Arhiva › 2026. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 10. travnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/01 · URBROJ 2109-20-02-26-4

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 51

Članak 6.

d. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5 m. e. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. f. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). g. Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. h. Ograde čestica na građevinskom području naselja D. Dubrave ne mogu biti pod naponom električne struje, tzv. električni pastiri. i. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. j. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. k. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. l. Susjedni dio ograde gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom.

Članak 6.

m. Ograda iz prethodne podtočke mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. n. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio Stranica 52 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok. o. Unutar vegetacijskog pojasa 15 m od osi potoka ako se zahvat nalazi unutar građevinskog područja naselja i unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru, osim organizacije znanstveno-istraživačko-edukacijskog punkta za praćenje, mjerenje i terenska istraživanja u području hidroloških, hidrogeoloških, morfoloških, ekoloških i drugih prirodno znanstvenih disciplina. p. Uređenje partera građevne čestice (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0 m. q. Uvjeti za dimenzioniranje potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta nalaze se u poglavlju 1.4.3. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Kod javnih i višestambenih građevina potrebno je osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 6.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. b. U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga. c. Za planirani priključak na državnu cestu D20 čestice gospodarske namjene na izlazu iz Donje Dubrave na istočnom dijelu naselja, kao i kod rekonstrukcije postojećih priključaka, potrebno je pridržavati se posebnih propisa koji određuju uvjete za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. d. U planiranju novih prometnica i rekonstrukciji postojećih, potrebno je pridržavati se zaštitnog pojasa uz državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste propisanog posebnim propisima. e. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja. f. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. g. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. h. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Članak 6.

i. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači da je formirana građevna čestica, te da je do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. j. Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje. k. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. l. Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode obavezno se moraju priključiti na kanalizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. m. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. n. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih službi, a nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. o. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima.

Članak 6.

p. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge štetne tvari. q. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine za ispuštanje u recipijent, uz uvjet da se poštuju posebni propisi o visini graničnih vrijednosti onečišćenih tvari u otpadnim vodama koje se upuštaju u recipijent. r. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti. s. Sanitarno-fekalne vode koje nastaju na plutajućem objektu ugostiteljske namjene moraju se skupljati u nepropusni spremnik koji se prazni prema uvjetima koje određuju posebni propisi. t. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu. u. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 53 nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Donje Dubrave. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.

Članak 6.

b. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima navedenim u točki 9. ovog članka. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Visina pročelja gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0m. b. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu; odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine; na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice; unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. c. Pomoćne građevine prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu i odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno za širinu strehe. d. Pomoćne građevine odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. e. Pomoćne građevine na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid; da se u zidu prema susjedu ne grade otvori i da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Članak 6.

f. Ostali uvjeti za gradnju pomoćnih građevina nalaze se u poglavlju 1.4.2. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina pročelja gospodarskih građevina može iznositi najviše 4,0m. b. Visina pročelja spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). c. Visina pročelja gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje prelaze površine propisane ovim Odredbama može iznositi najviše 5,0m. d. Najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 7,0 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina pročelja određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene. e. Najveće visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti 5,0 m f. Ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400m² po čestici. g. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12m od stambenog pojasa iste i 20m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš. h. Ostali uvjeti za gradnju pratećih građevina nalaze se u poglavlju 1.4.2.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S5-2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Građevna čestica u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s ovim planom i to: za izgradnju na slobodnostojeći način najmanja širina građevne čestice za prizemne građevine je 16 m, a dubina 25 m (400 m2), za katne 18 m širine i 30 m dubine (540 m2), za izgradnju na poluotvoreni način najmanja širina građevinske čestice za prizemne građevine je 12 m, a dubina 25 m (300 m2), za katne 14 m širine i 35 m dubine (490 m2). b. U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. c. Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. d. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana. e. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor.

Članak 7.

f. Radi zaštite zone povijesne matrice naselja u najstarijem dijelu naselja, nije dozvoljeno okrupnjavanje građevnih čestica. Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili Stranica 54 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije naselja. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite namjene okrupnjavanje čestica dozvoljava se samo nad onim katastarskim česticama čija širina na uličnom pročelju je manja od propisanih minimalnih dimenzija. g. Za potrebe izgradnje nove građevine javne i društvene namjene - škole, moguće je spajanje katastarskih čestica javne i društvene i stambene namjene. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana, i ovdje određenim dodatnim ograničenjima - zona povijesne matrice naselja Donja Dubrava. b. Na neizgrađenim građevnim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće javne i društvene namjene koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). c. Na neizgrađenoj čestici unutar bloka moguća je izgradnja poslovne građevine, na građevnom pravcu koji je uvučen najviše 7,0 metara od međe građevne čestice prema planiranoj prometnici. Visina planirane građevine mora biti u skladu s okolnom izgradnjom, a potrebni prostor za promet u mirovanju mora se smjestiti unutar čestice.

Članak 7.

d. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore. e. U stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. f. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodne podtočke, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. g. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.). h. Unutar zone stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.

Članak 7.

i. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). j. Unutar građevinskog područja mješovite namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. b. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. c. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od širine strehe, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 3,0m između građevina. d. Iznimno, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. e. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15x25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 7.

f. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu. g. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena. h. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u stambenoj namjeni - poljoprivredno domaćinstvo, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. i. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od širine strehe uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 55 razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ove točke se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. j. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. k. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Članak 7.

l. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. m. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih prethodno navedenih mogu se rekonstruirati. n. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina. o. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. p. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnoj podtočki. q. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. r. Izuzetno se prethodno navedeno neće primjenjivati kod postojeće izgradnje u uličnom koridoru državne ceste D20, gdje se postojeći ulični pravac kod gradnje novih i zamjenskih građevina može uvući u odnosu na formirani, s time da se novi građevinski pravac formira uvijek na istoj udaljenosti, odnosno ako je izgrađena već građevina sa tako uvučenim građevinskim pravcem uz državnu cestu D20 potrebno je uskladiti građevinski pravac sa tom građevinom.

Članak 7.

s. Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac potrebno je uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja. t. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. u. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m. v. Gradnja gospodarskih građevina za tov ispod ograničenog kapaciteta navedenih u ovim Odredbama koje prelaze propisane minimalne tlocrtne površine iz podtočke 1, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 75 metara od stambene, stambeno-poslovne građevine, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani razvoj naselja. w. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. x. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine te 10,0m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0m. y. Iznimno, u postojećem dijelu naselja (guste gradnje), udaljenost između građevina može biti manja od 4,0m ali ne manja od 3,0m kad se radi o prizemnim građevinama. z. U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Članak 7.

aa. Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. ab. Iznimno od prethodne podtočke, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambenoposlovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. ac. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog ovim odredbama, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambenoposlovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. ad. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina definiranog u ovim Odredbama, moraju biti udaljene minimalno 12,0m. ae. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od definiranih ovim Odredbama, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti Stranica 56 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet).

Članak 7.

af. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. ag. Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. izgrađenost građevne čestice a. Izgrađenost građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). b. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u izgrađenu površinu čestice. c. Maksimalna izgrađenost građevne čestice za gospodarske građevine uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. d. Iznimno se za postojeću gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine je 64m2. b. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2.

Članak 7.

c. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400m2, a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 800m2. d. Unutar zone povijesne matrice naselja nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300 m2. e. Postojeće poslovne građevine unutar zone povijesne matrice naselja čija je tlocrtna površina veća mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. 7. visina i broj etaža građevine a. U najstarijim dijelovima naselja Donja Dubrava (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina (osim građevina prepoznatljivog povijesnog značaja, historicističkih obilježja) do maksimalne visine pročelja 5,6 m (visoka prizemnica, odnosno katnica, s mogućnošću uređenja potkrovlja bez nadozida i prodora volumena u krovnim plohama). b. Visina planirane građevine poslovne namjene mora biti u skladu s okolnom izgradnjom. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. b. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. c. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 7.

d. Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine pročelja i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. e. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: interpolacijama – na slobodnim česticama; rekonstrukcijom starih građevina; dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim. f. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: građevinski pravac određen postojećom gradnjom; nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice; gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama. g. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. h. U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama; skladan odnos širine i visine pročelja; usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom; obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.

Članak 7.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. b. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 metara; kod županijske ceste 8,0 metara; kod lokalne 5,0 metara. c. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 57 d. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5 m. e. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. f. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). g. Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. h. Ograde čestica na građevinskom području naselja D. Dubrave ne mogu biti pod naponom električne struje, tzv. električni pastiri. i. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Članak 7.

j. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. k. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. l. Susjedni dio ograde gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. m. Ograda iz prethodne podtočke mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. n. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok. o. Unutar vegetacijskog pojasa 15 m od osi potoka ako se zahvat nalazi unutar građevinskog područja naselja i unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru, osim organizacije znanstveno-istraživačko-edukacijskog punkta za praćenje, mjerenje i terenska istraživanja u području hidroloških, hidrogeoloških, morfoloških, ekoloških i drugih prirodno znanstvenih disciplina. p. Uređenje partera građevne čestice (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0 m.

Članak 7.

q. Potrebni prostor za promet u mirovanju planirane građevine poslovne namjene mora se smjestiti unutar čestice. r. Uvjeti za dimenzioniranje potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta nalaze se u poglavlju 1.4.3. s. Prostor centra naselja koji oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom urbanističko arhitektonskom rješenju i opremiti elementima urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju zgrada sjedišta Općine građevina Zalan Trg Republike 9, te građanske kuće Trg Republike 3. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Kod javnih i višestambenih građevina potrebno je osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. b. U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga. c. Za planirani priključak na državnu cestu D20 čestice gospodarske namjene na izlazu iz Donje Dubrave na istočnom dijelu naselja, kao i kod rekonstrukcije postojećih priključaka, potrebno je pridržavati se posebnih propisa koji određuju uvjete za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

Članak 7.

d. U planiranju novih prometnica i rekonstrukciji postojećih, potrebno je pridržavati se zaštitnog pojasa uz državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste propisanog posebnim propisima. e. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja. f. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. g. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. h. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom. i. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači da je Stranica 58 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. formirana građevna čestica, te da je do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. j. Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.

Članak 7.

k. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. l. Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno u vodotoke. Sanitarno-fekalne otpadne vode obavezno se moraju priključiti na kanalizacijski sustav otpadnih voda nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. m. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. n. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u kanalizacijski sustav otpadnih voda tek nakon potrebnog predtretmana sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih službi, a nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje. o. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke vode se moraju sakupljati u sabirne jame koje je potrebno održavati prema posebnim propisima. p. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao ni druge štetne tvari. q. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine za ispuštanje u recipijent, uz uvjet da se poštuju posebni propisi o visini graničnih vrijednosti onečišćenih tvari u otpadnim vodama koje se upuštaju u recipijent. r. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.

Članak 7.

s. Sanitarno-fekalne vode koje nastaju na plutajućem objektu ugostiteljske namjene moraju se skupljati u nepropusni spremnik koji se prazni prema uvjetima koje određuju posebni propisi. t. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu. u. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Donje Dubrave. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. Prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina. Navedene zahvate unutar granica zaštite povijesne matrice potrebno je izvesti prema uvjetima nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara – Konzervatorskog odjela u Varaždinu. b. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita. c. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa.

Članak 7.

Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima navedenim u točki 9. ovog članka. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Visina pročelja gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0m. b. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od slijedećih načina: prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu; odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine; na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice; unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. c. Pomoćne građevine prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu i odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno za širinu strehe. d. Pomoćne građevine odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. e. Pomoćne građevine na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid; da se u zidu prema susjedu ne grade otvori i da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. f. Ostali uvjeti za gradnju pomoćnih građevina nalaze se u poglavlju 1.4.2.

Članak 7.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina pročelja gospodarskih građevina može iznositi najviše 4,0m. b. Visina pročelja spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). c. Visina pročelja gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje prelaze površine propisane ovim Odredbama može iznositi najviše 5,0m. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 59 d. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12m od stambenog pojasa iste i 20m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš. e. Ostali uvjeti za gradnju pratećih građevina nalaze se u poglavlju 1.4.2.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: D-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica prikazani su na kartografskom prikazu 1.1. i načelno odgovaraju katastarskim česticama. b. Moguća je preparcelacija postojećih čestica, sukladno specifičnoj javnoj i društvenoj namjeni i posebnim propisima. c. Za gradnju građevina javne i društvene namjene koriste se slijedeći orijentacijski normativi: za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 0,10m2/stanovniku; za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20m2/stanovniku; za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. d. Navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana. b. Sadržaji javne i društvene namjene smještavaju se u prostoru na slijedeći način: za odgoj i obrazovanje – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se posebnim propisima; za zdravstvo i socijalnu skrb – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima; kulturni i društveni sadržaji – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi; za vjerske građevine – smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog područja naselja.

Članak 8.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Udaljenost građevina javne i društvene namjene od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0m. b. Udaljenost građevina javne i društvene namjene od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine. c. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama javne i društvene namjene ne može biti manja od visine veće građevine. d. Ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine. 4. izgrađenost građevne čestice a. Izgrađenost građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). 5. iskoristivost građevne čestice a. Ovim planom se ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ovim planom se ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. Visina građevina javne i društvene namjene sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P+2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara visine pročelja građevine, smještenih u zoni javne i društvene namjene. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom.

Članak 8.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. b. Na novoformiranoj čestici obaveza je osigurati potreban broj parkirnih mjesta. c. Uvjeti za dimenzioniranje potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta nalaze se u poglavlju 1.4.3. d. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 metara; kod županijske ceste 8,0 metara; kod lokalne 5,0 metara. e. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m. f. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5 m. g. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. h. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Stranica 60 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. i. Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. j. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Članak 8.

k. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. l. Ograda iz prethodne podtočke mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. m. Uređenje partera građevne čestice (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0 m. n. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama. o. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici ili na javnoj površini u neposrednoj blizini uz suglasnost lokalne samouprave ili vlasnika. p. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. q. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Ostali akti u ovom izdanju (70)