10 ZASADBREG 897 926 260 UKUPNO 5388 5446 1616 y 15 OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI 1 BREZOVEC 203 178 51 2 ĆESTIJANEC 120 117 36 — 3 GORNJI KONCOVĆAK 122 60 33 4 GRADIŠĆAK 200 139 58 5 GRKAVEŠĆAK 156 158 44 6 JUROVČAK 194 120 67 7 JUROVEC 248 204 67 8 KAPELŠĆAK 156 105 40 * 9 LAPŠINA 216 201 60 10 MAROF 131 79 37 r 11 SVETI MARTIN NA MURI 531 .587 131 12 VRHOVLJAN 342 362 90 13 ŽABNIK 368 381 94 UKUPNO 2987 2691 808 * » 4 5 6 7 8 . 9 10 i i ri 3,148 47 3,0 63 63 19,0 3,787 98 3,5 92 92 32,0 3,636 51 3,5 59 59 * 17,5 . - . _ ' . . - . ■ — * 3,803 58 3,5 75 75 20,5 • . 3,127 45 3,0 51 51 r 15,5 b 2,821 20 2,8 46 46 13,0 3,633 55 3,4 64 64 18,0 3,472 352 3,3 317 331 DA DA 101,5 » 3,583 74 3,4 84 84 24,0 3,430 149 3,3 135 135 36,5 3,482 949 3,3 986 1000 297,5 3,487 296 3,3 199 192 DA 62,5 3,066 -112 3,0 153 153 52,0 - — ■ ■ ■ ■ — . - - - - - - - — - - - - - — 1 3,053 101 3,0 115 92 32,0 ■ _ _ _ _ _ ■ - 3,270 123 3,0 108 170 31,3 4 .

3,239 310 3,1 262 292 76,0 3,679 116 3,5 113 132 . 30,5 ! 3,216 114 3,1 118 118 35,0 3,364 124 3,2 150 150 45,0 - 3,423 123 3,4 162 162 55,0 3,450 281 3,3 266 266 DA 66,0 3,334 1700 3,2 1646 .1727 h 485,3 i - 3,980 48 3,7 51 82 26,0 1 - " ■ " ' —- - - -- ■ 3,333 39 3,0 35 62 21,0 W 4 ■ 3,697 17 3,6 34 34 10,5 i 4 1 3,448 42 3,3 67 67 31,0 3,545 46 3,4 54 .54 19,0 2,896 43 2,8 73 73 25,0 3,701 60 3,4 68 123 F 37,0 i 3,900 28 3,8 40 40 M 18,5 3,600 59 3,4 62 109 ri 22,0 3,541 23 3,4 46 76 24,0 ■ 1 4,053 151 3,9 134 186 IMA 76,4 3,800 98 3,7 92 128 ■ 30,0 ^- 3,915 103 3,7 99 182 39,0 r _ ■ 3,696^ 757 ' 3,6 855 1216 379,4 L I I Strana 113 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« 16 OPĆINA ŠTRIGOVA 1 2 3 1 BADLIČAN 99 73 32 2 BANFI 362 220 117 3 BOGDANOVEC 160 148 46 4 DRAGOSLAVEC BREG 158 117 58 5 DRAGOSLAVEC SELO 218 261 64 6 GORNJA DUBRAVA 301 258 98 % 7 GORNJI MIHALJEVEC 298 251 101 L 8 GRABROVNIK 411 "267 146 9 JALSOVEC 200 166 62 10 MARTINUŠEVEC 147 128 36 11 PREKOPA 265 241 78 i ■ 12 PRESEKA 77 64 26 13 PRHOVEC 183 152 59 14 ROBADJE 237 136 75 15 STANETINEC 210 176 69 16 SVETI URBAN 610 498 188 ■ i 1 17 ŠTRIGOVA 558 582 163 18 TUPKOVEC 103 83 27 F P ■ - - ■ 19 VUGRIŠENEC 197 167 59 20 VUKANOVEC 286 224 96 21 ŽELEZNA GORA 493 397 136 UKUPNO 5573 4609 1736 r V 17 OPĆINA VRATISINEC ri 1 GORNJI KRALJEVEC 874 874 233 - ._ 2 KRIŠTANOVEC 668 638 185 ■ •••—< — 3 KRIŽOVEC 750 596 219 4 PEKLENICA 1284 1264 347 5 VRATISINEC 1520 1551 398 6 ŽIŠKOVEC 577 650 151 UKUPNO 5673 5573 1533 Posljednjih godina, porastom privatnog poduzetništva, i povećanim brojem potreba za radnim prostorima, izvršene su promjene granica nekih naselja u vidu proširenja za ove namjene.

Potrebno je napomenuti da je prije usvajanja granica građevinskog područja kojima je regulirana izgradnja u prostoru na području općine Čakovec bila je na snazi odluka koja je regulirala izgradnju r naselja uz regionalne i magistralne prometnice. Naime, uz te prometnice proširenje građevinske zone naselja nije bilo dozvoljeno, čime je spriječeno 4 5 6 ■• T 8 9 10 11 3,094 25 2,9 33 33 9,0 T . 3,094 76 2,9 118 118 42,5 . 3,478 45 3,3 38 38 DA 11,8 2,724 43 2,7 58 58 21,5 3,406 79 3,3 59 59 16,5 3,071 86 3,0 103 127 28,0 2,950 84 3,0 95 102 DA 30,0 2,815 96 2,8 159 159 50,0 ■ . 3,226 55 3,0 63 63 17,5 4,083 33 3,9 41 41 # 11,0 3,397 80 3,0 73 73 ■ 23,5 2,962 22 2,9 26 26 7,5 3,102 51 3,0 57 57 13,5 J 3,160 45 3,0 94 94 31,0 3,043 61 2,9 63 63 J 17,0 3,245 161 3,1 194 194 '73,5 3,423 176 3,3 174 249 IMA 92,0 3,815 23 3,6 27 27 8,0 3,339 52 3,2 61 61 ■ 22,0 _ 2,979 77 2,9 97 97 31,0 3,625 113 3,5 156 156 49,0 3,210 1483 3,1 1789 1895 605,8 ■ r i 3,751 243 3,6 227 249 MO DA 72,6 • 3,611 182 3,5 181 231 IMA 48,5 ■ — ' ' - - - ■ — 3,425 186 3,2 207 236 MO 45,0 L 3,700 361 3,5 359 402 DA 82,5 • 3,819 419 3,7 382 428 MO DA 98,0 b 3,821 176 3,7 146 187 42,0 3,701 1567 3,6 1502 1733 388,6 nekontrolirano longitudinalno širenje naselja, a gradnja je usmjerena ravnomjerno uz postojeću jezgru naselja. Većina naselja ima veliku iskorištenost građevinskog područja. Rezerve za potpunu iskorištenost građevinskog područja nalaze se u neizgrađenim građevinskim zemljištima unutar izgrađenih cjelina, ali u veličini koja nije od velikog utjecaja u odnosu na već izgrađene površine.

Broj 2 Strana 114 »SLUŽBENI GLASNIK« Pojavom poduzetništva i potreba za radnim prostorima (proizvodnih, uslužnih i sličnih djelatnosti) sve češće dolazi do mješovite namjene prostora na jednoj građevinskoj parceli, što je posljedica nereali- . ziranih planiranih radnih zona (zbog nedostatka infrastrukturnih objekata, teškoća u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa), a ekonomski razlozi najčešći su uzrok takvog mješovitog korištenja jedne parcele. Dok djelatnosti u radnim prostorima ne narušavaju stanovanje, a izgrađeni objekti ne narušavaju ravnotežu prostornih odnosa, mješovito korištenje građevinske parcele u ovom prijelaznom periodu uspostave sustava u planiranju i uređenju prostora može biti opravdano iz prostornih i ekonomskih razloga. F - Dugogodišnjim sustavnim planiranjem prostora - od Prostornog plana Općine do planova uređenja manjih naselja postignuta je maksimalna iskorištenost mreže infrastrukture, sačuvano poljoprivredno zemljište u najvećoj mogućoj mjeri, te ostvareno racionalno korištenje prostora u cjelini. 2.3. GRADNJA VAN GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA, BESPRAVNA IZGRADNJA Prema Provedbenim odredbama Prostornog plana, gradnja izvan granica građevinskog područja moguća je za objekte poljoprivredne namjene - stočne farme, skladišta poljoprivrednih proizvoda i si. te za objekte cestovne infrastrukture. Bespravnu izgradnju na prostoru Županije, u ■ usporedbi s ukupnom izgradnjom možemo smatrati beznačajnom jer su to pojedinačni slučajevi izgradnje pomoćnih objekata ili objekata za povremeno stanovanje, a rijede stambeni ili poslovni objekti.

2.4. UČINKOVITOST PRIMJENE NIŽIH PROSTORNIH PLANOVA NA GOSPODARSKI I PROSTORNI RAZVITAK Prostorni plan Općine Čakovec i Generalni urbanistički plan Čakovec bili su osnova za izradu prostornih planova nižeg reda: planova uređenja manjih naselja i provedbenih planova. PLANOVI UREĐENJA MANJEG NASELJA Relativno dobra pokrivenost prostora planovima nižeg reda, njihova brojnost te dugogodišnja primjena, nije rezultirala i velikim udjelom realizacije planiranog. Od te generalne ocjene izdvajaju se neki provedbeni planovi na gradskom prostoru, te planovi uređenja pojedinih naselja. Razlog toj ocjeni nalazi F se u najvećoj mjeri u vlasništvu zemljišta. U gradu, gdje je mehanizam eksproprijacije zemljišta bila ustaljena praksa, te u prostorima gdje je zemljište bilo u društvenom vlasništvu, provedba planova bila je ostvarena u znatnijoj mjeri, za razliku od ostalih prostora u privatnom vlasništvu. Nepostojanje prihvatljivog modela u provođenju planova u današnje, velika je prepreka koju treba savladati da se realizira bilo kakav zahvat u prostoru. Ono Što je zajednička karakteristika ovih planova a može se ocijeniti pozitivnim je: - osiguranje prostora i realizacija javnih i centralnih funkcija (što je osobito značajno za prigradska i druga naselja koja su posljednjih godina doživljavala intezivnu transformaciju) naselja prema planskoj dokumentaciji - reguliranje stambene izgradnje - reguliranje izgradnje radnih prostora na za tu namjenu predviđenim prostorima - očuvanje i zaštita javnih zelenih i pejzažnih cjelina - planiranje izgradnje infrastrukture u maksimalnom opsegu gdje je to moguće, što je prethodilo izgradnji ostalih objekata Nabrojeni učinci primjene prostornih planova osobito su uočljivi za prigradska i druga naselja koja posljednjih dvadeset godina doživljavaju konstatnu transformaciju. Ono što je posebno značajno u novoizgrađenim prostorima naselja je dotjerana komunalna uređenost i opremljenost, što je posljedica L uloženog napora stručnih službi i institucija koje su bile uključene u provođenje planova.

PROVEDBENI PLANOVI RADNIH ZONA I ZONA MALE PRIVREDE Prostori namijenjeni radnim zonama bili su definirani planovima uređenja onih naselja za koje je Prostorni plan Općine Čakovec u smjernicama za razvoj pojedinih centralnih naselja predviđao formiranje radne zone. Te radne zone planirane su uz već postojeće proizvodne pogone ili pak na prostorima najpovoljnijim za njihovo formiranje. Kasnije, porastom privatnog poduzetništva i male privrede nekim naseljima porastao je interes za izradu a onda za realizaciju provedbenih planova zona male privrede. Od 1978. godine, kada je izrađen Provedbeni plan zone male privrede u Prelogu, do danas je izrađeno a većinom i realizirano devet zona male privrede u Županiji međimurskoj. Neke od tih zona u kojima je postojala izgrađena komunalna infrastruktura a zemljište je bilo u društvenom vlasništvu realizirane su u potpunosti (npr. Ivanovec,Donja Dubrava, Pribislavec, Prelog). Razlog zašto nisu realizirane i ostale zone male privrede uglavnom je nedostatak infrastrukture i nemogućnost objedinjavanja pojedinačnih parcela u privatnom vlasništvu za novu namjenu. Planiranje i realizacija zona namijenjenih izgradnji proizvodnih pogona pokazalo se kao prednost, a njihovo lociranje na jedinstvenom prostoru u naselju ima niz povoljnih učinaka: - izgradnja komunalne infrastrukture podređena Strana 115 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« je posebnim potrebama i specifičnim zahtjevima potrošača na određenom prostoru u naselju (od prometnica, vode, kanalizacije do energije)

- ekonomičnost u izgradnji i korištenju infrastrukture - radne funkcije ne ometaju ostale funkcije u naselju - veličina parcele odgovara korisniku i omogućava funkcioniranje građevine i odvijanje djelatnosti u njoj - gabariti građevina i njihova masa ne narušavaju sliku naselja unutar izgrađenog tkiva niske stambene izgradnje Ono što se može ocijeniti kao općeniti nedostatak planske dokumentacije koja se primjenjuje, je planiranje za nepoznatog korisnika (bilo za stambenu ili drugu namjenu) što izaziva poteškoće u primjeni i realizaciji plana zbog složenosti usklađivanja vlasničkih odnosa i osobnih interesa vlasnika građevinskog zemljišta sa programskim ciljevima plana. Taj nedostatak općenito je prisutan na državnoj razini, zbog pomanjkanja propisa i zakona koji bi regulirali tu problematiku. To posebno vrijedi za današnje doba kada se događa "ekspanzija" pojedinih djelatnosti u privatnom poduzetništvu a na snazi je dokumentacija izrađena pred više od deset godina kada ovu situaciju nije moguće predvidjeti u ovakvoj mjeri. 3. STVARANJE UVJETA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ 3.1. PRILAGODBA PROSTORNIH PLANOVA NOVIH INICIJATIVA I PROMJENA INTERESA Nakon višegodišnje primjene, za većinu prostornih planova nižeg reda izrađenih u vremenu od 1977. do 199. godine, (uglavnom planove uređenja naselja) donesene su izmjene i dopune u smislu usklađivanja planova s novim potrebama i mogućnostima. Izmjene i dopune odnosile su se na formiranje radnih zona, preoblikovanje stambenih zona, izmjene i dopune sadržaje centra naselja i slično, čime se nije bitno mijenjala koncepcija uređenja naselja, već su se unutar prostora plana usklađivali sadržaji s novim potrebama i interesima stanovnika u naselju.

Izmjenom i dopunom Prostornog plana Općine Čakovec 1994. godine definirani su prostori koji zbog svojih prirodnih karakteristika (nepropusnost tla) mogu biti pogodni za odlaganje otpada. w Provedbenim odredbama Prostornog plana utvrđeni su uvjeti i režim odlaganja otpada prema najstrožim kriterijima zapadnoevropskih sredina. Određivanje strategije gospodarenja i zbrinjavanja otpada sa ciljevima smanjenja nastajanja otpada, obavezne reciklaže otpada, gradnja sanitarnih odlagališta, primjenom propisa kakvi danas vrijede u Evropi i primjena te strategije trebala bi biti primarna zadaća u provođenju zaštite prostora. Evidentiranje zagađivača i elaboriranje stanja u prostoru kvantativnim pokazateljima, nakon izgradnje sanitarne deponije potrebno je pristupiti sanaciji: - vodotoka 4 - divljih deponija - centralne i najveće deponije Totovec - napuštenih šljunčara Nakon saniranja nužno je utvrditi mjere i uspostaviti sustav kontrole provođenja mjera zaštite okoliša. Krajem 1994. godine prišlo se Izmjeni i dopuni Prostornog plana Općine Čakovec, donesenog početkom 1996. Niz okolnosti nastalih uspostavom novog političkog i teritorijalnog sustava i uspostavom novih državnih granica uvjetovali su izmjenu, koju je inicirali Općina Nedelišće, a odnosi se na izmjenu namjene površina na prostoru te Općine uz granicu sa Republikom Slovenijom. Cestovni i željeznički granični prijelaz, postojeća i planirana prometna infrastruktura (cestovna i željeznička) te potencijalne mogućnosti prostora osnovni su elementi na osnovu kojih je pokrenuto planiranje gospodarske i trgovačke zone uz raspoložive prometne koridore.

Ovom izmjenom Prostornog plana definirali bi se granični prijelazi (cesovni i željeznički) sa pratećim sadržajima, veličina i položaj gospodarske, trgovačke i zone male privrede, sa osnovnim infrastrukturnim koridorima. F / Primjenom novog Zakona o prostornom uređenju, prioritetna zadaća u izradi dokumenata pros- * ~-_*- tornog uređenja je izrada prostornog plana Županije, čiji obuhvat se poklapa sa PPO, a on će sadržavati osnove i smjernice za izradu prostornih planova općina. 3.2. ZAŠTITA OKOLIŠA, ZAŠTITA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE 3.2.1. Zaštita okoliša i zaštita prirodne baštine v Veliki dio Županije međimurske sačinjava dravsko M - murska nizina čija je najznačajnija karakteristika velika debljina vodonosnog sloja. Budući da velike rezerve i kvaliteta pitke vode ovog vodonosnog prostora nadilaze regionalni značaj, nizinski dio općine, a osobito prostori u zonama zaštite vodocrpilišta - i zahtijevaju poseban režim u gospodarenju prostorom. Pri realizaciji aktivnosti u prostorima sa velikom propusnosti pokrovnog sloja potrebno je primjeniti takva tehnička rješenja koja će spriječiti negativna djelovanja na tlo i podzemlje. Otpad je jedan od najvećih zagađivača okoliša zbog neadekvatnog deponiranja depresije i napuštene šljunčare pretvorene su u odlagališta otpada. Korištenje napuštenih šljunčara za namjenu deponiranja komunalnog otpada manjih naselja kao Strana 116 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« i županijskog središta nedopustiv je i neprihvatljiv način odlaganja otpada, pa je prioritetni zadatak nadležnih stručnih službi realizacija sanitarne deponije izvan vodonosnog područja.

Evidentiranje zagađivača i elaboriranje stanja u prostoru kvantitativnim pokazateljima potrebno je pristupiti sanaciji: - vodotoka - divljih deponija - centralne i najveće deponije Totovec - napuštenih šljunčara Nakon saniranja nužno je utvrditi mjere i uspostaviti sustav kontrole provođenja mjera zaštite okoliša. S obzirom na bogata nalazišta šljunka u porječju Drave i Mure, djelatnost eksplotacije šljunka i pijeska mora biti regulirana na planom definiranim prostorima za privremeno korištenje. U izradi prostornog plana Županije u određivanju namjene i korištenje prostora, značajnu pažnju potrebno je posvetiti određivanju prostora pogodnih za eksplotaciju pijeska i šljunka. Konačna namjena tih površina po završetku iskopa i nakon sanacije, može se privesti gospodarskim aktivnostima vezanim uz vodene površine: turizam, sport, rekreacija, ribarstvo i slično. Na prostoru Međimurja okoliš je relativno očuvani (čistoća zraka, tla, podzemlja) jer na tom prostoru nisu prisutni veliki industrijski zagađivači. Najveći izvori zagađenja na prostoru Međimurja su: - otpadne vode - deponiranje otpada Vodotoci su najugroženija kategorija okoliša od potoka i kanala, do Mure, Drave i Trnave, jer se najčešće koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja; stočne farme, ispiranje poljoprivrednih strojeva i si. r U cilju zaštite vodotoka, ugradnja pročistaća na mjestu upuštanja u recipijent trebala bi biti obaveza zagađivača, bez obzira na količinu otpadnih voda (bilo da je to naselje ili pak pojedinačni zagađivač).

Vodotoci su u okolišu i unutar naselja vrijedan pejzažni element koji je potrebno sačuvati sa svim prirodnim elementima - zelenilom, oblikom korita, obala, o čemu posebno treba voditi računa prilikom regulacija, jer dosadašnju praksu uvođenja obaloutvrda i korito možemo ocijeniti kao devastaciju pejzaža, što se vrlo često provodilo prilikom provođenja komasacija poljoprivrednog zemljišta. Prostornim planom Općine Čakovec (1978.) evidentirane su posebne vrijednosti nekih prirodnih predjela kao: - spomenici prirode - značajni krajolici - park šume - specijalni rezervati - zaštićene šume - parkovi, perivoji Budući da do sada nisu vršena istraživanja i valorizacija prirodnih rezervata i krajolika i prirodnih cjelina, uz povijesne cjeline, prioritetna je zadaća * pristupiti tim istraživanjima i izradi studija za prosore posebnih prirodnih vrijednosti. Nakon toga trebalo bi pristupiti donošenju odgovarajućih dokumenata i mjera kojima će se utvrditi stupanj zaštite te režim uređenja i korištenja prostora, a prema njima će se prostor privesti odgovarajućoj namjeni. Osobito je važno nastaviti dosadašnje istraživanje i praćenje novostvorenih ekoloških i prirodnih uvjeta u akumulacijama na Dravi, prostorima uz akumulacije i uz preostali vodotok Drave. Posebna pažnja treba se obratiti očuvanju preostalih vrijednih krajolika uz rijeku Muru. 3.2.2. Zaštita kulturne baštine Na prostoru Županije međimurske, a prema evidenciji Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine, mjere zaštite provode se nad:

a) povijesnim cjelinama - povijesna gradska jezgra Čakovca - urbano - rualna cjelina Štrigove - urbano - rualna cjelina Preloga b) manjim zaštićenim zonama - arheološka nalazišta - gradski park uz palaču Zrinskih u Čakovcu c) pojedinačnim objektima - niz objekata i građevina upisanih u registar zaštite spomenika Konzervatorskom dokumentacijom centra Čakovca unutar prostornog obuhvata zaštićene povijesne gradske jezgre (čija je izrada u toku), odredit će se kategorije zaštite i smjernice za korištenje prostora, pa će se intervencije na objektima ili prostorima nad kojima se provodi zaštita morati se vršiti uz nadzor povjerenstva Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Na ostalim objektima na području Županije koji su evidentirani kao spomenici kulture, svi zahvati moraju se također izvesti prema uvjetima Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine 3.3. SLABO RAZVIJENA I DEPOPULACIJ- SKA PODRUČJA MJERE ZA POD STICANJE RAZVOJA U Osnovama namjene i korištenja prostora Općine Čakovec uočena su depopulacijska područja sa 78 naselja u Županiji međimurskoj. Naselja u kojima se bilježi smanjenje broja stanovnika sudjeluju sa 52% u ukupnom broju stanovnika Županije. Pad broja stanovnika osobito je izražen u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Županije. Strana 117 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« Uzroci depopulacije na prostoru ove Županije mogu biti: + - slaba razvijenost područja - slaba prometna povezanost s ostalim dijelovima Županije i s ostalim županijama - emigracijsko područje kao posljedica slabe razvijenosti i nemogućnosti zaposlenja - smanjenje veličine porodice Da bi se mogle predložiti mjere za suzbijanje ili ublaživanje depopulacije potrebno je utvrditi njezine uzroke.

Pojedini dijelovi depopulacijskog područja pripadaju i najnerazvijenim prostorima Županije, a budući da je Županija međimurska granični dio Republike Hrvatske gotovo sve općine koje karakterizira depopulacija su uz državnu granicu. Prema tome/ depopulacijska područja Županije međimurske imaju obilježja gospodarske nerazvijenosti i pograničnog područja. Analizom gospodarstva, demografskih kretanja i prostornih mogućnosti, uz utvrđivanje uzroka depopulacije, moguće je predložiti mjere za oživljavanje depopulacijskih i slabo razvijena područja. Izvješće o stanju u prostoru Županije međimurske stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom glasniku Županije međimurske«. SKUPŠTINA ŽUPANIJE MEĐIMURSKE KLASA: 350-02/97-03/02 URBROJ: 2109/1-02-97-01 Čakovec, 25. 03. 1997. godine POTPREDSJEDNIK Josip Jeđud, v.r. 10. Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94) i temeljem članka 12. Statuta Županije međimurske (»Službeni glasnik Županije međimurske« broj 4/96 - pročišćeni tekst) Županijska skupština na 25. sjednici održanoj 25. 03. 1997. godine, donosi PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU UREĐENJA Opće postavke Predstavničko tijelo Županije na temelju Izvješća o stanju u prostoru donosi dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera). Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenataprostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.

Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenataprostornog uređenja. 1. PROSTORNI PLANOVI 1.1. PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPČINE ČAKOVEC 1.1.1. Temeljem Izvješća o stanju u prostoru i iskazane analize, demografskog kretanja stanovnika, broja domaćinstava i stambenih potreba, te iskazanih zahtjeva i Izvješća o stanju u prostoru Općina i Grada Čakovca, pristupit će se Izmjeni i dopuni Prostornog plana općine Čakovec sa svrhom korigiranja granica građevinskog područja za naselja u kojima se ta potreba nameće kao hitna mjera radi premošćavanja kontinuiteta radnih i životnih funkcija u tim naseljima dok se ne izrade novi prostorni dokumenti - Prostorni planovi uređenja općina ^ hitnost je iskazana za ova naselja: TVANOVEC, KURSANEC naselje ROMA, MIHOVLJAN, SLEMENICE, GRAD ČAKOVEC NOVO SELO ROK, STRAHONINEC, SENKOVEC, SANDOROVEC OPĆINE 1 BELICA BELICA 2 DOMASINEC DOMASINEC, DEKANOVEC, TURCISCE 3 DONJA DUBRAVA DONJA DUBRAVA 4 DONJI KRALJEVEC DONJI HRASCAN, DONJI KRALJEVEC, HODOSAN 5 DONJI VIDOVEC 6 GORICAN Strana 118 Broj 2 \ »SLUŽBENI GLASNIK« 7 KOTORIBA SVETA MARIJA 8 MALA SUBOTICA DRZIMUREC naselje ROMA, STEFANEC, VULARIJA, PALOVEC, PODBREST, OREHOVICA, SVETI KRIŽ 9 MURSKO SREDIŠĆE HLAPIĆINA 10 NEDELIŠĆE GORNJI KURSANEC, SLAKOVEC, DUNJKOVEC, MACINEC 11 PODTUREN MIKLAVEC, PODTUREN, SIVICA, CELINE 12 PRELOG CIRKOVLJAN, DRASKOVEC, HEMUSEVEC, PRELOG, OPOROVEC 13 SELNICA SELNICA 14 SVETI JURAJ NA BREGU BREZJE, ZASADBREG 15 SVETI MARTIN NA MURI 16 STRIGOVA 17 4- * VRATIŠINEC GORNJI KRALJEVEC, PEKLENICA, VRATIŠINEC UKUPNO ŽUPANIJA POTREBNA IZMJENA U 44. NASELJA _ _ _ _ _ _ _ 1.1.2. Pored ovoga do izrade Prostornih planova uređenja općina potrebno je definirati kriterije za izgradnju dozvoljenih objekata van grnica građevinskog područja koji se odnose na objekte prometne, energetske i komunalne infrastrukture, zdravstvene i rekreacijske objekte u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma -(stočne farme, skladišta poljoprivrednih proizvoda i si.)

Kroz nove Planove koji se donose temeljem članka 23. Zakona o prostornom uređenju (NN broj 30/94.) za područje općine kao Prostorni plan uređenja općine, utvrđuju se uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacije građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini. Prostorni plan uređenja općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje općine. Prostornim planom uređenja općine utvrdit će se i obaveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju općine. IZRADA NOVIH PLANOVA 1.2. PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na osnovu iznesenog Izvješća definira u narednom dvogodišnjem razdoblju aktivnosti u domeni uređenja prostora na teritoriju Županije. Prioritetna zadaća u prostornom uređenju Županije je zakonom određena izrada prostornog plana Županije kao osnovnog dokumenta s kojim moraju biti usklađeni svi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda. Prostorni plan Županije sadrži (čl. 18) prostornu i gospodarsku strukturu županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne i regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente odvažnosti za županiju.

Prostorni plan Županije razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prosornög razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Pri izradi i definiranju Prostornog plana Županije koristit će se: - Izvješća stanja u prostoru pojedinih općina - Analiza stanja u prostoru općine koje će sadržavati probleme vezane uz korištenje prostora, potrebe za objektima društvene i komunalne infrastrukture, potrebe za stambenim prostorima, potrebe za prostorima za izgradnju proizvodnih pogona, skladišta i ostalih objekata potrebnih za pružanje što optimalnijih uvjeta za život i rad stanovnika na teritoriju pojedinih općina i Županije u cjelini. U izradi ovih analiza i prikupljanju potrebnih podataka sudjelovat će stručne službe u općinama ili osobe zadužene za vođenje poslova iz domene prostornog uređenja. - Konzervatorska dokumentacija ustanova za zaštitu spomenika kulture i spomenika prirode - Dokumantacija županijskih ureda (za statistiku, gospodarstvo, društvenih djelatnosti i dr.). 1.2.1. Sadržaj dokumenata prostornog uređenja Sadržaj i način izrade prostornog plana županije biti će određen Pravilnikom kojeg objavljuje ministar graditeljstva. Nakon usvajanja! donošenja prostornog plana Županije može se prići izradi dokumenata prostornog uređenja nižeg reda, prije svega prostornih planova uređenja općina, a zatim i ostalih dokumenataprostornog uređenja; 1.3. STRUČNE STUDIJE r Unarednom periodu potrebno je izraditi stručne studije u funkciji planiranja i korištenja prostora.

s* Strana 119 Broj 2 »SLUŽBENI GLASNIK« 1.3.1. U izradi je Studija razvoja prirodi bliskog turizma za područje Županije međimurske. 1.3.2. Iskazuje se potreba izrade studije kojom bi se izvršila valorizacija prirodnih rezervata i krajolikai prirodnih cjelina uz povijesne cjeline, te za / prostore posebnih prirodnih vrijednosti sa ciljem očuvanja preostalih vrijednosti krajolika uz rijeku Muru, a u funkciji povezivanja sa modelima turističkog korištenja. 1.3.3. Studija opravdanosti potencijalnih mogućnosti i prometnog rješenja uređenja gospodarske zone u prostoru cestovnog graničnog prijelaza Trnovec i željezničkog prijelaza Macinec. 2. STRUČNE PODLOGE 2.1. Za potrebu izrade prostornog plana Županije potrebno je sustavno pristupiti izradi podloga prostora Županije međimurske na magnetskom mediju, a kao podlogu koristiti državne karte u mjerilu 1:100 000; 1:50 0Q0, a za prostorne planove uređenja općina 1:25 000. 2.2. U svrhu korištenja i.izrade prostorno planske dokumentacije potrebno je nastaviti sa opremanjem Zavoda za prostorno uređenje Županije sa adekvat- M nom računalnom opremom i sistemskim programima te adekvatnim obrazovanjem stručnih kadrova za njihovu primjenu. 3. Način, postupak i trajanje javne rasprave odredit će se posebnim zaključkom prepisanim Statutom i Poslovnikom Skupštine Županije međimurske. Objavom ovog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru zajedno sa Izvješćem u »Službe nom glasniku Županije međimurske«, izrada izmjena i dopuna Prostornog plana (bivše) općine Čakovec koja se odnosi na izmjenu granica građevinskog područja nabrojenih naselja u tabeli točke 1.1.1. ovog Programa može otpočeti.