PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

panije" broj 7/01.) i članka 44. Poslovnika Skupštine Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. pročišćeni tekst), Odbor za Statut, Poslovnik i propise utvrdio je i izdao pročišćeni tekst ODLUKE o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec Pročišćeni tekst ODLUKE o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec, obuhvaća Odluku o donošenju provedbenih odredbi Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec ("Službeni vjesnik Općine Čakovec" broj 12/82., te izmjene i dopune objavljene u "Službenom vjesniku Općine Čakovec" broj 11/85. i-"Službenom glasniku Međimurske županije" broj 7/98. i 7/01.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 350-02/01-03/8 Ur. broj: 2109/1-02-01-01 Čakovec, 10. 12.2001. PREDSJEDNIK ODBORA Vladimir Slovene, dipl. iur., v. r ODLUKA o donošenju Prostornog plana St (bivše) Općine Čakovec Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE w

Članak 1.

Članak 1. Uređivanje prostora na području Međimursk županije, izgradnja građevina, uređenje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje, iznad ili ispod nje, moraju se obavljati u skladu s Prostornim planom (bivše) Općine Čakovec (u daljnjem tekstu: Plan), kao i u skladu s drugim prostornim planovima koji su ranije doneseni, a nisu u suprotnosti s Planom.
Članak 2. Prostor Županije uređivat će se na osnovu Prostornog plana Županije, Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec, prostornih planova uređenja općina/gradova, te na osnovu ostalih prostornih planova. GLASNIK"' S t r a n i c a 947

Članak 3.

Članak 3. Do stupanja na snagu odluke o donošenju prostornih planova općina/gradova, Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec ostaje na snazi, osim u onim dije- Međi županije.
Članak 4. Građevinsko područje je područje namijenjeno izgradnji naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja.
Članak 5. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obavezna su donijeti dokumente prostornog uređenja (detaljni plan uređenja ili urbanistički plan uređenja) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2 ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,00 ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta. Iznimno od prethodnog stavka, obveza donošenja detaljnog plana ili urbanističkog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2 ha, u slučaju kada je unutar takvih područja moguće osnivanje građevinskih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno provedbenim odredbama ovog Plana, i to na način da se osigura logični slijed parcelacije i izgradnje u odnosu na kontaktnu zonu niske stambene izgradnje. Detaljni plan uređenja treba sadržavati: plan parcelacije (način formiranja građevinskih čestica), planiranu namjenu prostora, način izgradnje (građevinski pravac, regulacijska linija, gabariti objekata), prometno rješenje, oblikovanje javnih i zelenih površina, minimalni obim opremljenosti planirane zone infrastrukturom, provedbene odredbe za provođenje tog dokumenta.

Članak 6.

Članak 6. Granice građevinskog područja utvrđuju se, u pravilu, granicama katastarskih čestica na kopiji katastarskog plana, a iznimno, kad granica treba dijeliti katastarsku česticu, utvrđuju se u postupku utvrđivanja građevinskog područja uvjeti za njenu preparcelaciju.
Članak 7. Na građevinskom području ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili bi ugrožavali vrijednost Stranica 948 ''SLUŽBENI čovjekova okoliša, niti se smije zemljište Liređivati ili koristiti na način koji bi izazivao takve posljedice. II. ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 8.

Članak 8. Građevinsko područje određuje se na način kojim se osigurava svrsishodno i racionalno korištenje prostora te očuvanje i unapređivanje čovjekova okoliša, te uvjeti za zdrav, siguran i djelotvoran život i rad ljudi.
Članak 9. Ako kod utvrđivanja izgrađenog dijela građevinskog zemljišta postoji dvojba o tome koji dio veće katastarske čestice služi građevini na njoj izgrađenoj, građevinskom česticom smatrat će se dio čestice udaljene od stambene građevine najviše 20 metara, odnosno od gospodarske građevine koja sa stambenom čini dvorišnu cjelinu. III, UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 10.

Članak 10. Uvjeti uređenja prostora koji su u cijelosti ili djelomično drukčiji od uvjeta propisanih Planom primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti s postavkama ovih provedbenih odredbi. L 1. Izgradnja unutar građevinskog područja
Članak 11. Unutar granice građevinskog područja zemljišta se mogu parcelirati samo radi formiranja građevinskih parcela, i to na osnovi uvjeta utvrđenih Zakonom i Planom, kad planovi užeg područja nisu doneseni.
Članak 12. Opći uvjeti uređenja prostora za građevinsko po dručje određuju se za tri osnovne zone, a to su: zona niske stambene izgradnje. centralna zona (građevine društvenog standarda, javne površine i građevine visoke stambene izgradnje) i zona privrednih aktivnosti (industrija, servisi, skladišta i velika zanatska proizvodnja). r L A Zona niske stambene izgradnje

Članak 13.

Članak 13. U zoni niske stambene izgradnje mogu se graditi samo niske građevine stalnog ili povremenog stano- GLAS1N1K" Broj 8 vanja, stambeno-poslovne građevine i uz njih pomoćne i gospodarske građevine, te određene vrste poslovnih građevina.
Članak 14. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na kojoj postoji neposredni prilaz s građevinske čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju, mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području na kojem se grade stambene građevine i na koje te građevine imaju direktni pristup. Ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara s jednom tra kom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno, i to: na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 15.

Članak 15. Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenosti, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo sjedne strane. "Nije dopuštena izgradnja građevina i ograda, kao ni podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet.

Članak 16.

Članak 16. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 2,75 metara. Kad se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod magistralne ceste 10 metara, kod glavne i regionalne ceste 8 metara, kod druge regionalne ceste 6 metara, kod lokalne ceste 5 metara. Broj 8 -SLUŽBENI Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne smije biti više od 50 cm, a dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno izveden od drveta, pocinčane žice ili drugog metala, ali ne više od 1,2 metara s uračunatim podnožjem. Ograda ne smije imati šiljke niti se smije izvoditi od bodljikave žice. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na Česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Dio seoske građevinske čestice, organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kad se građevinska čestica formira na taj način da ima direktni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom magistralne ili regionalne ceste, odnosno željezničke pruge, građevinska se čestica mora ograditi da se onemogući izlaz ljudi i domaćih životinja. Ogradu iz prethodnih stavaka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice.

Članak 16.

Susjedski dio ograde iz 4. stavka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda se mora postaviti tako da stupovi leže na zemljištu vlasnika ograde, a da je glatka strana ograde okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 17. Pomoćne i gospodarske građevine moraju se locirati iza linije zadnjih pročelja stambene građevine na istoj strani gradnje. Izuzetno, garaža se može locirati i na suprotnoj strani gradnje, ukoliko sa susjednom pomoćnom građevinom može činiti dvojnu građevinu.

Članak 18.

Članak 18. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. Za neizgrađeni dio građevinskog područja, koji se širi uz regionalnu cestu, mora biti osnovana sabirna ulica preko koje će biti omogućen direktan pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uz cestu.

Članak 19.

Članak 19. Veličina i oblik građevinske čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno korištenje i izgradnju u skladu s provedbenim planom, odnosno utvrđenim uvjetima uređenja prostora. Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Izuzetno, ako se takav GLASNIK " Stranica 949 pristup može omogućiti preko puta u vlasništvu građana (privatni put) u uvjetima uređenja prostora mora se odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene građevinske čestice, a najmanje širine 3,0 m.

Članak 20.

Članak 20. Pri formiranju i određivanju građevinskih čestica potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevinskih čestica i koeficijente izgrađenosti: koeficijenti naj naj naj izgrađenosti način manja manja manja građevinske izgradnje širina dubina površina čestice čestica čestice čestice a) za izgradnju na slobodnostojeći način: 2 - prizemne 16m 25 m 400 m 0,3 2 - katne 18 m 30 m 540 m 0,3 b) za izgradnju na poluotvoreni način (dvojne građevine): j 2 - prizemne- prizemne 12m 25 m 300 m 0.4 2 - katne- katne 14m 35 m 420 m 0,4 c) za izgradnju na ugrađeni način: 2 - prizemne 8 m 25 m 200 m 0.5 2 - katne 6 m 25 m 150m 0.5 Na postojećim i novoformiranim građevnim česticama, koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4. Na postojećim građevnim česticama, koje su manje ili jednake minimalnima (navedene u tabeli prvog stavka), koeficijent izgrađenosti primjenjuje se iz istog stavka. Pod građevinama koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine), smatraju se one koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Članak 21.

Članak 21. Unutar zone stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice, i to: pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja r poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti seže do najviše 100 m u dubinu čestice od regulacijskog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) pojas gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja prostire se 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, tj. na udaljenosti 12 m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, te seže u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca S t r a n i c a 950 " SLUŽBENI pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine iz članka 57. (navedene u tablici), ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom prelaze 90 m", prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja

Članak 22.

Članak 22. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom. U formiranju novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10 m.
Članak 23. Visina izgradnje stambene i stambeno-poslovne građevine u ruralnim i ruralno - urbanim strukturama može iznositi P+1+Pot (visina vijenca može iznositi do 6,60 m). U gradovima Prelog i Mursko Središće i naseljima razvojnim središtima, visina izgradnje takvih građevina može iznositi do P+2, ukoliko je to određeno detaljnim planom uređenja centra naselja i smjernicama UPU-a. Oblikovanje i uvjeti za izgradnju unutar izgrađenih cjelina

Članak 24.

Članak 24. Kod izgradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: građevinski pravac, određen postojećom izgradnjom nagib i položaj krovnih ploha, visinu izgradnje susjednih građevina s iste strane ulice gabariti (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama U povijesnim sredinama naselja, gdje dominira tradicionalan način izgradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, u predjelu posebno vrijednog krajolika nova izgradnja posebno mora udovoljiti uvjetima: skladan odnos građevine s prirodnim okruženjem skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama skladan odnos širine i visine pročelja usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagibu i položaju krovnih ploha sa susjednim građevinama GLASNIK " Broj 8 obavezna je primjena opečnog crijepa, a isključena je upotreba plastičnih masa i metala u oblikovanju otvora isključena je primjena lučnih elemenata u oblikovanju otvora, primjena zaobljenih ploha u pročelju i oblikovanju krovnih ploha

Članak 25.

Članak 25. Na jednoj građevinskoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno-poslovna ili poslovna građevina i uz nju poslovna, pomoćna i gospodarska građevina, koja s njom čini stambenu i gospodarsku cjelinu. Položaj stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine na čestici, te organizacija prostora na samoj građevnoj čestici, ovisi o funkciji i namjeni poslovnih građevina i potrebama korisnika čestice. Poslovnim građevinama smatraju se: za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javljaju buka i zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljski sadržaji određenih kategorija s ograničenim radnim vremenom, za bučne djelatnosti: manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično. Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta i si. Gospodarskim građevinama smatraju se: s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i si. bez izvora zagađenja: pčelinjaci, šupe, kolnice, sjenici, spremište za poljoprivredne strojeve, spremište za poljoprivredne proizvode i si. U stambeno-poslovnim građevinama mogu se obavljati tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. U poslovnim građevinama mogu se obavljati tihe i čiste i bučne djelatnosti u skladu s poštivanjem uvjeta izgradnje u pojasevima navedenima u članku 25.

Članak 26.

Članak 26. Građevine iz 1. stavka prethodnog članka, koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne međe, ukoliko imaju otvore prema susjednom zemljištu. Slobodnostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti mednoj liniji i na manju udaljenost, ali ne manju od širine strehe, pod uvjetom da se takav ritam izgradnje osigura za dio ulice koji čini jedinstvenu cjelinu i da se na njemu ne mogu projektirati ni izvoditi otvori prema susjednom zemljištu. Broj 8 ^SLUŽBENI Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 crn, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Dvojne građevine se jednom svojom stranom prislanjaju na susjedni objekt na mednoj liniji, dok udaljenost drugih dijelova objekta od ostalih granica parcele ne može biti manja od 4 metra. Objekti, koji se grade u nizu. svojim dvjema stranama prislanjaju se na susjedne objekte, na mednim linijama.

Članak 27.

Članak 27. Minimalna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama ne smije biti manja od visine sljemena krova veće građevine, ali ne manja od 6,0 metara. Izuzetno, u postojećim zbijenim dijelovima iz građenog građevinskog područja, udaljenost između građevina iz prethodnog stava može biti manja, ali ne manja od 4,0 metra. Građevine niske stambene izgradnje, građene kao dvojne ili u nizu, moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Kao dvojne građevine ili građevine u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom građevinskom pravcu graditi gospodarske, pomoćne i poslovne građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i izvedene vatrobranim zidovima. Gospodarske građevine ne mogu biti na manjoj udaljenosti od 4.0 metra od stambene građevine ako su bez izvora zagađenja.

Članak 28.

Članak 28. Gospodarske građevine s izvorima zagađenja ne mogu se graditi na dijelu građevinskog područja na kojem je to zabranjeno prostornim planom užeg po dručja. Manje gospodarske građevine s izvorom zagađenja (za smještaj stoke i peradi) mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu u pojasu gospodarskih građevina s izvorom zagađenja, a njihova maksimalna tlocrtna površina može iznositi 2 90 m . Gospodarske građevine za uzgoj životinja čiji je kapacitet manji od propisanog u članku 57. (goveda do 100 kom, svinja do 100 kom, pilića do 8.500 kom), a dimenzija izgrađene tlocrtne površine gospodarske građevine prelazi 90 m" mogu se nalaziti unutar i izvan građevinskog područja, a moraju biti udaljene od GLASNIK " Stranica 95 1 stambenog pojasa najmanje 70 m. Iznimno, ova udaljenost od stambene građevine vlasnika može biti manja, ali ne i od pojasa stambene izgradnje susjednih čestica. Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih.i građevina sa stokom ne može biti manja od 10 m. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 m od susjedne međe ako su letišta okrenuta prema međi, a 3 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Udaljenost građevina iz stavaka 2. i 3., te udaljenost gnojišnih jama od izvora pitke vode (zdenci, izvori) ne može biti manja od 20 m.

Članak 29.

Članak 29. U zoni niske stambene izgradnje etažna visina stambenih, stambeno-posiovnih i poslovnih građevina ne može biti veća od prizemlja i jednog kata, a pomoćnih i gospodarskih ne veća od prizemlja. Ispod tih građevina mogu se graditi podrumi, a tavanski prostori mogu se uređivati u potkrovlja. Podrumom se smatra najniža etaža ako: na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu, na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 metara od kote konačno zaravnatog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor, odnosno tavanski prostor koji je moguće urediti za korištenje u stambene, poslovne ili gospodarske svrhe, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije nije viši od 60 cm kod jednokatnog objekta ili 150 cm kod prizemnog objekta čiji su prozori izvedeni na zabatnom zidu ili u kosini krova. Maksimalna visina vijenca kod prizemnih građevina iznosi 4,80 metara, a kod građevina na kat maksimalna visina iznosi 6,60 metara. Maksimalna visina vijenca kod pomoćnih i gospodarskih građevina ne može biti viša od 3,0 metra, osim štaglja i spremišta za poljoprivredne strojeve i proizvode kod kojih ne može biti viša od 5,0 metara.

Članak 30.

Članak 30. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina u pojasu stambene izgradnje, izrada fasade i krovišta te upotrijebljen građevinski materijal moraju biti usklađeni s okolnim objektima i krajolikom. Krovišta građevina u pojasu stambene izgradnje moraju se osim u slučaju korištenja solarne energije iz voditi koso, minimalnog nagiba 30°, a maksimalnog 45°, a kod građevina koje čine jedinstvenu cjelinu (isti blok) moraju biti jednakog nagiba, a pokrov mora biti iste boje. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom koriste se građevinski elementi S t r a n i c a 952 " SLUŽBENI karakteristični za tu arhitekturu, prema uvjetima koji određuju: gabarit objekta, izbor materijala (drvo, opeka, kamen), oblikovanje pročelja (bez balkona i lođa, vrta, veličina i ritam otvora, način obrade, položaj krovnih ploha), prilaz stambenoj i gospodarskoj građevini. > Odnos visine prema dužini pročelja građevina iz prvog stavka prethodnog članka, a koje se grade na kosom terenu, mora iznositi 1:1,5 u korist dužine pročelja, mjereno na sredini dužine pročelja. Sljeme krova mora biti na kosom terenu paralelno sa slojnicom zemljišta. r Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Uglovna građevina mora se projektirati i izvoditi tako daje uvučena od obje regulacijske linije toliko da omogućava dobru preglednost raskrižja, a krovište izvesti s nagibom krovnih ploha prema ulicama.

Članak 31.

Članak 31. Teren oko kuće, potporni zidovi, terase i si. treba izvesti tako da se ne narušava izgled naselja, te da se ne mijenja prirodno otjecanje vode na štetu susjednih zemljišta i susjednih građevina. Ako je radi zidanja, žbukanja ili popravljanja zida zgrade potrebno postaviti skelu na susjedno zemljište, susjed je dužan ovo trpjeti. Investitor je dužan nadoknaditi susjedu svu štetu nastalu izvođenjem ovih radova. Kod uređivanja okoline treba saditi stabla autohtonih vrsta, a preporuča se formiranje brajdi i sadnja voćki.

Članak 32.

Članak 32. Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljavati važeće standarde, a uvjetima uređenja prostora utvrđuje se da moraju imati odgovarajuću površinu, prostorije i sanitarni čvor. Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 50 m", a visina vijenca ne smije biti viša od 3,2 m. Primjena materijala i oblikovanje ovih građevina moraju biti u skladu s tradicionalnom ruralnom arhitekturom, te u skladu s prirodnim vrijednostima krajobraza.

Članak 33.

Članak 33. T _ Otpadne vode iz domaćinstava moraju se prije ispuštanja pročišćavati metodom autopurifikacije izgradnjoin Irodijelnih šeptičkih jama. U vodotoke se ne smiju ispuštati gnojnice, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druse štetne stvari. GLASNIK " Broj 8
Članak 34. Građevinsko zemljište mora biti sposobno i po dobno za izgradnju, a sve građevine moraju se projektirati, graditi i održavati prema važećim propisima.
Članak 35. Gospodarske građevine moraju imati vatrobrani zid prema susjednom zemljištu i mogu biti prislonjene na susjedne zgrade. Zidovi staja moraju se graditi od negorećeg materijala, dok se svinjci i peradarnici, staje i kunićnjaci mogu podizati od drvene građe. Pod u staji i svinjcu mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 metara iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava vrijede za jame i silose za osoku jednaki propisi kao za gnojišta.

Članak 36.

Članak 36. Izgradnju i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. Građevinska čestica ne može se osnivati na način kojim bi se onemogućavalo uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Naročito se zabranjuje podizanje ograda i potpornih zidova odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjivali propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje LIZ vodotok.
Članak 37. U cilju očuvanja vodotoka potrebno je očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka unutar naselja ne dopustiti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa - iznimno se to ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta nije dopušteno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.) / B r o j 8 •^SLUŽBENI ograničiti (a unutar zaštićenog područja ne • * izvoditi) daljnje melioracije uz preispitivanje svrhovitosti zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomske isplativosti, a opravdane zahvate potrebno je izvesti uz maksimalno očuvanje prirodnih obilježja prostora unutar zaštićenog krajolika (Mure i Drave) nije dopušteno daljnje izvođenje melioracijskih radova, a na postojećim melioracijskim zahvatima omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih i vlažnih biotopa zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja

Članak 38.

Članak 38. U formiranju novog krajolika (u projektima i postupcima sanacija), nije dopušteno unošenje stranih biljnih vrsta, već u ozelenjavanju treba primijeniti isključivo autohtone vrste (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.)
Članak 39. U cilju očuvanja javnih zelenih površina - "zelenih trgova", ostataka nekadašnjih zajedničkih prostora, kao elemenata autohtonog krajolika naselja od važnosti za Županiju, potrebna je zaštita od izgradnje i pretvaranja u građevinsko zemljište navedenih cjelina u svim naseljima (posebno Sivica, Sv. Marija, Čukovec, D. Vidovec, D. Pustakovec).

Članak 40.

Članak 40. Postojeće zelene površine koje čine pejsažnu cjelinu unutar naselja (bilo novo oblikovani ili izvorni krajobraz dijelovi šuma, šumarci, sa ili bez vodotoka), ne mogu se prenamjeniti u građevinsko zemljište, već se moraju očuvati u takvom obliku u funkciji zelenila u naselju. Prostori izuzeti od nove izgradnje unutar građevinskog područja naselja
Članak 41. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: na javnim zelenim površinama (trgovima) unutar vegetac pojasa uz vodotoke u širini minimalno 30 m od osi korita ili 50 m od obale rijeka ili nasipa (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformirani.! parcela) na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i si. (osim građevina koje s njima čine funkcionalnu cjelinu), u radijusu od 30 m od spomenutih građevina, a do 50 m udaljenosti od groblja GLASNIK* S t r a n i c a 953 B Centralna zona

Članak 42.

Članak 42. U centralnoj zoni izgradnja se obavlja u pravilu na osnovi urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, koji sadrži za takvu izgradnju određene provedbene odredbe. Kad se utvrđuju uvjeti uređenja prostora za izgradnju na području za koje nije donesen detaljni plan uređenja ili urbanistički plan uređenja, primjenjivat će se provedbene odredbe prostornog plana koje se od nose na tu vrstu građevina.
Članak 43. Građevine javne namjene koje pripadaju kulturnoj i graditeljskoj baštini, kao što su stare škole, stambene vile, potrebno je zaštititi od daljnje devastacije obnovom i očuvanjem građevina - njezinih gabarita, pročelja, stilskih obilježja, što je obaveza vlasnika, a poželjno je da i dalje ostanu u javnoj namjeni (građevine društvene infrastrukture). Obaveza je vlasnika spomenika graditeljske baštine da obnove devastirane parkove i vrtove uz te građevine, na osnovu preostalih elemenata vrtne i parkovne arhitekture i povijesnih izvora (katastarski plan, stare fotografije i si.). Nasadima pojedinačnih stabala ili male skupine stabala uz pilove i poklonce, potrebno je rekonstruirati slike krajolika.

Članak 44.

Članak 44. Do građevina javnih i centralnih sadržaja, odnosno do građevinskih čestica na kojima se one nalaze, mora se osigurati pristup vatrogasnom vozilu, minimalne širine kolnika 3,5 m. Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građenje stambeno-poslovnih i poslovnih građevina, uvjetovat će se izgradnja parkirališta za automobile prema sljedećim kriterijima: trgovine, banke, pošte, usluge, ugostiteljstvo 2 40 pm/1000 m korisnog prostora višenamjenske dvorane 0,15 pm/l gledatelj športske građevine 0,20 pm/1 gledatelj višestambene građevine 1 pm/l stan Na građevinskoj čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini uz tu česticu, potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila (za stambene građevine jedno parkirališno mjesto po stanu). U centralnoj zoni moraju se za stajalište autobusa u sklopu javne prometne površine izvesti proširenja, odnosno osnivanje građevinskih čestica LIZ stajalište autobusa mora se izvesti na način koji ostavlja mogućnost izvođenja takvog proširenja. S t r a n i c a 954 "SLUŽBENI