Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu

Pored hidrološke suše i kratkoročni manjak oborine u vegetacijskom razdoblju može uzrokovati nedostatak vode u tlu (zasušenje) koja je potrebna za razvoj biljnih kultura te biljke zaostaju u rastu i razvoju što se u konačnici odražava smanjenjem prinosa i nestabilnošću biljne proizvodnje. Osim nedostatka oborine, kad dođe do povećanja temperature zraka (zatopljenje) kod biljke se javlja povećana potreba biljke za vodom. Pojava suše (zasušenje i zatopljenje) u biljnoj proizvodnji naziva se agronomska suša. Agronomska suša se može pojaviti u sva četiri godišnja doba i imati posljedice na opskrbu biljke vodom. Kada je zima bez oborine (kiša, snijeg ili pojava suhog snijega), ne stvara se zaliha vode u tlu. U vrijeme suhog proljeća i uz pojavu vjetrova isušuje se površinski sloj tla, te jare kulture ne mogu pravodobno i kvalitetno nicati. Tijekom jeseni, nedovoljno oborina usporava razvoj ozimih kultura. Učinci suše najveće posljedice imaju na ratarske kulture, šume i trajne nasade. Posljedice suše mogu se očitovati i u nedostatku vode potrebne za napajanje životinja kao i nedostatkom pitke vode za stanovnike područja koja se vodom ne opskrbljuju putem vodovodne mreže. Navodnjavanje se malo primjenjuje, uglavnom na okućnicama, iako za to postoje povoljni uvjeti. Učinci suše u pravilu neće imati obilježja velikih nesreća za područje Grada Preloga, prvenstveno iz razloga značajnih poljoprivrednih površina, a štete mogu biti i na šumskom fondu kao i povećanom riziku od požara. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina u smislu da stanovnici Grada na svoje poljoprivredne površine postave vodene pumpe kako bi sami navodnjavali svoje poljoprivredne površine te time spriječili uništavanje poljoprivrednih kultura za vrijeme sušnih razdoblja.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Pozivanje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o naseljima u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta dostave 4. vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice Pronalaženje najbližeg vodozahvata sa kojega postoji 5. mogućnost dostave vode. Angažiranje Vatrogasne zajednice Grada, komunalnih 6. poduzeća Grada i regije, Povjerenika CZ i drugih, na dostavi vode na ugrožena područja 7. Informiranje stanovništva o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) životinjskog fonda 8. koristeći evidenciju Veterinarske stanice /VA 9. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu.

10. Dovoz vode vlasnicima većeg broja grla. Upućivanje zahtjeva Međimurskoj županiji za 11. angažmanom dodatnih cisterni koje omogućavaju isporuku higijenski ispravne vode. Izrada popisa gospodarstava kojima je nužno 12. navodnjavanje usjeva te određivanje prioriteta (OPG, vlasnici farmi, veći proizvođači i sl.) SNJEŽNE OBORINE Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Međimurske županije koriste se podaci s klimatološke postaje Čakovec za razdoblje od 20 godina. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem Stranica 5250 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača, koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina.

Na području Preloga padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 39 dana bilo je tijekom zime 1995/1996., a najmanje, 2 dana, zimi 1989/1990. U prosjeku godišnje se može očekivati oko 17 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od prosinca do ožujka javlja se gotovo svake godine, u 20 godina izostao je samo u 3 zime i prosječno pada 2 do 5 dana u pojedinom mjesecu. Od prosinca do veljače najdulje je padao 10-11 dana mjesečno. U listopadu se javio samo jednom u 20 godina i nije se zadržao na tlu. U studenom je rjeđa pojava, u prosjeku se javlja svake druge godine i prosječno pada 2 dana. No, 1993. je padao 9 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snježna zima češće završi s ožujkom. Maksimalna visina novog snijega izmjerena je u veljači 1999. (35 cm), a novi snijeg viši od 30 cm zabilježen je i u studenom (33 cm) i prosincu (30 cm) i to 1993. Maksimalne visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), i podjednako često od studenog do siječnja (3 puta u 20 godina u svakom MJESECI 7 8 9 10 11 12 mjesecu). Od studenog do ožujka izmjerene su maksimalne visine snježnog pokrivača iznad 50 cm (osim siječnja). Najviši snježni pokrivač od 57 cm izmjeren je u studenom 1993. Maksimum za prosinac zabilježen je iste godine (1993.) i iznosio je 55 cm. Ista najveća visina snježnog pokrivača izmjerena je i u veljači. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 65 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.

Obzirom na uniformnost topografskh značajki Međimurske županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike kao na čakovečkom području mogu se očekivati i na prostoru cijele Županije. Podjednako velik rizik od pojave snijega je u Županiji od prosinca do ožujka, a od maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača već od studenog. Pojava snijega u listopadu je izuzetno rijetka pojava bez zadržavanja na tlu, dok je u travnju rijetka pojava, ali s njom treba računati. Tablica 2: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 1.9 4.5 STD 0.0 0.0 0.0 0.2 2.9 3.2 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 0 0 1 9 11 3.7 3.6 2.4 0.9 0.0 0.0 16.3 3.1 3.1 2.0 1.7 0.0 0.0 8.7 0 0 0 0 0 0 2 10 10 6 6 0 0 39 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 33 30 11 35 9 16 0 0 35 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 57 55 MAKS-T 50 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Pravovremeno ugovoriti zimsko održavanje cesta sa davateljem usluga na području Grada sa istim sudjelovati u izradi Plana čišćenja prometnica ili izradi prioriteta čišćenja kao i u kontroli nabavke dostatnih sredstava za posipanje prometnica. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice snježnih oborina.

R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu 1. štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. 37 55 50 16 0 0 57 65 Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o 2. ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. ugroženosti od snijega Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za vodoopskrbu, sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih operatera te drugih operativnih snaga CZ; Javni poziv Stožera 6. CZ pučanstvu za izvršavanje komunalnih obaveza u čišćenju snijega Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima koje utvrdi Stožer CZ Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 8. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5251 Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije 9. oštećenja slijedećih objekata Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju štete Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju.

POLEDICA Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica. Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izražen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu £ 0 ºC odnosno na 2 m £ 3 ºC. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice.

Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje MJESECI 1 2 3 4 5 6 brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata. Za Međimursku županiju odabrana je meteorološka postaja Čakovec smještena u nizinskom dijelu između rijeka Drave i Mure., što je odgovarajuće i za Grad Prelog.

Iz godišnjeg hoda broja dana s poledicom na meteorološkoj postaji Čakovec u razdoblju 1981.-2000. može se zaključiti da je poledica najvjerojatnija u zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači, ali i u ožujku i studenom, kada se prosječni broj povoljnih dana kreće od 6 do 9. Prosječno najviše dana
(10) i najveće varijacije u broju dana povoljnih za poledicu ima prosinac. Ožujak s maksimalnim brojem od 15 zabilježenih dana s poledicom i studeni sa 17 dana prosječno gledano rizičniji su čak od veljače. U cijelom razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu u jednom mjesecu zabilježen je u prosincu 2000. godine, i iznosio je 18 dana, a niti jedan dan bilježen je u prosincu i veljači. Rizik za poledicu očekuje se još u travnju sa srednjim brojem dana 4 i maksimalnim 8, te još manji u listopadu (srednji broj 2, maksimalni 4 dana). U ostalim mjesecima rizika od poledice nema. Prostorne razlike u nadmorskoj visini terena Međimurske županije su vrlo male, pa navedene klimatske karakteristike vrijede podjednako za cijelu županiju. Povećani rizik od poledice u ožujku usporediv sa zimskim mjesecima vjerojatno je posljedica najsjevernijeg položaja u Hrvatskoj i većoj izloženosti hladnim prodorima sa sjevera u proljeće. Tablica 3: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S POLEDICOM (R ≥0.1mm i t £0.0°C) d min5cm SRED 6.8 6.3 6.7 3.5 0.4 0.0 STD 3.2 3.1 3.5 2.2 1.0 0.0 MIN 3 0 1 0 0 0 MAKS 12 13 15 8 3 0 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Ugroženi su svi prometni pravci: Ugrožene su sve prometnice na području Grada, a posebno određeni lokalni pravci na kojima se poradi prioriteta intervencija u zimskim uvjetima ne može ili teško može spriječiti zaleđenost kolnika.

Posljedice poledica su otežano odvijanje prometa (spori dolazak žurnih službi te redovnih službi) i povećana vjerojatnost pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim 0.0 0.0 0.2 1.6 6.6 8.9 41.5 0.0 0.0 0.4 1.3 3.8 4.9 10.6 0 0 0 0 1 0 21 0 0 1 4 17 18 66 nesrećama može biti lako povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr. Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce. Stranica 5252 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o sigurnosti prometne infrastrukture (održavanje i čišćenje prometnica te adekvatno označeno prometnim znakovima opasnost od poledica ili snježnog nanosa), zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poledica. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu 1.

štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – sukladno 3. procjeni gradonačelnika i aktivnosti žurnih službi Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. kritičnim mjestima. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: za elektroopskrbu, za telekomunikaciju, za 5. vodoopskrbu, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih službi a iznimno i 6. Vatrogasne zajednice Grada Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1.Županijske ceste 2.Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju opskrbu električnom energijom, grijanjem i telekomunikacijom sljedećim prioritetom: 8. vodoopskrbni sustav, pošta, škola, zdravstvene ustanove, trgovine, vatrogasni i društveni domovi, ostali korisnici U koordinaciji sa Stožerom CZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav CZ koje posjeduju mehanizaciju 9. kako bi pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 10. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju.

TUČA Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja. Radarski centar Varaždin pokriva područje Međimurske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 23 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete.

Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici je prikazana i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Međimursku županiju analizirano je 9 lansirnih postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na dva područja. Na sjevernom dijelu Županije to je područje oko sela Jurovčak do državne granice sa Slovenijom, a na sjeveroistočnom dijelu područje oko sela Domašinec do državne granice s Mađarskom. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Županije uzeti su podaci s meteorološke postaje Čakovec. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 20 godina. Na meteorološkoj postaji Čakovec srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0.8 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u lipnju 0.3 dana dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0.1 dana. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Obrana od tuče u RH je u 2025.godini provođena samo prizemnim generatorima srebrnog jodida. 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5253 Tablica 4: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče.

Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena s tučom. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu 1. štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o 2. ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga– sukladno 3. procjeni gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. štetama. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: 5. za elektroopskrbu, za telekomunikaciju, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih snaga a iznimno i VZ Grada 6. sa potrebnim brojem od 6 DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada te oštećenim objektima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju opskrbu električnom energijom i telekomunikacijom po prioritetima U koordinaciji sa Stožerom CZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav CZ koje posjeduju mehanizaciju 9.

kako bi pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 10. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. OLUJNO I ORKANSKO NEVRIJEME Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Stoga je ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena. Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog režima na meteorološkim postajama motritelji i opažaju smjer i jačinu vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra.

BEAUFORTOVA LJESTVICA Beauforti Razred brzine Naziv (Bf) (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Stranica 5254 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3.6. Razdioba smjera i jačine vjetra Poznato je da je u umjerenim geografskim širina stanje atmosfere vrlo promjenljivo. U skladu s tim područje Hrvatske obilježeno je raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene iz dana u dan i tijekom godine. Prema općoj cirkulaciji atmosfere u kontinentalnu Hrvatsku prodire hladan zrak maritimnog podrijetla iz sjeverozapadnog kvadranta i kontinentalnog podrijetla iz sjeveroistočnog kvadranta. Strujanje toplog zraka, koji može putem preko Sredozemlja poprimiti maritimne karakteristike, je najčešće iz južnog kvadranta. Međutim, primarni strujni režim modificira se na pojedinim lokacijama ovisno o reljefu tla kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl. Za prikaz strujnog režima na području Međimurske županije analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Čakovec. Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra.

Na godišnjoj ruži vjetra uočava se najveća učestalost SW vjetra (11.0%). Relativna čestina tišina iznosi 5.2%. Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3.5% do 7% osim iz ESE smjera čija je učestalost oko 2.5%. Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju ruže vjetra i po sezonama. U jesen pojavljuje se veća učestalost tišina (6.7%) što je povezano i s stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima MJESECI 1 2 3 4 5 6 moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. Od ukupnog broja podataka u Čakovcu 1.2% podatka otpada na jak vjetar (³ 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na postaji Čakovec uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1–3 Bf u 84.9%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (8.6%). Najjači opaženi vjetar iznosio je 8 Bf i to iz N, NNE i NNW smjerova.

Jak vjetar nikada se nije pojavio iz smjerova ENE–ESE i SSE. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na čakovečkom području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar - u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima Dani s jakim i olujnim vjetrom Dosadašnja analiza strujanja za Međimursku županiju izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra jačine ³ 6 Bf odnosno ³ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Čakovec u razdoblju 20 godina. Prema 20-godišnjem razdoblju u Čakovcu se jak vjetar prosječno javlja 13 dana u godini, a olujni vjetar 0.3 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 24 dana zabilježeno 1994. od čega je 2 dana bilo s olujnim vjetrom. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar je bio opažen od veljače do travnja i u kolovozu u promatranom 20-godišnjem razdoblju.

Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U ožujku 1980 i veljači 1990. opažen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (po 6 dana), a olujni vjetar je vrlo rijedak i ako se pojavi to je onda samo jednom u mjesecu. Tablica 5: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5255 Slika 6: Godišnja i sezonske ruže vjetra, Čakovec (Prelog), 20 godišnji period Čakovec N zima NW NE 4.9% W E 10% 20% SW SE 30% S Čakovec N proljeće NW NE 3.5% W E 10% 20% SW SE 30% S Čakovec N ljeto NW NE 5.8% W E 10% 20% SW SE 30% S Čakovec N jesen NW NE 6.7% W E 10% 20% SW SE 30% S Čakovec N godina NW NE 5.2% W E 10% 20% SW SE 30% S tišina slab vjetar ( 1-3 Bf ) u m j e re n vj e ta r ( 4-5 Bf ) j a k vj e ta r ( >5 Bf ) Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu 1. štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o 2. ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o naseljima u kojima su se 4. dogodile najveće materijalne štete Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih društava te 6. drugih žurnih službi i operativnih snaga Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju prometnica na području sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja slijedećih objekata: 1. zdravstvene ustanove 9. 2. škole 3. zgrada gradske uprave 4. trgovine 5.

vatrogasni i društveni domovi 6. privatni objekti prema stupnju oštećenja Stranica 5256 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. Pozivanje vlasnika poduzeća i službi koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti 10. privremenu sanaciju štete, odnosna pravnih osoba određenih Odlukom Grada od značaja za sustav CZ Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. NOSITELJI MJERA PO PRIRODNIM NEPOGODAMA Pod mjerama se smatraju sva djelovanja od strane JLS (Grad Prelog) vezana uz sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Mjere mogu biti preventivne, u cilju umanjenja posljedica prirodne nepogode, te mjere u cilju ublažavanja i otklanjanja izravnih posljedica prirodne nepogode. Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda jesu: - procjena štete i posljedica, - sanacija područja zahvaćenog nepogodom, - prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu, - provedba zdravstvenih i higijensko – epidemioloških mjera, - provedba veterinarskih mjera, - organizacija prometa i komunalnih usluga radi žurne normalizacije života. U slučaju prirodne nepogode nositelji mjera su operativne snage sustava civilne zaštite, sustav zdravstvenih kapaciteta te MUP koji su detaljno obrađeni u prilozima unutar Plana djelovanja civilne zaštite Grada Preloga.

Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela, navedena u članku 5. Zakona, obvezno se u obzir uzima opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica i procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite Grada Preloga koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) i Planom djelovanja CZ Grada Preloga: • Stožer civilne zaštite Grada Preloga + Gradsko povjerenstvo za štete • VZ Grada sa 6 Dobrovoljnih vatrogasnih društava • Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, aktiv Prelog • HGSS- Stanica Čakovec • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe i udruge od interesa za sustav civilne zaštite Grada Preloga određene Odlukom Grada. Pored Operativnih snaga sustava CZ kao nositelji određenih mjera u ugrozama pojavit će se i: • Zavod za socijalni rad, Ispostava Prelog • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Dom zdravlja s ambulantama • Hrvatske vode –VGI Čakovec • HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec • HŠ UŠP, ŽUC MŽ, Zavod za javno zdravstvo MŽ i drugi.

Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. XI. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Grad Prelog svake godine izdvaja iz svog proračuna financijska sredstva za financiranje razvoja sustava civilne zaštite, žurne službe i operativne snage, HGSS-a, Gradskog društva Crvenog križa te na službe i pravne osobe od značaja za sustav civilne zaštite. Sukladno članku 56. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Grad Prelog ima Procjenu rizika od velikih nesreća (Revizija II.) u kojoj je provedena analiza sustava civilne zaštite Grada. Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Grada u području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća je visoka. Ujedno, spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta procjenjuje se visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija, normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se visokom.

Nadalje, spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji također se procjenjuje visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom. Zaključno, iako je u području preventive procijenjena visoka spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih nesreća, Grad Prelog će i dalje nastaviti raditi na kontinuiranom osposobljavanju snaga civilne zaštite, educiranju stanovništva o mogućim opasnostima od prirodnih rizika te provođenjem vježbi kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada. 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5257 U Planu djelovanja sustava civilne zaštite Grada Preloga utvrđen je način organizacije, aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu civilne zaštite u slučaju određenih rizika. Temeljem tumačenja Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda dobivenog od Ministarstva financija KLASA: 422-02/19-01/27 URBROJ: 513-06-02-19-5 od 26. veljače 2019. godine, pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva (čl.17.

stavak 2. točka 2.) podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Grad Prelog ne raspolaže značajnom vlastitom opremom i sredstvima za zaštitu i sprečavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Gospodarski subjekti koji raspolažu opremom, za izvođenje potrebnih radnji u slučaju sanacije, u okviru svoje redovne djelatnosti odrađuju preventivne mjere za smanjenje šteta pri nastajanju prirodne nepogode. XII. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA (ŽUPANIJA, MINISTARSTVO, STRUČNJAKA ZA PODRUČJE PRIRODNIH NEPOGODA) Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi preventivnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda, sukladno Zakonu, su: • Vlada Republike Hrvatske • Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda • Nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu)

• Međimurska županija • Grad Prelog Znanstvene ustanove za područje prirodnih nepogoda su Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Zavod za seizmologiju i druge. Gradsko povjerenstvo Grada Preloga ostvaruje suradnju sa Županijskim povjerenstvom Međimurske županije za procjenu šteta od prirodnih nepogoda te sa istim usklađuje sve potrebne mjere i postupke oko provođenja ovog Plana. ZAKLJUČAK Ovim planom evidentirane su moguće prirodne nepogode na području Grada Preloga, te preventivne i posljedične mjere koje se planiraju poduzimati. Potresi i poplave kao najveći rizik detaljno su obrađene u Procjeni rizika od velikih nesreća i Planu djelovanja CZ Grada. Analizom učestalosti pojave istih kao i dosadašnjih šteta moguće je doći do procjene mogućih budućih šteta na području Grada. Analizirajući sve snage i sredstva vidljivo je da Grad Prelog ima snage kojima će provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne radnje koje je Grad u mogućnosti provesti, kontinuirano će se provoditi tokom godine. Isto tako, Grad Prelog će, kao JLS ali i usmjeravanjem stanovništva participirati u projektima iz oblasti preventive i kurative u poljoprivredi u Županiji. Grad i Županija imaju razvijen Program potpora u poljoprivredi (bespovratna sredstva iz Proračuna Grada ili Županije). Dio tih potpora koristiti će se i glede preventive i otklanjanja posljedica prirodnih nepogoda a naročito: • pratiti rad i poticaje Upravnog odjela za poljoprivredu. Trenutno su produženi rokovi (WEB) Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za mjeru Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava te Potpora mladim poljoprivrednicima.

Očekuje novi Program mjera za višegodišnje razdoblje. • pratiti i uključiti se u projekte osiguranja u poljoprivredi, EU projekte i publikacije (podizanje protugradnih mreža, uzorkovanja i kalcifikacije tla, navodnjavanja, zaštite od mraza, izgradnju plastenika, naknada šteta i drugu. Za interventne potrebe kod dešavanja prirodnih nepogoda Grad Prelog će koristiti sredstva iz pričuve gradskog proračuna. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA KLASA: 240-01/25-01/10 URBROJ: 2109-14-01-25-1 Prelog, 10. prosinca .2025. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Dražen Novak, v.r. Prilozi Plana: Prilog 1: Shema postupanja kod prirodne nepogode Prilog 2: Rizici prirodnih nepogoda u Gradu Prelogu Prilog 3: Povjerenstvo Grada za prirodne nepogode Prilog 4: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode Prilog 5: Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima (tablicama) Prilog 5a: Bitni obrasci za popunu u wordu Prilog 1: Stranica 5258 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. Prilog 2: Rizici prirodnih nepogoda u Gradu Prelogu Rizici prirodnih nepogoda u Gradu Prelogu Prirodna Općenito o riziku ove Utjecaj na društvene vrijednosti Preventivne mjere Mjere odgovora nepogoda prirodne nepogode Potres je prirodna Potresi mogu uzrokovati sljedeće: nepogoda uzrokovana veliki postotak oštećenosti Protupotresno prirodnim događajem stambenih građevina, industrijske projektiranje i građenje koji je vjerojatno i komunalne infrastrukture, građevina sukladno Uzbunjivanje i najveći uzrok problemi u komunikaciji, odgovarajućim tehničkim obavješćivanje, stradavanja ljudi i neprotočne prometnice, određen propisima i hrvatskim/ evakuacija, POTRES uništenja materijalnih broj povrijeđenih i poginulih, europskim normama. zbrinjavanje, dobara. Potresi su štetu na materijalnim i kulturnim Izgradnja sustava ranog spašavanje, uzrok katastrofa koje dobrima te okolišu, nedovoljni upozoravanja. Edukacija pružanje prve karakterizira brz kapaciteti za zbrinjavanje i osposobljavanje pomoći.

nastanak, događaju ozlijeđenih i evakuiranih itd. operativnih snaga sustava se učestalo i bez te sekundarne katastrofalne civilne zaštite. prethodnog upozorenja. opasnosti i posljedice. Plavljenje poljoprivrednih Izrada nasipa, čišćenje vodotokova i kanala te Uzbunjivanje Plavljenje poljoprivrednih površina, gospodarskih mjere zaštite od poplava obavješćivanje, površina, gospodarskih i i stambenih objekata u prostorno-planskim evakuacija, stambenih objekata Moguće Moguće posljedice: POPLAVA dokumentacijama. zbrinjavanje, posljedice: velike materijalne velike materijalne Izgradnja sustava ranog sklanjanje, štete, devastiranje kulturnih štete, devastiranje upozoravanja. Edukacija spašavanje, dobara i štete po okoliš; uništenje kulturnih dobara i štete i osposobljavanje pružanje prve poljoprivrednih kultura po okoliš; uništenje poljoprivrednih kultura operativnih snaga sustava pomoći. civilne zaštite JLS. Uzbunjivanje Požari otvorenog Neke od posljedica uslijed obavješćivanje, prostora zbog izbijanja požara su zatvaranje POŽARI Osposobljavanje evakuacija, visokih temperatura cesta požarom te stoga i otežan OTVORENOG vatrogasnih snaga, zbrinjavanje, u ljetnim mjesecima, pristup ugroženim područjima, TIPA opremanje, edukacija. sklanjanje, nepristupačnog terena i prekidi u distribuciji sa strujom ili velikog broja plinom. spašavanje, 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5259 posjetitelja predstavlja jednu od mogućih ugroza. Dobra organizacija vatrogastva treba te iste ugroze smanjiti ili dovesti do minimuma.

pružanje prve pomoći Ekonomska analiza zdravstvenih Toplinski val kao učinaka i prilagodbe na klimatske prirodna pojava promjene ukazuje na direktne i uzrokovana klimatskim Pridržavanje indirektne posljedice na zdravlje promjenama nastaje Pridržavanje uputa uputa Hrvatskog od pojave ekstremnih temperature EKS. naglo bez prethodnih Hrvatskog zavoda za zavoda za javno uslijed klimatskih promjena. TEMPERATURE najava, neočekivano. javno zdravstvo te zdravstvo te Ujedno učinci toplinskih valova /Toplinski val/ Toplinski val može županijskog zavoda. županijskog mogu imati za posljedicu uginuće uzrokovati zdravstvene zavoda. peradi i svinja u intenzivnom smetnje kod ljudi te uzgoju, uvenuće dijela ratarskih značajne gubitke u kultura, smanjenja radnih učinaka gospodarstvu. fi zičkih radnika. Suša je pojava koja se javlja kada se na Suša je pojava koja se javlja kada nekom području pojavi se na nekom području pojavi Izgradnja sustava za Obavješćivanje, značajan manjak vode značajan manjak vode kroz neko navodnjavanje. Planiranje zbrinjavanje, SUŠA kroz neko vremensko vremensko razdoblje. Može priključenja OPG-ova na pružanje prve razdoblje. Može uzrokovati značajne materijalne sustav za vodoopskrbu pomoći uzrokovati značajne štete na prirodnim dobrima. materijalne štete na prirodnim dobrima. Olujno i orkansko nevrijeme Uzbunjivanje ima utjecaj na objektima kritične Poštivanjem obavješćivanje, infrastrukture (elektroenergetika, urbanističkih mjera evakuacija, Područje JLS izloženo OLUJNO telekomunikacije, vodoopskrba) u izgradnji objekata zbrinjavanje, je učincima olujnog i NEVRIJEME i mogu učiniti znatne materijalne smanjit će se posljedice sklanjanje, jakog vjetra.

štete. Nedostatak energenata kod uzrokovane navedenim spašavanje, stanovništva stvara probleme u prirodnim uzrocima. pružanje prve svakodnevnim aktivnostima pomoći P rilog 3: Povjerenstvo Grada za prirodne nepogode Pr ilog 4: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode Utjecaj klimatskih promjena na potres Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specifi čnost prirodne nepogode, klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. Utjecaj klimatskih promjena na olujni ili orkanski vjetar U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu broja najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja. Utjecaj klimatskih promjena na požar Prema Strategiji klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Prema projekcijama rizik od šumskih požara biti će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imati će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. Stranica 5260 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025.