G. g. I. 2

i objavit ce se u Službenom glasniku, Grada Čakovca.
Članak 3. Ova Odluka se dostavlja Upravnom vijeću Dječjeg centra Čakovec. KLASA: 601-02/04-01/01 UFlBROJ: 2109/2-02-04-03 Čakovec, 25.03.2004. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Dražen Blažeka, dipl.ing. Temeljem članka, 44. Statuta Gradg Čakovca (Službeni glasnik Grada Cakovca br, 05101. i 06/01.) i članka 25.Statuta Centra za kulturu Čakovec, Gradsko vijeće Grada Čakovca, na svojoj, 26. sjednici održanoj dana 25.03.2004. godine, na prijedlog Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec, donijelo je na slijedeću ODLUKU O IMENOVANJU RAVNATELJA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC Članak l. LADISLAV VARGA prof. iz Čakovca, imenuje se za ravnatelja Centra za kulturu Čakovec na vrijeme od 4 godine.

Članak 2.

Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu s danom donošenja i objavit će se u Službenom' glasniku Grada Čakovca.
Članak 3. , Ova Odluka dostavlja se registru Trgovačkog suda u Varaždinu. . KLASA: 021-05104-01/06 UFlBROJ: 2109/2-02-04-03 Čakovec, 25.03.2004. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Dražen Blažeka, dipl.ing. Broj 3 »SLUŽBENI'GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 61 Na temelju odredbe članka ll. i 28. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02), članka ll. Odluke o izmjeni i dopuni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 6/98) i članka ll. i 44. Statuta Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 1/99) Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 26. sjednici održanoj .25. ožujka 2004. god:donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja ~'SLE~ENICE . POD JALŠOM" OPĆE ODREDBE Članak l. Donosi se Detaljni plan uređenja "SLEMENICE . POD JALŠOM" (u daljnjem tekstu Detaljni plan) .. _ Detaljnim planom utvrđuje se detaljna- namjena površina, rezirm uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.

Članak 2.

Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u' prostoru Grada Čakovca ( Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 6/98)i a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su u kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi 7,68. ha. DIJELOVI DETALJNOG PLANA
Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela TEKSTUALNI DIO SADRžI: I OBRAZLOŽENJE II PROVEDBENE ODREDBE GRAFIČKI DIO SADRžI KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU UOOO i to: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3A. Plan prometa 3B. Plan komunalne infrastrukturetelekomunikacije, elektroopskrba, javna rasvjeta 3C. Plan komunalne infrastrukture - mreža cijevnog transporta plina 3D. Plan komunalne infrastrukture vodoopskrba 3E. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja 4. Uvjeti korištenja, uređenja, i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje . UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br.2 - Detaljna namjena površina kojim je def mirana namjena površina za: površine postoječih, preparceliranih i novih građevnih čestica (oznake S, M l, M2, D4) prometne površine namjenjene kolno-pješačkim i pješačkim komunikacijama (označene linijski) površine za javno i zaštitno zelenilo (oznake Z)

Članak 5.

Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, što je prikazano u kartografskom prikazu br. 2 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, POVRŠINE I-IZGRAĐENOST PLANIRANIH GRAĐEVNIH ČESTICA l DOZVOLJENU VISINU GRAĐEVINA
Članak 5a. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno. Oznake u tabeli : kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) -. zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih djelova građevine na građevnu . česticu. kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (odnos ukupne. brutto razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice) - brutto razvijena površina je zbroj brutto površina svih etaža građevine . V max - maksimalna dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine mjerena od kote zaravnjenog terena okolnog zemljišta E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine Strana 62 »SLUŽBENI GLASNIK ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA 'GRADA ČAKOVCA« Broj 3 ZA SVAKU GRAĐEVNU ČESTICU OZNAKA NAMJENA UKUPNA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE POVRŠINA GRADTVOG ČESTICE ČESTICE GRAĐEVNE DIJELA ČESTICE ČESTICE ( m2 ) (OS. I POM. GRAĐ.) np I S 842,88 256 np 2 S 983,02 296 np 3 S 924,02 280 np 4' MI 1029 309 -. np 5 MI lOIS 305. np 6 MI 925 278 np 7 S 878,24 266 np 8_ S 848,32 257 np 9 S 838,01 255 np lO S 832,69 253 np II S 823,03 251 np 12 S 818,35 248 np 13 S 807,70 246 np 14 MI 785 236 np IS MI 858 257 np 16 MI 816 245 np 17 MI 824 247 np 18 MI 830 249 np 19 MI 838 , 251 . np 20. MI 820. 246 np 21 MI 1592 478 (+998) (+299)

Članak 5a.

./ np 22 MI 958 287 np 23 MI 774 232 np 24 S , 875 263 np 25 S 876 263 np 26 S 880 264 np 27 S - 884 265 np 28 S 886 266 np 29 S 886 266 " np 30 S 766 230 np 31 S I III 333 (+998) (+299) np 32 S 1826 548 np 33 S 1442 433 (+265) (+80) np 34 S 941 282 (+696) (+209) UK. BRUTTO KOEF. KOEF. Vmax Emax RAZVI- IZGRAĐE~ ISKORI- VISINA ETAŽNOST JENA NOSTI .ŠTENOSTI VIJENCA max POVRŠ. kig kis ( m' ) OS.GRAĐ. GRAĐE- OS.GR .. POM.GRAĐ. VINE POM.GR 1024 0,30 1.2 6,60 Po+P+\+M 30 P \184 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M 30 P 1122 0')0 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 1236 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 1218 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M . 30 P IllO 0')0 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 1063 0,30 . 1,2 ,., 6,60 Po+P+I+M 30 P 1030 0,30. 1,2 6,60 Po+P-I:I+M 30 : P 1021 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 1012 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M . 3 O P 1003 0,30 1,2 6:60 Po+P+I+M 30 ,P 994 0,30 1.2 6,60 Po+P+'I+M 3 O' P 984 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M ,j 30 P 942 0,30 1.2 6,60 Po+P.+I+M - 30 P 1030 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 980 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 989' 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 996 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1004 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 984 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1912 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1150 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 929 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1050 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1051 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M .3,0 P 1056 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1061 0,30 1,2 6,60 Po+P+i-+:M 3,0 P 1063 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M. 3,0 P 1063 0,30 1,2 6,6Q Po+P+I+M 3,0 P 919 0,30 . 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1332 0,30 1,2 6,60 Po+P+\+M 3,0 P 2191 0,30 1.2 6,60 . Po+P+I+M 3,0 p 1730 0.30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 1128 0,30 1.2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK OZNAKA NAMJENA UKUPNA POVRŠiNA UK.BRU1TO GRAĐEVNE GRAĐEVNE POVRŠiNA GRADIVOG RAZVI· ČESTICE ČESTICE GRAĐEVNE DIJELA JENA ČESTICE ČESTICE POVRŠ.

Članak 5a.

( m2 ) (OS: I POM. GRAĐE· GRAĐ.) , VINE I np 35 S 1440 342 1368 (+405) . ·(+122) np 36' S 1030 309 1236 np 37 S 1028 308 1234 np 38. S 1028 308 1234 np 39 S iozs 308 1234 np 4q S 1028 308 1234 np 41 S 1028 308 1234 np 42 S 1028 308 1234 np 43 S 1081 324 1297 (+ 1028) (+308) (+1234) np 44 M2 2316 695 2779 np 45 MI 1068 320 1280 + 850 + 255 + 1020 np 46 S 748 224 898 np 47 S 720 216 864 np 48 S 1740 522 2088 np 49 MI' 1590· 477 1908 . POSTOJEČE.GRAĐEVNE ČESTICE pl S 1568 470 1881 p2 S' 1631 489 1957 p3 04 2534 760 3040 PREPARCELIRANE ČESTICE ppl MI 1460 438 17?2 pp2 MI 1458 437 1750 GRADA ČAKOVCA« Strana 63 KOEF. KOEF. Vmax Emax IZGRAĐE- ISKORI· VISINA ETAŽNOST NOSTI ŠTENOSTI VIJENCA max kig kis (m' ) OS.GRAĐ. OS.GR .. POM.GRAĐ. POM.GR 0,30 . 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 p 0,30 . 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6;60 Po+P+I+M . 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,f 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 p 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 30 P 0,30 1,2 6,60 PO.+P+I+M 3,0 P 0,30 1,2 6,~0 Po+P+I+M 3,0 P 0,30 1,2 6,60 . Po+P+I+M 3,0 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P 0,30 1,2 6,60 Po+P+I+M 3,0 P Strana ·64 . »SLUŽBENI GLASNIK DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 6.

Članak 6. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih' čestica, te gradnje. građevina ovim Detaljnim planom utvrduje se: - veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica sastoji - veličina i 'površina građevina koje se mogu' izgraditi ria građevnoj čestici - namjena građevina smještaj građevina na građevnoj čestici (osnovna i pomoćna građevina) , - oblikovanje građevina - uređenje građevnih čestica VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 7. Nove građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu br.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. U tom je kartografskom prikazu: .- novoformiranoj građevinskoj čestici dodijeljena je numerička oznaka od np l do np 49 - postojećoj građevnoj čestici koja zadržava oblik i veličinu dodjeljuje se numerička oznaka od p l do p3 - građevnoj čestici koja se formira preparcelacijom .:~. postoječe građ. čestice dodijeljena je oznaka pp l i pp2 . U tekstualnom dijelu (tabelarnom prikazu) za građevne čestice određuju' se koeficijenti:. - izgrađenost (kig), iskorištenosti (kis), gustoća izgrađenosti (Gig) i gustoća stanovanja (Gst) - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna brutto površina svih građevina ·na čestici iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: 0,30 za sve planirane načine izgradnje Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za gradnju u smislu rekonstrukcije i dogradnje, te zamjene novom građevinom ne smije biti veci od 0,3.
Članak 9. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu GRADA ČAKOVCA« Broj 3 kretati u rasponu od +f- 5% planirane površine ..

Članak 10.

Članak 10. Gustoća stanovništva u obuhvatu detaljnog plana iznosi 26,04 st tha. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA Članak ll. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5, i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (za razvoj tlocrta), te granicom gradivog dijela čestice za ostale građevine (pomoćne, gospodarske, te manje poslovne građevine). Ukupna izgrađenost parcele ne smije prelaziti dozvoljeni koeficijent iz članka 8. Gospodarske građevine s izvorom zagađenja mogu biti maksimalne tlocrtne površine od 130,0 m2 s time da površina za držanje stoke ne može biti veća .od 90 m2, a preostali prostor mora biti bez·izvora zagađenja.

Članak 12.

Članak 12. Maksimalna visina vijenca novih i rekonstruiranih' građevina (dogradnja, nadogradnja) definirana je u tabeli tekstualnog dijela (obrazloženje)' koja je sastavni dio ovih odredbi, tako da se ovisno o vrsti građevine. obrađuje najviša visina građevine do vijenca racunajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta ili pločnika. . Maksimalna ~sina vijenca građevina iznosi: 6,6 m za nove građevine s oznakom katnosti P + l 3,0 m za pomoćne građevine izgrađene na ugrađen način ili kao slobodnostojeće 4,0 m' za manje poslovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu 4,0 m za gospodarske građevine s izvorom zagađenja 5,0 m za gospodarske građevine bez izvora zagađenja
Članak 13: U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra podrum, prizemlje, kat i potkrovlje Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma nije viša od 1,20 m od kote zaravnjenog terena Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu smatra se etažom ukolikoje visina nadozida veća od 110 cm od završne kote poda potkrovlja, Prikaz katnosti stambenih i stambeno poslovnih jedinica prikazan je na kartografskom prikazu br. 5.- se o Uvjeti gradnje. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK Članak l3a. U podrumu ili dijelu prizemlja mogu se graditi obiteljska skloništa (zakloni) u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama koje uređuju ovu problematiku. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 14.

Članak 14. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu "5" i po namjeni se razlikuju: - stambena namjena (oznake S), - mješovita namjena (oznake M l - pretežno stambena, M2 - pretežno poslovna) - društvena namjena (oznaka 04) , Gospodarskom građevinom u smislu ovog OPU-a smatraju se građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu biti: , - bez izvora zagađenja (spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, proizvoda, kolnice, sjenici, sušare, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.) - s izvorom zagađenja (kokošinjci, svinjci, kunićnjaci, staje i sl.) Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe' redovnoj uporabi građevine osnovne namjene kao što su različita spremišta, garaže, drvarnice, nadstrešnice i sl. Namjena parcela s oznakom "S" je stambena. Na tim. parcelama je pored stambene građevine moguće graditi pomoćnu građevinu, gospodarsku građevinu i manju poslovnu građevinu za isključivo tihe i čiste djelatnosti, dakle poslovnu građevinu bez ikakvog potencijalnog izvora zagađenja. Poslovni prostor za tihe i čiste djelatnosti može biti i II dijelu stambene građevine ukoliko mcim ne ometa funkciju. stanovanja ukoliko ne zahtijeva velik broj· parkirališta. Namjena parcela s oznakom "M l" je pretežno stambena. Na tim parcelama je pored stambene ili stambeno-poslovne građevine moguće graditi i poslovnu građevinu za tihe i čiste ili bučne djelatnosti te pomoćnu i gospodarsku građevinu. Namjena parcela s oznakom "M2" je pretežno poslovna s time da ako se radi o djelatnostima s izvorom zagađenja tada građevine s takvom djelatnošću moraju biti locirane na propisano] udaljenosti od pojasa stambene izgradnje.

Članak 14.

Parcele s oznakom "04" je namijenjena za izgradnju građevine javne i društvene namjene: - prizemlje građevine namjenjeno je za dječji vrtić i jaslice GRADA ČAKOVCA« - Strana 65 kat je namjenjen za društvene prostorije za potrebe naselja Slemenice . J SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 15. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. S.-Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta građevine u skladu sa koeficijentom izgrađenosti.

Članak 16.

Članak 16. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se .graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne međe koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka l. ovog članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirmm staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm, sotklopnim otvaranjem, a donji rub od terena podignut min. 180 cm, - dijelovi zida od staklene opeke, - ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizuelni kontakt. Međusobna udaljenost izmedu stambenih ili stambeno-poslovnih objekata ne može biti manja od 6 m. . . Medusobna udaljenost izmedu pomoćnih, gospodarskih ili poslovnih građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od 4,0 in. . Članak 17. Iznimno kod građevina razvedenog tlocrtnog oblika može se dozvoliti da samo dio građevine bude na manjoj' udaljenosti ali ne manje od 4 m do susjedne građevine. Udaljenost ostalih dijelova građevine, a koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase, otvorena stubišta i sl. ) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,00 m.

Članak 18.

Članak 18. Slobodnostojeći objekti mogu se jednom stranom približiti međi i na manju udaljenost, a ne manju od širine strehe s time da je odvodnja oborinske krovne vode riješena na parceli predmetne građevne čestice i ničim ne ugrožava susjedne objekte. Strana 66 »SLUŽBENI GLA.SNIK
Članak 19. Građevine koje se grade na poluotvoreni naein (dvojne građevine), jednom svojom stranom se prislanjaju na granici! susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Na dijelu građevine koja se gradi na samoj građevnoj međi ne smiju se izvoditi nikakvi otvori: Zid izmedu građevina se mora izvesti kao protupožarni; min. otpornosti 2' sata koji mora . presjecati čitavo krovište.

Članak 20.

Članak 20. Uz stambene građevine na građevnoj. čestici se mogu graditi pomoćne građevine koje' služe , redovnoj upotrebi stambene građevine kao što su npr. spremišta ogrjeva i sl. te garaže odnosno manje poslovne građevine sa ili bez izvora zagađenja ovisno o namjeni građevne čestice (stambena ili .rnješovita namjena) te gospodarske građevine. Poslovnebez. izvora zagađenja. odnosno pomoćne građevine mogu se graditi: . prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici do granice gradivog dijela čestice za građevine ostale namjene - na građevinskoj međi uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala . - da se odvod atmosferilija s' krova pomoćne ili poslovne građevine riješi na pripadajućoj čestici da se u zidu prema: susjednoj cestici ne grade otvori Gospodarske građevine i poslovne građevine s izvorom zagađenja moraju biti udaljene od pojasa namijenjenog za stambenu izgradnju najmanje 12 m. Površina građevne čestice pod poslovnom, gospodarskom i pomoćnom građevinom uračunava se u' koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Članak 21.

Članak 21. Građevine koje su smještene na uglovnim građevnim česticama imaju kolni ulaz. kako je prikazano na kartografskom prikazu br.S. a u slučaju ,d,a su stambeno .poslovne namjene mogu imati dodatni kolni ulaz orjentiran na drugu ulicu.
Članak 22. Građevine moraju biti locirane tako da je minimalno jedno pročelje na . obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 3,00 m. GRADA CAKOYCA« Broj 3 · OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. S te visinom vijenca u' članku 12. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1 Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima i dostignućima .suvrernene ' arhitekture.
Članak 24. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način' (dvojne građevine), moraju sa građevinom uz koju se nalaze činiti . skladnu arhitektonsko-oblikovnu cjelinu." Nagib i pokrov kosih krovnih ploha na ovim građevinama mora biti jednak. ' Slijeme krova treba biti paralelno s ulicom, tj. · krovne plohe moraju imati pad prema ulici:
Članak 2S. Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg · pročelja stambene građevine u 'pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu ·građevno - oblikovnu cjelinu.' UREĐENJE GRAĐEVNIH. ČESTIc:A

Članak 26.

Članak 26. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom i uklanjanje postojećih građevina unutar granica građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 5 -:-Uvjeti gradnje.
Članak 27. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu· građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. S. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Strana 67

Članak 28.

Članak 28. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu br. 5.- Uvjeti i način gradnje. Ulicna ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Najveća visina ograde prema ulici može iznositi 1,2 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulicna ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica, max. visine 1,20 m) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata na ulicnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 29.

Članak 29. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,' ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM i INFRASTRUKTURNOM MREŽOM GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 30. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. KOLNI PRISTUPI <-
Članak 31. Sve građevine i parcele imaju osigurani pristup na javnu uličnu mrežu. Minimalna širina kolnog ulaza je 3,00 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu. br.5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu propusta. . Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali. normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu: OBRADA POVRŠINA

Članak 32.

Članak 32. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od. pješačkih biciklističkih staza. Odvajanje še može izvršiti uzdignutiin rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati sprječavanje arhitektonsko - urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. PARKIRANJE
Članak 33. Svaka gradevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili' mješovitu namjenu. U . zoni obuhvata je planirano jedno javno parkiralište za potrebe dječjeg vrtića i društvenih prostorija mjesta. BICIKLISTICKI PROMET

Članak 34.

Članak 34. Zbog relativno male prometne opterećenosti novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijati ce se kolnikom. ULIČNI KORIDORI
Članak 35. ULICA l u koridoru II m ima smješteno (profil A): - kolnik širine 6,00 m - pješački nogostup širine 2,00 m južno od kolnika - zeleni pojas širine 1,50 m, sjeverno od kolnika u kojem se izvodi trapezni odvodni oborinski jarak za odvodnju površinskih voda sa terena - pješački nogostup širine 1,50 m Strana 68 , »SLUŽBENI GLASNIK
Članak 36. ULICA 2 u koridoru širine 10,50 m ima smješteno (profil B): - kolnik šire 5,50 m - pješacka staza širine 1,50 m istočno od kolnika - zeleni pojas ·širine 1,50 m u kojem se izvodi manji trapezni oborinski kanal - zeleni pojas širine 2,0 m, zapadno od kolnika ' prema posebnim propisima tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati uvodonepropusne sabirne jama koje je potrebno redovito održavati. prema posebnim propisima. .Izricito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.

Članak 37.

Članak 37. U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti će riješena u plitkim cestovnim jarcima trapeznog presjeka uz prometnice sa, odvođenjem u postojeći cestovni jarak uz županijsku cestu. • U konačnoj fazi izgradnje, odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika' sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju ~borinskih voda. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I . OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 38. Telekomunikacijska i KTV mreža je prikazana na kartografskom prikazu br.3B -' plan komunalne infrastrukture. Telekomunikacijsku mrežu treba. izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera pravilima struke.

Članak 39.

Članak 39. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao ,podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. . Unutarnji kutni' razvod projektira se, u sklopu zasebnih glavnih projekata stambenih objekata. GRADA ČAKOVCA« Broj 3 UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE i VODOVA UNUTAR PROMETNIH i DRUGIH JAVNIH POVRŠINA ' ELEKT'ROOPSKRI_JAI JAVNA RASVJETA

Članak 40.

Članak 40. Rješenje mreže elektroopskrbe I Javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 3B i u. tekstualnom obrazloženju. Ovim planom dati je koridor novog SN kabelskog voda i NN podzemna, mreža .. NN mreža je sa javnom rasvjetom. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Članak .41. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP "Elektra" Čakovec. U tu' svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugraduje kućni priključak mjerni ormari č KPMO l A CK, uz pridržavanje slijedečih uvjeta: ,-KPMO lA CK treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje" vanjski priključak uutarnji razvod - u KPMO lA CK nalazi se mjerno mjesto MTU prijemnik -glavne osigurace priključka u KMPO lA C~ dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda -ostale navedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi. primjenjenom tipizacijom DP "Elektre" Čakovec VODOOPSKRBA

Članak 42.

Članak 42. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu br.3 D. Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih planom treba riješiti granatim sustavom spojenim na postojeću mrežu.
Članak 43. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim 'propisima.Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante. Broj 3 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«. , Strana 69

Članak 44.

Članak 44. Vodovodne kućne priključke u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije gradevne čestice, 'odnosno pojedinačne za neparne gradevne čestice te' poslovno - stambene građevine. ODVODNJA
Članak 45. Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.E. Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fažno. a priključivanje na kanalizaciju će biti' moguće nakon njenog spajanja na uredaj za procišćavanje otpadnih voda. Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao dvojne, osim na neparnim i poslovnim gradevinama. Tehnološke vode biti će moguće' upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih .voda nakon' procišćavanja (predtretmana) do stupnja procišćavanja predviđenog posebnim propisima. Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja mt uređaj za procišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodjelne ,septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati II vodonepropusne sabirne jama koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju. .

Članak 46.

Članak 46. Idejno rješenje odvodnje oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.E. Do izgradnje oborinske kanalizacije,. odvodnja oborinskih voda će se vršiti cestovnim jarcima. Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. Za odvodnju oborinskih i .otpadnih voda poslovnih građevina, ovisno o vrsti djelatnosti u: skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne uvjete. Izričito se zabranjuje ispuštanje fekalnih otpadnih voda u oborinsku kanalizaciju.

Članak 47.

Članak 47. Položajno trasu kanalizacije oborinske odvodnje predvidjeti ispod privremenih cestovnih jaraka, a kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda paralelno s njom na strani prema osi ulice, t.j. prema' kartografskom prikazu i položaju vodova danom na poprječnom presjeku ulica. PLINOOPSKRBA
Članak 48. Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija. Projektom treba predvidjeti. dovoljne razmake kod paralelnog vođenja ili križanja sa drugim instalacijama, a pri samom izvođenju radova treba iste poštovati kako bi se omogućili zahvati održavanja mreže bez opasnosti od oštećenja ostalih podzemnih instalacija .

Članak 49.

Članak 49. Minimalni razmak izmedu plinovoda i ostalih instalacija mora biti 0,7 m horizontalno, odnosno . 0,3 m vertikalno kod križanja instalacija.
Članak 50. Prijelaze ispod prometnica i križanja sa drugim instalacijama potrebno je dodatno zaštititi zbog opterećenja ili nenamjernog. oštecenja kod naknadnih radova, a cjelokupnu trasu potrebno je obilježiti trakama za detekciju UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA Članak Sl. Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br.2 - Detaljna namjena površina. Predviđene su slijedeće zelene površine : - zaštitna zelena površina u koridoru magistralnog , plinovoda unutar kojega nije dopuštena gradnja - zelene površine u pojasu ceste u sklopu, kojih je predviđen i kanal za oborinsku vodu.