Poslovnik Gradskog vijeća Grada Preloga

23. Na temelju članaka 33. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne no vine" broj 33/01.) i članka 34. Statuta Grada Preloga ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.), Gradsko vijeće Grada Preloga na 6. sjednici, održanoj 27. 11. 2001. godine, donijelo je POSLOVNIK Gradskog vijeća Grada Preloga I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovim Poslovnikom utvrđuju se način rada i unutarnje ustrojstvo Gradskog vijeća Grada Preloga (u daljnjem tekstu: Vijeća). t Poslovnikom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se: r konstituiranje Vijeća, prava i dužnosti vijećnika, izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća, izbor gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i Gradskog poglavarstva, ustrojstvo Vijeća, r w odnos Vijeća i drugih gradskih tijela, postupak donošenja odluka i drugih akata, poslovni red na sjednici Vijeća, akti Vijeća, ' javnost rada Vijeća, Odluka o imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće od 16. 10. 1997. godine. GRADSKO POGLAVARSTVO v r GRADA MURSKO SREDISCE Klasa: 021-05/01-01/529 Ur. broj: 2109/11-01-01 Mursko Središće, 7. 11. 2001 PREDSJEDNIK Gradskog poglavarstva Dražen Breglec, ing., v. r PRELOG obnašanje stručnih i drugih poslova za Vijeće. II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA Glanak 2. * a Prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti. Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjedava dobno najstariji član Vijeća. v

Članak 3.

Članak 3. Vijeće je konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.
Članak 4. Mandat članova Vijeća, izabranih na redovnim izborima, traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Vijeća u skladu sa zakonom.
Članak 5. Dnevni red konstituirajuće sjednice određuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti. r L Dnevni red konstituirajuće sjednice može se mijenjati i dopunjavati na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 članova Vijeća. Broj 7 t( SLUŽBENI

Članak 6.

Članak 6. 4 Vijeće ima Mandatnu komisiju. Mandatna komisija Vijeća ima predsjednika i dva člana. Mandatna komisija bira se na prvoj konstituirajućoj sjednici Vijeća na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 članova Vijeća. Mandatna komisija na prvoj sjednici podnosi iz- % vješće o provedenim izborima, imenima izabranih vijećnika, o podnesenim izjavama o mirovanju mandata, o podnesenim ostavkama i drugim statusnim i mandätnim pravima vijećnika.
Članak 7. Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, predsjedatelj izgovara sljedeću prisegu: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika obnašati savjesno i odgovorno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona, Statuta i odluka Gradskog vijeća, da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske i zauzimati se za svekoliki boljitak Grada Preloga i Republike Hrvatske". r Po izricanju prisege svaki vijećnik na poziv predsjedatelja ustaje i izgovara riječ: "Prisežem", te potpisuje tekst prisege.

Članak 8.

Članak 8. Vijećnik, koji nije bio nazočan na prvoj sjednici, zamjenik vijećnika kad počinje obnašati dužnost vijećnika i vijećnik izabran na ponovljenim izborima, - polažu prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj su nazočni. • . r Od trenutka davanja prisege vijećnik ima sva prava i dužnosti određene zakonom, Statutom, ovim Poslovnikom i odlukama Vijeća. III. PRAVA 1 DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 9. Kao član Vijeća, vijećnik u obavljanju svoje počasne funkcije prisustvuje svim sjednicama Vijeća. Vijećnik sudjeluje u radu Vijeća: prihvaćanjem izbora za člana radnog tijela koje mu svojim odlukama odredi Gradsko vijeće, t • obavljanjem poslova i zadaća koje mu u okviru svoj djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojega je član, u skladu s programom rada Vijeća, prisustvovanjem sjednicama Vijeća i na sjednicama radnih tijela kojih je član, te izjašnjavanjem o pojedinim pitanjima i glasovanjem. . • - Vijećnik sudjeluje u radu Vijeća i na drugi način u skladu s ovim Poslovnikom. Ako je Vijećnik izabran u dva radna tijela, nije _. dužan prihvatiti članstvo u drugim radnim tijelima. GLASNIK " Stranica 635

Članak 10.

Članak 10. F U slučaju spriječenosti za dolazak na sjednicu, od nosno u slučaju izostanka sa sjednice, vijećnik se prije, odnosno nakon sjednice, pismeno ili usmeno, opravdava predsjedniku Vijeća. Izostanak sa sjednice smatrat će se opravdanim i onda kad izostalog vijećnika na sjednici opravda drugi vijećnik.
Članak 11. Vijećnik ima pravo tražiti od predlagatelja obavijest i uvid u materijale o temema koje su na dnevnom redu Vijeća. Objašnjenja može tražiti od predsjednika Vijeća, predsjednika radnog tijela i tajnika. Pitanja se postavljaju pismeno, a mogu se postavljati i usmeno. Pismena pitanja podnose se poštom ili se predaju na sjednici, a usmena pitanja postavljaju se na početku sjednice. Pitanja moraju biti sažeta i kratka. Odgovor na pitanja može se dati na istoj sjednici, najkasnije na sljedećoj sjednici Vijeća ili pismeno najkasnije u roku od 30 dana, a daje ga nadležno gradsko tijelo u čijem je - i djelokrugu. Ukoliko nije zadovoljan odgovorom, vijećnik može tražiti daljnja pojašnjenja ili predložiti raspravu o tom pitanju na Vijeću.

Članak 12.

Članak 12. Vijećnik ima pravo öd tajnika ili pročelnika upravnih odjela tražiti pružanje stručne i tehničke pomoći potrebite u obnašanju dužnosti vijećnika.
Članak 13. O prisustvovanju sjednicama Vijeća i radnih tijela vodi se evidencija. Tajnik utvrđuje način vođenja evidencije.
Članak 14. Vijećnik se u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih poduzetničkih djelatnosti, bilo za sebe ili svojeg poslodavca, ne smije koristiti položajem vijećnika i naglašavati tu dužnost. . •
Članak 15. Vijećnik može biti član jednog Kluba vijećnika r Klubovi vijećnika imaju najmanje tri člana.

Članak 16.

Članak 16. Za vijećnike izabrane s iste liste, u pravilu se osniva jedan Klub vijećnika. Vijećnici s različitih lista, ako ne žele pripadati Klubu sa svoje liste, mogu osnovati zaseban - mješoviti ™ . Klub vijećnika. Stranica 636 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 17. Klubovi vijećnika dužni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana osnivanja kluba, odnosno od dana donošenja ovog Poslovnika, priložiti Pravila rada, te podatke o članovima i o izabranom čelniku Kluba.

Članak 18.

Članak 18. Svaki Klub vijećnika ima svog čelnika. Čelnik Kluba predstavlja Klub i glasnogovornik je na sjednici Vijeća kad se mišljenja i stav Kluba traži, ako Klub ne odredi drugog službenog predstavnika.
Članak 19. Predsjednik Vijeća, kad je to potrebno, saziva čelnike Klubova vijećnika na zajedničku sjednicu radi pribavljanja njihova mišljenja ili dobivanja suglasnosti, odnosno .poradi podnošenja njihovih prijedloga kad se njihovo mišljenje, suglasnost ili prijedlog traži, kao i u drugim slučajevima kada to predsjednik Vijeća smatra potrebnim. IV. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 20.

Članak 20. _ Predsjednik i potpredsjednici Vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, posebno za svakog kandidata, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika javnim glasovanjem, a može i tajnim ukoliko vijećnici tako odluče.
Članak 21. Ukoliko prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća rieki od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se za tog kandidata ponavlja prema istom postupku kao za prvo glasovanje. Ukoliko ni nakon tri ponovljena glasovanja Vijeće ne izabere predsjednika ili potpredsjednike Vijeća, postupak izbora provodi se predlaganjem novih kandidata, a izbor se vrši na istoj ili sljedećoj sjednici Vijeća. V. IZBOR GRADONAČELNIKA, ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA I GRADSKOG POGLAVARSTVA

Članak 22.

Članak 22. Vijeće bira gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika većinom glasova svih vijećnika javnim glasovanjem, posebno za svakog kandidata. Vijeće može odlučiti da se izbor gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika obavi tajnim glasovanjem. Prijedlog kandidata podnosi Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika. L Vijeće bira gradonačelnika u pravilu na konstituirajućoj sjednici Vijeća, a najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituiranja Vijeća.
Članak 23. Ukoliko prigodom glasovanja za izbor gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika neki od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja prema istom postupku utvrđenom u članku 21. ovog Poslovnika.

Članak 24.

Članak 24. Vijeće bira članove Gradskog poglavarstva na pri jedlog gradonačelnika, većinom glasova svih vijećnika. O prijedlogu za članove Poglavarstva glasuje se u pravilu javno i za svakog kandidata posebno. Gradsko vijeće može odlučiti da se izbor članova Poglavarstva obavi tajnim glasovanjem.
Članak 25. Ukoliko prijedlog gradonačelnika za članove Poglavarstva ne dobije potrebnu većinu, gradonačelnik će najkasnije u roku od 15 dana podnijeti novi prijedlog.
Članak 26. Nakon što su izabrani, gradonačelnik, zamjenici gradonačelnika, i članovi Poglavarstva daju pred Vijećem svečanu Prisegu koja glasi: "Prisežem da ću dužnost gradonačelnika (za mjenika gradonačelnika, člana Poglavarstva) obnašati savjesno i odgovorno, držati se Ustava, zakona, Statuta i odluka Gradskog vijeća, poštivati pravni poredak i zalagati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske i H w Grada Preloga".

Članak 27.

Članak 27. h Po izricanju prisege - gradonačelnik, zamjenici gradonačelnika i članovi Poglavarstva na poziv predsjednika Vijeća izgovaraju riječ "Prisežem", te potpisuju tekst prisege, a ukoliko netko od njih nije prisutan sjednici, polaže prisegu na prvoj sljedećoj sjednici Vijeća. VI. USTROJSTVO VIJEĆA
Članak 28. Predsjednik Gradskog vijeća: predstavlja i zastupa Vijeće, predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća, pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća, 0 Broj 7 a SLUŽBENI w saziva sjednicu Vijeća i predlaže dnevni red u dogovoru s potpredsjednicima i gradonačelnikom, brine se o radu Vijeća i drugim radnim ti jelima, brine se o suradnji Gradskog vijeća s drugim gradskim ili općinskim vijećima na području Me đimurske županije i u Republici Hrvatskoj, surađuje s predsjednicima vijeća drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, brine se o primjeni Poslovnika Gradskog vijeća i o ostvarivanju prava vijećnika, potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vijeće, . obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom. Clanak 29. Predsjednika Vijeća, kada je spriječen ili odsutan, zamjenjuje potpredsjednik kojeg on odredi, a ukoliko ga ne odredi, zamjenjuje ga po godinama stariji potpredsjednik. Ako je i on spriječen, zamjenjuje ga drugi potpredsjednik. M Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika. Predsjednik Vijeća može povjeriti potpredsjednicima r određene poslove iz svog djelokruga.

Članak 30.

Članak 30. Predsjedniku Vijeća u pripremanju i organiziranju sjednica Vijeća pomaže tajnik. Radna tijela
Članak 31. Vijeće ima stalna i povremena radna tijela. Radna tijela Vijeća razmatraju prijedloge odluka i drugih akata, te druga pitanja koja su na dnevnom redu Vijeća i o njima daju Vijeću mišljenja i prijedloge. . w Radna tijela mogu razmatrati i druga pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada, pokrenuti raspravu o pojedinim pitanjima i predložiti raspravu o, njima Vijeću, te podnositi odgovarajuće prijedloge. Radna tijela obavljaju i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.

Članak 32.

Članak 32. t Radna su tijela odbori, komisije, povjerenstva i druga tijela. Ovim Poslovnikom određuju se djelokrug stalnih radnih tijela, broj članova i način rada. Vijeće može osnivati i druga stalna radna tijela odlukom kojom određuje sastav, broj članova, djelokrug i način rada. GLASNIK " S t r a n i c a 637
Članak 33. Vijeće može osnivati povremena radna tijela radi razmatranja ili stručne obrade pojedinog pitanja iz svog djelokruga i izrade odgovarajućeg prijedloga akta. Povremena radna tijela osnivaju se. odlukom kojom se određuju njihov sastav, broj članova, djelokrug i način rada.

Članak 34.

Članak 34. Radno tijelo ima predsjednika i određen broj članova, koji se u pravilu biraju iz redova vijećnika. U r ' radna tijela mogu se imenovati i pojedini znanstvenici, stručni i drugi djelatnici koji mogu pridonijeti radu radnog tijela. • Prijedlog odluke o osnivanju radnog tijela podnosi Odbor za izbor ili imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika. Sastav radnog tijela u pravilu je razmjeran stranačkoj strukturi Vijeća.
Članak 35. • » Radna tijela biraju se u pravilu za mandatno razdoblje, a odlukom o osnivanju može biti određen i kraći rok. Svi članovi radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su imenovani, zbog prestanka mandata, osobnih razloga i u drugim slučajevima. .

Članak 36.

Članak 36. Radna tijela rade na sjednicama. O radu tijela vodi se zapisnik. Predsjednik'tijela saziva sjednicu, predlaže dnevni red, rukovodi radom sjednice i potpisuje akte radnog tijela. Radno tijelo može održati sjednicu ako je istoj nazočna većina članova, a odlučuje javnim glasovanjem većinom nazočnih članova. Ako je predsjednik radnog tijela spriječen ili odsutan, zamjenjuje ga član kojeg odredi radno tijelo.
Članak 37. Sjednicu radnog tijela Vijeća saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovu zaključka Vijeća, te na osnovu zahtjeva predsjednika — Vijeća ili dva člana radnog tijela, ako navedu pitanja koja treba razmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.

Članak 38.

Članak 38. Radno tijelo vijeća može zauzimati stajališta o pitanjima iz svoga djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova svih članova. Stranica 638 ,t SLUŽBENI O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.
Članak 39. Radno tijelo obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Vijeće. L Radno tijelo može izvijestiti Vijeće o stajalištima manjine svojih članova, ako mišljenja na sjednici tijela ostaju podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje po jedinog pitaiija.

Članak 40.

Članak 40. 4 Stalna radna tijela Vijeća, koja se imenuju na konstituirajućoj sjednici, su: 1. Odbor za izbor i imenovanje, • A. 2. Odbor za Statut i Poslovnik, 3. Mandatna komisija, •L 4. Odbor za financije i proračun.
Članak 41. • b Odbor za izbor i imenovanje ima predsjednika i dva člana. • Odbor za izbor i imenovanje bira* se na prvoj sjednici Vijeaea na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika. Odbor za izbor i imenovanje obnašajući poslove u svezi s predlaganjem kandidata za izbor i imenovanje + može od kandidata tražiti posebne podatke o njihovu radu i drugu dokumentaciju, te ih pozivati da predstave i izlože program u svezi s dužnošću za kojü se kandidiraju. Odbor za izbor i imenovanja osim poslova iz ovog članka, obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom i odlukama Gradskog vijeća.

Članak 42.

Članak 42. Odbor za Statut i Poslovnik ima predsjednika i dva člana. Članovi Odbora za Statut i Poslovnik biraju se na konstituirajućoj sjednici Vijeća, na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika. ii
Članak 43. Odbor za financije i proračun ima predsjednika i 4 člana. Odbor za financije i proračun bira se ria prvoj sjednici Vijeća na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika. VII. ODNOS VIJEĆA I DRUGIH GRADSKIH TIJELA
Članak 44. Gradsko poglavarstvo je odgovorno Gradskom vijeću za izvršenje poslova lokalne samouprave te za- - konitosti odluka i drugih akata koje donosi. / • }? GLASNIK Broj 7 . f Gradonačelnik i članovi Poglavarstva zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Poglavarstvo, a osobno svaki za svoje područje rada.

Članak 45.

Članak 45. Gradonačelnik sudjeluje na sjednicama Vijeća i radnih tijela u raspravama o prijedlozima koje podnosi Poglavarstvo, iznosi i obrazlaže prijedloge i stajališta Poglavarstva, stručna objašnjenja, te se izjašnjava o podnesenim amandmanima, ako Poglavarstvo nije za to ovlastilo nekog drugog izvjestitelja. Gradonačelnik ima pravo na sjednici Vijeća i radnih tijela iznositi svoja mišljenja o svakom prijedlogu koji je na dnevnom redu sjednice. * • Gradonačelnik ima pravo na sjednici« uvijek dobiti riječ kada to zatraži, radi rasprave o pitanjima predloženog akta.

Članak 46.

Članak 46. Članovi Poglavarstva i pročelnici imaju pr^vo i obvezu sudjelovati u radu sjednice Vijeća kad se raspravlja o prijedlogu akata ili pitanjima iz njihovog djelokruga rada, bez prava glasovanja. U slučajevima kada se Vijeću predlažu akti kojima nije predlagatelj Poglavarstvo, predsjednik Vijeća dužan je prijedlog dostaviti Poglavarstvu radi dostave mišljenja i stajališta. Ukoliko predsjednik Vijeća utvrdi da je mišljenje i stajalište prisutnih članova Poglavarstva, odnosno gradonačelnika, dovoljno za otvaranje rasprave, uvrstit će se prijedlog u dnevni red. - Ukoliko Vijeće, odnosno radno tijelo, ocijeni daje za raspravu po nekom prijedlogu ili pitanju neophodno mišljenje Poglavarstva, a isto nije dostavilo svoj stav i mišljenje, Vijeće može odlučiti da odgađa raspravu o tom prijedlogu ili pitanju. VIIL POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA Predlaganje odluke

Članak 47.

Članak 47. h Postupak donošenja odluke pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. • Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik, radno tijelo, gradonačelnik i Poglavarstvo, ako Statutom nije određeno da pojedine prijedloge mogu podnijeti samo određeni predlagatelji. Prethodna rasprava
Članak 48. Gradsko vijeće može odlučiti da se prije pod nošenja prijedloga odluke provede prethodna rasprava o stanju u pojedinim područjima u svezi s.pitanjima koja bi trebalo urediti odlukom. Broj 7 "SLUŽBENI Prethodna rasprava može se provesti i na sjednici Vijeća. F Izvješće o razultatima rasprave dostavlja se Vijeću zajedno s prijedlogom odluke, ako rasprava pokaže da je donošenje odluke potrebno. Predlagatelj odluke dužan je razmotriti mišljenja i stajališta iz prethodne rasprave, te obrazložiti one koje • k • A nije usvojio. Prijedlog odluke

Članak 49.

Članak 49. Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke podnosi se predsjedniku Vijeća. Predsjednik Vijeća upućuje primljeni nacrt odluke nadležnom radnom tijelu Vijeća. • * 1 a Prijedlog i nacrt iz stavka 1. ovog članka predsjed- M nik Vijeća uputit će na mišljenje Poglavarstvu ako ono nije predlagatelj.
Članak 50. O prijedlogu za donošenje odluke Vijeće će raspraviti najkasnije u roku mjesec dana od podnošenja prijedloga predsjedniku Vijeća.
Članak 51. 4 L Predlagatelj odluke, odnosno njegov predstavnik, može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga. Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ i tije- > kom rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim prijedlozima za izmjenu i o izraženim mišljenjima i primjedbama. Radno tijelo može dati primjedbe, prijedloge i mišljenja na tekst prijedloga kao i dati amandmane na tekst prijedloga na sjednici Vijeća. Ako o prijedlogu odluke raspravlja više radnih tijela, svoja mišljenja i prijedloge dostavljaju matičnom radnom tijelu, koje ih razmatra zajedno s prijedlogom odluke. • v Matično radno tijelo podnosi izvješća predsjedniku + vijeća i određuje izvjestitelja za sjednicu Vijeća.

Članak 52.

Članak 52. Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu i o prijedlogu i podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima, te donošenje odluke. U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo zatražiti riječ radi davanja objašnjenja.
Članak 53. Prijedlog za izmjenu prijedloga odluke vijećnik može podnijeti na samoj sjednici tijekom rasprave u pismenom ili usmenom obliku. GLASNIK " Stranica 639 Predlagatelj akta i Poglavarstvo mogu podnositi prijedloge za izmjenu sve. do zaključenja rasprave. h Ako većina nazočnih vijećnika to traži, podneseni prijedlozi za izmjenu, prema odredbama ovog članka, moraju se umnožiti, te prije rasprave i odlučivanja o njima podijeliti vijećnicima.

Članak 54.

Članak 54. Ako su podneseni prijedlozi takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga odluke, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. Glasovanje o prijedlozima za izmjenu odgodit će se ako to zatraži Poglavarstvo iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, neovisno o tome tko je predla- • gatelj.
Članak 55. O prijedlozima za izmjenu izjašnjavaju se predlagatelj i Poglavarstvo, neovisno o tome je li Poglavarstvo predlagatelj odluke. Izjašnjavanje o prijedlozima za izmjenu u pravilu je usmeno i provodi se tijekom rasprave neposredno prije glasovanja o pojedinom ili o svim podnesenim prijedlozima.

Članak 56.

Članak 56. r Prijedlog za izmjenu koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom odluke i o njemu se odvojeno glasuje. Ako vijećnik zatraži da se o pojedinom prijedlogu iz stavka 1. ovog članka posebno izjašnjava, o tom se prijedlogu za izmjenu glasuje odvojeno. Prije glasovanja o prijedlogu za izmjenu može se odlučiti da se rasprava prekine i prijedlog za izmjenu vrati predlagatelju radi utvrđivanja konačnog teksta odredaba koje se predlaže izmijeniti, te radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga odluke koje su u vezi s tim odredbama. Javna rasprava

Članak 57.

Članak 57. % Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi odluka kada je to utvrđeno zakonom. Prijedlog odluke upućuje na javnu raspravu Poglavarstvo, ako zakonom nije određeno drukčije. 1 Vijeće može odlučiti da na javnu raspravu uputi prijedlog odluke prije donošenja, ako ocijeni da se odlukom uređuju odnosi za koje su građani životno zainteresirani. U tom slučaju Vijeće određuje radno tijelo za praćenje javne rasprave. • ^ Stranica 640 Broj 7 "SLUŽBENI GLASNIK"
Članak 58. Javna rasprava održava se u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 90 dana. Za vrijeme održavanja javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom odluke. Poglavarstvo, odnosno tijelo koje ono odredi ili radno tijelo Vijeća iz članka 55. stavka 2. dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke, o čemu podnosi izvješće Vijeću. Zaključkom o .upućivanju prijedloga odluke na javnu raspravu utvrđuje se način upoznavanja građana s prijedlogom, objavom u dnevnom tisku ili na drugi način, rok javne rasprave i radno tijelo kojem se upućuju prijedlozi, mišljenja i primjedbe. f Hitni postupak

Članak 59.

Članak 59. Iznimno, pojedini akti Vijeća mogu se donijeti po postupku drugačijem od redovnog postupka za donošenje akata, odnosno po hitnom postupku. Vijeće donosi akte po postupku iz stavka 1. ovog članka samo kad to zahtijevaju interesi obrane, razlozi elementarnih nepogoda i drugi osobito opravdani razlozi, odnosno slučajevi kad bi se nedonošenjem takvog akta mogle prouzročiti nepopravljive štetne posljedice i poremećaji.
Članak 60. Prijedlog s obrazloženjem da se akt donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije do utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. . - Uz prijedlog iz stavka 1. ovlašteni predlagatelji podnose i prijedlog akata, a ako je predlagatelj vijećnik, tada mora imati pismenu podršku od još 1/3 vijećnika. Ako predsjednik Vijeća u dnevni red nije unio pri jedlog iz stavka 1. zato što je prijedlog podnesen na samoj sjednici, najprije se bez rasprave odlučuje o uvrštavanju prijedloga u dnevni red, i to na način w utvrđen Poslovnikom, a ako prijedlog bude prihvaćen, pristupa se ocjeni opravdanosti razloga za hitno postupanje odnosno odlučivanje o prijedlogu za hitan postupak. Ako prijedlog iz stavka 1. ovog članka nije ocijenjen opravdanim većinom glasova nazočnih vijećnika, prijedlog se skida s dnevnog reda, a akt za koje se predlagalo donošenje po hitnom postupku donosi na način predviđen za redovno donošenje akata Vijeća.

Članak 61.

Članak 61. Na predloženu odluku ili drugi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi prijedlozi za izmjenu do zaključenja rasprave. Na postupak s prijedlozima za izmjenu iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na donošenje akata po redovnom postupku. Odlučivanje
Članak 62 Gradsko vijeće može odlučivati kad je sjednici prisutna većina vijećnika, a odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika, ako Statutom i ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Vijeće odlučuje nakon rasprave, ako nije određeno da se odlučuje bez rasprave. >

Članak 63.

Članak 63. h Glasovanje je na sjednici javno, osim ako Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno, te u slučajevima određenim zakonom i drugim propisima. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku ili javnim prozivanjem vijećnika pojedinačno. r Glasovanje dizanjem ruku provodi se tako da predsjednik Vijeća naprije poziva vijećnike da se izjasne tko je "ZA" prijedlog, zatim tko je "PROTIV" prijedloga, odnosno je li se tko "UZDRŽAO" od glasovanja.
Članak 64. * - Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići iste su veličine, boja i oblika, numeri rani te ovjereni pečatom Gradskog vijeća. Na glasačkom su listiću prezimena kandidata navedena abecednim redom, a glasuje se tako da se 4 zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata. Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se "ZA", "PROTIV" i "UZDRŽAN". Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.