GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 31

SGMŽGrad Mursko Središće · 18. prosinca 2024. · KLASA 024-01/24-01/107 · URBROJ 2109-11-05-24-1

Odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 5374

Članak 3.

5.1.6. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja 1. Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima 3. su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4.

Članak 3.

te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.1.7. Klizišta Klizanje zemljišta je jedan od najčešćih suvremenih geoloških procesa koji može nastati kao posljedica geološke građe terena (litološki sastav, slojevitost, stupanj litifikacije, prisutnost pukotina), geomorfoloških obilježja područja (nagib padine, dužina površine klizanja), hidrogeoloških uvjeta (razina i režim podzemnih voda), meteoroloških uvjeta (količina padalina, topljenje snijega), vegetacijskih uvjeta, antropogenih utjecaja (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipavanje materijala na padinama, sječa šuma), ali i vrlo često drugih utjecaja (potresi, vibracije, utjecaj promjene nivoa akumulacije). Klizanja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim dijelovima svijeta, jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Troškovi sanacije klizišta su veoma visoki i često premašuju vrijednosti građevina koje ugrožava ili je tijekom klizanja oštetilo. Na području Grada Mursko Središće nema registriranih klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko Središće sagrađen na ugljenokopima, postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, stambenih i ostalih objekata. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima potencijalnih ili postojećih klizišta.

Članak 3.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice aktiviranja klizišta. Tablica 9. Mjere i postupci u slučaju klizišta R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnika i predlaganja aktiviranja 1. Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Mursko 3. Središće Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima 4. su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Aktiviranje JVP Čakovec, DVD-a Mursko Središće, 6. DVD-a Peklenica i DVD-a Križovec 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5375 R. MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici.

Članak 3.

Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: − državne ceste, 8. − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.2. NOSITELJI MJERA Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22): − Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće, − DVD Mursko Središće, DVD Peklenica, DVD Križovec, − Gradsko društvo Crvenog križa Mursko Središće, − HGSS – Stanica Čakovec, − postrojba civilne zaštite opće namjene, − pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, − povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici − koordinatori na lokaciji, − udruge. Pored operativnih snaga sustava civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i: − Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, − Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, − Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Mursko Središće, − Hrvatske vode, VGO za Muru i Gornju Dravu, VGI za mali sliv „Trnava“, − HEP ODS d.o.o., Elektra Čakovec, − Hrvatske šume d.o.o., UŠP Koprivnica, Šumarija Čakovec, − Hrvatske ceste d.o.o., − Županijska uprava za ceste Međimurske županije.

Članak 3.

Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Grad Mursko Središće svake godine unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području Grada, i to kontinuiranim osposobljavanjem snaga sustava civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici sustava civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada. Grad Mursko Središće ima izrađen Plan djelovanja civilne zaštite (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 20/22). Plan je operativni dokument namijenjen potrebama djelovanja Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama. 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se:

Članak 3.

− provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda, − provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. 7.1. NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku. Stranica 5376 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Gradsko povjerenstvo konačne procjene štete dostavlja Županijskom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode preko Registra šteta. Državno povjerenstvo provjerava i obrađuje podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačno potvrđene štete na imovini oštećenika. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva, donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 7.1.1. Izvori sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva.

Članak 3.

Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: − Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, − Fondova Europske unije, i − Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i namjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Grada Mursko Središće. Gradonačelnik Grada Mursko Središće te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: − štete na imovini koja je osigurana, − štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, − neizravne štete, − štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela (iznimno, sredstva se mogu dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave), − štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, − štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona, − štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine (iznimno, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom, o čemu odlučuje Gradsko povjerenstvo na prijedlog gradonačelnika Grada Mursko Središće).

Članak 3.

Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 7.1.2. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Gradsko povjerenstvo podnosi Županijskom povjerenstvu, Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske preko Registra šteta i pisanim putem. Oblik i način unosa podataka u Registar šteta propisan je Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (“Narodne novine”, broj 65/19). 7.2. NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini za podmirenje troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za podmirenje drugih troškova saniranja šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori namijenjeni sprječavanju daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečistiti prirodni okoliš. Žurna pomoć dodjeljuje se i oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici, a koji su pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

Članak 3.

Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske dodjeljuje se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i općinskog/gradskog povjerenstva. Grad Mursko Središće može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava proračuna. Sukladno članku 65. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 144/21) sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5377 godine. Nadalje, člankom 66. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje općinski načelnik. Prijedlog dodjele žurne pomoći Gradskom vijeću upućuje gradonačelnik. Gradsko vijeće donosi Odluku o dodjeli žurne pomoći kojom se određuje: − vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, − kriteriji, način raspodjele i namjena žurne pomoći, − drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Žurna se pomoć u pravilu dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) definira klimatsku promjenu kao „svaku promjenu u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti“. Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: „promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja“.

Članak 3.

IPCC definira prilagodnu klimatskim promjenama prilagodbu kao „prilagodbu u prirodnim ili ljudskim sustavima kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke koji ublažavaju štetu ili iskorištavaju korisne mogućnosti“. Prilagodba se također može shvatiti kao učenje kako živjeti s posljedicama klimatskih promjena. Prilagodbu na klimatske promjene možemo sagledati i kao prilagodbu na prirodnu varijabilnost/ promjenjivost tj. pojavu ekstrema neovisno o tome povećava li se njihova frekvencija, trajanje ili prostorni obuhvat. Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji današnjem društvu. Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Zbog navedenih razloga je Hrvatski Sabor 7. travnja 2020. godine usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20), čija uloga je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost i smanjili nepotrebni troškovi sanacija od posljedica.

Članak 3.

U Strategiji je navedeno da osim na nacionalnoj razini, problematici prilagodbe klimatskim promjenama treba na jednako ozbiljan način pristupiti na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini prije svega jer je u mnogim aspektima prilagodba klimatskim promjenama pitanje od lokalnog značaja te se dionici na tim razinama smatraju ključnima u poduzimanju mjera prilagodbe. Tu spadaju djelatnosti koje, u manjoj ili većoj mjeri, imaju dodirnih točaka s aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama: uređenje naselja i stanovanja, komunalno gospodarstvo, prostorno i urbanističko planiranje, zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita. Za što učinkovitije djelovanje JLP(R)S-a prema prilagodbi klimatskim promjenama, potrebno je značajno jačati njihove kompetencije i kapacitete. Kako na strateškoj razini (izrada regionalnih razvojnih i prostornih planova koji će uključivati komponentu prilagodbe klimatskih promjenama), tako i na tehničkoj razini obukom službenika i stručnjaka u pojedinim područjima prilagodbe klimatskim promjenama. Strategija se temelji se na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano 8 ključnih sektora (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) i 2 međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). U Strategiji je prikazan utjecaj i izazovi prilagodbe klimatskim promjena te mjere i aktivnosti kao mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti.

Članak 3.

Mjere su grupirane prema hitnosti i značaju provedbe u 3 temeljne kategorije: 1. mjere vrlo visoke važnosti provedbe, 2. mjere visoke važnosti provedbe 3. mjere srednje važnosti provedbe. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21) kao dugoročni akt strateškog planiranja koji definira nacionalnu politiku regionalnog razvoja usvojena je na sjednici Hrvatskog sabora 5. veljače 2021. godine. Nacionalna razvojna strategija kao hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. Ostali akti strateškog planiranja (između ostalog razvojni planovi) ne mogu biti u suprotnosti sa Nacionalnom razvojnom strategijom. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Ujedinjeni narodi procjenjuju da će klimatske promjene do 2030. godine uzrokovati pad gospodarske produktivnosti koji će koštati do 2.000 milijarde dolara godišnje, dok Međunarodna organizacija rada predviđa da će globalno zatopljenje samo u ovom desetljeću uništiti preko 80 milijuna radnih mjesta. Usto procjenjuje se da bi, bez hitne akcije, klimatske promjene mogle do 2030. godine siromaštvu izložiti dodatnih 100 milijuna ljudi u svijetu. Svi ti izazovi povezani s okolišem i globalnim zatopljenjem, u središte pozornosti postavljaju način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i „čiste“ energije jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje. Ti će se učinci povećavati, a najviše će biti pogođeni siromašni i osjetljive skupine. Za Republiku Hrvatsku će to ponajprije značiti smanjenje bioraznolikosti, više ekstremnih vremenskih prilika, poplava, suša i požara te zabrinjavajući nastavak porasta razine mora, što su izazovi koji zahtijevaju ambiciozni zajednički i globalni odgovor na tragu Europskog zelenog plana Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 (umjereni scenarij rasta koncentracije stakleničkih plinova) u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.

Članak 3.

prikazane su u nastavnoj tablici: Stranica 5378 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. Tablica 10. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – Klimatski parametar 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. OBORINE Srednja godišnja količina: daljnji trend Srednja godišnja količina: malo smanjenje Sezone: različit predznak; zima i proljeće smanjenja (do 5%) u gotovo cijeloj (osim manji porast u SZ Hrvatskoj) u većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10%, a ljeto i jesen smanjenje (najviše Hrvatske osim u SZ dijelovima Sezone: smanjenje u svim sezonama – 5 – 10% u J Lici i S Dalmaciji) (do 10% gorje i S Dalmacija) osim zimi Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim (povećanje 5 – 10% S Hrvatska) u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se Broj sušnih razdoblja bi se povećao povećao Smanjenje (najveće u Gorskom kotaru, do Daljnje smanjenje (naročito planinski SNJEŽNI POKROV 50%) krajevi) Nema većih promjena u većini krajeva; no POVRŠINSKO OTJECANJE Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% (osobito u proljeće) Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, cijela Hrvatska) TEMPERATURA ZRAKA Maksimalna: porast u svim sezonama cijela Hrvatska – naročito kontinent)

Članak 3.

Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do 1 – 1,5 °C 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 Minimalna: najveći porast na kontinentu °C zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi 6 do 8 dana više od referentnog razdoblja Vrućina (broj dana s (referentno razdoblje: 15 – 25 dana Do 12 dana više od referentnog razdoblja Tmax > +30 °C) godišnje) EKSTREMNI VREMENSKI Hladnoća (broj dana s Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < UVJETI Tmin < -10 °C) porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C) -10 °C Tople noći (broj dana U porastu s Tmin ≥ +20 °C) U porastu Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i Sr. brzina na 10 m Zima i proljeće uglavnom bez promjene, osobito u jesen na Jadranu porast do 20 – 25% VJETAR no trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu. Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće Po sezonama: smanjenje u svim vrijednosti na otocima J Dalmacije) Max. brzina na 10 m sezonama osim ljeti. Najveće smanjenje Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu zimi na J Jadranu Povećanje do 10% za veći dio Hrvatske, Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10% EVAPOTRANSPIRACIJA pa do 15% na obali i zaleđu te do 20% na (vanjski otoci i Z Istra > 10%) vanjskim otocima. Porast cijele godine (najviše ljeti na Porast cijele godine (najviše ljeti na VLAŽNOST ZRAKA Jadranu) VLAŽNOST TLA Jadranu) Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše Smanjenje u sjevernoj Hrvatskoj ljeto i u jesen). Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, SUNČEVO ZRAČENJE (TOK Povećanje u svim sezonama osim zimi u proljeće porast u sjevernoj Hrvatskoj, ULAZNE SUNČANE ENERGIJE)

Članak 3.

(najveći porast u gorskoj i središnjoj a smanjenje u zapadnoj Hrvatskoj; zimi Hrvatskoj) smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. 2046. – 2065. SREDNJA RAZINA MORA 19 – 33 cm (IPCC AR5) 2081. – 2100. 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora) Izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5379 Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora. Sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 11. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POTRES Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specifičnost prirodne nepogode klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA OLUJNI I ORKANSKI VJETAR U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja.

Članak 3.

UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POŽAR Prema Strategiji, klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Rizik od šumskih požara prema projekcijama biti će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imati će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POPLAVU U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju). UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA TUČU Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.

Članak 3.

UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA MRAZ Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše. Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA VELIKU VISINU SNIJEGA Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (Gorski kotar i ostali planinski krajevi). UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POJAVU TOPLINSKOG VALA I SUŠU Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Zagreb 2017. godina, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 9. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada Mursko Središće, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Isto tako ovim planom evidentirane su moguće prirodne nepogode na području Grada Mursko Središće.

Članak 3.

Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka je omogućeno kroz postojeći Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. s intenzitetom potpore od 70% vrijednosti premije osiguranja. Kroz isti Program predviđena je i potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima s intenzitetom potpore do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, Stranica 5380 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024. uz uvjet da se katastarske čestice nalaze na području na kojem je proglašena prirodna nepogoda ili katastrofalni događaj. U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Grada Mursko Središće, Gradskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Grada Mursko Središće, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice.

Članak 3.

PRILOZI PRILOG 1. RAZVRSTAVANJE PRIRODNIH NEPOGODA Šifra Vrsta prirodne nepogode 01 potres 02 olujni i orkanski vjetar 03 požar 04 poplava 05 suša 06 tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom 07 mraz 08 izvanredno velika visina snijega 09 snježni nanos i lavina 10 nagomilavanje leda na vodotocima 11 klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, 12 uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području PRILOG 2. OBRAZAC PN ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA VRSTA PRIRODNE NEPOGODE PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. Prijavitelj štete OIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi: MIBPG Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom U DA NE stanju: postupku Opis imovine na Prijavljujem štetu na imovini kojoj je nastala (zaokružiti): šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume 6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. Ukupni iznos prve procjene štete: eura Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum: _______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): _______________________________________________ PRILOG 3. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI GRAĐEVINA Koeficijent Starost građevine u godinama istrošenosti 100 50 godina godina od 0 do 10 0,90 0,96 od 11 do 20 0,78 0,90 od 21 do 30 0,62 0,84 od 31 do 40 0,42 0,78 od 41 do 50 0,20 0,70 od 51 do 60 0,62 od 61 do 70 0,52 od 71 do 80 0,42 od 81 do 90 0,32 od 90 do 100 0,20 preko 100 0,20 PRILOG 4. KOEFICIJENT ZA IZRAČUN VELIČINE GRAĐEVINE Vrsta građevine Koeficijent Kamene zgrade 0,65 Starije zidane zgrade 0,70 Suvremene zidane i armiranobetonske zgrade 0,80 Zgrade od čelika i drva 0,85 Pomoćne prostorije (garaže, podrumi, 0,50 stubišta, ostave, pušnice, ljetne kuhinje i sl.)

Stranica 5381

Članak 3.

18. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 31 - Stranica 5381 PRILOG 5. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI OPREME Vijek trajanja opreme Nova ili do 1/3 vijeka trajanja Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja veća od vijeka trajanja Koeficijent istrošenosti 1 0,7 0,4 0,3 PRILOG 6. GRADSKO/OPĆINSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI NAZIV GRADA/OPĆINE: TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE* FIZIČKE OSOBE PRAVNE OSOBE UKUPNO Povrat Dodjela R. IME I Iznos OIB Broj Broj BR. PREZIME isplaćene osoba** osoba** pomoći 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. UKUPNO: NAPOMENA***: Iznos Iznos sredstava sredstava Broj isplaćene isplaćene u državni iz drugih osoba** pomoći pomoći proračun izvora * navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći ** upisati u koloni »ukupno« *** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći PRILOG 7. SHEMATSKI PRIKAZ POSTUPAKA U SLUČAJU PRIRODNE NEPOGODE Stranica 5382 - Broj 31 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2024.

Ostali akti u ovom izdanju (154)