Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004. – 2023.

37. Na temelju članka 39. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 30. statuta Općine Štrigova (Službeni glasnik Međimurske županije 5/21.), Općinsko vijeće na svojoj 18. sjednici, održanoj 17. prosinca 2024., donosi ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004. – 2023.
Članak 1. Usvaja se Izvješća o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004. – 2023. u tekstu kako ga je izradio Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije od lipanj 2024. – studeni 2024.

Članak 2.

Članak 2. Razmotreno Izvješće čini dio ovog Zaključka.
Članak 3. Izvješće o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004. – 2023. dostavit će se Zavodu za prostorni razvoj u elektroničkom obliku u roku od petnaest dana od dana objave u službenom glasniku.
Članak 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠTRIGOVA KLASA: 350-01/23-01/1 URBROJ: 2109-18-03-24-1 Štrigova, 17. prosinca 2024. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Ivan Frlin, v.r. Stranica 5730 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. IZVJEŠĆE o stanju u prostoru Općine Štrigova 2004.-2023. Izrada Izvješća: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ravnateljica: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh. Odgovorna voditeljica: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh. Izrađivač: Marija Dekar, mag.ing.arch. Grafički dio: Josip Črep, mag.geogr. Ivica Peršić, mag.ing.aedif. Vrijeme izrade: lipanj 2024. - studeni 2024. Sadržaj: I. POLAZIŠTA 2 1. Ciljevi izrade Izvješća 2. Zakonodavno-institucionalni okvir 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornoga uređenja županije II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA 6 PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave 2. Sustav naselja 3. Gospodarske djelatnosti 4. Opremljenost prostora infrastrukturom 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 6. Obvezni prostorni pokazatelji III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH 42 PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 1. Izrada prostornih planova 2. Provedba prostornih planova 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor 4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU 45 S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova na razini jedinice lokalne samouprave 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja V. IZVORI PODATAKA 49 - Popis slika - Popis kartograma - Popis tabela - Popis grafikona I. POLAZIŠTA 1. Ciljevi izrade Izvješća Cilj izrade Izvješća stanja u prostoru (u daljnjem tekstu:

Članak 3.

Izvješće) je analizirati i prezentirati javnosti prostorni razvoj Općine Štrigova u razdoblju od 2004. do 2022. godine. Izvješće sadrži analizu demografskih i prostornih podataka, korištenja i namjene prostora, analizu i ocjenu provedbe prostorno planskih dokumenata na razini Općine te zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora, analizu podataka koji su bitno izmijenjeni u odnosu na važeće prostorno planske dokumente, a imaju značajan utjecaj na prostor i na gospodarski razvoj Općine. Izvješće daje uvid u sustav naselja, ukazuje na ulogu i funkciju naselja koje nisu ostvarene u promatranom razdoblju, predlaže mjere za poboljšanje u cilju boljih uvjeta i podizanja kvalitete života stanovnika Općine, razmatra ulogu i funkciju infrastrukturnih sustava državne, regionalne i općinske razine, analizira odnos infrastrukture i ostalih korisnika prostora, utvrđuje prostorno razvojnu funkciju i prostorno plansku prioritetnu smjernicu pojedinog segmenta infrastrukture, te predlaže mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti za ostvarenje zacrtanih prioritetnih smjernica. Slika 1. Štrigovski brežuljci Izvor: Udruženje arhitekata Međimurja – projekt: Poligon arhitekture 2. Zakonodavno-institucionalni okvir Obaveza izrade Izvješća o stanju u prostoru propisana je Zakonom o prostornom uređenju, člankom 39. („Narodne novine“ broj 153/13., 65/18., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.), a Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine“ broj 48/14. i 19/15.) propisan je postupak izrade i sadržaj Izvješća kao i obavezni prostorni pokazatelji koje mora sadržavati.

Članak 3.

Izvješće je dokument praćenja stanja u prostoru lokalne razine koji razmatra predstavničko tijelo Općine, Općinsko vijeće, a izrađuje se u odnosu na Izvješće o stanju u prostoru Općine Štrigova (Službeni glasnik Međimurske županije 2/03), Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027., druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje regionalne i lokalne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj Općine Štrigova. Osim navedenih dokumenata u Izvješću su korišteni podaci Izvješća o stanju u prostoru Međimurske županije, Prostornog plana Međimurske županije, Prostornog plana uređenja Općine Štrigova, statistički podaci objavljeni u publikacijama Međimurske županije, obrađeni i objavljeni podaci rezultata Popisa stanovništva 2021. godine. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5731 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave Općina Štrigova nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Međimurske županije sa najzapadnijom točkom u Robadju. Graniči sa susjednim općinama Sv. Martin na Muri, Selnica i Gornji Mihaljevec, a na zapadu se granica Općine poklapa s državnom granicom prema Republici Sloveniji u duljini od 19,5 km. Kartogram 1. Položaj Općine Štrigova Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Općina Štrigova broji ukupno 10 naselja. Unutar naselja Štrigova je djelomično kompaktno građevinsko područje koje čini samo središte naselja, dok ostala naselja Banfi, Grabrovnik, Leskovec, Jalšovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora pripadaju tipologiji disperznih naselja Gornjeg Međimurja, uvjetovanog reljefom i prirodnim okruženjem. Sva naselja Općine osim Svetog Urbana i Železne Gore (501) prema POVRŠINA OPĆINA km2 % 2011.

Članak 3.

Štrigova 39,29 5,39 2.766 ŽUPANIJA 729,22 100,00 113.804 veličini pripadaju redu naselja do 500 stanovnika, od kojih je Sv. Urban statistički najveće naselje sa 587 stanovnika, Banfi, Grabrovnik, Prekopa Stanetinec i Štrigova (447) su veći od 200, a Leskovec, Jalšovec i Robadje broje od 100 do 200 stanovnika. Leskovec sa 112 stanovnika je najmanje naselje u Općini. Prostorne prirodne karakteristike i resursi čine osnovu za uspostavu ljudskih aktivnosti, a specifičnost prirodnih osobitosti vide se u gospodarskom razvoju, načinu života te korištenju prostora. Brežuljkasti predio kojeg čine krajnji obronci Alpa, čine vrlo velik dio Općine, dok malen dio naselja Jalšovca je posve različit te prelazi u dolinu rijeke Mure krajobraznih i prirodnih obilježja bliskih nizinskom krajoliku rijeke Mure. Tabela 1. Opći podaci o Općini Štrigova POVRŠINA OPĆINE 39,29 km² BROJ NASELJA 10 BROJ STANOVNIKA 2.374 GUSTOĆA NASELJENOSTI 60,43 st/ km² Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Površina Općine je 39,29 km², proteže se 8,35 km u smjeru istok-zapad i 10,65 km u smjeru sjever-jug, s udjelom u teritoriju Međimurske županije od 5,39%. Broj stanovnika je u zadnje dvije popisne godine, u desetogodišnjem razdoblju 2011. - 2021. u padu, što odgovara demografskim trendovima na regionalnoj i državnoj razini. Posljedično, gustoća naseljenosti je manja za 10%. Tabela 2. Iskaz površina, stanovnika i gustoće naseljenosti Međimurske županije i Općine Štrigova za područje Općine i Županije STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI 2021. 2011. 2021.

Članak 3.

2.357 70,40 60,43 105.250 156,06 144,33 Izvor: Državni zavod za statistiku Za potrebe analize korištene su vrijednosti od 1900. do 2021. godine koji ukazuju na znatno smanjenje broja stanovnika u razdoblju od 120 godina, 2049 stanovnika. Jedan od uzroka je relativna gospodarska nerazvijenost područja koja je vezana za element disperzne naseljenosti i složene konfiguracije terena. U Tabela 3. desetogodišnjem razdoblju do 2023. intenzivno se prostor oprema komunalnom infrastrukturom te doživljava preobrazbu u značajnom poboljšanju uvjeta za život i rad lokalnog stanovništva. Kretanje broja stanovnika u Općini i Županiji 1900. – 2021. BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1900. DO 2021. OPĆINA 1900. 1910. Štrigova 4.406 4.675 ŽUPANIJA 79.808 88.623 1991. 2001. 2011. 2021. 3.346 3.221 2.766 2.357 119.866 118.426 113.804 105.250 Izvor: Državni zavod za statistiku Usporedbom popisa stanovništva u desetogodišnjem razmaku 2011. i 2021. godine jasan je pad broja stanovnika, posebno ukupna vrijednost oba spola za 409 stanovnika, muškaraca za 194, a žena za 215 stanovnika. Pad je vidljiv u stanovništvu mlađe životne dobi, dok je ukupan broj stanovnika iznad 75 godina porastao za 7 stanovnika. Indeks starosti koji predstavlja omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19 godina iznosi 130,50% (granična vrijednost 100% pokazuje da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi) što znači da u Općini Štrigova na jednog mladog dolazi 1,3 starih stanovnika. Brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta implicira smanjenje obujma radne snage.

Članak 3.

Stranica 5732 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Tabela 4. Dobno spolna struktura stanovništva Općine Štrigova 2011. i 2021. godine Spol Godina Ukupno 2011. 2.766 svi 2021. 2.357 Općina Štrigova 2011. 1.356 m 2021. 1.162 2011. 1.410 ž 2021. 1.195 STAROST 0-14 15-64 65 i više 75 i više 390 1.795 581 282 281 1.500 576 289 207 955 194 77 154 777 231 87 183 840 387 205 127 723 345 202 Izvor: Državni zavod za statistiku Jedan od najvažnijih pokazatelja kretanja broja stanovništva nekog prostora je analiza dobno - spolne strukture stanovništva za koju se koristi dobno - spolna piramida koja pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. Dobno-spolna piramida Općine Štrigova je regresivnog ili kontraktivnog tipa kojeg karakterizira nizak udio djece što ima kao posljedicu nizak, opadajući prirodni prirast ili prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije. Grafikon 1: Udio mladog stanovništva Općine 2021. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Žensko stanovništvo čini 51,05%, dok muško stanovništvo čini 48,95%. Jedan od obilježja prostora s izrazito starim stanovništvom je velik koeficijent feminiteta odnosno više žena od muškaraca, zbog višeg očekivanog životnog vijeka kod žena. Koeficijent feminiteta iznosi 104 odnosno na 100 muškaraca je 104 žena. Biološka struktura nije se pretjerano promijenila međutim dolazi do pomicanja dobnih skupina odnosno do sužavanja donjeg dijela dobno-spolne piramide. Grafikon 2. Dobno-spolna struktura 2011. i 2021. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornoga uređenja županije Općina Štrigova jedna je od 25 jedinica lokalne samouprave na prostoru Međimurske županije. Sastoji se od 10 naselja te zauzima 5,39% teritorija Županije. Smjernice za izradu općinskih planova sadržane su u Prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/01., 8/01., 23/10. i 7/19.) te su korištene prilikom izrade Prostornog plana Općine Štrigova. U vrijeme izrade ovog Izvješća na snazi su III. izmjene i dopune Prostornog plana Općine Štrigova (“Službeni glasnik Međimurske županije” 14/05., 9/16., 13/17.

Članak 3.

i 22/21.) Smjernice za osiguranje uvjeta u prostoru za građevine i zahvate od važnosti za Županiju na području Općine Štrigova, odnose se na međunarodno zaštićena područja prirodne zaštite i infrastrukturne sustave koji se prema namjeni mogu svrstati u: - prometne građevine (cestovne), - elektroenergetske građevine i uređaji, - građevine za transport plina, - lokacije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode s pripadajućim građevinama i uređajima, - vodne građevine. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave Struktura korištenja zemljišta i površina Općine proizlazi iz prirodnih i geografskih karakteristika i antropogenih djelovanja. Skladna krajobrazna cjelina brojnih naselja pretežito ruralnog tipa i kulturnog krajobraza prepoznatljiva je slika Općine i Međimurja. Najveći udio u korištenju površina zauzima ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 54.15% ili 2128.49 ha, šume 33.39% ili 1311.87 ha te vodene površine 0.18% ili 7.1 ha. Unatoč relativno velikoj gustoći naseljenosti i sve više zahtjeva za prenamjenom poljoprivrednog u građevinsko zemljište, racionalni pristup u korištenju prostora rezultirao je da je samo 12.27% površine ili 481.93 ha Općine zauzeto građevinskim područjem, dok preostali dio ima karakter prirodnog i kulturnog krajobraza. Takav pristup planiranju prostora, s naglaskom na cjelovitom sagledavanju prostora Općine ali i očuvanju raznolikosti i specifičnosti određenih dijelova je primjer dobre prakse i kao takav se treba i dalje njegovati.

Članak 3.

18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5733 Tabela 5: Pregled izgrađenih i neizgrađenih građevinskih područja naselja prema namjeni površina NAMJENA STANJE IZGRAĐENO MJEŠOVITA NAMJENA NEIZGRAĐENO UKUPNO IZGRAĐENO JAVNA I DRUŠTVENA NEIZGRAĐENO NAMJENA UKUPNO IZGRAĐENO SPORTSKO REKREACIJSKA NEIZGRAĐENO NAMJENA UKUPNO IZGRAĐENO GOSPODARSKA NAMJENA – NEIZGRAĐENO PROIZVODNA UKUPNO GOSPODARSKA IZGRAĐENO NAMJENA – NEIZGRAĐENO UGOSTITELJSKO TURISTIČKA UKUPNO POVRŠINA OZNAKA UDIO (%) (ha) M 378,49 78,54 M 47,48 9,85 425,97 88,39 D 9,62 2,00 D 0,16 0,03 9,78 2,03 R 1,94 0,40 R 0 0,00 1,94 0,40 I 4,28 0,89 I 12,08 2,51 16,36 3,39 T3 0 0,00 T3 5,40 1,12 5,40 1,12 IS1 - BENZINSKA IS2 - PARKIRALIŠTE IS3 IZGRAĐENO 1,40 0,29 - VODOSPREMA IS4 POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA -TRAFOSTANICA IS2 - PARKIRALIŠTE NEIZGRAĐENO UKUPNO JAVNE ZELENE IZGRAĐENO POVRŠINE UKUPNO ZELENE ZAŠTITNE IZGRAĐENO POVRŠINE UKUPNO IZGRAĐENO GROBLJE NEIZGRAĐENO UKUPNO UKUPNO 0,86 0,18 IS5 - UPOV 2,26 0,47 Z 0,94 0,20 0,94 0,20 ZZ 0,11 0,02 0,11 0,02 G 1,58 0,33 G 0 0,00 1,58 0,33 481,93 100,00 Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Najrazvijenije gospodarske grane na području Općine su vinogradarstvo i vinarstvo. Obradive poljoprivredne površine obuhvaćaju 64% teritorija Općine Štrigova. Poljoprivreda je dominantna djelatnost Općine s naglaskom na vinogradarstvo, voćarstvo, a manje na stočarstvo, ratarstvo i povrtlarstvo. Sukladno ARKOD podacima, na području Općine završno s 2019. god. evidentirano je ukupno 1.211,04 ha obrađenog poljoprivrednog zemljišta, odnosno 2.219 parcela.

Članak 3.

Tabela 6: Pregled poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD, stanje na datum 6.7.2020. godina UPORABA POVRŠINA (ha) Oranica 542,57 Staklenici na oranici 0,01 Livada 192,55 Pašnjak 36,34 Vinograd 333,54 Iskrčeni vinograd 37,7 Voćnjak 66,48 Mješoviti višegodišnji nasadi 0,31 Ostale vrste uporabe zemljišta 0,91 Privremeno neodržavana parcela 0,62 Ukupno 1.211,03 Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2020. godina Stranica 5734 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Grafikon 3: Pregled poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD, stanje na datum 6.7.2020. godina Izvor: ARKOD (2020. godina) Poljoprivredne površine na području Općine su većinom vinogradi i trajni nasadi zbog geografski povoljnog terena. Za očuvanje tradicijskog korištenja poljoprivrednih površina potrebno je očuvati trajne nasade u izvornom obliku i kulturi ili promjenom kulture koja je kvalitetan supstitut postojećoj. Promjenom profila poljoprivrednika, mladi ljudi su često visoko obrazovani sa suvremenim afinitetima u poljoprivredi, većim postotkom mehanizacije u proizvodnji i upotrebom obnovljivih izvora energije, mijenja se i tipologija i morfologija poljoprivrednih površina. GRAĐEVINSKA PODRUČJA Tabela 7: Površina građevinskog područja od izvornog Plana do III. ID PPUO Štrigova IZVORNIK 2005.I.ID PPUO 2016.II.ID PPUO 2017. Grafikon 4: Površina građevinskog područja od izvornog Plana do III. ID PPUO Štrigova Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Smanjeni intenzitet širenja građevinskog područja u periodu od 2016. do 2021. godine proizlazi iz negativne demografske slike i premalog priljeva mladih i radno sposobnih ljudi koji bi produktivnije koristili prostor. Rastom interesa za ulaganje u turističke sadržaje često su zahtjevi za proširenjem građevinskog područja rubno uz postojeću granicu građevinskog područja te je potrebna detaljna analiza rezervi unutar postojećeg građevinskog područja kako bi se osiguralo racionalno korištenje prostora.

Članak 3.

PROSTORI S OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU Infrastrukturni koridori Povećana infrastrukturna opremljenost u petnaesto godišnjem razdoblju bila je nužna za što optimalno funkcioniranje Općine. Područje Općine pokriveno je mrežom zračnih i kabelskih vodova, s dalekovodom 35kV i dalekovodima 20 (10) kV. Na području cijele Općine izvedena je plinska distributivna mreža čija trasa prolazi duž glavnih prometnica Općine. Na plinsku mrežu je u vrijeme izrade izvornog općinskog plana 2005. godine bilo spojeno 244 potrošača od kojih 220 domaćinstava što je samo 20% svih domaćinstava i 24 pravna subjekta. Prilikom projektiranja u blizini cjevovoda utvrđuje se sigurnosni pojas širine 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda. Tabela 8: Trase i koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja Državna cesta DC227 III.ID PPUO 2021. GRAĐEVINSKO 262.1 459.73 468.51 481.93 PODRUČJE Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Od izvornog Plana do I. izmjena i dopuna PPUO Štrigova se površina građevinskog područja skoro udvostručila što je dijelom opravdano zbog prepoznavanja vrijednosti zatečenog i kultiviranog krajolika u plodonosnom brežuljkastom podneblju što u kombinaciji sa izgradnjom malog opsega priliči datom prostoru. Također, Zakonom o prostornom uređenju iz 2014. propisano je obavezno određivanje građevinskih područja, što je u I. ID i urađeno.

Članak 3.

Državni stalni granični prijelazi za međunarodni promet značaj putnika u cestovnom prometu: Bukovje Eksploatacijska polja Vučkovec i Vukanovec Županijske i lokalne ceste Granični prijelaz Banfi Vodospreme Železna Gora i Sveti Urban Magistralni i lokalni vodovod Regionalni značaj Magistralni i lokalni plinovod i bušotine Planirana odvodnja priključena u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Anglomeracije Štrigova Retencija Šantovec i Trnava Izvor: III.ID PPUO Štrigova, 2021. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5735 Na području Općine utvrđeni su izvori prirodnog plina. Vršena su ispitivanja na bušotinama Vuč 1, Vuč 2 i Vuč 3, a istražnim radovima ustanovljeno je da su bušotine eksplatacijskog polja Vučkovec (Vuč 1 i Vuč 3) povoljne za eksploataciju, dok je Vuč 2 napuštena i sanirana. Na području Općine ostali energetski izvori nisu utvrđeni osim termalnih izvora tople vode u toplicama Sveti Martin čiji rubni dio obuhvaća i ovu Općinu. Kartogram 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – telekomunikacije, plinoopskrba i elektroopskrba PPUO Štrigova, 2005. III.ID PPUO Štrigova, 2021. Zaštićeni prostori Na području Županije održavanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti nadležnost je Međimurske prirode – Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Županije. Na području Općine nalazi se spomenik parkovne arhitekture - dvije platane u Svetom Urbanom te je dio naselja Jalšovec u Regionalnom parku Mura – Drava. Regionalni park Mura – Drava proglašen je zaštićenim područjem 2011. godine te je prvi regionalni park u Hrvatskoj, proteže se na području pet županija. Na području Međimurske županije nalazi se 19,4 posto parka, odnosno 16.962,54 hektara i to obuhvaća područje 16 jedinica lokalne samouprave.

Članak 3.

Primarna zadaća proglašenja i upravljanja tim prostorom je očuvanje prirodnih vrednota kako bi one i dalje bile funkcionalne i osiguravale tzv. usluge ekosustava bez kojih nema života na ovom planetu. Stranica 5736 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Kartogram 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora područja posebnih uvjeta korištenja (reducirani prikaz) Izvor: II. izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije U rujnu 2021. godine područja uz Muru, Dravu i Dunav UNESCO je proglasio prvim Prekograničnim rezervatom biosfere Mura - Drava - Dunav koji se proteže između pet država. Proglašenjem je taj rezervat biosfere službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja. Degradirana područja Većih degradiranih prostora na području Općine nema, međutim sve su češće pojave klizišta zbog prirodnih pojava ali i djelovanja čovjeka. Prilikom planiranja prostora i pristupanja pojedinim zahvatima u prostoru nužno je djelovati u skladu sa geografskim i geomorfološkim karakteristikama tla. Evidentirana klizišta prikazana su na slici 29. 2. Sustav naselja Budući da je jedan od zadanih ciljeva Prostornog plana Međimurske županije postizanje uravnoteženog razvoja na području čitave Županije, osnova za uspostavu sustava središnjih naselja uz postojeće središnje funkcije valorizira i središnje funkcije koje treba razvijati, te veličinu naselja i tradicijski centralitet naselja kroz povijest. Tako je u Planu određen sustav središnjih naselja koji se razlikuje od onog u Programu, te su predloženi slijedeći tipovi središnjih naselja:

Članak 3.

I. Regionalno središte Čakovec II. Manje regionalno središte Mursko Središće i Prelog III. Područno središte Domašinec, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Kotoriba, Orehovica i Štrigova III. Lokalno središte Donja Dubrava, Goričan, Gornji Mihaljevec, Pleškovec - Lopatinec, Podturen, Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec IV. Ostala općinska središta Belica, Dekanovec, Donji Vidovec, Pribislavec, Sveta Marija, Strahoninec i Šenkovec Kartogram 5. Sustav središnjih naselja Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Općina Štrigova pripada kategoriji područnog središta. Područna središta imaju ulogu žarišta razvoja, na prostoru koji se prostire i izvan granica njihovog administrativnog utjecaja. 3. Gospodarske djelatnosti Indeks razvijenosti Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društvenogospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave u određenom razdoblju. Za izračun indeksa razvijenosti koriste se prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, stupanj obrazovanja stanovništva (tercijarno obrazovanje) te indeks starenja. Međimurska županija rangirana na 9. mjesto (indeks razvijenosti 100.502%) i pripada III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne samouprave. Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) Općina Štrigova pripada III. skupini jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

Članak 3.

Makroekonomski pokazatelji Zaposlenost S obzirom na podatke dostupne Popisom stanovništva 2011.godine, na području Općine u stalnom radnom odnosu bilo je 854 stanovnika, točnije 30,88% ukupnog broja stanovnika Općine. Popis stanovništva 2021. godine nema objavljene podatke koji detaljno prikazuju referentne vrijednosti za Općinu. Područja djelatnosti sa najviše zaposlenih osoba su građevinarstvo, prerađivačka industrija i poljoprivreda što i odgovara predmetnom prostoru. Suvremeni trendovi pokazuju 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5737 sve više samozaposlenih osoba koje koriste državne i europske poticaje za pokretanje djelatnosti, često u području turizma. Tabela 9. Broj zaposlenih prema djelatnosti i broju zaposlenih BROJ PODRUČJE DJELATNOSTI ZAPOSLENIH Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 122 Rudarstvo i vađenje 2 Prerađivačka industrija 143 Opskrba električnom energijom, plinom, 7 parom i klimatizacija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te 3 djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo 156 Trgovina na veliko i malo, popravak 96 motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje 35 Djelatnost pružanja smještaja te 98 pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije 4 Financijske djelatnosti i djelatnosti 6 osiguranja Poslovanje nekretninama 2 Stručne, znanstvene i tehničke 13 djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne 12 djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno 35 socijalno osiguranje Obrazovanje 49 Djelatnosti zdravstvene zaštite i 30 socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija 9 Ostale uslužne djelatnosti 11 Nepoznato 1 UKUPNO 934 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Članak 3.

godine Grafikon 4. Broj zaposlenih prema djelatnosti i broju zaposlenih Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prihode od mirovina ostvarilo je ukupno 718 stanovnika, odnosno 25,96% ukupnog broja stanovnika, dok je 858 stanovnika, točnije 31,02% ukupnog broja stanovnika bilo bez prihoda. Svakako je u cilju dobrih socijalnih politika broj stanovnika bez prihoda potrebno svesti na minimum, što je izazov s obzirom na sve stariju populaciju. Tabela 10. Broj stanovnika prema izvoru sredstava za život IZVOR SREDSTAVA ZA BROJ STANOVNIKA ŽIVOT Stalni radni odnos 854 Povremeni rad 59 Prihodi od poljoprivrede 153 Starosna mirovina 470 Ostale mirovine 248 Prihodi od imovine 3 Socijalne naknade 112 Ostali prihodi 46 Povremena potpora drugih 28 Bez prihoda 858 Nepoznato 5 UKUPNO 2.766 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine Nezaposlenost Broj nezaposlenih u Općini Štrigova od 2006. godine bilježi konstantan pad ali uz negativne demografske trendove, informativno je usporediti omjere između ukupnog broja radno sposobnog stanovništva i nezaposlenih. Pad broja nezaposlenih je velik ali je praćen i velikim padom broja radno sposobnog stanovništva. Tabela 11. Podaci o radno sposobnom stanovništvu i nezaposlenim osobama RADNO UKUPNO GODINA SPOSOBNO NEZAPOSLENI STANOVNIŠTVO 2006. 1081 145 2011. 1795 118 2021. 1500 24 2023. * 24 * podatak nije dostupan Izvor: Međimurje u brojkama Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Dnevne i tjedne migracije Dnevne migracije su već ustaljena praksa među stanovništvom zbog male površine Županije i dobre prometne povezanosti te blizine susjednih županija – Varaždinska i Koprivničko-križevačka. Dnevne migracije se velikim dijelom odnose na radna mjesta unutar Međimurske županije.

Članak 3.

Stranica 5738 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Tabela 12. Dnevni migranti na razini Županije i Općine kroz popise stanovništva Rade u drugom Popis Ukupno naselju istog grada/općine 2001. 21.079 4.768 MEĐIMURSKA 2011. 25.838 4.717 ŽUPANIJA 2021. * * 2001. 391 139 OPĆINA 2011. 597 173 ŠTRIGOVA 2021. * * * podatak nije dostupan Rade u drugom Rade u drugoj Rade u gradu/općini iste županiji inozemstvu županije 14.549 1.757 3 17.668 3.102 351 * * * 233 18 * 327 32 65 * * * Izvor: Međimurje u brojkama, Državni zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U Međimurskoj županiji pa tako i u Općini Štrigova tjedne migracije su način zaposlenja jednog dijela stanovništva te se najviše odnose na rad u inozemstvu zbog blizine susjednih zemalja – Slovenije, Austrije i Mađarske. Tjedni migranti, iako su i dalje stanovnici Općine, na tom području obitavaju većinom neradnim danima te plaćaju porez u mjestu zaposlenja. Tabela 13. Tjedni emigranti na razini Županije i Općine kroz popise stanovništva Rade u drugom gradu/ POPIS Ukupno 2001. 1.724 MEĐIMURSKA 2011. 2.194 ŽUPANIJA 2021. 3.277 2001. 53 OPĆINA 2011. 91 ŠTRIGOVA 2021. 81 Rade u drugoj županiji Rade u inozemstvu općini iste županije 1.023 298 134 980 363 122 1.285 465 1.195 31 4 7 18 21 51 19 9 38 Izvor: Međimurje u brojkama, Državni zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije PROIZVODNJA, PODUZETNIŠTVO, TRGOVINA I OBRT Tabela 14. Struktura poslovnih subjekata Ustanove, tijela, Trgovačka društva Zadruge udruge, fondovi i organizacije 80 0 6 Obrti i slobodna PRAVNE OSOBE Udruge zanimanja UKUPNO 14 51 143 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022., Državni zavod za statistiku.

Članak 3.

Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Struktura poslovnih subjekata odgovara trendovima na regionalnoj i državnoj razini, poslovanje je većinom orijentirano na trgovačka društva tj. privatne poduzetnike te obrtništvo i slobodna zanimanja u koja spadaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti koji se primarno bave vinogradarstvom i podrumarstvom. Krajem 2014. godine evidentirana su 42 obrtnika, što čini udio od 3,3% u ukupnom broju obrta na području cijele Međimurske županije (1.256 obrta registriranih krajem 2014. godine). Porast u broju obrtnika u skoro deseto godišnjem razdoblju zbog vinogradarstva, vinarstva, trgovine i ugostiteljstva, što je i očekivano s obzirom na površinu nasada vinograda (362,79 ha) i veliki turistički potencijal prostora. Tabela 15. Broj obrtnika po godinama GODINA 2011. 2012. BROJ OBRTNIKA 51 46 2013. 2014. 2022. 44 42 51 Izvor: Međimurska županija u brojkama; Obrtnička komora Međimurske županije 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5739 U PPUO Štrigova navedene su tihe i čiste djelatnosti u koje spadaju trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo i turističke usluge te je moguće smještanje u mješovitoj, pretežito stambenoj namjeni što čini većinu namjene građevinskog područja Općine. Prostor predviđen za gospodarsku namjenu u Štrigovi površine je 5,44 ha međutim i dalje je slobodna površina od 3,81 ha. U cilju isplativosti velikog područja gospodarske namjene i gospodarske razvijenosti potrebno je cijeli taj prostor privesti svrsi.

Članak 3.

POLJOPRIVREDA Gospodarstvo Općine usmjereno je na vinogradarstvo i vinarstvo uz velik porast u djelatnostima vezanim uz turizam. Obradive površine obuhvaćaju 64% teritorija Općine. Nekad površinom puno manji vinogradu u posjedu obitelji vinara sa tradicijom proizvodnje vina, sada su okrupnjeni. Okrupnjivanju zemljišta pristupili su dugogodišnji vinari: Rajko Cmrečnjak, David Štampar, Dragutin Kunčić, Aljoz Tomšić i Robert Horvat. Tradicijski vinogradi na brežuljcima sa velikim urodom traže način života koji je mlađim generacijama neprivlačan i neisplativ te se tako broj obrađenih vinograda smanjuje tj. zamjenjuje nekim kulturama koje su jednostavnije i isplativije za održavanje. Također suvremeni zahtjevi prenamjene vinograda koji podrazumijevaju potpuno uklanjanje nasada sa opcijom zauzimanja zemljišta nasada sa sunčanim elektranama onemogućeni su prostorno planskom dokumentacijom i za kvalitetan prostorni integritet i razvoj nužno je da to tako i ostane. Tabela 16. Struktura poljoprivrednih i šumskih površina u izvornom Planu i u III. ID PPUO Štrigova STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POVRŠINA 2005. Poljoprivredne površine 2021. 2005. Šumske površine 2021. 2005. Ukupno poljoprivredne i šumske površine 2021. UDIO U POVRŠINA (ha) ha/stanovniku POVRŠINI ŽUPANIJE (%) 2.830 0,1028 5,71 2.128,33 0,019 2,92 854,5 0,2654 9,58 1.311,44 0,012 1,80 3.684,5 0,3682 15,29 3.439,77 0,031 4,72 Izvor: Izvornik PPUO Štrigova i III. ID PPUO Štrigova Veća odstupanja koja se vide iz brojčanih podataka iz izvornog Plana i III. ID Plana nastala su zbog petnaesto godišnjeg intervala u kojem se mijenjala općinska granica te se podaci danas iskazuju sa punom većom preciznošću nego 2005.

Članak 3.

godine. U narednom razdoblju će podaci biti komparabilniji zbog napretka tehnologije te će biti lakše pratiti stanje i promjene u prostoru. Tabela 17. Poljoprivredna gospodarstva prema organizacijskom obliku 2016. 2017. OPG 273 258 OBRT 9 9 TRGOVAČKO DRUŠTVO 3 4 ZADRUGA 1 - OSTALI - - UKUPNO 286 271 2018. 2019. 2020. 2021. 257 258 252 223 9 8 8 8 7 6 6 7 - - - - - 2 8 34 273 274 274 272 Izvor: Međimurje u brojkama Lovstvo Lovačko društvo „Fazan“ djeluje na području Općine. Za potrebe funkcioniranja društva imaju izgrađene prostore, nadstrešnicu sa pomoćnim prostorijama i uređeno uzgajalište divljači. Stranica 5740 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Kartogram 7. Karta lovišta Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Područje Općine spada pod jedno lovište, otvoreni tip lovišta, broj lovišta XX/114 Štrigova, površine 4.045 ha. Opisna granica obuhvata lovišta koje spada pod Općinu Štrigova navedena je u Središnjoj lovnoj evidenciji (SLE). Grafički prikaz granice nije u potpunosti u suglasju sa opisnom granicom te je to element kojeg je potrebno uskladiti kod daljnje razrade. Šumarstvo Na području Općine Štrigova su 942,22 ha šuma, što iznosi 23,98% ukupne površine Općine. Od toga je 56,83 ha ili 6,03% u državnom vlasništvu, a 885,39 ha ili 93,96% u privatnom vlasništvu. Državnim šumama gospodari javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. putem Uprave šuma podružnica Koprivnica odnosno šumarije Čakovec. Šume na području Općine Štrigova spadaju u gospodarsku jedinicu G.J. Gornje Međimurje kojom se upravlja temeljem Zakona o šumama i Osnovama gospodarenja G.J. Gornje Međimurje. Programi gospodarenja su desetogodišnji planovi za gospodarenje šumama u kojima se nalaze svi bitni podaci o vrsti drveća, kvaliteti i količini drvne mase te svi propisani radovi, zaštita šuma, smjernice i drugo što je neophodno za plansko i stručno gospodarenje šumama.

Članak 3.

Privatnim šumama površine 2.572,62 ha naziva Štrigova- Mursko Središće gospodare njihovi vlasnici, na temelju programa gospodarenja. Osnove i programe gospodarenja odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a nadzor nad regularnošću provođenja obavlja služba šumarske i lovne inspekcije Državnog inspektorata. Najveći dio privatnih šuma nastao je zapuštanjem poljoprivrednih površina koje se nalaze uz komplekse šuma i sukcesijom šumske vegetacije na tim površinama. Tabela 18. Iskaz državnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama GOSPODARSKA NAMJENA ŠUME OBRASLO JEDINICA GOSPODARSKE 618,02 GORNJE POSEBNE 81,61 MEĐIMURJE NAMJENE UKUPNO 699,63 NEOBRASLO NEPLODNO UKUPNO PROIZVODNO NEPROIZVODNO 49,69 8,17 0,25 676,33 1,06 - 0,25 82,95 50,95 8,17 0,5 759,28 Izvor: Hrvatske šume, “Javni podaci o šumama“ Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije TURIZAM Općina Štrigova ima veliki turistički potencijal koji je prepoznat na regionalnoj razini te su štrigovski brežuljci sa vinogradima dio vizualnog identiteta Županije. Slika 2. Vidikovac na Mađerkinom bregu Slika 3. Biciklističke ture Izvor: https://opcinastrigova.hr/ 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5741 Općina kontinuirano radi na podizanju kvalitete kulturnoturističke ponude, međutim privatni smještajni kapaciteti uvelike premašuju kulturnu infrastrukturu koja je nužna za održavanje visokog standarda turizma lokalno i regionalno. Vidikovac Mađerkin breg izgrađen je u sklopu projekta „CSA-CycleSeeing Attractour“ sufinanciranog iz programa Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Također, kod samog Vidikovca nalazi se i bike rest point na kojem se mogu servisirati bicikli.

Članak 3.

Vidikovac je ukupne visine oko 27,00 m te se zahvaljujući tome tijekom posjete samom Vidikovcu posjetitelji nalaze na najvišoj točci Međimurja, točnije na 361 m nadmorske visine. Tabela 19. Dolasci i noćenja turista 2008. 2009. 2010. NOĆENJE 848 133 257 DOMAĆI NOĆENJE STRANI 76 76 30 UKUPNO 924 208 287 DOLASCI DOMAĆI 89 48 58 DOLASCI STRANI 22 18 7 UKUPNO 111 66 65 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 915 362 542 654 848 858 505 509 1.079 1.155 1.473 875 1.420 861 1.621 1.809 2.321 1.733 211 138 284 301 359 270 131 180 355 395 464 222 342 318 639 696 823 492 Izvor: Međimurje u brojkama Vinske kuće i kušaonice vina su tradicijski element seoskog gospodarstva Gornjeg Međimurja. Kroz povijest su vinogradari imali kušaonice u sklopu svojih vinskih podruma, a isto tako se za vrijeme berbe okupilo susjedstvo i pomagalo u berbi grožđa. U moderno doba kušaonice su često zasebni objekti koji sadrže prezentacijski dio kušaonice i vinske podrume. Potpuna ponuda u kojoj posjetitelj ima priliku isprobati lokalnu gastroenološku ponudu u autohtonom ambijentu je smjer u kojem kontinentalni turizam mora ići. Smještajni kapaciteti u sklopu vinskih kuća i kušaonica i dalje nisu model koji je sasvim zaživio, međutim izvjesno je da će se sve više vinogradara i njihovih obitelji odlučiti za takvu srodnu kombinaciju turističkih sadržaja. Tabela 20. Vinske kuće i kušaonice vina na području Općine Štrigova 1. PODRUM I KUŠAONICA BELOVIĆ 2. VINSKA KUĆA CMREČNJAK 3. DGA PJENUŠCI 4. KUŠAONICA DVANAJŠĆAK KOZOL 5. KUŠAONICA OBITELJI DVANAJŠČAK 6. OBITELJSKO GOSPODARSTVO HAŽIĆ 7. PODRUM OBITELJI HORVAT 8. KUŠAONICA OBITELJI JAKOPIĆ 9. VINSKA KUĆA KERMAN 10. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO KOCIJAN 11. VINSKA KUĆA KOJTER 12. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO OBITELJI KOSSI 13. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO KNEHTL MEDENJAK 14. VINOTOČ KUNČIĆ 15. PODRUM OBITELJI LEBAR 16. VINO LOVREC 17. VINA ALOJZ NOVAK 18. KUŠAONICA NOVAK PRODAJA VINSKA I PRODAJA SMJEŠTAJ KUĆA KUŠANJE VINA VINA • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - - • • - - • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - • • • - Stranica 5742 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024.

Članak 3.

19. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO OBITELJI PETKOVIĆ 20. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO OBITELJI ŠTAMPAR 21. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o. 22. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO TOMŠIĆ 23. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO TURK 24. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO OBITELJI ŽIDOV Izvor: Turistička zajednica Općine Štrigova / www.strigova. info Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U cilju razvoja turizma na području Općine Štrigova nužno je poštivati tradicijsku raštrkanost naselja koja se mora i dalje čitati u prostoru. Mogući načini održavanja prepoznatljive ruralne matrice Gornjeg Međimurja su raštrkanost smještajnog kapaciteta po brežuljcima tj. izbjegavanje grupiranja sadržaja i objekata u cilju poticanja posjetitelja da istražuju cijelu Općinu i Županiju. Za ostvarenje tog modela potrebno je na regionalnoj i lokalnoj razini ulagati u infrastrukturu: prometnu i kulturnu. Turizam u Općini se razvija u skladu sa suvremenim trendovima te je tako turistički smještaj u formi kampa i kamp odmorišta sve više tražen. Na prostoru Općine je jedan izvedeni kamp koji je u funkciji. Uz izvedeni kamp planirano je još 5 kampova i to u naseljima Grabrovnik, Železna Gora i Robadje. Specifični prostorni zahtjevi za kamp određeni su posebnim propisima, ali također i prostorno planskom dokumentacijom. Općinskim planom određeno je da se kampovi i kamp odmorišta mogu planirati unutar građevinskog područja, u sklopu izdvojenih građevinskih područja u funkciji sportskorekreacijske i ugostiteljsko-turističke namjene, ili kao zasebno izdvojeno građevinsko područje prema uvjetima za planiranje zona sporta i rekreacije. Unutar granica Općine nema sportskorekreacijske namjene u izdvojenom građevinskom području izvan naselja te je tu odrednicu iz općinskog plana potrebno prilagoditi prostornim prilikama Općine Štrigova.

Članak 3.

U zoni T3 - kamp gustoća korištenja može iznositi najviše 25 jedinica/ha. U obuhvatu općinskog plana nema čestica veličine 1 ha, tako da je najveći broj jedinica moguće ostvariti na čestici u Grabrovniku, i to 19 jedinica. Izgrađenost čestice može iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo. Za turističku namjenu tipa kamp moguća je primjena kosih krovova većeg nagiba od 45o, ali ne više od 60o ukoliko su smještene unutar visokog zelenila, ako visinom ne prelaze njegovu visinu i ako nisu smještene na sljemenu brežuljaka. • • • - • • • - • • • - • • • • • • • - Kartogram 8. Kampovi na području Općine Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 4. Kamp u Štrigovi Izvor: https://booking.com/ Povećan interes za izgradnjom kampova je trend u kontinentalnom turizmu. Prostorni razmještaj kampova na prostoru Općine je primjeren topografiji terena te se slični sadržaji ne grupiraju. Većim grupiranjem kampova na određenom prostoru bi se izgubio dojam boravka u prirodi što je glavna prednost kampa u Štrigovi. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5743 Tabela 21. Kampovi na području Općine MOGUĆE POVRŠINA OSTVARITI LOKACIJA ČESTICE NA ČESTICI (ha) (jedinica) 0,44 11 ROBADJE 0,67 17 0,76 19 GRABROVNIK 0,60 15 ŽELEZNA GORA 0,62 16 UKUPNO U OPĆINI 3,09 78 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA, UGLJIKOVODIKA I GEOTERMALNIH VODA U ENERGETSKE SVRHE Eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe Kartogram 9. Područja posebnih ograničenja u korištenju – eksploatacija Izvor: III. ID PPUO Štrigova Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe od interesa je za Republiku Hrvatsku koje se mogu iskorištavati isključivo pod uvjetima i na način propisan Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („Narodne novine“ broj 52/18., 52/19. i 30/21.).

Članak 3.

Na prostoru Međimurske županije istraživanje i eksploatacija ugljikovodika moguća je unutar 5 utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika od kojih se eksploatacijsko polje Vučkovec (1.592 ha) i eksploatacijsko polje Vukanovec (1.132 ha) djelomično nalaze na području Općine Štrigova. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI Korištenje voda za javnu vodoopskrbu Vodoopskrbu na području Općine Štrigova vrše Međimurske vode d.o.o. Na području Općine su 339 podzemnih i 1 nadzemni hidrant. Vodospreme su u Svetom Urbanu i Železnoj Gori, a precrpne stanice u Robadju, Banfiju i Svetom Urbanu što i odgovara geografskoj strukturi na području Općine. Prilikom planiranja vodoopskrbnih sustava (izgradnje novih ili produžetaka postojećih), potrebno je napraviti osnovni hidraulički proračun planiranog sustava te sukladno tome definirati mogućnosti izvedbe vodovodne mreže i pripadne pogonske uvjete na predmetnom prostoru. Trasu planiranih sustava vodoopskrbe potrebno je po mogućnosti smjestiti van pojasa ceste te osigurati prostor na javnoj površini za moguće objekte sustava vodoopskrbe. Planirane sustave vodoopskrbe potrebno je uskladiti sa važećom projektnom dokumentacijom i postojećim stanjem. Korištenje voda za proizvodnju električne energije Vodotoci na području Općine su razvedeni kroz brežuljkasti reljef, međutim premalih dimenzija i jačine toka vode za proizvodnju električne energije. Korištenje voda za navodnjavanje Sustavnim praćenjem klimatoloških prilika Hrvatske utvrđen je trend porasta prosječne temperature, promjene količine padalina, kao i veće varijacije klime. Promjena klime direktno utječe na način gospodarenja vodama, bilo da se radi o većoj potrebi za navodnjavanjem poljoprivrednih površina (povećanje temperature) ili potrebi za većim stupnjem obrane od visokih voda (povećanje oborina). Smanjenjem količine oborina povećava se opasnost od suša te je veća potreba za crpljenjem zaliha u podzemnim vodama. Izmijenjene klimatološke značajke aktualan su problem i izazov u budućem planiranju korištenja voda na regionalnoj i lokalnoj razini.

Članak 3.

Urbanističke mjere efikasne zaštite od suše i smanjenja eventualnih šteta uključuju korištenje raspoloživih kapaciteta vode kopnenih vodenih tijela na području Općine za navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina izgradnjom sustava navodnjavanja. Zaštita voda Hidrotehnička studija „Zaštita od brdskih voda Međimurja“ ukazuje na problem erozivnog djelovanja brdskih bujičnih voda na teritoriju Općine. U cilju sprečavanja njihovog erozivnog djelovanja, planirane su dvije akumulacije – retencije u Općini Štrigova. U studiji je dana koncepcija tehničkog rješenja za njihovu realizaciju, koju je potrebno preispitati te predložiti i alternativna rješenja ukoliko se u detaljnim analizama utvrde neke slabosti i nedostaci, kao što je moguće narušavanje krajobrazne slike prostora ili gruba procjena veličine prostora kojeg bi planirane retencije mogle zaposjednuti. Potrebno je Stranica 5744 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. analizirati odnos prema izgrađenom i potencijalnom izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja u neposrednoj blizini akumulacija-retencija. Zaštita od poplava Na području Općine zbog geografskih i geomorfoloških karakteristika, nalazi se nekoliko vrlo aktivnih potoka, pogotovo u kišnim i vlažnim razdobljima godine. Prostor koji pokriva teritorij Općine pripada dvama slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Rubnim područjem na sjeveroistoku Općine teče rijeka Mura. Južnim dijelom Općine teče potok Trnava Dravska. Na području Općine značajniji vodotoci su potoci Štrigova, Jalšovečki i Jurovečki potok. Potok Štrigova malog je kapaciteta i uglavnom služi za odvodnju oborinskih voda. Potok Gradiščak nakon dugotrajnih oborina plavi livade kao i ostali manji brdski potoci.

Članak 3.

Naselje Štrigova smješteno je u kotlini i okruženo brežuljcima sa eminentnom opasnosti od bujičnih voda za ekstremnih vremenskih prilika koje se slijevaju do samog središta Štrigove u Štrigovski potok. Kod vodnih valova viših povratnih perioda postoji mogućnost plavljenja u naselju Štrigova na mjestu zacjevljenja te je preporukau što manjoj mjeri zacjevljivati prirodne tokove. Uslijed slijevnja bujičnih voda dolazi do plavljenja prometnice, ŽC 2001, kod Osnovne škole i podrumskih prostorija 2 poslovna objekta; ugostiteljski objekt i ordinacija opće medicine u naselju Štrigova. Potok Gradiščak nakon dugotrajnih oborina plavi livade kao i ostali manji brdski potoci. Kartogram 10. Vode i vodne građevine na području Općine Izvor: III. ID PPUO Štrigova Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Usprkos velikom broju vodenih površina na području Općine, mala je vjerojatnost poplava izazvanih utjecajem tekućica sa šireg područja. Za očekivati je opasnost od poplava izazvanih bujičnim vodama koje nastaju nakon ekstremnih količina oborina te visokom razinom podzemnih voda. Promjenom klimatskih prilika količina snijega u godišnjem razdoblju je sve manja, međutim kod topljenja većih količina snijega opasnost od poplava raste. Na području Općine Štrigova najvjerojatnije su poplave izazvane bujičnim vodama te dizanjem razine podzemnih voda. GOSPODARENJE OTPADOM Na području Općine u 2010. godini otpad se odvozio jednom tjedno kamionom za sakupljanje otpada na odlagalište Ilovac-Karlovac i Deponij komunalnog otpada Zaprešić i predan ovlaštenom zbrinjavatelju otpada Eko tersus d.o.o.

Članak 3.

Čakovec. Broj korisnika usluge je iznosio 538. Od srpnja 2016. godine gospodarenje otpadom na području Općine obavlja tvrtka GKP Čakom d.o.o. Otpad prikupljen na području Općine odlaže se na Odlagalištu otpada Totovec te se odvija prema rasporedu uspostavljenom sukladno broju korisnika, što je na razini Općine u dvotjednom intervalu sa osiguranim odvozom krupnog (glomaznog) otpada dva puta u mjesecu. Na području Općine Štrigova ne postoje građevine i uređaji za gospodarenje otpadom prilikom izrade Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2021. godinu. Reciklažno dvorište nije izgrađeno, ali je stanovnicima Općine omogućeno korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta. Reciklažno dvorište za građevni otpad nije izgrađeno. Na raspolaganju korisnicima su dva reciklažna dvorišta izvan općinskih granica (RD Mihovljanska i RD Totovec), u koje građani sami donose odvojeno skupljene frakcije otpada. Za izvještajnu godinu 2022. godinu broj stanovnika obuhvaćen javnom uslugom odvoza komunalnog otpada je 2357, od kojih je korisnika usluge 804, i to kućanstva 769 te 34 korisnika nisu kućanstvo. Za 2023. godinu podaci su nešto veći, 827 korisnika javne usluge i to 787 kućanstava i 38 nisu kućanstva. U PPUO Štrigova planirano je reciklažno dvorište na prostoru gospodarske zone Štrigova koje se tek mora privesti namjeni. 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5745 OPREMLJENOST PROSTORA DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM Gustoća sadržaja društvene infrastrukture na području Općine Štrigova bitno utječe na kvalitetu života stanovnika, a njihova prisutnost u naseljima jedan je od temeljnih čimbenika pri stvaranju kriterija u određivanju sustava središnjih naselja.

Članak 3.

Sadržaje društvene infrastrukture čine obrazovanje, kultura, zdravstvena i socijalna skrb i sport, te je analiziran njihov broj i prostorna rasprostranjenost. OBRAZOVANJE Predškolski odgoj Usluge predškolskog odgoja na području dostupne su u privatnom dječjem vrtiću „Kockice“. U vrtiću boravi 45 djece, od toga 9 u jaslicama (podaci iz rujna 2015. godine). Prostori vrtića su zadovoljavajući, no zbog smanjenja broja djece kapaciteti mu nisu popunjeni. Općina ima namjeru osnovati dječji vrtić, u cilju poboljšanja uvjeta života za mlade obitelji u Općini i privlačenju većeg broja mladih i radno sposobnih ljudi, što su planovi za naredno razdoblje. Osnovno obrazovanje Na području općine nalazi se osnovna škola sa sportskom dvoranom (izgrađena 2005. godine), s tri područne škole u Prekopi, Železnoj Gori i Stanetincu, s ukupno 186 učenika. U svim školama organizirana je jednosmjenska nastava. Uz matičnu je školu izgrađena i školska sportska dvorana s brojnim dodatnim sadržajima. S obzirom na sve manji broj učenika, ova škola ima idealne uvjete za rad i u cjelodnevnom režimu nastave. U ovoj školskoj zgradi ima dovoljno mjesta i za učenike područnih škola (iako sve imaju relativno dobro održavane školske zgrade) ukoliko se, zbog nedostatka učenika ili racionalizacije, zatvore područne škole. Racionalizacija školskih prostora u smislu povećanja broja učenika u razrednim odjelima i zatvaranja područnih škola zbog manjka kadra, učenika i smanjenja troškova za održavanje škola je vrlo vjerojatno način na koji će se reorganizirati lokalne škole.

Članak 3.

Nastojanja Općine da se poveća broj mladih obitelji, doseljenjem ili zadržavanjem stanovništva, moraju podrazumijevati i ulaganja u društvenu infrastrukturu kako bi se mogle zadovoljiti potrebe mladih ljudi raznih interesa. Kartogram 11. Mreža osnovnih škola s pripadajućim područnim školama Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 22. Broj učenika u školama za 2022/2023. i 2023/2024. školsku godinu 2022./2023. 2023./2024. OŠ ŠTRIGOVA 135 134 OŠ PREKOPA 5 5 OŠ ŽELEZNA GORA 17 15 OŠ STANETINEC 6 5 UKUPNO 163 159 Izvor: Međimurje u brojkama Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB U Općini je jedna ordinacija obiteljske i dentalne medicine koje spadaju pod Dom zdravlja Čakovec te jedna ljekarna. Obzirom na sve manji broj stanovnika ali i uvriježeni način korištenja zdravstvenih usluga u županijskom središtu gradu Čakovcu nema potrebe za povećanjem broja ordinacija. Monocentrična dispozicija zdravstvenih sadržaja nije pogodna za starije i nemoćne stanovnike uzimajući u obzir manjak sustava javnog prijevoza. Kartogram 12. Mreža ustanova zdravstva i socijalne skrbi Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Na području Općine su dva doma za starije i nemoćne osobe - Dom za starije i nemoćne osobe „Japa“ sa 65 korisnika i 15 zaposlenih i Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Marina Škvorc sa 20 korisnika i 7 zaposlenih. Zbog sve većeg broja stanovništva starije životne dobi, rastu potrebe za skrb starih i nemoćnih stanovnika u Županiji i Općini, pa je u porastu broj domova za njihov smještaj. U Županiji postoji potreba za palijativnom skrbi, koja se sada provodi samo u obliku pokretnog palijativnog tima. Također ne postoji pravilnik za projektiranje domova za starije i nemoćne i urbanistički normativi za dimenzioniranje građevinskih čestica, veličinu zelenih površina i sl. te je tako u manjku standarda, projektiranje za ovu osjetljivu skupinu stanovnika je prepušteno projektantima.