Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone "Hrastek" u Do njem Hrašćanu

24. L Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 25. Statuta Općine Donji Kraljevec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/05.) Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec na 3. sjednici, održanoj 27. 6. 2005. godine, donijelo je * a Stranica 1023 Broj 8 SLUŽBENI GLASNIK" ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone "Hrastek" u Donjem Hrašćanu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone «Hrastek» u Donjem Hrašćanu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se jugozapadno od županijske ceste ZC 2003, u jugoistočnom dijeiu naselja Donji Hrašćan. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 2,14 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 _ 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa r 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite V • površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom u prikazu br. 2. "Detaljna namjena površina kojime je definirana namjena površina za: novoplanirane građevne čestice mješovite - pretežito stambene namjene /oznaka Ml/; - parkirališne površine unutar uličnog koridora /oznaka Pl/; građevna čestica infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. i) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - "Detaljna namjena površina" i izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6. - 8., ovih odredbi.
Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena / M l / omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili, stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: 4 financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), t > * Broj 8 Stranica 1024 "SLUŽBENI GLASNIK trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično)

Članak 6.

ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2 ovog stavka. 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: — uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu ili poslovnu trgovačku građevinu prema stavku 2, alineji 2, podalineji 4 ovog stavka: -jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2 i 4 r - - ovog članka, -jednu ili kompleks gospodarskih građevina, koje je potrebno locirati u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja, a namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga.i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), L - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, w - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. L - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare). 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu A. moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, graditi vise pomoćnih građevina: ^ garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, iza osnovne građevine lociraju se:

Članak 6.

- garažu za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koj e služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja lociraju se: - najviše jedan bazen površine do 60,0 m (sve vodene površine 2 veće od 4,0 m se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i w slične građevine), u V • ukupnoj neto površini 2 svih jedinica do 90,0 m po cestici i - građevine za silažu stočne ° hrane neto površine do 2 100,0 m . • w 5) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 m po čestici.

Članak 7.

Članak 7. M i) Parkirališne površine unutar uličnih koridora /oznaka P l / nalaze se unutar uličnog koridora UK1, prvenstveno su namijenjena uređenju parkirališnih površina za sportsko - rekreacijsku namjenu, u kontaktnom području DPU-a. Stranica 1025 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 8. V 1) Cestica građevina infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnju transformatorske stanice.
Članak 9. i) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energyom javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORI- F STENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 10.

Članak 10. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, m L - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i r - uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 11. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) w ._.-_„-,v,&**~rafškom«.-. prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 12.

Članak 12. i) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 5% planirane površine.
Članak 13. i) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 14.

Članak 14. 1) Dvije susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml / koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
Članak 15. 1) Formiranjem novoplaniranih čestica, prema grafičkom prikazu parcelacije ovog DPU-a predviđa se cijepanje stražnjih dijelova postojećih katastarskih čestica koji ostaju izvan građevinskog područj a i smatraju se poljoprivrednim površinama podvrtnica. 2) Pristup podrvrtnicama ostvaruje se preko pripadajućih građevnih čestica u čijem se nastavku podvrtnice nalaze. 2,2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA V 6

Članak 16.

Članak 16. L J i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini.građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, Stranica 1026 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 17. 1) /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina" i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <=0,40, - građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ kig <=0,40.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena N / * » • površina i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kis <=1,00, građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ kis <=0,40.

Članak 19.

Članak 19. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/, Vosn=6,60 m za čestice broj 1, 2 i 3, dok za čestice od broja 4 do broja 10 /V/ iznosi maksimalno Vosn=4,80 m, '- građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi maksimalno Vosn=4,00 m 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 4,8 m, a ako se nalazi iza tog pojasa m i to samo 3) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka Ml/ ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 4) Nä građevnoj čestici infrastrukturne građevine L transformatorske stanice /oznaka IS/ ne mogu se graditi prateće i pomoćne građevine.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina: - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ , čestice broj 1, 2 i 3 iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, dok za čestice od broja 4 do 7 iznosi najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE na građevnoj čestici infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE. na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ iznosi za prateće građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE te na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ iznosi za pomoćne građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE

Članak 21.

Članak 21. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iziiad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od .1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. i) Građevinom . osnovne namjene smatra se Broj 8 "SLUŽBENI građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina".
Članak 23. i) Prateće i pomoćne građevine mogu se graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, a namjena im je definirana člankom F 6. ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 24. i) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određenje kartografskim prikazom br. 7. "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine, kada se smještavaju u kompleksu s osnovnom građevinom ili iza osnovne građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 25.

Članak 25. 1) Za čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina.
Članak 26. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. • 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.

Članak 27.

Članak 27. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Prateće građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, od prostora za stanovanje na vlastitoj GLASNIK" Stranica 1027 L čestici trebaju biti udaljene najmanje 20 m. 3) Pomoćne 'građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m po čestici, od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 37,0 m. 4) Bazeni, koji se grade kao dio uređenja okućnice, trebaju od prostora za stanovanje na susjednim građevnim česticama biti udaljene najmanje 12,0 m. 5) može element dvije i anom predviđene čestice mješovite, • pretežito stambene namjene objedine u jednu i ukoliko se tenis igralište od izgrađenih stambenih građevina na vlastitoj i susiednim srađevnim česticama, odnosno od površine za razvoj stambenih građevina na neizgrađenim susjednim građevnim česticama, udalji najmanje 12,0 m.

Članak 28.

Članak 28. i) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29. i) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. i) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i Stranica 1028 Broj 8 "SLUŽBENI GLASNIK" izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31. 1) Osnovna građevina na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba, ravni krov ili lučni krov. L 2) Pripadajuće pomoćne građevine uz osnovnu građevinu na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 3) Atika iznad krovne konstrukcije, građevine ravnog krova može iznositi do 45,0 cm, pri čemu se visina vijenca građevina mjeri na spojnoj točki stropne ploče i atike uličnog pročelja.

Članak 32.

Članak 32. M 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izveddhe snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 33. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, cm prema - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni 1 kontakt. 3) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, pomoćne trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 34, i) Obzirom da su na predmetnom području prisutne visoke podzemne vode ne preporuča se izgradnja podruma, odnosno kod izgradnje podruma potrebno je primijeniti dodatne mjere za zaštitu građevine i sprečavanje oštećenja građevine od posljedica djelovanja visokih pozdemnih voda.

Članak 33.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 35. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 36. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone. 2*

Članak 37.

Članak 37. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina".
Članak 38. 4 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna, ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im w može iznositi 2,0 m. • Broj 8 "SLUŽBENI 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. NAMJENA GRAĐEVINE GLASNIK" Stranica 1029

Članak 39.

Članak 39. i) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: POTREBAN BROJ BROJ MJESTA NA 1, skladišta 1 zaposleni 2 2. uredski prostori MJESTA 0,45 PGM 2 PGM 100 m korisnog prostora 2 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 4 PGM 100 m korisnog prostora 4. stambene građevine 1 stan 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta namjenu urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj namijeni enoj neposrednoj blizini.

Članak 40.

Članak 40. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 4L 1) Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTO VNE1 ULIČNE MREŽE
Članak 42. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa.

Članak 43.

Članak 43. i) Za planiranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 4,50 do maksimalno 5,00. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu 1PGM sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 44. i) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - "Plan prometa" dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza nnrn n nr.ipd^ Vr>ri(ir.rii ppstr.vr.ih nrnmp.tnir.a. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m, a pješačko-biciklističkih najmanje 2,50 m. . r 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKUUCIVANJA KUĆNIH INSTALA ČIJA

Članak 45.

Članak 45. i) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 46. i) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje" , a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Broj 8 Stranica 1030 "SLUŽBENI GLASNIK" 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 47.

Članak 47. 1) Unutar područja obuhvata, a u koridoru glavne prometnice Hodošan - Donji Hrašćan nalaze se magistralni vodoopskrbni vod i razvodni vod vodoopskrbe. 2) Vodoopskrbu nove ulice unutar područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog razvodnog voda, te spojiti na postojeći razvodni vod unutar koridora glavne ulice. 3) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 5) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.