GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Dekanovec · 20. kolovoza 2024. · KLASA 350-02/23-01/03 · URBROJ 2109-20-02-24-51

Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2805

Članak 51.

Članak 51. 1) Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje (M1), dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+PK (NE) (podrum+ prizemlje + 1 kat + potkrovlje ili nepotpuna etaža) ili maksimalne TIPOLOGIJA GRADNJE NA OSNOVNA GRAĐEVINA ILI POJEDINAČNOJ ULIČNI DIO KOMPLEKSA GRAĐ. ČESTICI visina /Vos/ etažnost /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 7 m DO 3 ZKJ /Po+P+1K+PK/(NE) MANJA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7 m /Po+P+1K+PK/(NE) OD 3 DO 6 ZKJ VIŠEJEDINIČNA E=4 7m OD 6 DO 10 ZKJ /Po+P+1K+PK/(NE) ZKJ – zasebna korisnička jedinica 4) Višestambena građevina s više od 6 stambene jedinice, a maksimalno 10 stambenih jedinica može se graditi samo na površinama oznake M2.

Članak 52.

Članak 52. 1) Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,5m. 2) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). 3) Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja može iznositi najviše 5,0 m. 2.2.3.5 Oblikovanje građevina
Članak 53. 1) Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže, visine nadozida do 120 cm. 3) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. 4) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 120cm za prizemne građevine, smatraju se etažom. 5) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.

Članak 54.

Članak 54. 1) Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima o visini i oblikovanju građevine. visine vijenca 7,0m za katne građevine, a 5,0m za prizemne građevine. 2) Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 7,0m. 3) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: PRATEĆA GRAĐEVINA ILI DVORIŠNI DIO POMOĆNE GRAĐEVINE KOMPLEKSA visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ etažnost /Epo/ E=3 E=2 5 m 3,5 m /Po+P+Pk/ /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ 2) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. 3) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.

Članak 55.

Članak 55. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. 3) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.

Članak 56.

Članak 56. 1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. 2) Pročelja se u pravilu izvode žbukom, a moguće je koristiti drvo, kamen, i sl., dok se za dijelove pročelja može koristiti kulir, fasadna opeka ili slični materijali. Za pokrivanje krovišta (koja se u pravilu grade kosa s nagibom između 30° i 45°) u pravilu se koristi crijep (izuzetno šindra i drugi materijali u dijelovima naselja gdje se time ne bi narušio postojeći ambijent) uz uvažavanje odredbe iz stavka 1. ovog članka. 3) Iznimno, na pojedinim vrijednim područjima mogu se koristiti samo određeni, tradicijski materijali i način obrade pročelja ovisno o pojedinoj konkretnoj lokaciji, što će definirati nadležni Konzervatorski odjel. Stranica 2806 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 4) Dozvoljava se postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovne plohe, osim na pojedinim vrijednim i zaštićenim područjima - na udaljenosti manjoj od 50m od kulturnih dobara. Preferira se postavljanje na pomoćnim građevinama, uvučeno od linije ulice.

Članak 57.

Članak 57. BRISAN
Članak 58. 1) Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. 2) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 59. 1) Unutar građevinskog područja naselja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim. 2) Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama. 3) U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.

Članak 60.

Članak 60. 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. 2) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja.
Članak 61. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.2.3.6 Ograde i parterno uređenje

Članak 62.

Članak 62. 1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. 2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 8,5 metara - kod županijske ceste 8,0 metara - kod lokalne ceste 5,0 metara 3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m. 4) Iznimno, ulična ograda kod nerazvrstanih cesta se može nalaziti na manjim udaljenostima od propisanih u stavku 3. ovog članka, (npr. u slučaju da konfiguracija terena ili zatečena izgradnja u potezu to onemogućava). Takvo odstupanje za nerazvrstane ceste utvrdit će nadležno općinsko tijelo. 5) Odstupanje od širina propisanih u stavku 2. ovog članka (u iznimnim slučajevima), za državne, županijske i lokalne ceste utvrdit će nadležno tijelo koje upravlja tim cestama. 6) Ograđivanje parcela nije obavezno u zonama sportsko rekreacijske namjene i javnih zelenih površina, kao ni u zonama javne i društvene namjene (osim za sadržaje za koje je to obavezno po posebnim propisima). 7) Ne preporuča se ograđivanje parcela višestambenih građevina.

Članak 63.

Članak 63. 1) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,2m,a na međi prema susjednoj parceli najveće visine 2,0 m (u pravilu 1,5m). 2) Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. 3) Ograde se mogu izvoditi kao prozračne u cijeloj visini ili s punim podnožjem. 4) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). 5) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na parcelu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 6) Ulična ograda mora se svojim oblikovanjem uklopiti u sliku ulice. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2807 7) Vlasnik parcele, u pravilu podiže ogradu na međi s one strane parcele na kojoj su mu bliže locirane građevine, ali može podići ogradu i s obje strane, ukoliko to ne obavi vlasnik susjedne parcele.

Članak 64.

Članak 64. 1) Dio građevinske parcele organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. 2) Kada se građevinska parcela iz st. 1. ovog članka formira na način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevinska se parcela mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. 3) Ogradu iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.

Članak 65.

Članak 65. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.4. Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (UPU)

Članak 66.

Članak 66. 1) Prostornim planovima užeg područja (UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namjene, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa. 3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Članak 67.

Članak 67. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po čestici, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se građevine uklope u karakterističan uzorak naselja.

Članak 67.

2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 68. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio, - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m2, po građevnoj čestici, čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim stambenim zonama ne može biti manja od 12,0 m, 2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2. članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na Stranica 2808 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024.

Članak 68.

način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 30,0m. 3) Unutar područja stambene zone ruralne matrice moguće je predvidjeti mogućnost formiranja čestica za gradnju višestambenih građevina, prema karakterističnom uzorku naselja, odnosno etažnosti i visine vijenca kao i kod individualnih građevina.
Članak 69. Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko – biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - pojas izgradnje stambenih građevina, - eventualno pojas izgradnje stambeno – poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, - eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno – poslovne građevine i garaže, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te - ukoliko se UPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m2 površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 70.

Članak 70. Na području naselja Dekanovec ne predviđa se mogućnost oblikovanja stambenih zona izgradnjom stambenih nizova.
Članak 71. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito individualne stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u točki 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 72. Smjernice za izradu planova uređenja užih područja namijenjenim gospodarskim- proizvodno – poslovnim zonama i poljoprivredno-gospodarskoj zoni unutar Dekanovca dane su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi.

Članak 73.

Članak 73. Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih odredbi. 2.3 GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 74. 1) Građevine i sadržaji, koji se u skladu s propisima mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, šume i njihovu proizvodnu i zaštitnu funkciju, vode i vodno dobro, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. 2) U cilju zaštite prostora izvan građevinskog područja naselja, sve intervencije (izgradnja, uređenje i korištenje prostora), koje se izvode na tom području, moraju se odvijati sukladno odredbama odgovarajućih posebnih zakona. 3) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja građevina (uz korištenje odgovarajućih pripadajućih površina): Gospodarske namjene - površine i građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina - građevine (gospodarske, poslovne i stambene) u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi) - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme, stambeno-gospodarski sklopovi, gospodarski sklopovi) - poljoprivredna gospodarstva u funkciji seoskog turizma - plastenici i staklenici - pčelinjaci - građevine vezane uz šumarstvo i lov (uzgajališta divljači, šumarske kuće, lugarnice i sl.)

Članak 74.

Sportsko rekreacijske namjene - površine zelenila i rekreacije s pratećim turističkim sadržajima Stambene i pomoćne građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma Infrastrukturni sustavi i građevine Ostala moguća gradnja izvan građevinskog područja Postojeća/zatečena izgradnja izvan građevinskog područja Površine i objekti i postrojenja (građevine) za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe 4) Za građevine za koje nisu ishođeni propisani dokumenti za lociranje i građenje, a koje nisu suprotne ovom Planu, potrebno je te dokumente ishoditi 5) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2., 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2809 - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2., te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 75.

Članak 75. 1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. - primjena odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7.”Postupanje s otpadom”. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno, prilikom svih novih građevinskih zahvata, kojima bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora. 3.1 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Članak 76.

Članak 76. 1) Gospodarske djelatnosti, izuzev primarne poljoprivredne proizvodnje, na području Općine Dekanovec načelno je potrebno locirati unutar gospodarskih proizvodnoposlovnih zona (oznake I, K i T). 2) Gospodarsku djelatnost biljne poljoprivredne proizvodnje u kombinaciji s primarnom preradom ili skladištenjem poljoprivrednih proizvoda, kao i ekstenzivno stočarstvo uputno je locirati unutar poljoprivredno – gospodarske zone u sjevernom dijelu naselja - oznake K2. 3) Unutar ostalih funkcionalnih zona u naselju, gospodarske djelatnosti se mogu smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja: NAJMANJA ŠIRINA NAJMANJA DUBINA ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ 28,0 40,0 - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u mješovitoj - pretežito stambenoj zoni i u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - kao prateći sadržaji na građevnim česticama, mješovitoj - pretežito stambenoj zoni, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 4) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske zone može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina. 5) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.

Članak 76.

6) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično). 3.1.1 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti unutar gospodarske, proizvodno – poslovne zone u naselju
Članak 77. 1) Gospodarske proizvodno-poslovne zone (oznake – I) je na području naselja predviđena jedna sjeverna, a uređuje se na temelju plana uređenja užeg područja - urbanističkog plana uređenja (UPU). 2) Razgraničenje dijelova gospodarske zone u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, određuje se planom užeg područja zone. 3) Na građevnim česticama, unutar gospodarske proizvodnoposlovne zone, osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrijskih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti. 4) Na pojedinačnim građevnim česticama unutar gospodarske proizvodno-poslovne zone ne može se organizirati stanovanje niti primarna poljoprivredna proizvodnja.

Članak 78.

Članak 78. U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarske proizvodno-poslovne zone poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: NAJMANJE POVRŠINA KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNE ČESTICE /m2/ GRAĐEVNE ČESTICE Kig* 1120,0 0,40 Stranica 2810 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024.
Članak 79. 1) Unutar gospodarskih proizvodno-poslovnih zona, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4 do veličine građevne čestice 1 ha. - na građevnim česticama veličine većim od 1 ha kig iznosi najviše do 0,6, - građevine trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zona sporta i rekreacije, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;

Članak 79.

- visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,50 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i više, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama stambene namjene i zonama javne i društvene namjene - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.

Članak 80.

Članak 80. 1) Poljoprivredno-gospodarsku zonu (oznake -K1) u naselju moguće je urediti i bez izrade plana uređenja užeg područja, na način da se predviđena površina podijeli na nekoliko pojedinačnih čestica minimalne širine 40,0 m i dubine jednake dubini zone i na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje se ne mogu upotrijebiti za formiranje građevnih čestica. 2) Pojedinačne posjede moguće je širiti na područje topografskog naziva Pašnik, zapadno od zone, na kojem je moguće organizirati ispašu, ali ne i graditi građevine. 3) Na građevnim česticama, unutar poljoprivrednogospodarske zone osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem servisnih gospodarskih djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje i obavljanje djelatnosti uzgoja životinja do 30 kom goveda, 80 kom svinja i 8.500 kom peradi. 4) Osim navedenih građevina, unutar zone se mogu locirati građevine primarne prerade poljoprivrednih proizvoda, osim klaonica, mogu se locirati građevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, te građevine seoskog turizma, odnosno građevine za: - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), - primarnu obrtničku proizvodnju ili preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mljekare do 10.000 l/dnevno, - skladišni prostori za skladištenje poljoprivrednih proizvoda - hladnjače, silosi i trgovine i dr., - silaže stočne hrane do 100 m2, - građevine seoskog turizma definiraju se prema posebnom propisu, a mogu se graditi uz uvjet da su od građevina za držanje stoke i peradi i građevina proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda minimalno udaljene 20,0 m.

Članak 80.

5) Uz osnovne i prateće građevine na pojedinoj čestici može se graditi i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina, uz uvjet da se lociraju minimalno 20,0 m od linije regulacije. 6) Osnovnu građevinu, kojom se smatra upravna zgrada poljoprivrednog gospodarstva, građevina trgovine ili drugih uslužnih djelatnosti u poljoprivredi ili obiteljska kuća ukoliko se radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, potrebno je locirati na građevnoj liniji koja se određuje sa 10,0 m od linije regulacije. 7) Visina vijenca građevina na česticama unutar zone može iznositi najviše 5,0 m, a treba ih oblikovati na način tradicijske seoske arhitekture, odnosno u oblikovanju treba primjenjivati tipične nagibe krovnih ploha, pokrov crijepom, te tradicionalne materijale – opeku i drvo. 8) Ostali uvjeti gradnje identični su kao za gradnju unutar gospodarskih proizvodno-poslovnih zona iz članka 79. ovih odredbi. 3.1.2 Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni

Članak 81.

Članak 81. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima mješovitih - pretežito stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2811 2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m2, ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite - pretežito stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 3) Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost čestice određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi. 4) Visina i oblikovanje građevina ovisi o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.

Članak 82.

Članak 82. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar mješovitih - pretežito stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti)
Članak 83. 1) Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. 2) Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stravka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 101. ovih odredbi, dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. 3) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena.

Članak 84.

Članak 84. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima mješovitih - pretežito stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. 2) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom do 30,0 m2) ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, te - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.

Članak 85.

Članak 85. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar mješovitih - pretežito stambenih zona individualne izgradnje naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) ukoliko je to dozvoljeno prema karakterističnom uzorku naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi i uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m2 po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i - najveća visina vijenca građevine može biti 4,80 m, a oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. 2) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnoj čestici višestambene građevine.

Članak 86.

Članak 86. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj peradi ispod kapaciteta od 8.500 kom, mogu se graditi kao prateće, unutar građevinskog područja naselja, ukoliko je Stranica 2812 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. to određeno karakterističnim uzorkom naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 8.500 kom peradi, prema posebnim propisima za dimenzioniranje površine potrebne za navedenu količinu. 3) Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina. 4) Visina vijenca građevina, ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, a - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično).

Ostali akti u ovom izdanju (31)