Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu

Obzirom na uniformnost topografskh značajki Međimurske županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike kao na čakovečkom području mogu se očekivati i na prostoru cijele Županije. Podjednako velik rizik od pojave snijega je u Županiji od prosinca do ožujka, a od maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača već od studenog. Pojava snijega u listopadu je izuzetno rijetka pojava bez zadržavanja na tlu, dok je u travnju rijetka pojava, ali s njom treba računati. Tablica: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESEcI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 1.9 4.5 STD 0.0 0.0 0.0 0.2 2.9 3.2 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 0 0 1 9 11 3.7 3.6 2.4 0.9 0.0 0.0 16.3 3.1 3.1 2.0 1.7 0.0 0.0 8.7 0 0 0 0 0 0 2 10 10 6 6 0 0 39 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 33 30 11 35 9 16 0 0 35 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 57 55 MAKS-T 50 37 55 50 16 0 0 57 65 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Pravovremeno ugovoriti zimsko održavanje cesta sa davateljem usluga na području Grada sa istim sudjelovati u izradi Plana čišćenja prometnica ili izradi prioriteta čišćenja kao i u kontroli nabavke dostatnih sredstava za posipanje prometnica. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice snježnih oborina. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera cZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. ugroženosti od snijega Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za vodoopskrbu, sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih operatera te drugih operativnih snaga cZ; Javni poziv Stožera 6. cZ pučanstvu za izvršavanje komunalnih obaveza u čišćenju snijega Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima koje utvrdi Stožer cZ Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 8. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije 9.

oštećenja slijedećih objekata Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju štete Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. POLEDICA Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom Stranica 5942 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024. zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica. Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izražen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu ≤ 0 ºc odnosno na 2 m ≤ 3 ºc. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice.

Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata. Za Međimursku županiju odabrana je meteorološka postaja Čakovec smještena u nizinskom dijelu između rijeka Drave i Mure., što je odgovarajuće i za Grad Prelog.

Godišnji prosjek je 42 povoljna dana za poledicu, maksimalno je zabilježeno 66, 1985., a minimalno 21 dan 1983. godine. Iz godišnjeg hoda broja dana s poledicom na meteorološkoj postaji Čakovec u razdoblju 1981.-2000. može se zaključiti da je poledica najvjerojatnija u zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači, ali i u ožujku i studenom, kada se prosječni broj povoljnih dana kreće od 6 do 9. Prosječno najviše dana
(10) i najveće varijacije u broju dana povoljnih za poledicu ima prosinac. Ožujak s maksimalnim brojem od 15 zabilježenih dana s poledicom i studeni sa 17 dana prosječno gledano rizičniji su čak od veljače. U cijelom razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu u jednom mjesecu zabilježen je u prosincu 2000. godine, i iznosio je 18 dana, a niti jedan dan bilježen je u prosincu i veljači. Rizik za poledicu očekuje se još u travnju sa srednjim brojem dana 4 i maksimalnim 8, te još manji u listopadu (srednji broj 2, maksimalni 4 dana). U ostalim mjesecima rizika od poledice nema. Prostorne razlike u nadmorskoj visini terena Međimurske županije su vrlo male, pa navedene klimatske karakteristike vrijede podjednako za cijelu županiju. Povećani rizik od poledice u ožujku usporediv sa zimskim mjesecima vjerojatno je posljedica najsjevernijeg položaja u Hrvatskoj i većoj izloženosti hladnim prodorima sa sjevera u proljeće. Tablica: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S POLEDICOM (R ≥0.1mm i t £0.0°C)

d min5cm SRED 6.8 6.3 6.7 3.5 0.4 0.0 STD 3.2 3.1 3.5 2.2 1.0 0.0 MIN 3 0 1 0 0 0 MAKS 12 13 15 8 3 0 0.0 0.0 0.2 1.6 6.6 8.9 41.5 0.0 0.0 0.4 1.3 3.8 4.9 10.6 0 0 0 0 1 0 21 0 0 1 4 17 18 66 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Ugroženi su svi prometni pravci: Ugrožene su sve prometnice na području Grada, a posebno određeni lokalni pravci na kojima se poradi prioriteta intervencija u zimskim uvjetima ne može ili teško može spriječiti zaleđenost kolnika. Posljedice poledica su otežano odvijanje prometa (spori dolazak žurnih službi te redovnih službi) i povećana vjerojatnost pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim nesrećama može biti lako povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr. Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o sigurnosti prometne infrastrukture (održavanje i čišćenje prometnica te adekvatno označeno prometnim znakovima opasnost od poledica ili snježnog nanosa), zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

20. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 5943 sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poledica. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju i 2. uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera cZ Grada Preloga – sukladno 3. procjeni gradonačelnika i aktivnosti žurnih službi Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. kritičnim mjestima. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: za 5. elektroopskrbu, za telekomunikaciju, za vodoopskrbu, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih službi a iznimno i Vatrogasne 6. zajednice Grada Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1.Županijske ceste 2.Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju opskrbu električnom energijom, grijanjem i telekomunikacijom sljedećim prioritetom: 8. vodoopskrbni sustav, pošta, škola, zdravstvene ustanove, trgovine, vatrogasni i društveni domovi, ostali korisnici U koordinaciji sa Stožerom cZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav cZ koje posjeduju mehanizaciju 9.

kako bi pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 10. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. TUČA Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00c. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (Rc). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja.

Radarski centar Varaždin pokriva područje Međimurske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 23 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete. Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici 2. prikazana je i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Međimursku županiju analizirano je 9 lansirnih postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na dva područja. Na sjevernom dijelu Županije to je područje oko sela Jurovčak do državne granice sa Slovenijom, a na sjeveroistočnom dijelu područje oko sela Domašinec do državne granice s Mađarskom. Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja koje su radile u razdoblju 1981–2000. izrađena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50%, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Županije uzeti su podaci s meteorološke postaje Čakovec. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000.

Na meteorološkoj postaji Čakovec srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0.8 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u lipnju 0.3 dana dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0.1 dana. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Tablica: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESEcI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 Stranica 5944 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024. MAKS 1 0 1 1 1 2 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena s tučom.

R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera cZ Grada Preloga– sukladno 3. procjeni gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. štetama. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: 5. za elektroopskrbu, za telekomunikaciju, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih snaga a iznimno i VZ Grada 6. sa potrebnim brojem od 6 DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada te oštećenim objektima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju opskrbu električnom energijom i telekomunikacijom po prioritetima U koordinaciji sa Stožerom cZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav cZ koje posjeduju mehanizaciju 9. kako bi pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 10. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. OLUJNO I ORKANSKO NEVRIJEME Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete 1 0 1 0 0 1 5 na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote.

Stoga je ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena. Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog režima na meteorološkim postajama motritelji i opažaju smjer i jačinu vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra. BEAUFORTOVA LJESTVICA Beauforti Razred brzine Naziv (Bf) (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3.6. Razdioba smjera i jačine vjetra Poznato je da je u umjerenim geografskim širina stanje atmosfere vrlo promjenljivo. U skladu s tim područje Hrvatske obilježeno je raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene iz dana u dan i tijekom godine. Prema općoj cirkulaciji atmosfere u kontinentalnu Hrvatsku prodire hladan zrak maritimnog podrijetla iz sjeverozapadnog kvadranta i kontinentalnog podrijetla iz sjeveroistočnog kvadranta. Strujanje toplog zraka, koji može putem preko Sredozemlja poprimiti maritimne karakteristike, je najčešće iz južnog kvadranta. Međutim, primarni strujni režim modificira se na pojedinim lokacijama ovisno o reljefu tla kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl.

Za prikaz strujnog režima na području Međimurske županije analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti 20. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 5945 istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Čakovec (1981–2000). Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra. Na godišnjoj ruži vjetra uočava se najveća učestalost SW vjetra (11.0%). Relativna čestina tišina iznosi 5.2%. Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3.5% do 7% osim iz ESE smjera čija je učestalost oko 2.5%. Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju ruže vjetra i po sezonama. U jesen pojavljuje se veća učestalost tišina (6.7%) što je povezano i s stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom.

Od ukupnog broja podataka u Čakovcu 1.2% podatka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na postaji Čakovec uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1–3 Bf u 84.9%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (8.6%). Najjači opaženi vjetar iznosio je 8 Bf i to iz N, NNE i NNW smjerova. Jak vjetar nikada se nije pojavio iz smjerova ENE–ESE i SSE. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na čakovečkom području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar − u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima Dani s jakim i olujnim vjetrom Dosadašnja analiza strujanja za Međimursku županiju izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Čakovec u razdoblju 1981–2000. Prema 20-godišnjem razdoblju u Čakovcu se jak vjetar prosječno javlja 13 dana u godini, a olujni vjetar 0.3 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 24 dana zabilježeno 1994. od čega je 2 dana bilo s olujnim vjetrom. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije.

Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar je bio opažen od veljače do travnja i u kolovozu u promatranom 20-godišnjem razdoblju. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U ožujku 1980 i veljači 1990. opažen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (po 6 dana), a olujni vjetar je vrlo rijedak i ako se pojavi to je onda samo jednom u mjesecu. Tablica: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 MAKS* 1995-2005 ENE W N NW ENE NW 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Stranica 5946 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024. Slika 6: Godišnja i sezonske ruže vjetra, Čakovec (Prelog), 1981.-2000.godina Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera cZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o naseljima u kojima su se 4. dogodile najveće materijalne štete Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih društava te drugih 6. žurnih službi i operativnih snaga Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju prometnica na području sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja slijedećih objekata: 1. zdravstvene ustanove 9. 2. škole 3. zgrada gradske uprave 4. trgovine 5.

vatrogasni i društveni domovi 6. privatni objekti prema stupnju oštećenja Pozivanje vlasnika poduzeća i službi koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti 10. privremenu sanaciju štete, odnosna pravnih osoba određenih Odlukom Grada od značaja za sustav cZ Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. KLIZIŠTA TLA Pojave klizišta pod utjecajem su geološke građe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa sezonskog karaktera (npr.oborina) te ljudskih aktivnosti (sječa vegetacije, način obrade tla, izgradnja cesta i drugo). Ove pojave nisu moguće u području Grada Preloga zbog ravničarskog tla. Karta podložnosti tla na klizanje 20. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 5947 NOSITELJI MJERA PO PRIRODNIM NEPOGODAMA Pod mjerama se smatraju sva djelovanja od strane JLS (Grad Prelog) vezana uz sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Mjere mogu biti preventivne, u cilju umanjenja posljedica prirodne nepogode, te mjere u cilju ublažavanja i otklanjanja izravnih posljedica prirodne nepogode. Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda jesu: - procjena štete i posljedica, - sanacija područja zahvaćenog nepogodom, - prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu, - provedba zdravstvenih i higijensko – epidemioloških mjera, - provedba veterinarskih mjera, - organizacija prometa i komunalnih usluga radi žurne normalizacije života.

U slučaju prirodne nepogode nositelji mjera su operativne snage sustava civilne zaštite, sustav zdravstvenih kapaciteta te MUP koji su detaljno obrađeni u prilozima unutar Plana djelovanja civilne zaštite Grada Preloga. Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela, navedena u članku 5. Zakona, obvezno se u obzir uzima opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica i procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite Grada Preloga koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) i Planom djelovanja cZ Grada Preloga: • Stožer civilne zaštite Grada Preloga + Gradsko povjerenstvo • VZ Grada sa 6 Dobrovoljnih vatrogasnih društava • Gradsko društvo crvenog križa Čakovec – Aktiv Prelog • HGSS- Stanica Čakovec • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe i udruge od interesa za sustav civilne zaštite Grada Preloga određene Odlukom Grada. Pored Operativnih snaga sustava cZ kao nositelji određenih mjera u ugrozama pojavit će se i: • Zavod za socijalni rad - PU Prelog • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Dom zdravlja s ambulantama u Prelogu • Hrvatske vode –VGI Čakovec • HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec • HŠ UŠP, ŽUc MŽ, Zavod za javno zdravstvo MŽ i drugi.

Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. Mjere, rokovi i nositelji mjera po proglašenju prirodne nepogode na području Grada MJERA ROK NOSITELJ DOSTAVA PRIJEDLOGA O PROGLAŠENJU osam (8) dana PRIRODNE od nastanka Gradonačelnik NEPOGODE NA nepogode PODRUČJU GRADA PRELOGA OBJAVA JAVNOG POZIVA ZA po objavi DOSTAVOM Odluke o Upravni odjel za OBRAZACA proglašenju gospodarstvo i PRIJAVE ŠTETE prirodne financije Grada OD PRIRODNE nepogode NEPOGODE NA PODRUČJU GRADA PRIKUPLJANJE osam (8) PODATAKA O ŠTETI Gradsko dana od dana NA PODRUČJU povjerenstvo za proglašenja GRADA TEMELJEM procjenu šteta Odluke o OBRAZACA od prirodnih proglašenju PRIJAVE ŠTETE nepogoda Grada prirodne OD PRIRODNE Preloga nepogode NEPOGODE PREMA POTREBI, DOSTAVA ZAHTJEVA ZA PRODULJENJEM osam (8) Gradsko ROKA ZA PRVU dana od dana povjerenstvo za PRIJAVU ŠTETE U proglašenja procjenu šteta REGISTAR ŠTETA Odluke o od prirodnih POVJERENSTVU ZA proglašenju nepogoda Grada PROCJENU ŠTETA prirodne Preloga OD PRIRODNIH nepogode NEPOGODA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE petnaest (15), iznimno dvadeset i Gradsko tri (23) dana povjerenstvo za PRVA PRIJAVA U od dana procjenu šteta REGISTAR ŠTETA proglašenja od prirodnih Odluke o nepogoda Grada proglašenju Preloga prirodne nepogode Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode Utjecaj klimatskih promjena na potres Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specifičnost prirodne nepogode, klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode.

Stranica 5948 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024. Utjecaj klimatskih promjena na olujni ili orkanski vjetar U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu broja najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja. Utjecaj klimatskih promjena na požar Prema Strategiji klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Prema projekcijama rizik od šumskih požara biti će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imati će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. Utjecaj klimatskih promjena na poplavu U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju). Utjecaj klimatskih promjena na tuču Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.

Utjecaj klimatskih promjena na mraz Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše. Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja. Utjecaj klimatskih promjena na veliku visinu snijega Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (Gorski kotar i ostali planinski krajevi). Utjecaj klimatskih promjena na pojavu toplinskog vala i sušu Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Zagreb 2017., Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku XI. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Grad Prelog svake godine izdvaja iz svog proračuna financijska sredstva za financiranje razvoja sustava civilne zaštite, žurne službe i operativne snage, HGSS-a, Gradskog društva crvenog križa te na službe i pravne osobe od značaja za sustav civilne zaštite. Sukladno članku 56. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine.

Grad Prelog ima Procjenu rizika od velikih nesreća (Revizija II.) u kojoj je provedena analiza sustava civilne zaštite Grada. Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Grada u području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća je visoka. Ujedno, spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta procjenjuje se visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija, normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se visokom. Nadalje, spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji također se procjenjuje visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom. Zaključno, iako je u području preventive procijenjena visoka spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih nesreća, Grad Prelog će i dalje nastaviti raditi na kontinuiranom osposobljavanju snaga civilne zaštite, educiranju stanovništva o mogućim opasnostima od prirodnih rizika te provođenjem vježbi kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada.

20. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 5949 U Planu djelovanja sustava civilne zaštite Grada Preloga utvrđen je način organizacije, aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu civilne zaštite u slučaju određenih rizika. Temeljem tumačenja Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda dobivenog od Ministarstva financija KLASA: 422-02/19-01/27 URBROJ: 513-06-02-19-5 od 26. veljače 2019. godine, pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva (čl.17. stavak 2. točka 2.) podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Grad Prelog ne raspolaže značajnom vlastitom opremom i sredstvima za zaštitu i sprečavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Gospodarski subjekti koji raspolažu opremom, za izvođenje potrebnih radnji u slučaju sanacije, u okviru svoje redovne djelatnosti odrađuju preventivne mjere za smanjenje šteta pri nastajanju prirodne nepogode. XII. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA (ŽUPANIJA, MINISTARSTVO, STRUČNJAKA ZA PODRUČJE PRIRODNIH NEPOGODA)

Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi preventivnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda, sukladno Zakonu, su: • Vlada Republike Hrvatske • Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda • Nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu) • Međimurska županija • Grad Prelog Znanstvene ustanove za područje prirodnih nepogoda su Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Zavod za seizmologiju i druge. Gradsko povjerenstvo Grada Preloga ostvaruje suradnju sa Županijskim povjerenstvom Međimurske županije za procjenu šteta od prirodnih nepogoda te sa istim usklađuje sve potrebne mjere i postupke oko provođenja ovog Plana. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada Preloga, prijašnjih šteta te posljedica istih, kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Analizom učestalosti pojave prirodnih nepogoda i njihovih šteta dolazi se do zaključka o korištenju mjera za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na području Grada. Ovim Planom težište je na prirodnim nepogodama uzrokovanim ekstremnim vremenskim pojavama (suše, mraz, tuče i sl.) obzirom da su prirodne nepogode većeg obima i posljedica (potresi, poplave, požari otvorenog tipa, toplinski valovi i drugi, detaljno analizirani u Procjeni rizika od velikih nesreća Grada te potom Planu djelovanja cZ Grada Preloga.

U narednim godinama potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta. Postojeći uspostavljeni sustav omogućuje dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi kao i Program ruralnog razvoja koji kroz mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a što uključuje i prirodne nepogode koje određuje ovaj Plan. Kako je odredbama Zakona propisano da se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda koja se dodjeljuju kroz postupak koji provodi Državno povjerenstvo ne dodjeljuju za štete na imovini u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine (osim u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovišta na području zahvaćenom prirodnom nepogodom), intencija je da se naglasi potreba da se imovina, poglavito ona koja je u funkciji poljoprivredne proizvodnje, osigura jer ionako visina sredstava koja se može dodijeliti temeljem odredbi Zakona nije dostatna za normaliziranje poslovanja ozbiljnije pogođenog prirodnom nepogodom. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka je omogućeno kroz postojeći Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske sa intenzitetom potpore od 70% prihvatljive premije osiguranja. Kroz isti Program ruralnog razvoja predviđena i Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima sa intenzitetom potpore do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, uz uvjet da se katastarske čestice nalaze na području na kojem je proglašena prirodna nepogoda ili katastrofalni događaj. Također u cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Grada, Gradskog povjerenstva i operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice Ovim planom evidentirane su moguće prirodne nepogode na području Grada Preloga, te preventivne i posljedične mjere koje se planiraju poduzimati.

Analizom učestalosti pojave istih kao i dosadašnjih šteta moguće je doći do procjene mogućih budućih šteta na području Grada Preloga. Analizirajući sve snage i sredstva vidljivo je da Grad ima snage kojima će provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne radnje koje je Grad u mogućnosti provesti, kontinuirano će se provoditi tokom godine. Isto tako Grad Prelog će, kao JLS ali i usmjeravanjem stanovništva participirati u projektima iz oblasti preventive i kurative u poljoprivredi u Županiji. Županija ima razvijen Program potpora u poljoprivredi (bespovratna sredstva iz Proračuna). Dio tih potpora koristiti će se i glede preventive i otklanjanja posljedica prirodnih nepogoda. Stranica 5950 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024. Sukladno članku 65. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 144/21) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Nadalje, člankom 66. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje gradonačelnik Grada Preloga. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA KLASA: 240-01/24-01/10 URBROJ: 2109-14-01-24-1 Prelog, 19. prosinca 2024.

PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, dipl.ing.stroj., v.r. Prilozi Plana: • Shematski prikaz tijeka procesa kod prirodne nepogode u Gradu Prelogu • Prilog 1: Važeća Odluka o Povjerenstvu za procjenu šteta Grada • Prilog 2: Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima (tablicama) • Prilog 2a: Bitni obrasci za popunu u wordu) Prilog 1a: Rizici prirodnih nepogoda u JLS – Grad Prelog Prirodna Općenito o riziku ove Utjecaj na društvene nepogoda prirodne nepogode vrijednosti POTRES Potres je prirodna Preventivne mjere Mjere odgovora Potresi mogu uzrokovati Protupotresno Uzbunjivanje i nepogoda uzrokovana sljedeće: veliki postotak projektiranje i građenje obavješćivanje, prirodnim događajem oštećenosti stambenih koji je vjerojatno najveći građevina sukladno evakuacija, građevina, industrijske i odgovarajućim zbrinjavanje, uzrok stradavanja ljudi komunalne infrastrukture, tehničkim propisima i spašavanje, i uništenja materijalnih problemi u komunikaciji, hrvatskim/europskim pružanje prve dobara. Potresi su neprotočne prometnice, normama. Izgradnja pomoći. uzrok katastrofa koje određen broj povrijeđenih i sustava ranog karakterizira brz poginulih, štetu na materijalnim upozoravanja. Edukacija nastanak, događaju i kulturnim dobrima te okolišu, i osposobljavanje se učestalo i bez nedovoljni kapaciteti za operativnih snaga prethodnog upozorenja. zbrinjavanje ozlijeđenih i sustava civilne zaštite.

20. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 5951 evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. Plavljenje Izrada nasipa, čišćenje vodotokova i kanala te Uzbunjivanje poljoprivrednih Plavljenje poljoprivrednih mjere zaštite od poplava obavješćivanje, površina, gospodarskih površina, gospodarskih i u prostorno-planskim evakuacija, i stambenih objekata stambenih objekata Moguće dokumentacijama. zbrinjavanje, Moguće posljedice: posljedice: velike materijalne POPLAVA Izgradnja sustava ranog sklanjanje, velike materijalne štete, štete, devastiranje kulturnih upozoravanja. Edukacija spašavanje, devastiranje kulturnih dobara i štete po okoliš; i osposobljavanje pružanje prve dobara i štete po okoliš; uništenje poljoprivrednih uništenje poljoprivrednih kultura kultura Požari otvorenog prostora zbog visokih temperatura operativnih snaga pomoći. sustava civilne zaštite JLS. Uzbunjivanje obavješćivanje, u ljetnim mjesecima, Neke od posljedica uslijed evakuacija, nepristupačnog terena i izbijanja požara su zatvaranje POŽARI Osposobljavanje zbrinjavanje, velikog broja posjetitelja cesta požarom te stoga i otežan OTVORENOG vatrogasnih snaga, sklanjanje, predstavlja jednu od pristup ugroženim područjima, TIPA opremanje, edukacija. spašavanje, mogućih ugroza. Dobra prekidi u distribuciji sa strujom organizacija vatrogastva ili plinom. treba te iste ugroze smanjiti ili dovesti do minimuma. Ekonomska analiza pružanje prve pomoći zdravstvenih učinaka i Toplinski val kao prilagodbe na klimatske prirodna pojava promjene ukazuje na direktne uzrokovana klimatskim i indirektne posljedice na promjenama nastaje zdravlje od pojave ekstremnih Pridržavanje uputa Pridržavanje uputa EKTR. naglo bez prethodnih temperature uslijed klimatskih Hrvatskog zavoda za Hrvatskog zavoda za TEMPERATURE najava, neočekivano.

promjena. Ujedno učinci javno zdravstvo te javno zdravstvo te /Toplinski val/ Toplinski val može toplinskih valova mogu imati županijskog zavoda. županijskog zavoda. uzrokovati zdravstvene za posljedicu uginuće peradi i smetnje kod ljudi te svinja u intenzivnom uzgoju, značajne gubitke u uvenuće dijela ratarskih kultura, gospodarstvu. smanjenja radnih učinaka fizičkih radnika. Suša je pojava koja se javlja kada se na nekom Suša je pojava koja se javlja području pojavi značajan kada se na nekom području Izgradnja sustava manjak vode kroz neko Obavješćivanje, pojavi značajan manjak vode za navodnjavanje. SUŠA vremensko razdoblje. zbrinjavanje, kroz neko vremensko razdoblje. Planiranje priključenja Može uzrokovati pružanje prve Može uzrokovati značajne OPG-ova na sustav za značajne materijalne pomoći materijalne štete na prirodnim vodoopskrbu štete na prirodnim dobrima. dobrima. Olujno i orkansko nevrijeme ima utjecaj na objektima Uzbunjivanje kritične infrastrukture (elektroenergetika, Područje JLS izloženo je OLUJNO telekomunikacije, učincima olujnog i jakog NEVRIJEME Poštivanjem obavješćivanje, urbanističkih mjera evakuacija, u izgradnji objekata zbrinjavanje, vodoopskrba) i mogu učiniti smanjit će se posljedice sklanjanje, vjetra. znatne materijalne štete. uzrokovane navedenim spašavanje, Nedostatak energenata kod prirodnim uzrocima. pružanje prve stanovništva stvara probleme u pomoći svakodnevnim aktivnostima Stranica 5952 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. prosinca 2024.

Prilog 1: Povjerenstvo Grada za prirodne nepogode Prilog 2. Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku A – Procjena štete na građevinama (Čl.6 Pravilnika) o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji
(1) Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima (tablicama) kunama po formuli: Š = c · A · P · E Osnovni obrasci iz Pravilnika o registru šteta od prirodnih gdje je: nepogoda c važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1 P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00. E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)
(2) Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl. Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)
(3) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
(4) Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
(5) Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine.