Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja Roma Donja Dubrava

7. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 100/04.), Statuta Općine Donja Dubrava ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Donja Dubrava ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/04.), Općinsko vijeće Općine Donja Dubrava na 36. sjednici, održanoj 7. 9. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja "Naselja Roma" Donja Dubrava GLASNIK" Stranica 1103 OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 55 Donosi se Detaljni plan uređenja "naselja Roma - u Općini Donja Dubrava (u daljnjem tekstu Detaljni plan). Detaljnim planom utvrđuju se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti gradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Prostor obuhvata Detaljnog plana je novoformirano građevinsko područje uz državnu cestu br. D-20 Donja Dubrava - Drnje na samoj granici sa susjednom Županijom. Granica obuhvata Plana određena je s juga i jugoistoka općinskom i županijskom granicom, na sjeveru koridorom državne ceste br. D-20 Donja Dubrava-Drnje, a na zapadu međom k.č. br. 6046/4. U površinu obuhvata Plana uključene su čestice k.č. br. 6046/5-15. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Donja Dubrava ("Službeni glasnik Međimurske županije"), a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskim prikazima. 2 Površina obuhvata iznosi: 25.918,9 m , tj. 25,92 ha, a opseg obuhvata 663 m. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: Tekstualno obrazloženje Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3A. Plan prometa 3B. Plan komunalne infrastrukture planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete 3C. Plan komunalne infrastrukture - planirana vodoopskrba i odvodnja oborinskih voda 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje Stranica 1 104 "SLUŽBENI 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za: površ i ne za form i ranje građevnih čestica i gradnju stambenih građevina - stambena namjena individualna gradnja /oznake S/, površine za formiranje građevnih čestica i gradnju javnih građevina - javna i društvena namjena /oznake D/, zelene površine /oznake Z - zaštitne zelene površine oko naselja, oznake Zl - dječje igralište/, zelene površine /oznake Z/- zaštitne zelene površine uz ulične koridore, ulične koridore i površine namijenjene pješačkim i biciklističkim stazama /označeni linijski na kartografskom prikazu - oznake IS/. Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene u funkciji stambenog naselja je građevna čestica. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene. 1 . 1 . ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA POVRŠINA PLANIRANIH GRAĐEVINA Č l a n a k k i g k o e f i c i j e n t i z g r a đ e n o s t i g r a đ e v n e č e s t i c e / o d n o s p o v r š i n e g r a đ e v n e č e s t i c e - z e m l j i š t e p o d g r a đ e v i n e n a g r a đ e v n u č e s t i c u / - k i s k o e f i c i j e n t i s k o r i s t i v o s t i g r a đ e v n e č e s t i c e č e s t i c i i p o v r š i n e g r a đ e v n e č e s t i c e / V m a k s i m a l n o d o z v o l j e n a v i s i n a n a j v i š e g v i j e n c a E m a k s i m a l n o d o z v o l j e n b r o j e t a ž a g r a đ e v i n e S S t a m b e n a n a m j e n a D J a v n a i d r u š t v e n a n a m j e n a GLASNIK" Broj 9

Članak 6.

Članak 6. U stambenoj zoni namjena osnovnih građevina može biti stambena ili stambeno poslovna. Uz osnovnu građevinu, na jednoj građevnoj čestici, moguća je gradnja pomoćnih građevina (garaže, vrtno spremište, nadstrešnica) i to max. bruto površine 30 2 m .
Članak 7. Pod poslovnom namjenom u stambenim zonama podrazumijevaju se one vrste poslovnih prostora koje su dopuštene unutar stambene zone (tihe i čiste djelatnosti), odnosno namjene koje ni u kojem pogledu ne narušavaju život u stambenoj zoni (buka, prašina, štetne emisije u zrak i onečišćenje voda) ili se svojim karakterističnim tipom gradnje (hale i si.) ne uklapaju u stambenu zonu.

Članak 8.

Članak 8. Javna i društvena namjena /oznaka D/ omogućava gradnju građevine sa zajedničkim prostorima za sve stanovnike romskog naselja za razne društvene potrebe.
Članak 9. Javnim zelenim površinama se smatraju sve površine izvan građevnih čestica i kolno pješačkih površina /oznake Z/. Zelene površine nisu namijenjene gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava gradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost. NAMJENU , NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA 1 0 . i z g r a đ e n e p o v r š i n e z e m l j i š t a p o d g r a đ e v i n o m i u k u p n e g r a đ e v i n o m j e v e r t i k a l n a p r o j e k c i j a s v i h z a t v o r e n i h d i j e l o v a / o d n o s u k u p n e ( b r u t o ) p o v r š i n e s v i h g r a đ e v i n a n a g r a đ e v n o j g r a đ e v i n e m j e r e n o o d k o t e u r e đ e n o g t e r e n a ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA POJEDINU GRAĐEVNU CESTICU Oznaka Namjena Ukupna Izgrađena PREPARCELIRANE CESTICE 1 S 540,0 162,0 2 S 537,0 161,0 Ukupna kig kis V E 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 322,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ Broj 9 "SLUŽBENI Oznaka Namjena Ukupna Izgrađena 3 S 540,0 162,0 4 S 540,0 162,0 5 S 540,0 162,0 6 S 540,0 162,0 7 s 540,0 162,0 8 s 499,0 150,0 9 s 525,1 158,0 10 s 434,3 130,0 11 s 434,3 130,0 12 s 434,3 130,0 13 s 434,3 130,0 14 s 434,3 130,0 15 s 434,3 130,0 16 s 434,3 130,0 17 s 637,5 191,3 18 D 949,0 379,6 UKUPNO 9427,7 2921,9 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE- ĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 11.

Članak 11. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina prema kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina, uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CE STICA
Članak 12. Građevne čestice (nove) formiraju se prema kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE. U tom je kartografskom prikazu: svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od 1 do 18, određena okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima, određen koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice ovisno o pripadajućoj namjeni. GLASNIK " Stranica 1105 Ukupna kig kis V E 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 324,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 300,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 316,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 260,0 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 382,6 0,3 0,6 3,6 2 /Pr;Pot/ 379,6 0,4 0,4 3,6 1 /Pr/ 5464,2 U tabelarnom prikazu (članak 10) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficijenti: izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u četvornim metrima.

Članak 13.

Članak 13. Točna površina građevne Čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 2% planirane površine. Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevne dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije.
Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine j e vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: za stambenu namjenu, za gradnju na slobodnostojeći način /oznaka S/ kig 0,30, Stranica 1 1 06 "SLUŽBENI

Članak 15.

Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne bruto izgrađene površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukupna bruto izgrađena površina građevine je zbroj zatvorenih dijelova svih etaža građevine. Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: za stambenu namjenu, za gradnju na slobodnostojeći način /oznaka S/ kis 0,6, za javnu i društvenu namjenu /oznaka D/ kis 0,4. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 16.

Članak 16. Veličina i površina novih građevina, koje se mogu graditi, ovise o namjeni građevne čestice i date su u kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE, a definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene, te granicom gradivog dijela čestice za ostale građevine (pomoćne - garaže, spremišta). Veličina pomoćne građevine može iznositi do 30 m po stambenoj jedinici.
Članak 17. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: ukupno (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina (V), maksimalno dozvoljeni broj etaža građevina (E). Ovi parametri su definirani na kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE i u tabelarnim prikazima iz članka 10. ovih Odredbi.

Članak 18.

Članak 18. Maksimalno dozvoljena visina novih građevina u metrima (oznaka V), definirana je u tabelarnom dijelu (članak 10), tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do vijenca, računajući od najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta. Liniju vijenca kod kosih krovova do koje se mjeri visina predstavlja gornja kota završnog serklaža najviše etaže.
Članak 19. Za gradnju na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja stambenih građevina najveće (etažne) visine: prizemlje i potkrovlje ili najveće visine vijenca do 3,60 m. GLASNIK" Broj 9 Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za nove građevine dan je u kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE i u tabelarnom dijelu (članak 10) ovih Odredbi. Visina vijenca poslovne građevine, koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom, može iznositi najviše 3,60 m. Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,0 m.

Članak 20.

Članak 20. U smislu ovog Detaljnog plana potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Potkrovlja uređena za stanovanje i poslovnu namjenu, kojima je visina nadozida veća od 150 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 21. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE. Po namjeni se razlikuju: stambena namjena /oznake S/, javna i društvena namjena /oznake D/. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEV- NOJ ČESTICI

Članak 22.

Članak 22. Smještaj građevina na građevnoj čestici utvrđen je obvezujućim građevinskim pravcem, minimalnim udaljenostima do susjedne čestice, minimalnim međusobnim udaljenostima građevina i zonom unutar koje je moguć razvoj građevina. Svi navedeni čimbenici utvrđeni su u kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE, građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Na građevnim česticama u zoni za razvoj građevine mogu se graditi, dograđivati i rekonstruirati građevine samo unutar građevinskih pravaca označenih u Detaljnom planu i unutar zona za razvoj građevina ili označenih markica. UDALJENOST GRAĐEVINA OD REGULA- CIJSKOG PRAVCA

Članak 23.

Članak 23. Za sve građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca. Broj 9 ;t SLUŽBENI Obvezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu. Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 24. Kod oblikovanja građevina (osnovnih i ostalih) u obuhvatu Detaljnog plana mora se pridržavati ovih provedbenih odredbi. Oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijal moraju biti međusobno usklađeni s okolnim građevinama. Pročelja građevina treba završno obraditi žbukom ili fasadnom opekom. Građevinska stolarija može biti od drveta, aluminija ili plastike u boji sukladnoj boji i obradi pročelja.

Članak 25.

Članak 25. Krov osnovnih građevina u stambenoj zoni /S/ mora se izvesti kao kosi dvostrešni ili jednostrešni krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 45°, ali ne manji od 30°, a pokrov mora biti crijep. Nije dozvoljena upotreba valovitih ploča i kanadske šindre. Krov ostalih građevina mora biti tako izveden daje riješena odvodnja oborinskih voda na pripadajućoj čestici i da vijenac krova ne prelazi među čestice. Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 26.

Članak 26. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE.
Članak 27. Graditi se može na građevnim česticama formiranim prema uvjetima iz ovog Plana koje imaju neposredan pristup na izvedeni javno prometni koridor. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu prikazan je na kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE. GLASNIK " S t r a n i c a 1107

Članak 28.

Članak 28. Na regulacijskom pravcu građevnih čestica stambene namjene /S/ mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,20 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50 m iznad kote konačno zaravnatog terena. Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,20 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena. ri , Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno). Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TE- LEKOMUNIKACIJSKOMINFRASTR. MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 29.

Članak 29. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 3A - PLAN PROMETA. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti obostrano i uzdignuto od kolnih površina, a širina im se određuje s min. 1,50 m do max. 2,50 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PRO- METNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.2.1 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RAS- VJETA Clanak 30. Rješenje elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 3B - PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽA Elektroopskrbe i javne rasvjete u mj. 1:1000. Stranica 1 108 "SLUŽBENI Novo izvorište napajanja, niskonaponsku mrežu 0,4 kV i niskonaponsku mrežu 0,4 kV javne rasvjete treba izvesti prema izvedbenim projektima. Priključak novog izvorišta (samostojećeg ormarića SO), koji nije sastavni dio DPU-a, izvesti u suglasju i prema zahtjevima lokalnog distributera - HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. DP "Elektra" Koprivnica.

Članak 31.

Članak 31. Niskonaponska mreža 0,4 kV izvodi se od izvorišta 0,4 kV SO do granice zahvata DPU-a. Od niskonaponske zračne mreže 0,4 kV do svake čestice izvode se priključni niskonaponski zračni samonosivi kabeli za svaku građevinu posebno.
Članak 32. U posebnom slučaju spajanja više čestica, projektom priključka moguće je predvidjeti i izvođenje priključaka direktno iz izvorišta SO.
Članak 33. Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela preko prometnica (izvedba niskonaponskih izlaza iz izvorišta napajanja SO na zračnu mrežu i dr.) obvezno predvidjeti zaštitne plastične cijevi 0 110 mm. Broj zaštitnih cijevi odrediti u projektnoj dokumentaciji posebno za svaki slučaj.

Članak 34.

Članak 34. Zračne niskonaponske priključke na građevine, predvidjeti sukladno elektroenergetskoj suglasnosti, koju izdaje lokalni distributer električne energije HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. DP "Elektra" Koprivnica.
Članak 35. Za izvođenje niskonaponskog priključka na česticama, predvidjeti u projektu el. instalacija građevina, na prednjem (uličnom) pročelju građevina, kabelski priključno mjerni ormarić KPMO.
Članak 36. Javnu rasvjetu izvoditi kao sastavni dio zračne niskonaponske mreže (na dijelu planiranih građevnih čestica), a od čestice br. 3 do ceste br. D-20, javnu rasvjetu izvoditi na posebnim stupovima. Stupovi se izvode kao betonski od prenapregnutog betona, tipski, sa svjetiljkama za betonske stupove (sijalice NaVT), a snagu sijalica odrediti izvedbenim projektom. w U izvedbenom projektu proračun rasvjete treba izvršiti za kategoriju sporedne prometnice i klase javne rasvjete B2., s jednostranim rasporedom stupova. GLASNIK" Broj 9 3.2.2. OPSKRBA PITKOM VODOM I OD- VODNJA

Članak 37.

Članak 37. Rješenje opskrbe pitkom vodom i odvodnje prikazano je na kartografskom prikazu br. 3C - PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE VODOOPSKRBA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA u mj. 1:1000, i u tekstualnom obrazloženju. Opskrbu pitkom vodom i odvodnju oborinskih voda i septičke taložnice unutar čestica treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima i pravilima struke. OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA PROJEKTIRANJE VODOVODA
Članak 38. 1. Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela te plinovoda ispod ili iznad vodovodnih cijevi, a isto tako i polaganje vodovodnih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim na križanjima s vodovodnom cijevi, odnosno tim drugim instalacijama. 2. Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju ostalih instalacija, odnosno polaganju vodovodnih instalacija u odnosu na ostale instalacije je da se mora ostvariti horizontalni razmak od 1,00 m. 3. Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno s kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,00 m. 4. Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svijetli razmak mora biti najmanje 0,50 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda. 5. U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija s vodovodom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev. 6. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže minimalno 3,0 m. 7. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.

Članak 39.

Članak 39. Najmanji profil vodoopskrbnog cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi DN 110 mm, a sekundarna mreža može biti minimalno DN 90 mm. Na planiranom cjevovodu u zoni treba izvesti podzemne protupožarne hidrante na razmacima manjim od 80 m. U slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje. Broj 9 "SLUŽBENI Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz "Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara" ("Narodne novine" broj 30/91.) i druge važeće regulative.

Članak 40.

Članak 40. Na odvojku vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskog okna sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama. Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara.
Članak 41. Provedbom parcelacije u zoni novoformirane čestice moći će se priključiti na uličnu vodovodnu mrežu preko vodomjernih zasunskih okana, smještenih unutar čestice na udaljenosti 1.0 m od susjedne međe i 1.0 m od uličnog građevinskog pravca.
Članak 42. Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje oborinskih voda potrebno je definirati kote uređenog terena u zoni na način da se omogući spoj slivnika na oborinsku kanalizaciju, a iste na upojni bunar, S obzirom da se oborinska kanalizacija polaže u trup prometnice potrebno je iznad tjemena kanalizacijskih cijevi osigurati dovoljan nadsloj, a za način polaganja betonskih cijevi provesti statički proračun tjemene nosivosti istih.

Članak 43.

Članak 43. Svi planirani slivnici na prometnici priključiti će se na planirani sustav odvodnje bez prethodnog predtretmana, jer se radi o čistim oborinskim vodama s površina prometnica. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 44. Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 2 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a obuhvaća sljedeće: zaštitne zelene površine (oznaka Z), javne zelene površine - dječje igralište (oznaka Zl). Zaštitne zelene površine potrebno je hortikulturno urediti isključivo autohtonim vrstama bilja. GLASNIK " Stranica 1109 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRA- ĐEVINA

Članak 45.

Članak 45. S obzirom na to da je čitavo "naselje Roma" na M području "Značajnog krajobraza rijeke Drave" i vodonosnika, posebno je potrebno voditi računa o očuvanju i zaštiti tla. To se prvenstveno može postići kroz izvedbu kontroliranog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda i zbrinjavanje otpada. 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak 46. Uvjeti gradnje i uklanjanja građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 5 - UVJETI GRADNJE. Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina u skladu s Odredbama Detaljnog plana. Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati na način da se izbjegnu arhitektonske barijere pri njihovom korištenju. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KUL- TURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA IAMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 47.

Članak 47. Ukoliko se pri izvođenju građevnih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome najbližu upravu za zaštitu kulturne baštine.
Članak 48. U cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti, odnosno stvaranja kulturnog krajolika novih ambijentalnih vrijednosti potrebno je prvenstveno kroz arhitekturu primjerenu veličinom, visinom i oblikovanjem, obaveznim hortikulturnim rješenjem javnih zelenih površina i uređenjem čestica, te sanacijom ugroženih dijelova krajolika postići ravnotežu u zoni, te je uklopiti u širi krajolik. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJ- NIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 49.

Članak 49. Nužno je osigurati maksimalnu zaštitu vodonosnika kroz sljedeće mjere i aktivnosti: Stranica 1110 "SLUŽBENI riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda, u potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikup lj anj a, odvoza i deponiranja otpada, svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno). 9. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 50. Osnovni uvjet, koji treba biti zadovoljen prije parcelacije novih građevnih čestica je formiranje čestice uličnog koridora s kojeg je moguć pristup, u skladu s ovim Planom. Sve mjere komunalnog uređenja moraju biti usmjerene ka konačnom urbanističkom rješenju, zato izrada projekata za komunalno uređenje zone mora biti međusobno usklađena i raditi se paralelno, bez obzira na etapnost realizacije pojedine komunalne opreme. Za sve javne zelene površine trebat će izraditi detaljne hortikulturne projekte kojima će se uz sadnju drveća, grmlja i uređenje travnjaka definirati i urbana oprema.

Članak 51.

Članak 51. U "naselju Roma" ne treba projektirati ni izvoditi skloništa osnovne i dopunske zaštite.
Članak 52. Izvornik Detaljnog plana uređenja ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. OPĆINA DONJI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA