GLASNIK

Arhiva › 2025. › SGMŽ 22

SGMŽOpćina Pribislavec · 28. studenoga 2025. · KLASA 240-01/25-01/07 · URBROJ 2109-9-3-25-1

Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana uređenja Općine Pribislavec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4762

Članak 62.

Članak 62.
(1) potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice sa štetnom emisijom u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenim standardima.
(2) proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru. 1.4.6. Obveza izrade planova užeg područja

Članak 63.

Članak 63.
(1) unutar građevinskog područja naselja, neuređeno građevinsko područje prikazano je na kartografskom prikazu 1-1 i za ta područja propisana je obaveza izrade prostornog plana užeg područja. preostalo građevinsko područje naselja smatra se uređenim, za koje je osigurana potrebna infrastruktura i propisani uvjeti za uređenje i korištenje prostora unutar obuhvata plana.
(2) izrada prostornih planova užeg područja obavezna je za prostore određene u grafičkom djelu plana.
(3) Za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja naselja pribislavec propisana je obveza izrade slijedećih urbanističkih planova uređenja: - upu zone mješovite izgradnje sjevernog dijela naselja (u grafičkom dijelu označeno – 10) - upu zone mješovite izgradnje zapadno od škole (u grafičkom dijelu označeno – 7) međimurske županije” 28. studenoga 2025. - upu zone mješovite izgradnje istočno od žC 2018 (u grafičkom dijelu označeno – 5) - upu mješovite namjene istočno od kanala Lateralac (u grafičkom dijelu označeno – 8) - upu gospodarske zone južno od žC 2018 (u grafičkom dijelu označeno – 6) - upu gospodarske zone zapadno od obilaznice (u grafičkom dijelu označeno - 11)

Članak 64.

Članak 64.
(1) prilikom planiranja prostora za razvoj mješovite, pretežito stambene namjene, najmanje 5% planiranih površina mora biti namijenjeno zelenim površinama javne namjene, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina. Zelene površine potrebno je oblikovati na način da je najmanje 1/3 površine pokrivena visokim zelenilom.
(2) u prostornim planovima užih područja, obuhvata 5 ha i više, mješovite, pretežito stambene namjene potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, čija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj. 1.4.7. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 65.

Članak 65.
(1) Legalizirane građevine izvan građevinskog područja naselja (građevine povremenog stanovanja) ne smatraju se građevinskim područjem i ne mogu se dograđivati, rekonstruirati, niti prenamijeniti.
(2) Dozvoljena je obnova i održavanje u istim zatečenim gabaritima i namjeni.
Članak 66.
(1) neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za: 1. stambene - odnosno stambeno-poslovne građevine: a. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima; b. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; c. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće građevine koje ih nemaju u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 16 m²; d. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m² bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; e. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; f. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke i. broj 4. ovoga stavka; 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik g. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena(klizišta). 2. građevine druge namjene - gospodarske, društvene, komunalne i prometne građevine:

Članak 66.

a. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; b. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² bruto izgrađene površine, odnosno 16 m² + 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; c. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novo planirana namjena nije u suprotnosti sa ovim ppuO-om; 1.4.8. upravljanje rizicima
Članak 67.
(1) mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 68.

Članak 68.
(1) jedinica lokalne samouprave dužna je provoditi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostoru te izraditi plan rasvjete koji mora propisivati maksimalnu osvijetljenost za zone rasvijetljenosti, koje se dijele na područja prirodne rasvijetljenosti, područja tamnog krajolika, područja niske ambijentalne rasvijetljenosti, područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti, područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.
(2) Zone rasvijetljenosti smiju biti rasvijetljene prema graničnim vrijednostima navedenim prema posebnim propisima.

Članak 69.

Članak 69.
(1) potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2. inFRastRuktuRni sustaVi 2.1. prometni sustav 2.1.1. Cestovni promet

Članak 70.

Članak 70.
(1) postojeće građevine od važnoasti za Državu: - D3 G.p. Goričan (gr. r. mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – karlovac – rijeka (D8) međimurske županije” Broj 22 - stranica 4763
(2) planirane - moguće građevine od važnosti za Državu: - izmještanje koridora D209 (Čakovec - mursko središće – slovenija)
(3) postojeće građevine od važnosti za županiju - žC 2018 Dekanovec (ž2003) – Belica – pribislavec – a.G. Grada Čakovca - LC 20023 a. G. Grada Čakovca – pribislavec - LC 20028 pribislavec(ž2018) – a.G. Grada Čakovca
(4) planirane - moguće građevine od važnosti za županiju: - sjeverna obilaznica grada Čakovca

Članak 71.

Članak 71.
(1) Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15 m, a za gradske kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.
Članak 72.
(1) sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.
(2) prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Članak 73.

Članak 73.
(1) ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup.
(2) ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(3) jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.
(4) Za potrebe neposrednog prilaza građevnoj čestici osnovne škole planira se ulični koridor, od LC20023 u smjeru juga, u širini od 12 m, s pješačkom stazom odvojenom od kolnika zelenim pojasom prema kartografskom prikazu br. 4 Građevinsko područje naselja.

Članak 74.

Članak 74.
(1) najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.
(2) izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(3) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet. stranica 4764 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik

Članak 75.

Članak 75.
(1) sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 76.
(1) uz kategorizirane ceste moguća je gradnja i uređivanje biciklističkih staza i traka unutar koridora prometnica, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužni nagib, u pravilu ne veći od 4%.
(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika. 2.1.2. željeznički promet

Članak 77.

Članak 77.
(1) postojeća građevina od važnosti za Državu: - pruga od značaja za međunarodni promet m501 (središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – kotoriba - Državna granica - (murakeresztur
(2) planirane - moguće građevine od važnosti za Državu: - željeznička pruga od značaja za međunarodni promet m501 (središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – kotoriba - Državna granica - (murakeresztur) – drugi kolosjek
(3) radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi m501 potrebano je osigurati zaštitni koridor širine 100 m trase pruge (50 m + 50 m sa svake strane mjereno od osi), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 30 m). 2.1.3. pomorski promet

Članak 78.

Članak 78.
(1) ne primjenjuje se. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 79.
(1) ne primjenjuje se. 2.1.5. Zračni promet
Članak 80.
(1) postojeća građevina od važnosti za županiju: - registrirana poletno-sletna staza s pripadajućom upravnom zgradom i hangarom.
(2) Ovim planom propisane su smjernice za izradu upu tog područja. međimurske županije” 28. studenoga 2025. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 81.
(1) postojeće građevine od važnosti za županiju: - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme
(2) postava novog samostojećeg antenskog stupa moguća je unutar područja zone elektroničko komunikacijske infrastrukture (prikazane u grafičkom djelu plana) u gospodarskoj zoni naselja ili izvan građevinskog područja naselja. stup mora biti takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera, izveden prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo nadležno ministarstvo, a zahvat se odobrava prema uvjetima iz Odredbi za provedbu prostornog plana međimurske županije.

Članak 82.

Članak 82.
(1) unutar područja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, koja pokriva područje pribislavca, Belice, ivanovca i Štefanca, moguće je izmjestiti slobodnostojeći antenski stup pod uvjetom da se nalazi izvan zone utjecaja zračne luke – za koje je potrebno pribaviti mišljenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
Članak 83.
(1) sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara

Članak 84.

Članak 84.
(1) Ovim planom se ne određuje. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. nafta i plin
Članak 85.
(1) postojeće građevine od važnosti za Državu: - istražni prostor ugljikovodika sjeverozapadna hrvatska - 01(sZh-01) - eksploatacijsko polje ugljikovodika „ep mihovljan” - istražni potencijali geotermalne vode međimurje 4
(2) planirane građevine od važnosti za Državu: - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine
(3) planirane - moguće građevine od važnosti za Državu: - istražni potencijali geotermalne vode međimurje 4
(4) postojeće građevine od važnosti za županiju - distribucijski prsten ivanovec – pribislavec – Belica – Gardinovec – strelec – palovec – Štefanec
(5) planirane građevine od važnosti za županiju - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika (e1) 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik

Članak 86.

Članak 86.
(1) na prostoru Općine pribislavec duž planiranih i postojećih cjevovoda za transport tekućih i plinovitih ugljikovodika, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima
Članak 87.
(1) temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama prostornog plana međimurske županije moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode. eksploatacijska polja ugljikovodika, odnosno geotermalne vode mogu se formirati samo unutar definiranih i odabranih istražnih prostora te svojom površinom mogu biti ista ili manja od istražnog prostora, a unutar jednog istražnog prostora moguće je formirati više eksploatacijskih polja ugljikovodika odnosno geotermalne vode.
(2) utvrđuje se sigurnosni pojas širine 100 m od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda.
(3) posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara od osi cjevovoda u cilju sigurnosti ljudi i građevina.

Članak 88.

Članak 88.
(1) mjesne plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.
(2) u zaštitnom koridoru plinskog cjevovoda 30 m od osi cjevovoda i građevina u vlasništvu javnopravnog tijela unutar eksploatacijskog polja, zabranjeno je graditi stabilne objekte koji nisu u funkciji plinovoda. u zelenom pojasu 5 m lijevo i desno od osi zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje treba obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.
(3) kod paralelnog vođenja drugih instalacija min. udaljenost mora biti 5 m računajući od vanjskog ruba. na mjestu križanja,druge instalacije moraju biti ispod plinovoda na udaljenosti min. 0,5 m. Za sve gradnje u zaštitnom području građevina ili instalacija u vlasništvu ina d.d. treba zatražiti posebne uvjete za projektiranje i gradnju 2.3.2. Elektroenergetika

Članak 89.

Članak 89.
(1) trafostanice i telefonske centrale kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je kao i plinske redukcijske stanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina. međimurske županije” Broj 22 - stranica 4765 2.4. Vodnogospodarski sustav 2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda
Članak 90.
(1) predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom
(2) najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
(3) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena projektnom dokumentacijom vodoopskrbe predmetnog područja. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode

Članak 91.

Članak 91.
(1) sve otpadne vode treba prije ispuštanja u prijamnik tako tretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i prijamnik.
(2) sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. u pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za stoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti vode, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i prijamnik u koje se upuštaju.
(4) konačno rješenje treba predvidjeti u skladu s odrednicama koje će se definirati projektnom dokumentacijom.
(5) Oborinska odvodnja manjih dijelova naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do prijamnika.
(6) treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim će se, prema kategorizaciji, vodotok trnava zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.
(7) Oborinske vode mogu se ispuštati u javnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda ili okolni teren vlastite čestice samo preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(8) Za odvodnju oborinskih voda sa manipulativnih ili radnih površina na kojima se mogu pojaviti ulja i masti, potrebno je predvidjeti separator ulja i masti.

Članak 91.

(9) sa svih ostalih površina oborinske vode moraju se nakon predtretmana ispuštati u sustav javne odvodnje na koji se trebaju priključiti sve građevinske čestice kada bude izgrađen.
(10) izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda. stranica 4766 - Broj 22 “sLužBeni GLasnik 2.4.3. uređenje vodotoka i voda
Članak 92.
(1) postojeće građevine od važnosti za županiju: - retencija “pribislavec” - građevine za korištenje vode – kanalska mreža za odvodnju - građevine za zaštitu voda – sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja kapaciteta 75 000 ekvivalent stanovnika

Članak 93.

Članak 93.
(1) Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i planiranim akumulacijama. to znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.
Članak 94.
(1) u vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata. 2.4.4. Melioracijska odvodnja
Članak 95.
(1) Ovim planom se ne planira. 3. pOsEBnE MJERE 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 96.

Članak 96.
(1) na području Općine pribislavec prema Zakonu o zaštiti prirode od zaštićenih dijelova prirodne baštine nalazi se: - ‘’spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo magnolija (magnolia lilioflora Desr.) kod dvorca Feštetić u pribislavcu,
(2) na području spomenika parkovne arhitekture iz prethodnog stavka i u njegovoj kontaktnoj zoni mogući su radovi koji ne mijenjaju ili ne narušavaju vrijednosti zaštićene prirodne baštine. 3.1.2. kulturna baština
Članak 97.
(1) na području Općine pribislavec prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao nepokretna pojedinačna dobra zaštićeni su: - dvorac Feštetić (Z-1102) - poklonac sv. trojstva (Z-3946)
(2) Osim kulturnog dobra iz prethodnog stavka, na području Općine nalaze se i evidentirana nepokretna kulturna dobra koja imaju nesumnjivo veliki značaj za lokalnu sredinu, te se ovim planom predlažu za zaštitu i očuvanje u svom izvornom obliku, a to su: međimurske županije” 28. studenoga 2025. - kapela sv, Florijana (danas župna crkva) - poklonac sv. trojstva iz 1800.g. - poklonac s križem - poklonac s križem u polju - poklonac iz 1944.g. - spomen obilježje grofu srećku Orsiniju rosenbergu
(3) evidentirana kulturna dobra iz prethodnog stavka predstavničko tijelo Općine može svojom odlukom proglasiti zaštićenima na lokalnom nivou, a način njihove zaštite će se odrediti uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 98.

Članak 98.
(1) kako bi se što učinkovitije zaštitio i očuvao dvorac Feštetić potrebno ga je privesti namjeni koja će biti u skladu s njegovom zaštitom tako da predviđeni sadržaji ne prouzroče promjene ili narušavanje njegovog integriteta.
(2) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 99.

Članak 99.
(1) Okoliš sakralnih obilježja –poklonaca mora se s pažnjom urediti te po mogućnosti izmjestiti sve elemente koji su neprimjereni (prometni znakovi, kontejneri za smeće, elektrostupovi i sl.) uz konzultaciju nadležnih službi za zaštitu kulturne baštine.
Članak 100.
(1) Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, površinski iskopi mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati rekognosciranje terena determinacije arheološke baštine na tom prostoru.
(2) ukoliko se pri izvođenju svih zahvata u prostoru naiđe na arheološka nalazišta, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Graditeljsko nasljeđe treba čuvati i revalorizirati, revitalizirati i promicati kulturno povijesne vrijednosti kao značajan resurs te ga kao takvog uključiti u ekonomske i društvene tokove. 3.1.3. krajobraz
Članak 102.
(1) Ovim planom se ne određuje. 3.1.4. Ekološka mreža (natura 2000)
Članak 103.
(1) na prostoru Općine ne nalazi se ekološka mreža (natura 200). 28. studenoga 2025. “sLužBeni GLasnik 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo
Članak 104.
(1) Cjelokupno područje Općine pribislavec nalazi se u zoni intenziteta Vii. stupnja mCs (mercalli - Cancani - sieberg) ljestvice. u svrhu efikasne zaštite od potresa, konstrukcije građevina koje se planiraju graditi na području Općine, potrebno je uskladiti s zakonskim propisima za potresne zone.

Članak 105.

Članak 105.
(1) sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla i treba ih trajno štititi od prenamjene. 3.2.2. Vode i more
Članak 106.
(1) Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i planiranim akumulacijama. to znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.
Članak 107.
(1) u vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.
(2) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti vode, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i prijamnik u koje se upuštaju.

Članak 108.

Članak 108.
(1) sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. u pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za stoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.
(2) izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. 3.2.3. područja posebnih ograničenja

Članak 109.

Članak 109.
(1) utvrđuje se sigurnosni pojas širine 100 m od osi cjevovoda za tramsport plinovitih i tekućih ugljikovodika, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda.
(2) posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara od osi cjevovoda u cilju sigurnosti ljudi i građevina.
(3) u zaštitnom koridoru plinskog cjevovoda 30 m od osi cjevovoda i građevina u vlasništvu javnopravnog tijela međimurske županije” Broj 22 - stranica 4767 unutar eksploatacijskog polja, zabranjeno je graditi stabilne objekte koji nisu u funkciji plinovoda. u zelenom pojasu 5 m lijevo i desno od osi zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje treba obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

Članak 110.

Članak 110.
(1) na području u sustavu zelene infrastrukture dozvoljeno je postyvljanje, uređenje i gradnja: svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, staza i urbane opreme te manjih infrastrukturnih građevin osim vodenih površina. 3.2.4. Zrak
Članak 111.
(1) Ovim planom se ne određuje. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja
Članak 112.
(1) na području Općine nalaze se istražni prostor ugljikovodika sjeverozapadna hrvatska - 01 (sZh-01), eksploatacijsko polje ugljikovodika „ep mihovljan“ i istražni potencijali geotermalne vode međimurje 4.

Ostali akti u ovom izdanju (84)