Odluka o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine

Stranica 5166 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024. pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije je na 20. sjednici, održanoj dana 12. prosinca 2024. godine, donijela oDLUKU o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka zastupljenih u Skupštini Međimurske županije u 2025. godini I. Ovom Odlukom utvrđuje se način i postupak raspodjele i isplate sredstava iz Proračuna Međimurske županije za redovito godišnje financiranje političkih stranaka zastupljenih u Skupštini Međimurske županije u 2025. godini. Riječi i pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci, a koji imaju rodno značenje, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni. II. U Proračunu Međimurske županije za 2025. godinu osigurana su sredstva za rad političkih stranaka zastupljenih u Skupštini Međimurske županije u iznosu od 51.762,00 eura. III. Za svakog vijećnika Skupštine Međimurske županije utvrđuje se jednak iznos sredstava tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih vijećnika prema konačnim rezultatima izbora za vijećnike u Skupštinu Međimurske županije. Za svakog izabranog vijećnika podzastupljenog spola utvrđuje se naknada u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom vijećniku Skupštine Međimurske županije. IV. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran vijećnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog vijećnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih vijećničkih mjesta.

V. Za svakog vijećnika u Skupštini Međimurske županije u 2025. godini, utvrđuje se iznos od 1.330,62 eura. Za svakog vijećnika podzastupljenog spola utvrđuje se dodatna naknada u iznosu od 133,10 eura. VI. Prema kriterijima iz točke V. ove Odluke, političkim strankama raspoređuju se sredstva u iznosu od 51.762,00 eura razmjerno broju njihovih vijećnika i podzastupljenom spolu u Skupštini Međimurske županije, kako slijedi: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVER- 13.838,60 eura NPS HRVATSKA NARODNA STRANKA- 12.374,88 eura LIBERALNI DEMOKRATI-HNS HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA 3.991,86 eura STRANKA-HSLS DEMOKRATI 1.330,62 eura SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA 6.786,20 eura HRVATSKE-SDP HRVATSKA SELJAČKA STRANKA-HSS 1.330,62 eura HRVATSKA STRANKA 1.330,62 eura UMIROVLJENIKA-HSU MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI 1.330,62 eura SAVEZ-MDS NARODNA STRANKA-REFORMISTI- 1.463,72 eura REFORMISTI HRVATSKA DEMOKRATSKA 7.983,72 eura ZAJEDNICA-HDZ VII. Upravni odjel za proračun i javnu nabavu Međimurske županije raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuje na račun političkih stranaka, tromjesečno u jednakim iznosima. VIII. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 402-06/24-01/177 URBROJ: 2109-02-24-02 Čakovec, 12. prosinca 2024. PREDSJEDNIK Dragutin Glavina, v,r, 111 Temeljem članka 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14, 116/18, 25/20, 32/21 i 41/21), članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21, 2/22 – pročišćeni tekst, 24/23 i 29/23 – pročišćeni tekst) i članka 62.

Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije je na 20. sjednici, održanoj 12. prosinca 2024. godine, donijela oDLUKU o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine
Članak 1. Donosi se Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine. 13. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5167

Članak 2.

Članak 2. Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 310-03/24-01/1 URBROJ: 2109-02-24-02 Čakovec, 12. prosinca 2024. PREDSJEDNIK Dragutin Glavina, v,r, AKCIJSKI PLAN energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine Voditelj projekta: Alen Višnjić, mag.ing.el.techn.inf. Suradnici na projektu: Anita Novak, mag.ing.amb. Niki Radiković, mag.ing.mech. Čakovec, rujan 2024. Sadržaj 1. Uvod 5 2. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva 11 2.1. Analiza potrošnje električne energije u sektoru zgradarstva 14 2.2. Analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja u sektoru zgradarstva 17 2.3. Analiza potrošnje prirodnog plina u sektoru zgradarstva 18 2.4. Analiza potrošnje ogrjevnog drva u sektoru zgradarstva 19 3. Analiza energetske potrošnje u sustavu javne rasvjete 20 4. Analiza energetske potrošnje u prometu 20 5. Planirane mjere energetske učinkovitosti 24 5.4. Rekapitulacija mjera 36 5.5. Rokovi provedbe navedenih mjera 39 5.6. Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja 43 6. Sažetak 44 Popis tablica Tablica 2.1 Postotni udio pojedinog podsektora u ukupnom broju objekata 12 Tablica 2.2 Prikaz godišnje neposredne potrošnje u sektoru zgradarstva 12 Tablica 2.3 Ukupna specifična potrošnja energije za sve energente za pojedini podsektor zgradarstva 12 Tablica 2.4 Ukupna potrošnja energije prema vrsti energenta14 Tablica 2.5 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnju električne energije 15 Tablica 2.6 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja 16 Tablica 2.7 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina 17 Tablica 2.8 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev 18 Tablica 4.1 Struktura vozila po kategorijama 19 Tablica 4.2 Prikaz vozila u vlasništvu Međimurske Županije i Županijskih tvrtki i ustanova 20 Tablica 4.3 Struktura Županijskih vozila prema vrsti pogonskog goriva 22 Tablica 5.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva Međimurske Županije 25 Tablica 5.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti sektoru prometa Međimurske Županije 30 Tablica 5.3 Pregled ostalih mjera energetske učinkovitosti Međimurske Županije 31 Tablica 5.4 Raspodjele planiranih mjera po kategorijama provedbe 36 Tablica 5.5 Sumarni prikaz mjera energetske učinkovitosti 37 Tablica 5.6 Vremenski plan i dinamika provedbe mjera energetske učinkovitosti na području Međimurske županije za period od 2025. do 2027. godine 39 Tablica 6.1 Sumarni prikaz planiranih ušteda i investicija za sve mjere energetske učinkovitosti 43 Popis slika Slika 1.1 Administrativna podjela Međimurske županije 11 Slika 2.1 Ukupna vrijednost potrošnje energije po podsektorima zgradarstva 13 Slika 2.2 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije 13 Slika 2.3 Postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije 14 Slika 2.4 Specifična potrošnja električne energije po podsektorima zgradarstva 15 Slika 2.5 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije 16 Slika 2.6 Specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva 17 Slika 2.7 Specifična potrošnja prirodnog plina po podsektorima zgradarstva 18 Slika 2.8 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji prirodnog plina 19 Slika 2.9 Specifična potrošnja drva za ogrjev po podsektorima zgradarstva 20 Slika 4.1 Grafički prikaz strukture vozila po kategorijama 21 Slika 4.2 Grafički prikaz potrošnje goriva prema kategoriji vozila 22 Slika 4.3 Grafički prikaz potrošnje energije prema vrsti goriva 23 Slika 5.1 Prikaz planiranih iznosa mjera prema kategorijama provedbe mjera 37 Stranica 5168 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024.

Članak 3.

Popis kratica BU – odozdo-prema-gore (engl. bottom-up) CO2 – Ugljikov dioksid ESIF – Europski strukturni i investicijski fondovi EU – Europska unija FES – Uštede energije u neposrednoj potrošnji (engl. final energy savings) FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ISGE – Informacijskog sustava za gospodarenje energijom JLS – Jedinica lokalne samouprave MRRFEU – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije NN – Narodne novine NPOO – Nacionalni plan oporavka i otpornosti RH – Republika Hrvatska SL L – Službeni list Europske unije (L - zakonodavstvo) SMIV – Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije OŠ – Osnovna škola UFES – Jedinične uštede energije u neposrednoj potrošnji (engl. unit final energy savings) ŽUC – Županijska uprava za ceste 1. Uvod Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije ima svrhu odrediti smjernice za provedbu politike poboljšanja energetske učinkovitosti kroz ostvarenje energetskih ušteda i poštujući pri tome energetske potrebe regije te načela održivosti i zaštite okoliša. Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014, 116/2018, 25/2020, 32/2021, 41/2021)1 (u nastavku teksta: Zakon) definirana donošenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Zakon je stupio na snagu 5. studenog 2014. godine te je nadopunjavan četiri puta od njegova donošenja. Izmjenama i dopunama Zakona je uređeno područje učinkovitog korištenja energije kao i donošenje te provođenje planova za poboljšanje energetske učinkovitost na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini. Također, uređuju se mjere energetske učinkovitosti, obveze energetske učinkovitosti, obveze regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom, odnosno transportom i distribucijom energije kao i obveze distributera energije, opskrbljivača energije i/ili vode, a posebice djelatnost energetske usluge, utvrđivanje ušteda energije te prava potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti.

Članak 3.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. godine o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14. 6. 2019.). 1 Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014, 116/2018, 25/2020, 32/2021, 41/2021) Glavna svrha Zakona je ostvarivanje sljedećih ciljeva održivog energetskog razvoja: • smanjenje negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, • poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, • zadovoljavanje potreba potrošača energije i • ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisije stakleničkih plinova i to poticanjem mjera energetske učinkovitosti u svim područjima potrošnje i proizvodnje energije. Sukladno članku 7. Zakona Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost (u nastavku teksta: Nacionalno koordinacijsko tijelo) zaduženo je za provedbu politike energetske učinkovitosti utvrđenu odredbama Zakona i drugih zakonodavnih propisa, a ustrojeno je kao zasebna ustrojstvena jedinica Ministarstva gospodarstva. Nacionalno koordinacijsko tijelo nadležno je za osiguravanje sustavnog planiranja za poboljšanje energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, davanje suglasnosti na akcijske planove energetske učinkovitosti, praćenje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, vođenje sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije i provođenje postupka verifikacije ušteda energije te druge aktivnosti određenim odredbama Zakona.

Članak 3.

Na temelju odredbi članka 8. Zakona propisuje se izrada Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti (u nastavku teksta: Nacionalni akcijski plan). Nacionalni akcijski plan je planski dokument u kojim su definirane mjere politike energetske učinkovitosti. Nacionalni akcijski plan mora sadržavati prikaz i ocjenu stanja te potrebe u potrošnji energije, dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj energetske učinkovitosti i obvezne kumulativne ciljeve ušteda energije, nositelje aktivnosti i rokove provedbe, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu sa strateškim dokumentima Vlade RH, alternativne mjere politike za postizanje dijela obveznog kumulativnog cilja ušteda energije, mjere za osiguranje godišnje obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada koje su u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, izračun planiranih ušteda energije te procjenu troškova, i izvore financiranja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti iz plana. Izrađuje ga Ministarstvo gospodarstva s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a donosi ga Vlada Republike Hrvatske do 1. travnja svake tri godine. Za donošenje Nacionalnih akcijskih planova važnu ulogu ima Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/2021, 83/2023)2 kojim se uređuje okvir za promicanje korištenja energije iz obnovljivih izvora na održivi način. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ima za svrhu promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj konačnoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te ispuniti ciljeve Republike Hrvatske i pridonijeti ciljevima Europske unije. U srpnju 2023.

Članak 3.

godine Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima 2 Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/2021, 83/2023) 13. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5169 energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s ciljem otklanjanja nepredvidivosti u smislu predaje viška električne energije u mrežu na godišnjoj razini za korisnike postrojenja za samoopskrbu i sprječavanja njihovog prelaska u kategoriju vlastite potrošnje koja im je manje povoljna, te se na taj način zadržava njihov status korisnika postrojenja za samoopskrbu. Tim izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, otklonjene su prepreke koje su ograničavajuće djelovale na veće korištenje obnovljivih izvora energije za kategoriju kućanstvo, posebice za provedbu šireg korištenja obnovljivih izvora energije za samoopskrbu kućanstava. Ministar gospodarstva donio je u rujnu 2021. godine novi Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 98/2021, 30/2022, 96/2023)3 (u nastavku teksta: Pravilnik). Isti je izmijenjen i dopunjen u ožujku 2022. godine te je još jednom dopunjen u kolovozu 2023. godine. Pravilnikom se propisuju uvjeti za uspostavu sustava za planiranje, praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti, metodologija praćenja i izračuna pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, metodologija izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga te postupak verifikacije ušteda energije, metodologija za izradu akcijskog plana energetske učinkovitosti i postupci obračunavanja, prijenosa i kupnje ušteda energije unutar sustava obveze energetske učinkovitosti.

Članak 3.

Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21. 12. 2018.). Kako bi se ostvarili nacionalni okvirni ciljevi energetske učinkovitosti, jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi dužni su planirati provedbu mjera energetske učinkovitosti na svojim područjima, pratiti učinke tih mjera i izvještavati o njima. Obveznici planiranja navedeno ostvaruju izradom akcijskih planova energetske učinkovitosti i godišnjih izvješća o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti (u nastavku teksta: Godišnje izvješće). Godišnje izvješće dužni su donijeti obveznici planiranja (jedinice područne (regionalne) samouprave, veliki gradovi), koji su usvojili akcijske planove energetske učinkovitosti. Godišnje izvješće dostavlja se Nacionalnom koordinacijskom tijelu u elektroničkom obliku, na propisanom obrascu iz Pravilnika, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Sukladno odredbama članka 11. Zakona definirana je izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Akcijski plan energetske učinkovitosti donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno velikog grada, a mogu ga donijeti i druge jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela.

Članak 3.

Njime se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada, a donosi se za trogodišnje razdoblje. Tijekom provedbe, Akcijski plan energetske učinkovitosti može se dopuniti i mijenjati, o čemu obveznik 3 Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 98/2021,30/2022,96/2023) planiranja (jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno veliki grad) obavještava Nacionalno koordinacijsko tijelo u sklopu Godišnjeg izvješća. Za ocjenu očekivanih učinaka pojedinačnih mjera u akcijskim planovima energetske učinkovitosti, koristi se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozdo prema gore, sukladno spomenutom Pravilniku. Riječ je o metodi za izračun ušteda energije na razini provedbe pojedine mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a temelji se na matematičkim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju Pravilnikom za pojedinu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti. Metodologija odozdo prema gore (engl. Bottom-up) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES, engl. unit final energy savings) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES, engl. final energy savings) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere.

Članak 3.

Za izračun novih ušteda energije iz pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu se upotrebljavati neke od sljedećih metoda: predviđena ušteda, izmjerena ušteda, procijenjena ušteda te ušteda utvrđena na temelju istraživanja. Za svaku pojedinačnu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti navedenu u metodologiji, utvrđuje se koja se od navedenih metoda koristi te se utvrđuje formula za izračun novih godišnjih ušteda energije, potrebni ulazni podaci i dokumentacija (dokazi) za izračun ušteda, referentne vrijednosti ulaznih podataka, formula za izračun smanjenja emisija stakleničkih plinova, životni vijek te faktori diskontiranja koji se koriste za izračun kumulativnih ušteda. U metodologiji se nalazi pregled mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, no prihvatljive su i sve druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje se u Elaboratu uštede energije predoči metodologija za izračun ušteda te izračunaju nove godišnje i kumulativne uštede energije prema načelima danima u Pravilniku. Sve provedene mjere, planovi energetske učinkovitosti i izvršenje planova unose se i prate kroz Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (u nastavku teksta: SMIV). Praćenje ušteda energije u SMIV-u znači da obveznici planiranja moraju pohranjivati podatke i dokaze o: • provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, • ulaznim podacima za izračun novih godišnjih ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, • ostvarenoj novoj godišnjoj uštedi energije iz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, • troškovima provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, • stjecanju statusa nositelja ostvarenih energetskih ušteda i • drugim podacima vezanim uz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Članak 3.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske Županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine (u nastavku teksta: Akcijski plan) u potpunosti je usklađen s prethodno spomenutim Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda, a također, Stranica 5170 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024. usklađen je i s relevantnim planskim i strateškim dokumentima RH poput: • Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH za razdoblje od 2021. do 2030.4 - daje pregled trenutačnog stanja u području energetske i klimatske politike te energetskog sustava te također, daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije (energetska sigurnost, unutarnje energetsko tržište, energetska učinkovitost, dekarbonizacija te istraživanje, inovacije i konkurentnost) pa se na temelju analitičke osnove, daju odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva. • Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu5 - teži ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava sigurna, pristupačna i kvalitetna opskrba energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. Akcijski plan sadrži sljedeće cjeline: 1. Uvod, 2. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva, 3. Analiza energetske potrošnje u sustavu javne rasvjete, 4. Analiza energetske potrošnje u prometu, 5. Planirane mjere energetske učinkovitosti, 6. Sažetak.

Članak 3.

Za potrebe izrade ovog Akcijskog plana analiziran je sektor zgradarstva u opsegu nadležnosti Međimurske Županije, a prikaz i ocjena postojećeg stanja dani su u skladu sa stvarnom potrošnjom energije zgrada u vlasništvu Međimurske Županije. Podaci o potrošnji energije u 2023. godini za sektor zgradarstva preuzeti su iz Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: ISGE), dok su podaci za sektor prometa dobiveni direktno od institucija/tvrtki čiji je osnivač Međimurska Županija. Načelo energetska učinkovitost prva, prema Zakonu, određuje da se svaka aktivnost direktno ili indirektno promatra na način koji će pridonijeti smanjenoj potrošnji energije odnosno uštedama energije u odnosu na postojeće stanje, uz doprinos većem radnom učinku. Navedeno načelo uzeto je u obzir prilikom određivanja mjera u Akcijskom planu gdje je bilo primjenjivo, u najvećoj mogućoj mjeri. Provedba definiranih mjera, odnosno ulaganje u energetsku učinkovitost predstavlja jedinstvenu kombinaciju prednosti koje uključuju povećanje energetske sigurnosti, ekonomske osjetljivosti, smanjenje potrošnje energije te pozitivan utjecaj na okoliš. U konačnici, potrebno je napomenuti kako su na području Međimurske županije gradovi Čakovec, Mursko Središće i Prelog te Općine Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, Gornji Mihaljevec i Donja Dubrava pristupili Sporazumu gradonačelnika, inicijativi Europske komisije čiji je osnovni cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova na području Međimurske županije. U skladu s preuzetim obvezama pristupanjem ovoj inicijativi, za tri grada (Čakovec, Prelog, Mursko Središće) i četiri općine (Nedelišće, Sveti Juraj na 4 Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine 5 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/2020)

Članak 3.

Bregu, Gornji Mihaljevec i Donja Dubrava) izrađeni su Akcijski planovi održivog energetskog razvoja i klimatskih promjena. Ovim dokumentima definiraju se mjere energetske učinkovitost za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Krajem 2015. godine inicijativa je dopunjena pod nazivom Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, koja okuplja lokalna i regionalna tijela vlasti, a koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva Europske unije za klimu i energiju na svom teritoriju. Potpisnici Sporazuma dijele zajedničku viziju kojom će osigurati dekarbonizaciju i otpornost gradova u kojima će njihovi građani imati pristup sigurnoj, održivoj i svima pristupačnoj energiji te se obvezuju smanjiti emisije CO za 2 najmanje 40% odnosno 55% do 2030. i povećati otpornost gradova na djelovanje klimatskih promjena. Akcijski plan usklađen je s Planom razvoja Međimurske županije do 2027. godine, posebno s prioritetnim ciljem 1.1., koji se odnosi na konkurentno i inovativno gospodarstvo, te mjerom 1.1.3., koja promiče kružno i održivo gospodarstvo. Također, Akcijski plan je usklađen s prioritetnim ciljem 3.10., koji se fokusira na povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). Ova usklađenost osigurava da će se ciljevi energetske učinkovitosti provoditi u skladu s dugoročnom vizijom održivog razvoja županije, potičući inovacije i ekološku odgovornost. Uzevši u obzir navedeno, postoje značajne mogućnosti suradnje, odnosno zajedničkog provođenja mjera za povećanje energetske učinkovitosti od strane Međimurske županije te svakog od gradova ili općina na području županije koji su pristupili Sporazumu gradonačelnika, odnosno Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju.

Članak 3.

1.1. osnovni podaci o Međimurskoj županiji Međimurska županija nalazi se u kontinentalnom najsjevernijem dijelu Republike Hrvatske te se proteže na 729,58 km2 površine što obuhvaća 1,29% teritorija Republike Hrvatske. Najznačajniji čimbenici koji određuju gospodarstvo i razvoj Međimurja su zemljopisni položaj, prirodni resursi i stanovništvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine, na području Međimurske županije ukupno je poslovalo 4448 trgovačkih društva. Veliko prometno značenje Međimurskoj županiji daje međunarodna trasa autoceste, koja predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi. Područje Međimurske županije na sjeverozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu s Europom, omeđeno je prirodnim granicama: rijekom Murom na sjeveru i istoku te rijekom Dravom na jugu. Međimurje je smješteno u području umjereno tople, vlažne klime s dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilikama u jesen. Međimurska županija ima 25 jedinica lokalne samouprave (Slika 1.1), od toga 3 grada: Čakovec, Prelog, Mursko Središće i 22 općine: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Vratišinec, Pribislavec. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2021. godine u Međimurskoj županiji živi 105.863 stanovnika, što daje gustoću naseljenosti od 145 stanovnika/ km2, dok je ukupno popisano 34.172 kućanstava i 42.888 stambenih jedinica.

Članak 3.

13. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5171 Slika 1.1 Administrativna podjela Međimurske županije6 2. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje energije Međimurske županije obuhvaća energetsku potrošnju u zgradarstvu, odnosno potrošnju energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik ili objekata ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač, u 2023. godini. Ostali sektori energetske potrošnje kao što su industrija, poljoprivreda i javna rasvjeta iz razloga što Međimurska Županija nema direktnog utjecaja na njihovu potrošnju kao ni na planiranje i provedbu mjera energetske učinkovitosti nisu analizirani u sklopu ovog Akcijskog plana. Analiza energetske potrošnje izrađena je na temelju podataka iz ISGE-a, putem kojeg se energetska potrošnja sustavno prati za sve objekte Međimurske županije. ISGE funkcionira na način da se na mjesečnoj bazi unose podaci s računa o potrošnji energenata. Sektor zgradarstva podijeljen je po grupama potrošača podijeljen na sljedeće podsektore (Tablica 2.1): • podsektor obrazovnih ustanova; • podsektor zdravstvenih ustanova; • podsektor ostalih javnih ustanova (javna administracija i ustanove socijalne skrbi). Tablica 2.1 Postotni udio pojedinog podsektora u ukupnom broju objekata Naziv podsektora broj zgrada Udio (%) Obrazovne ustanove 81 60,00 Zdravstvene ustanove 35 25,93 Ostale ustanove 19 14,07 UKUPNo 135 100,00 Struktura potrošnje energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik odnosi se prvenstveno na potrošnju javnih zgrada u podsektorima obrazovnih, zdravstvenih i ostalih javnih ustanova u 2023. godini. Kao podloge za izradu analiza korišteni su podaci uneseni u ISGE.

Članak 3.

Provedena je analiza na razini ukupne potrošnje energije što prikazuje Tablica 2.2, dok Tablica 2.3 (te grafički Slika 2.1.) prikazuju specifične potrošnje energije po podsektorima. 6 Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tablica 2.2 Prikaz godišnje neposredne potrošnje u sektoru zgradarstva Neposredna potrošnja - Iznos Jedinica sektor zgradarstva Prosječna specifična 166,65 kWh/m2 potrošnja zgrada Ukupna potrošnja zgrada 34.821.990,03 kWh Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva obuhvaća 2023. godinu jer predstavlja posljednje ažurirane podatke. Tablica 2.3 Ukupna specifična potrošnja energije za sve energente za pojedini podsektor zgradarstva ) 2 ) 2 Naziv Godina objekta zgrade (m energije (kWh) Grijana površinaUkupna potrošnjaenergije (kWh/m Specifična potrošnja Obrazovne 132.545 12.079.724,91 91,14 ustanove Zdravstvene 2023. 56.965 20.291.955,01 356,22 ustanove Ostale 25.601 2.450.311,83 95,71 ustanove UKUPNo 208.956 34.821.991,75 181,02 Slika 2.1 Ukupna vrijednost potrošnje energije po podsektorima zgradarstva Energetskom analizom ukupne potrošnje energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva u 2023. godini određena je ukupna godišnja potrošnja energije koja iznosi 34.821.991,75 kWh. Iz prikazane analize energetske potrošnje za referentno razdoblje vidljivo je da je najveći potrošač energije podsektor zdravstvenih ustanova s 20.291.955,01 kWh što je udio od 58,27% u ukupnoj potrošnji, zatim podsektor obrazovnih ustanova s 12.079.724,91 kWh (34,69%) te podsektor ostalih javnih ustanova s 2.450.311,83 kWh (7,04%) što prikazuje Slika 2.2.

Članak 3.

Stranica 5172 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024. Slika 2.2 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Strukturu potrošnje energije prema vrsti energenata prikazuje Tablica 2.4 te Slika 2.3 kojom je prikazan postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik ili objekata ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač, u 2023. godini. Tablica 2.4 Ukupna potrošnja energije prema vrsti energenta Potrošnja Energent Udio (%) (kWh) Električna energija 9.317.048,00 26,76 Loživo ulje ekstra lako 65.594,99 0,19 Prirodni plin 25.402.880,54 72,95 Drvo za ogrjev 36.468,22 0,10 UKUPNo 34.821.991,75 100,00 Slika 2.3 Postotni udio pojedinog energenta u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Gledajući udio pojedinih energenata, prirodni plin i električna energija imaju najveći udio u neposrednoj potrošnji energije u sektoru zgradarstva Međimurske županije, odnosno 72,95% i 26,76% od ukupne potrošnje. Udio obnovljivih izvora energije odnosno ogrjevnog drva je vrlo nizak te iznosi 0,10%. Ekstra lako loživo ulje ima udio u ukupnoj potrošnji u iznosu od 0,19% zbog korištenja samo u dva obrazovna objekta. 2.1. Analiza potrošnje električne energije u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje električne energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju u ukupno 135 objekata na području Međimurske županije od čega 81 obrazovna ustanova, 35 zdravstvenih te 19 ostalih javnih ustanova.

Članak 3.

Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji električne energije za ustanove Međimurske županije prikazuje Tablica 2.5 dok Slika 2.4 daje grafički prikaz specifične potrošnje električne energije po navedenim podsektorima. Tablica 2.5 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnju električne energije Specifična Ukupna potrošnja Naziv potrošnja Godina električne objekta energije energije (kWh) (kWh/m2) Obrazovne 1.909.773,00 14,14 ustanove Zdravstvene 2023. 6.613.606,00 116,10 ustanove Ostale 793.669,00 31,00 ustanove Slika 2.4 Specifična potrošnja električne energije po podsektorima zgradarstva Slika 2.5 grafički prikazuje postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije u 2023. godini. Slika 2.5 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji električne energije Najveći udio u neposrednoj potrošnji električne energije čini podsektor zdravstvenih ustanova s udjelom od 70,98%, zatim sektor obrazovnih ustanova s udjelom od 20,50% te sektor ostalih javnih ustanova koji čini 8,52% potrošnje električne energije. 2.2. Analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje ekstra lakog loživog ulja Međimurske Županije u sektoru zgradarstva obuhvaća potrošnju u podsektoru obrazovnih ustanova u ukupno dvije obrazovne ustanove na području Međimurske Županije. Obrazovne ustanove koje su u referentnoj godini koristile 13. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5173 energent ekstra lako loživo ulje su OŠ Donji Kraljevec i PŠ Prekopa.

Članak 3.

Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja za ustanove Međimurske županije prikazuje Tablica 2.6 dok Slika 2.6 grafički prikazuje specifičnu potrošnju ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva u 2023. godini. Tablica 2.6 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji ekstra lakog loživog ulja Ukupna Specifična potrošnja potrošnja ekstra Naziv objekta Godina energije lakog loživog (kWh) ulja (kWh/m2) Obrazovne 65.594,99 64,78 ustanove Zdravstvene 2023. 0,00 0,00 ustanove Ostale ustanove 0,00 0,00 Slika 2.6 Specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po podsektorima zgradarstva Najveći i jedini udio u neposrednoj potrošnji loživog ulja ekstra lakog čini podsektor obrazovnih ustanova s udjelom od 100%. U podsektorima zdravstvenih i ostalih javnih ustanova energent ekstra lakog loživog ulja se ne koristi. 2.3. Analiza potrošnje prirodnog plina u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje prirodnog plina Međimurske županije u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju u ukupno 133 objekata na području Međimurske županije od čega 79 obrazovnih ustanova, 35 zdravstvenih te 19 ostalih javnih ustanova. Specifična potrošnja pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina za ustanove Međimurske županije prikazuje Tablica 2.7 dok Slika 2.7 i Slika 2.8 prikazuju specifičnu potrošnju prirodnog plina po podsektorima zgradarstva za 2023. godinu.

Članak 3.

Tablica 2.7 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji prirodnog plina Specifična Ukupna potrošnja potrošnja Naziv objekta Godina prirodnog energije plina (kWh/ (kWh) m2) Obrazovne 2023. 10.104.356,92 76,82 ustanove Zdravstvene 13.678.349,01 240,12 ustanove Ostale ustanove 1.620.174,61 64,81 Slika 2.7 Specifična potrošnja prirodnog plina po podsektorima zgradarstva Slika 2.8 Postotni udio pojedinog podsektora zgradarstva u potrošnji prirodnog plina Iz prikazanih dijagrama vidljivo je da najveći udio u neposrednoj potrošnji prirodnog plina zauzima podsektor zdravstvenih ustanova s 53,85% zatim podsektor obrazovnih ustanova s 39,78% te podsektor ostalih javnih ustanova sa 6,38%. 2.4. Analiza potrošnje ogrjevnog drva u sektoru zgradarstva Prikaz neposredne potrošnje drva za ogrjev u Međimurskoj županiji u sektoru zgradarstva obuhvaća energetsku potrošnju jednog objekta na području Međimurske županije u podsektoru ostalih javnih ustanova i to Upravnu zgradu Centra znanja Međimurske županije. U podsektorima obrazovnih i zdravstvenih ustanova ogrjevno drvo se ne koristi. Specifičnu potrošnju pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev za ustanove Međimurske županije prikazuje Tablica 2.8 te grafički, Slika 2.9. Tablica 2.8 Prikaz specifične potrošnje pojedinih podsektora zgradarstva u neposrednoj potrošnji drva za ogrjev Ukupna Specifična potrošnja potrošnja Naziv objekta Godina energije drva za ogrjev (kWh) (kWh/m2)

Članak 3.

Obrazovne 0,00 0,00 ustanove 2023. Zdravstvene 0,00 0,00 ustanove Stranica 5174 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024. Ostale ustanove 36.468,22 60,64 Slika 2.9 Specifična potrošnja drva za ogrjev po podsektorima zgradarstva 2.5. Analiza energetske potrošnje u sustavu javne rasvjete Međimurska Županija sukladno članku 6. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19)7 kao jedinica regionalne samouprave nema ingerenciju nad sustavom upravljanja javnom rasvjetom, već je ista u nadležnosti 25 jedinica lokalne samouprave na području županije (3 grada i 22 općine). S obzirom na navedeno, u ovom Akcijskom planu, sukladno Pravilniku nije analiziran sektor javne rasvjete. 3. Analiza energetske potrošnje u prometu Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa za Međimursku županiju obuhvaća pregled potrošnje 110 vozila u vlasništvu Županijske uprave, županijskih ustanova u sektoru zdravstva, obrazovnih ustanova (srednje škole) te ostalih Županijskih tvrtki i ustanova. Od ukupnog broja vozila, 70 vozila odnosno 63,64% čine osobna vozila za prijevoz putnika, 34 laka dostavna vozila to jest 30,91%, dok su ostatak teretna vozila, njih 6 odnosno 5,45%. Tablica 4.1 i Tablica 4.2 prikazuju analizirana vozila, podjelu s obzirom na namjenu te njihovu potrošnju i prijeđeni put na godišnjoj razini, dok Slika 4.1 daje grafički prikaz udjela pojedine kategorije vozila u ukupnom broju vozila čiji je vlasnik Međimurska županija i/ili ustanove i tvrtke kojima je Međimurska županija osnivač.

Članak 3.

Tablica 4.1 Struktura vozila po kategorijama Kategorija vozila broj vozila Udio (%) Osobna vozila 70 63,64 Laka dostavna vozila 34 30,91 Teretna vozila 6 5,45 Ukupno 110 100,00 Slika 4.1 Grafički prikaz strukture vozila po kategorijama Sukladno podacima iz prethodne tablice i grafikona, najveći broj vozila, a time i značajni potencijal za energetske uštede postoji u kategoriji osobnih vozila. Ukupno 20 ustanova i tvrtki čiji je osnivač Međimurska županija koristi osobna vozila, laka dostavna vozila koristi 6 ustanova, dok teretna vozila koriste tri ustanove. Tablica 4.2 Prikaz vozila u vlasništvu Međimurske Županije i Županijskih tvrtki i ustanova Prosječna godišnja Prosječna Vlastito Prosječna potrošnja Godišnja potrošnja starost Vozilo broj vozila kilometraža (km) parkirno goriva (l/100 km) goriva (l) vozila Osobna vozila 70 10.140 Laka dostavna 34 30.665 vozila Teretna vozila 6 11.046 mjesto (godina) 7,45 52.849,33* 8,6 da 11,93 124.361,15 8,6 da 9,67 6.410,85 10,8 da *količina utrošenog goriva ne uključuje električnu energiju za pogon električnih vozila Slika 4.2 prikazuje odnos ukupne godišnje potrošnje goriva vozila u vlasništvu Međimurske županije kategoriziranih prema namjeni. Najveći udio u potrošnji goriva zauzimaju laka dostavna vozila sa 67,73% ukupne potrošnje, zatim slijede osobna vozila koja čine 28,78% te najmanji udio zauzimaju teretna vozila s 3,49%.7 7 Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) Slika 4.2 Grafički prikaz potrošnje goriva prema kategoriji vozila 13. prosinca 2024.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5175 Usporedimo li potrošnju goriva prema vlasnicima vozila, najveći udio u neposrednoj potrošnji goriva s godišnjom potrošnjom od 117.323,13 L ima Zavod za hitnu Medicinu Međimurske županije s ukupno 27 vozila koja čine 24,55% od ukupnog broja vozila koja su u vlasništvu tvrtki i institucija čiji je osnivač Međimurska Županija. Najmanju ukupnu potrošnju goriva ima tvrtka MESAP d.o.o. s potrošnjom od 450 L u 2023. godini. 4.1. Analiza energetske potrošnje prema vrsti pogona te kategorijama Tablica 4.3 prikazuje usporedne podatke vozila s obzirom na vrstu pogona. Sva vozila u vlasništvu županije i županijskih tvrtki i ustanova koriste vozila na benzinski ili dizelski pogon izuzev jednog vozila na električni pogon. Iz podataka navedenih u tablici, vidljiv je trend kupovine dizelskih vozila, koja imaju manju prosječnu starost. Grafikon, Slika 4.3, prikazuje potrošnju energije prema vrsti goriva. Tablica 4.3 Struktura Županijskih vozila prema vrsti pogonskog goriva Prosječna broj Prosječna Ukupna Prosječna potrošnja Ukupna potrošnja Vrsta goriva godišnja vozila starost vozila potrošnja goriva (l/100 km) energije (kWh) kilometraža (km) Vozila na benzinski 51 8.472 8,65 pogon Vozila na 58 25.834 9,67 dizelski pogon Električna 1 2.674 (godina) goriva (l) 8,6 37.367,57 362.465,43 8,96 144.924,48 1.507.214,59 18,7 kWh/100 km 2 n/p 500 vozila Slika 4.3 Grafički prikaz potrošnje energije prema vrsti goriva U prikazanom grafikonu vidljivo je da najveći udio u potrošnji energije imaju vozila na dizelski pogon s 80,59%, zatim slijede vozila na benzinski pogon s udjelom od 19,38% te vozila na električni pogon s 0,03%.

Članak 3.

5. Planirane mjere energetske učinkovitosti Definiranje mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti ključan je dio izrade Akcijskog plana i one moraju biti definirane u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima, imajući u vidu specifičnost županije. U okviru ovog poglavlja prikazane su mjere energetske učinkovitosti za pojedine sektore energetske potrošnje na području Međimurske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Sektori prema kojima su podijeljene mjere energetske učinkovitosti u sklopu Akcijskog plana su sljedeći: • zgradarstvo; • javna rasvjeta; • promet; • ostalo; Provedba mjera energetske učinkovitosti odvijat će se u skladu s godišnjim proračunima Međimurske Županije, a uspješnom provedbom definiranih mjera postići će se zacrtani ciljevi povećanja energetske učinkovitosti na području Međimurske županije. Za svaku od mjera u tabličnom obliku prikazani su izvori sufinanciranja te plan provedbe. Sukladno odredbama Zakona, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti su u potpunosti usuglašene sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/20) i drugim strateškim i planskim dokumentima Vlade Republike Hrvatske iz područja energetike i zaštite okoliša. Nositelji aktivnosti, odnosno ušteda su obveznici planiranja ili pružatelji energetske usluge koji ulažu vlastita sredstva u mjere za povećanje energetske učinkovitosti te snose rizike povezane s provedbom projekata energetske učinkovitosti. Pri tome je potrebno za svaku mjeru definirati nositelja kao i rokove provedbe, odnosno vremenski tijek provedbe mjera (sukladno uputama Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost).

Članak 3.

Isto tako, potrebno je napomenuti kako ne doprinose sve mjere uštedama u potrošnji energije, a samim time i smanjenju emisija stakleničkih plinova pa ih se zbog toga dijeli na potporne i izvršne. Potporne mjere su one mjere koje za rezultat nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera. Ove mjere se navode u planu, ali se ne upisuju u SMIV zbog toga što je njihova ušteda jednaka nuli ako ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede. Nadalje, mjere energetske učinkovitosti u nadležnosti obveznika planiranja dijele se na kategorije provedbe ovisno o načinu i odgovornostima u provedbi na sljedeći način: 1. Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno − obveznik planiranja mjere provodi samostalno, a ako su sufinancirane iz nekog drugog izvora, tada je potrebno u planu navesti planirani iznos vlastitih sredstava i planirani iznos sufinanciranja (zamjena uredskih aparata energetski učinkovitim, zamjena voznog parka, obnova zgrada kojima se koristi obveznik planiranja i/ili društva nad kojima ima upravljačka prava); 2. Mjere koje obveznik planiranja sufinancira − mjere koje provode subjekti nad kojima obveznik planiranja nema upravljačka prava (programi sufinanciranja mjera kod građana ili poduzetnika, koji uključuju i one mjere u kojima se uz sufinanciranje obveznika Stranica 5176 - Broj 30 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2024. planiranja koriste i sredstva iz drugih izvora npr. FZOEU, ESIF, …); 3. Mjere koje obveznik planiranja ugovara − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja ima ovlasti ugovoriti provedbu mjera, ali ne snosi rizike provedbe takvih mjera i ne financira ih svojim sredstvima (provedba energetske obnove zgrada obveznika planiranja kao energetske usluge i provedba projekata javno-privatnog partnerstva);

Članak 3.

4. Mjere koje obveznik planiranja provodi − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja sudjeluje i/ili odlučuje o provedbi, ali ih ne financira/sufinancira vlastitim sredstvima i ne snosi rizike vezane uz provedbu (provedba info kampanja financiranih iz drugih izvora, ali je za provedbu zadužen obveznik planiranja i/ili društva nad kojima obveznik planiranja ima upravljačka prava); 5. Mjere s posrednim učinkom na obveznika planiranja − odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja stvara preduvjete za provedbu drugih mjera koje provodi samostalno (priprema kriterija energetske učinkovitosti u javnoj nabavi, ili studije i analize potencijala za povećanje energetske učinkovitosti). U okviru ovog Akcijskog plana dan je pregled onih mjera za koje je planirana provedba u razdoblju od 2025. do 2027. godine, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi sljedeći podaci: • redni broj mjere; • naziv mjere; • kategorija provedbe; • kategorija mjere; • opis mjere; • faza mjere; • iznos godišnje uštede; • životni vijek mjere; • očekivani iznos investicije (EUR); • planirani iznos vlastitog ulaganja; • udio vlastitih sredstava u investiciji; • izvor financiranja; • rokovi provedbe; • način praćenja. Dio mjera koje će se provoditi na području Međimurske županije u sklopu ovog Akcijskog plana izrađen je u suradnji s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA, institucijom koja se bavi razvojem i unapređenjem regionalnih strategija. REDEA od ožujka 2023. godine provodi projekt EXPRESS, koji je sufinanciran sredstvima programa Interreg Europe za razdoblje 2021. - 2027. Cilj projekta je smanjiti regionalnu ovisnost o uvoznoj energiji i fosilnim gorivima te povećati energetsku samodostatnost i udio obnovljive energije.

Članak 3.

Ova suradnja na izradi Akcijskog plana, u kombinaciji s iskustvima stečenim kroz spomenuti projekt, značajno će doprinijeti jačanju kapaciteta djelatnika u županijskim institucijama zaduženima za programe i projekte koji se bave prelaskom na održivije izvore energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova te povećanjem energetske sigurnosti i samodostatnosti. 5.1. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor zgradarstva U ovom poglavlju prikazane su planirane mjere energetske učinkovitosti za sektor zgradarstva sukladno Pravilniku. Svaka mjera je kategorizirana te sadrži osnovne podatke o njenoj provedbi, planiranom iznosu investicije te očekivanim uštedama. Tablica 5.1 prikazuje mjere za sektor zgradarstva. 8 Tablica 5.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva Međimurske Županije Izrada planskih dokumenata za povećanje energetske učinkovitosti u R. br. mjere 1 Naziv mjere Međimurskoj županiji Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja sufinancira Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom Izradom planskih dokumenata stvara se platforma s osnovnom svrhom ostvarivanja ciljeva energetski održivog razvitka Međimurske županije, smanjenja negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima. Sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti i Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije Međimurska županija obavezna je donositi Akcijske planove energetske učinkovitosti i Godišnje izvješće o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti te sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja 8 i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17, NN 151/22) , Plan razvoja Opis mjere regionalne jedinice samouprave.

Članak 3.

U okviru ove mjere planiraju se izraditi Godišnja izvješća o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za 2024., 2025. i 2026. godinu, Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje 2028.- 2030. i Plan razvoja Međimurske županije za minimalno petogodišnje razdoblje. U okviru projekata koji se sufinanciraju putem programa EU, također se izrađuju planski dokumenti specifični za određeno područje u sektoru energetike. Za vrijeme provedbe ovog Akcijskog plana planiraju se izraditi Transnacionalni akcijski plan sa setom intervencija za prenamjenu napuštenih bušotina ugljikovodika za eksploataciju geotermalne energije (projekt TRANSGEO), Akcijski plan sprječavanja i suzbijanja 8 Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17, NN 151/22) 13. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 30 - Stranica 5177 energetskog siromaštva s preporukama za SI – HR prekogranično područje (projekt I-PRODER), Transnacionalni akcijski plan s preporukama za poticanje korištenja plitke geotermalne energije u dunavskoj regiji (projekt Danube GeoHeCo), Transnacionalni master i akcijski plan za smanjenje vršnih opterećenja u elektro mreži (projekt ESINERGY). Faza mjere U provedbi Iznos godišnje uštede MWh - Životni vijek mjere (godina) 3 godine Očekivani iznos investicije (EUR) 145.000,00 Planirani iznos vlastitog ulaganja (EUR) Min 132.250,00 Udio vlastitih sredstava u investiciji Min 90% Izvor sufinanciranja tCO - 2 Maks 132.250,00 Maks 90% MRRFEU, operativni programi, transnacionalni i prekogranični programi Rokovi provedbe 2025. - 2027.

Članak 3.

Praćenje mjere vršit će imenovana odgovorna osoba od strane Međimurske Način praćenja županije. 9 Naziv Provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada u R. br. mjere 2 mjere vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom Energetskim pregledom analiziraju se energetska svojstva zgrada i mogućnosti poboljšanja istih u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe zgrade, a s ciljem smanjenja potrošnje energije te povećanja energetske učinkovitosti. Svrha energetskog certificiranja je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva. Međimurska županija sukladno Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 9 88/17, 90/20, 1/21, 45/21) obvezna je provoditi energetske preglede s izvješćem o energetskom pregledu za javne zgrade u svojem vlasništvu ili suvlasništvu, Opis mjere odnosno za zgrade ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač površine veće od 250 m2. Energetski certifikati temelj su za buduće planiranje kao i dio obavezne dokumentacije prilikom prijave na natječaje, odnosno pozive putem kojih se sufinanciraju projekti energetske obnove. Na temelju provedenih energetskih pregleda moći će se planirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u spomenutim zgradama. U sljedećem trogodišnjem razdoblju planirana je provedba energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata za 21 zgradu kojima važenje istog ističe.