Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

1. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), članka 42. Statuta Općine Dekanovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/18, 10/20, 6/21, 4/22) i Odluke o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/24), Odbor za statut i poslovnik utvrdio je na 2. sjednici održanoj 24.06.2024. godine Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. PROSTORNI PLAN uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec – Odredbe za provedbu i grafički dio (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/05, 8/19 i 13/24). Glava I. I. ODREDBE ZA PROVEDBU 1.UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Dekanovec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje slijedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: a) građevinsko područje naselja b) izdvojena područja gospodarskih djelatnosti /oznake K3/, te građevina i uređaja infrastrukture, c) neizgrađene površine izvan građevinskog područja naselja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P2/ - šume gospodarske namjene /oznake Š1/ - zaštitne šume /oznake Š2/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznake PŠ/ Stranica 2792 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. - vodene površine /oznake V/ - površine infrastrukturnih sustava. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine Dekanovec, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - “Korištenje i namjena površina ”, u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Građevinsko područje naselja je površina namijenjena izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naselju Dekanovec. 2) Dekanovec se definira kao prijelazni ili urbanizirani tip naselja, što određuje osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a karakterizira ga manja stambena gustoća (okvirno 450 – 700 m2/stanovniku stambene zone), manji broj i značaj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarskih, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja, javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja – šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.). 3) Naselje se od okolnog prostora razgraničava granicom građevinskog područja naselja, unutar koje se razlikuje izgrađeni dio građevinskog područja i neizgrađeni dio građevinskog područja određen PPUO-om za daljnji razvoj.

Članak 5.

4) Granica građevinskog područja naselja detaljno je određena u grafičkom dijelu plana, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno grafičkom dijelu plana u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. 5) Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja “rezervirane zone”: - zone mješovite, pretežito stambene namjene (oznake M1), - zone mješovite, pretežito stambene namjene (oznake M2), - zone javne i društvene namjene (oznake D), - zone gospodarske namjene - proizvodne i zanatske (oznake I), - zone gospodarske namjene - poslovne (oznake K), - zone gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (oznake T4) - sportsko rekreacijska namjena (oznake R1 i R2) - zelene površine (oznake Z, Z1, Z2), - groblje.

Članak 6.

Članak 6. 1) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjene uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - izdvojeno područje za lociranje građevine za skupljanje, selektiranje i privremeno skladištenje komunalnog otpada /oznaka K3/ - reciklažno dvorište - površina za formiranje građevne čestice za lociranje vodotornja, kao dijela sustava vodoopskrbe I. vodoopskrbne zone Međimurja /oznaka IS VO/ - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje se unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje - goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 3) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja prema kartografskom prikazu br. 1.

Članak 6.

4) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 7. 1) Neizgrađene površine izvan naselja čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2793 koristi u poljoprivredne svrhe, a nalaze se južno od obrambenog nasipa rijeke Mure, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 97. mogu formirati unutar površina jednog dijela poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje. 2) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom.

Članak 7.

3) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla ili njegove prenamjene.
Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine zaštitnih šuma /oznaka Š2/ i to: - površine zaštitne šume s funkcijom očuvanja staništa lovne divljači, na lokaciji Muharička, - površine zaštitnih šuma u odnosu na riječnu eroziju, unutar inundacije Mure, - površine šume gospodarske namjene s obzirom na ambijentalni značaj u odnosu na naselje, na lokaciji Pašnik i Podrakitje /oznaka Š1/, - vodene površine rijeke Mure i područje neposrednog utjecaja rijeke /oznaka V/ i - vode drugih površinskih vodotoka, uključujući njihove vegetacijske pojaseve /linijska oznaka/. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi.

Članak 8.

5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO- om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja. 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 9.

Članak 9. 1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - zabranjuje gradnja građevina visokogradnje, uključujući i postavu ograda – unutar utvrđenih inundacijskih pojaseva vodotoka, a za vodotoke za koje inundacijski pojas nije utvrđen na udaljenosti od 6,0 m od nožice nasipa i od ruba otvorenog vodotoka (potoka i kanala), dok ostala ograničenja zahvata u pojasu inundacije otvorenih vodotoka utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta prema Zakonu o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18), - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18), - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže „Natura 2000“ utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19) - zabranjuje prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.1. “Poljoprivreda”, - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama (NN br. 68/18, 115/18) i odredbi poglavlja 3.2.3.1 “Šumarstvo”.

Članak 9.

2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo. 3) Izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog Prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka. Stranica 2794 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 10.

Članak 10. 1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN br. 37/14, 154/14). 2) Uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. “Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava”. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita. 4) Građevine, površine i zahvati u prostoru, koji se ne smatraju građenjem, od značaja za Državu na području Općine Dekanovec su: a) Postojeće građevine 1. Energetske građevine: - Jadranski naftovod (JANAF) - trasa međunarodnog naftovoda Virje – NT Lendava 2. Vodne građevine: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipom - glavni murski nasip 3. Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, i naftno-rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - istražni prostor ugljikovodika Sjeverozapadna Hrvatska – 01.

Članak 10.

b) Planirane moguće građevine 1. Energetske građevine - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate, - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 “Sotin - Mursko Središće” - kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava. 2. Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, i naftno-rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika, - površina planirana za iskorištavanje i eksploataciju geotermalne vode na području cijele Općine 5) Građevine i površine od županijskog značaja na području Općine Dekanovec: a) Postojeće građevine - Ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste: - Ž 2003 Jalšovec (G.P. Bukovje (granica RH/Slovenija)) - Sveti Martin na Muri-Mursko Središće (DC209)- Miklavec-Podturen-Turčišće (ŽC2023)-Hodošan (DC3) - Ž 2018 Dekanovec (ŽC2003) - Belica -A.G.Grada Čakovca - Vodne građevine: - postojeća kanalska mreže za melioracijsku odvodnju. b) Planirane građevine - Cestovne građevine: - spojna brza cesta čvor Turčišće - most na Muri - čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta- Trst - Vodne građevine: - vodotoranj Dekanovec.

Članak 11.

Članak 11. 1) Rekonstrukciju postojećih županijskih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 2) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja. 3) Točna površina i lokacija čestice vodotornja utvrđuje se idejnim rješenjem.

Članak 12.

Članak 12. 1) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br.1.“Korištenje i namjena površina“ i br.2a i 2b.“Infrastrukturni sustavi“, u mjerilu 1:25 000. 2) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza u pravilu odvojeno od kolnika, - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te - mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinsko područje naselja je površina unutar obuhvata granice građevinskog područja naselja određenog ovim PPUO-om, a razgraničava se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja - neizgrađeni dijelovi. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2795 2) Granice građevinskog područja naselja detaljno su određene na kartografskom prikazu 4. „Građevinsko područje naselja“, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskog područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja. 3) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 4) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacjevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnih ili oborinskih voda naselja.

Članak 15.

Članak 15. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskom prikazu br. 4. „Građevinsko područje naselja“, i ovih odredbi za provedbu i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i - moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planom, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja, mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, određeno prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice, maksimalno 10 stambenih jedinica i visinom izgradnje od maksimalno PO+P+1+PK ili PO+P+1+NE. 4) ‘’NE“ (nepotpuna etaža) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.

Članak 19.

Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti -proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno–servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem, Stranica 2796 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i sl. - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja i ograničenih radnim vremenom (kafe, bistro i sl.) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare i/ili destilerije)

Članak 19.

- drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. 3) Gospodarskom građevinom za djelatnosti s potencijanim negativnim utjecajem smatra se građevina: a) Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja koje sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade bez ograničenja u površini industrijskog kompleksa, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, - proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i sl., - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i sl., - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili prouzročiti pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i sl.), - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i sl., - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada - (reciklažna dvorišta), - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i sl.), - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili prouzročiti pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprječavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

b) Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja koje sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine kompleksa do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i sl., - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice, manje pilane, sušare i sl., - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i sl. - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i sl., - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprječavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 4) Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva, - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine, tipa silosi, hladnjače i sl. - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i sl., - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije, - držanje pčela, - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš ili širenje neugodnih mirisa.

Članak 19.

s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja (staje, svinjci, kokošinjci), - silažu stočne hrane, - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada, - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine, - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2797
Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina osnovne društvene infrastrukture, - građevina društvene nadgradnje. 2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebno ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično). 3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene:

Članak 20.

- razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava, - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ilinemoćnih osoba, - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i sl., - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima, - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i sl.), - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu. 2) Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine. 3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, nadstrešnice, drvarnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu ili izvan naselja,. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Prateće gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj:

Članak 22.

- odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, - konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja. 5) Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom stavku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, minimalno 3,0 m od susjednih međa,te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. 6) Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 4. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m2 tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. 7) Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine 8) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 23.

Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. Stranica 2798 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi urbanistički plan uređenja (u daljnjem tekstu UPU); - uređene površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i sl.); - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica), ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskom prikazu br. 4. –„Građevinsko područje naselja“.