Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1942
Članak 4.
Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom. Svojim intenzitetom 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1943 nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. 6.5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Tablica 57. Utjecaj Sektor Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.5.3. Kontekst Operativnu obranu od tuče na području Međimurske županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Hod broja dana s tučom na području MŽ MJESEcI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000.
Članak 4.
Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom na području MŽ 1981.–2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom zabilježen je na sjevernom dijelu Županije oko sela Jurovčak do državne granice sa Slovenijom i na sjeveroistočnom dijelu oko sela Domašinec do državne granice s Mađarskom. 6.5.4. Uzrok Nastanak tuče je vrlo složen proces koji se u osnovi sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko puta i na taj način tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine. 6.5.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s umjerenom klimom. Najčešće se javlja za vrijeme velikih vrućina i gotovo uvijek je praćena snažnom grmljavinom, sijevanjem munja i kišom. 6.5.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Za pojavu tuče potrebni su olujni oblaci. Takvi oblaci imaju vertikalan razvoj što uzrokuje izrazito jake uzlazne struje. Oni su česti u toplom dijelu godine kad imamo visoke temperature zraka, a u višim slojevima atmosfere prisustvo hladnijeg te vlažnijeg zraka.
Članak 4.
6.5.5. Opis događaja Tuča nastaje smrzavanjem kišnih kapljica kišne kapi koje prolaze kroz hladni dio oblaka. Neke od tih kapljica se pretvaraju u ledene kuglice, koje padaju u obliku malih kuglica tuče. Ledene kapljice za vrijeme padanja tuče se obično sastaju s jakom strujom zraka koja se diže uvis, ona ponese sa sobom i smrznute kuglice, na koje se lijepe nove kišne kapljice. Prilikom ponovnog prolaza kroz hladni zračni pojas, nove nalijepljene Stranica 1944 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. kišne kapi oko njih stvaraju sloj koji se smrzava i tako se stvaraju veća zrna tuče. Proces dizanja i spuštanja ledenih kuglica u zraku može se ponavljati sve dok težina zrna nadvlada jačinu uzlazne struje i one ispadaju iz oblaka. Zrna tuče ponekad mogu biti krupna kao kokošje jaje i težiti i do pola kilograma. Zbog velike mase zrna, njihovim udarcima mogu nastati goleme štete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, vozilima pa i lakšim građevnim konstrukcijama. Visina štete ovisi o intenzitetu, trajanju u veličini zrna tuče. Tablica 58. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom PROMJER ZRNA KARAKTERISTIČNE ŠTETE (mm) 3 Nema štete 4 - 8 Mala šteta na biljnim kulturama Značajna šteta na voću, poljoprivrednim 9 - 12 kulturama i vegetaciji Velika šteta na vegetaciji, šteta na staklu, 13 - 20 plastici, boji i drvu 21 - 30 Velika šteta na staklu i karoseriji vozila Potpuno uništenje staklenih površina, štete na 31 - 35 krovovima i mogućnost ranjavanja Udubljenja na karoserijama vozila i oštećenja 36 - 50 zidova Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu tuče na području Općine Dekanovec, veličine promjera zrna od 13−20 mm, odnosno veličine lješnjaka.
Članak 4.
6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Tuča navedene veličine nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi, ali ne ugrožava ljudske živote. Tablica 59. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 X 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Općine Dekanovec. Tuča veličine lješnjaka uzrokuje najveće štete na ratarskim kulturama te voćarstvu, vinogradarstvu, šumarstvu nanoseći biljkama mehanička oštećenja lisne površine i ploda, što izravno utječe na smanjenje ili izostajanje prinosa, ali je redovito prati i intenzivan napad bolesti. Moguća su oštećenja staklenih površina, plastike, drva i dr. Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča Gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun Općine Dekanovec.
Članak 4.
Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na kritičnoj infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama i krovovima. Tablica 61. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 6.5.5.1.4 vjerojatnost događaja Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1945 Tablica 62. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> X 6.5.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 2 Mala 1 – 5% 100 godina 1 događaj u 2 do 3 Umjerena 5 – 50% 20 godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% X godine Iznimno 1 događaj 5 > 98% velika godišnje ili češće 6.5.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva pojavu tuče na području Općine Dekanovec, veličine promjera zrna 36−50 mm, odnosno veličine kokošjeg jajeta. Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene.
Članak 4.
Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 do 80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15−20 minuta nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti. Krupna tuča može oštetiti pokrove i ostakljenja na građevinskim objektima te oštetiti vozila. 6.5.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Tuča veličine promjera zrna od 36−50 mm, najviše štete može izazvati na poljoprivrednim kulturama, vozilima i građevinama, međutim može i izazvati teže ozljede osoba na otvorenom prostoru. Tablica 63. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 odnosu na proračun Općine Dekanovec. Šteta se očituje u vidu oštećenja krovnih instrukcija na stambenim i gospodarskim objektima, oštećenju staklenika/plastenika, šteta na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima. Procjenjuje se da pojava tuče navedenih razmjera ima značajna posljedica na gospodarstvo.
Članak 4.
Tablica 64. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25 6.5.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom, kao i do prekida rada telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te oštećenja kulturnih dobara na području Općine Dekanovec. Štete se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama, krovovima te kao oštećenja zidova. Tablica 65. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Stranica 1946 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. Tablica 66. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno.
Članak 4.
Tablica 67. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 X 3 X X 4 5 6.5.5.2.4 vjerojatnost događaja Pojava tuče navedene veličine na području Općine Dekanovec okarakterizirana je kao mala. Tablica 68. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna - Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), – Popis stanovništva za 2021. godinu, Državni zavod za statistiku, – Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godine, – Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 09/18). 6.5.7. Matrice rizika vRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Tuča NAZIv ScENARIJA: Tuča na području Općine Dekanovec v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% X do 100 godina 21. lipnja 2023.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1947 6.6. MRAZ Naziv scenarija Pojava mraza u vrijeme kasnog proljeća na području Općine Dekanovec Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Padaline Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec Nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Dekanovec Izvršitelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Dekanovec 6.6.1. Uvod Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne x vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe)
Članak 4.
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Stranica 1948 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 6.6.3. Kontekst Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 6.6.4. Uzrok Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0°C. Do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Članak 4.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. 6.6.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0°C. 6.6.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Neprovođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6.6.5. Opis događaja Mraz nastaje kada se krute površine u dodiru sa zrakom ohlade ispod točke smrzavanja vode, te se na njima natalože kristali leda. Uvjeti smrzavanja mogu se pojaviti tijekom proljeća, jeseni ili zime. Rani jesenski mrazevi (najvjerojatniji neželjeni događaj) mogu oštetiti tek iznikle ozime usjeve. Proljetni mraz (događaj s najgorim mogućim posljedicama) može izazvati potpune štete i gubitak uroda ili dovesti do slabe kvalitete i zakašnjelog prinosa. 6.6.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova.
Članak 4.
Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procijenjeno je da pojava mraza ima neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 69. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 X 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu štetu i financijsku štetu u gospodarstvu. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. Tablica 70. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj− mraz Gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1949 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 6.6.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala zanemariv utjecaj na proračun Općine Dekanovec te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.6.5.1.4 vjerojatnost događaja Rani jesenski mraz je relativno česta pojava za vrijeme niskih temperatura. Pojave mraza javljaju se na ovom prostoru u prosjeku od 40-72 dana godišnje. Tablica 71. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI Tablica 72. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 X 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> 6.6.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Općine Dekanovec. Zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama, posebice voćnjacima i vinogradima, procijenjeno je da pojava kasnog proljetnog mraza na području Općine Dekanovec ima značajan utjecaj na gospodarstvo. Tablica 73. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz GOSPODARSTvO Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 2 Mala 1 – 5% 100 godina 1 događaj u 2 do 3 Umjerena 5 – 50% 20 godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% godine Iznimno 1 događaj 5 > 98% X velika godišnje ili češće 6.6.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2°C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0°C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niže temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.
Članak 4.
6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procjenjuje se da pojava mraza ima neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi. 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25 6.6.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.5.2.4 vjerojatnost događaja Vjerojatnost nastanka navedenog događaja okarakterizirana je kao umjerena. Tablica 74. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe Stranica 1950 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 1 događaj u 20 do 2 Mala 1 – 5% 100 godina 1 događaj u 2 do 3 Umjerena 5 – 50% X 20 godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% godine Iznimno 1 događaj 5 > 98% velika godišnje ili češće 6.6.6. Podaci, izvori i metode izračuna - Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), - Popis stanovništva za 2021. godinu, Državni zavod za statistiku;
Članak 4.
- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godine, - Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 03/19), - Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godine. 6.6.7. Matrice rizika vRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Mraz NAZIv ScENARIJA: Pojava mraza u vrijeme kasnog proljeća na području Općine Dekanovec 6.7. SUŠA Naziv scenarija Pojava hidrološke suše na području Općine Dekanovec Grupa rizika Suša Rizik Suša Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec Nositelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Dekanovec Izvršitelj: Jedinstveni upravni odjel Općine Dekanovec 6.7.1. Uvod Suša je prirodna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit oborine kroz dulje vremensko razdoblje u odnosu na prosječne oborinske prilike na određenom području. Sušu definira i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne temperaturne prilike na određenom području. Ona predstavlja kompleksan proces koji uključuje različite faktore za određivanje rizika i osjetljivosti na sušu. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava:
Članak 4.
- produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, - period neočekivano suhog vremena u u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu - hidrološku neravnotežu, 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1951 - deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost. Suša se najčešće definira pomoću četiri glavna tipa: meteorološka, agronomska suša, hidrološka suša i socioekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.
Članak 4.
6.7.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne x vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Posljedice suše kao prirodne nepogode se mogu negativno odraziti na infrastrukturu u dijelu koji se odnosi na opskrbu stanovništva hranom i vodom, dok nema utjecaja na ostale segmente infrastrukture ili je isti zanemariv. Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. 6.7.3. Kontekst Sušu primarno uzrokuje deficit oborine u odnosu na prosječne oborinske prilike kroz kraće ili dulje vremensko razdoblje. Za praćenje prostorne i vremenske usporedbe sušnih događaja koristi standardizirani oborinski indeks, SPI (eng.
Članak 4.
Standardized Precipitation Index). Vrijednost SPI ukazuje na intenzitet suše na određenoj vremenskoj skali, a kroz dulje sušno razdoblje, moguće je procijeniti njegovo trajanje kao i pripadnu magnitudu. Slika 13. Standardizirani oborinski indeks (SPI 12) Izvor: Državni hidrometeorološki zavod U proteklih godinu dana (SPI 12) na području Međimurske županije prevladali su normalni i umjereno sušni uvjeti. 6.7.4. Opis događaja Meteorološka suša (najvjerojatniji mogući događaj) može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za pitkom vodom od opskrbe. Nedostatak oborina u duljem vremensko razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode (najgori mogući događaj). 6.7.4.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Kao najvjerojatniji mogući događaj na području Općine Dekanovec predviđa se pojava meteorološke suše. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni.
Stranica 1952
Članak 4.
Stranica 1952 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. Suša rijetko izaziva brze i dramatične gubitke u ljudskim životima, ali zahvaća biljni i životinjski svijet te može imati značajan utjecaj na ekosustav. Tablica 75. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 X 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> 6.7.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Općine Dekanovec. Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u odnosu na proračun. Suša uzrokuje štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima. Tablica 76. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša Gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 6.7.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun Općine Dekanovec. Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari) što bi otežalo distribuciju iste korisnicima.
Članak 4.
Tablica 77. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 U uvjetima pojave meteorološke suše štete, odnosno gubici na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.4.1.4 vjerojatnost događaja S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni period te zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše. Tablica 78. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 2 Mala 1 – 5% 100 godina 1 događaj u 2 do 3 Umjerena 5 – 50% X 20 godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% godine Iznimno 1 događaj 5 > 98% velika godišnje ili češće 6.7.4.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.
Članak 4.
6.7.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave zaraze (hidrične epidemija-trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1953 Tablica 79. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne <0,001 2 Malene 0,001-0,0046 3 Umjerene 0,0047-0,011 4 Značajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036> 6.7.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Općine Dekanovec. Pojava suše ima značajan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Suša može nanijeti štetu od 50 – 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane i 100%-tna šteta. Tablica 80. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša Gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25 6.7.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja.
Članak 4.
Posljedice suše mogu se negativno odraziti na opskrbu stanovništva hranom i vodom. Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima. Tablica 81. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano % 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Značajne 15-25 5 Katastrofalne >25 U uvjetima pojave hidrološke suše, štete odnosno gubici na građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.4.2.4 vjerojatnost događaja Pojava hidrološke suše na području Općine Dekanovec okarakterizirana je kao mala. Tablica 82. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša vJEROJATNOST/FREKvENcIJA NO IJA v c EN v KATEGORIJAALITATI v JEROJATNOST ODABRANO K v FREK Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 2 Mala 1 – 5% X 100 godina 1 događaj u 2 do 20 3 Umjerena 5 – 50% godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% godine Iznimno 1 događaj godišnje 5 > 98% velika ili češće 6.7.5. Podaci, izvori i metode proračuna - Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja, - Popis stanovništva za 2021. godinu, Državni zavod za statistiku, - Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godine, - Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 09/18).
Članak 4.
6.7.6. Matrice rizika vRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Suša NAZIv ScENARIJA: Pojava suše na području Općine Dekanovec Stranica 1954 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 7. MATRIcE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZIcIMA Analizirani rizici (scenariji) za područje Općine Dekanovec prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se u zajedničkoj matrici, koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1955 8. ANALIZA SUSTAvA cIvILNE ZAŠTITE Za potrebe analize sustava civilne zaštite potrebno je izraditi analizu na području preventive i reagiranja. 8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREvENTIvE 8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Općina Dekanovec posjeduje sljedeće akte propisane Zakonom: 1. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec, KLASA: 021-05/18-01/03, URBROJ: 2109/20-02-18-3, od dana 06. lipnja 2018. godine. 2. Odluka o izmjeni Odluke Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec, KLASA: 021-05/19- 01/05, URBROJ: 2109/20-02-19-03, od dana 22. listopada 2019. godine.
Članak 4.
3. Odluka o imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec, KLASA: 810-01/21-01/01, URBROJ: 2109/20-02-21-1, od dana 21. lipnja 2021. godine. 4. Poslovnik o načinu rada Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec, KLASA: 022-05/17-01/28, URBROJ: 2109/20-03-17-01, od dana 03. srpnja 2017. godine. 5. Odluka o ukidanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene Općine Dekanovec, KLASA: 021-05/19- 01/05, URBROJ: 2109/20-02-19-04, od dana 22. listopada 2019. godine. 6. Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite, KLASA: 021-05/18-01/07, URBROJ:2109/20-02-18-04, od dana 14. rujna 2018. godine. 7. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Dekanovec za razdoblje od 2020. do 2023. godine, KLASA: 021-05/19-01/06, URBROJ: 2109/20-02-19-21, od dana 23. prosinca 2019. godine. 8. Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Dekanovec u 2023. godini s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, KLASA: 024-01/22- 01/05, URBROJ: 2109-20-02-22-16, od dana 22. prosinca 2022. godine. 9. Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Dekanovec za 2022. godinu, KLASA: 024- 01/22-01/05, URBROJ: 2109-20-02-22-15, od dana 22. prosinca 2022. godine. 8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno-obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za civilnu zaštitu dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava civilne zaštite, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Službi civilne zaštite Čakovec, a koja ih dalje koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka.
Članak 4.
Iste podatke Služba civilne zaštite Čakovec, dostavlja općinskom načelniku koji nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće mjere. U slučaju bilo koje vrste ugroza Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna zajednica, Zavod za javno zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112. Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva, operativnih snaga i drugih pravnih osoba s obzirom na moguće prijetnje, općinski načelnik će dostaviti: - operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na području Općine; - pravnim osobama koje će poradi nekog interesa dobiti zadaće u zaštiti i spašavanju stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Općine; - pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite koje postupaju prema vlastitim operativnim planovima. U slučaju neposredne prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe na području Općine Dekanovec, općinski načelnik obavještava župana Međimurske županije i sve čelnike susjednih jedinica lokalne samouprave o nadolazećoj ugrozi. 8.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Građanima je Zakonom utvrđena opća obveza, osim u slučaju zakonskih izuzeća, sudjelovanja u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Člankom 43. Zakona propisano je da je svaki građanin dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite. Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite podrazumijevaju se samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba i pripadnika drugih ranjivih skupina, kao i druge mjere koje ne trpe odgodu, a koje se provode po nalogu Stožera civilne zaštite Općine Dekanovec i povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika, uključujući i prisilnu evakuaciju kao preventivnu mjeru koja se poduzima radi umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće.
Članak 4.
Građani predstavljaju najširu operativnu bazu sustava civilne zaštite koja je dužna provoditi preventivne mjere prije nastanka te mjere osobne i uzajamne zaštite kada nastane katastrofa. Također, dužni su se odazvati pozivu općinskog načelnika Općine Dekanovec po prethodno zaprimljenoj obavijesti ranog upozoravanja, kao i pomagati u zbrinjavanju evakuiranih osoba te izvršavati druge jednostavne poslove u provođenju mjera zaštite i spašavanja u mjestu stanovanja. Temeljem članka 65. Zakona o sustavu civilne zaštite je propisano da se za potrebe sustava civilne zaštite, uz općinske načelnike, gradonačelnike, župane, članove stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja, pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika, tijela državne uprave koja obavljaju upravne, stručne i druge poslove od interesa za sustav civilne zaštite, službi i postrojbi pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost, po prethodno pribavljanom mišljenju ili na zahtjev nadležnih tijela provodi osposobljavanje i za građane. Obzirom na nedovoljno razvijeno stanje svijesti: pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela o rizicima, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju komunikacijskih i operativnih rješenja usklađenih s potrebama građana iz svih ranjivih skupina, posebno skupinama s problemima sluha i vida, kako bi se i oni pripremili za provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja te Stranica 1956 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023.
Članak 4.
pripremili za postupanje u realnom vremenu uz primjerenu asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite. 8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na temelju ocjene stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, provođenja legalizacije te planskog korištenja zemljišta. Općina Dekanovec raspolaže sa sljedećim dokumentima prostornog planiranja: − Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 9/05, 8/19), − DPU Južne privredne zone Dekanovec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/00, 8/18), − DPU dijela stambenog područja – Zapadni dio Dekanovca (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/14). U postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola prvenstveno se primjenjuju: – Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), – Zakon o gradnji (“Narodne novine”, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), – te drugi zakoni, posebni propisi i tehnički normativi, ovisno o vrsti zahvata u prostoru. U cilju rješavanja problema koji su izravno povezani sa stanjem u prostoru, pokrenut je postupak legalizacije nezakonito izgrađenih građevina čijom se provedbom rješavaju višedesetljetni problem bespravno izgrađenih građevina. Svi vlasnici bespravno izgrađenih građevina do 30. lipnja 2013. godine mogli su predati zahtjev za legalizaciju. Izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 65/17) ponovno se otvorio rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja 2018.
Članak 4.
godine. Uvjeti ozakonjenja ostali su isti kakvi su bili do 30. lipnja 2013. godine, odnosno može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala do 21. lipnja 2011. godine, tj. zgrada koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izraženoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. godine ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. godine. Bitno je napomenuti da zgrade koje su izgrađene nakon 21. lipnja 2011. godine neće se moći ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev. 8.1.4.1. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog planiranja Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog planiranja odnose se na ugroze koji predstavljaju potencijalnu ugrozu za život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku na području Općine: • Potresi Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim i podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Članak 4.
Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine sa više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja. Ograničiti individualnu stambenu izgradnju na kosinama brda, potencijalnih klizišta. Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Općine i županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Zemljišta i objekti na područjima III i IV kategorije stabilnosti tla, mogu se koristiti samo tako da se korištenjem ne ugrožava stabilnost tla (šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište, a sječa šume može se dozvoliti samo ako se time ne ugrožava opstanak i šumsko raslinstvo). • Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela U inundacijama rijeka ne mogu se utvrditi uvjeti uređenja prostora za podizanje stambenih objekata.
Članak 4.
Područja koja su navedena kao poplavna treba predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive na plavljenje, pa neće trpjeti velike štete zbog velikih voda. U područjima gdje je prisutna opasnost od poplava, a prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode. Površine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgrađivati, već ih je potrebno uređivati kao ulice, trgove, zelene i druge slobodne površine, na način da u iznimnim uvjetima voda može proteći i površinski bez značajnijih posljedica. U suradnji sa Hrvatskim vodama potrebno je planirati daljnje uređenje brežuljkastih dijelova vodotoka i bolju odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodenih stepenica. • Ekstremne temperature Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja obavezati sve investitore na priključenje na sustav javne vodovodne mreže. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1957 • Snježni režim U izgradnji infrastrukture i definiranju njezinih svojstava treba uvažavati pojavnost i intenzitet snijega i statističke pokazatelje, na kritičnoj infrastrukturi kartografski prikazati iskustvene podatke o visokim nanosima snijega i prekidu funkcionalnosti. Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja, a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.
Ostali akti u ovom izdanju (105)
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća Međimurske županije
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec, za raspisivanje natječaja o davanju u zakup školskog prostora - kantine
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri o provođenju Programa produženog boravka u školskoj godini 2023./2024.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec o davanju suglasnosti Gradu Čakovcu za sanaciju i uređenje pješačke staze uz ogradu bolnice
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o visini participacije roditelja/skrbnika učenika koji se školuju u sektoru likovne umjetnosti i dizajna do izbora zanimanja, medijskog tehničara, te web dizajnera za školsku godinu 2023./2024.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o predloženom iznosu plaćanja troškova školarine za strane državljane zemalja izvan Europske unije za školsku godinu 2023./2024.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o davanju suglasnosti Gradu Čakovcu za sanaciju i uređenje pješačke staze uz ogradu bolnice
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Podturen o privremenom preseljenju učenika PŠ Sivica u matičnu Osnovnu školu Podturen
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o izdavanju suglasnosti Gradu Čakovcu za sanaciju i uređenje pješačke staze uz ogradu bolnice
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti sa Hrvatskim Telekomom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o produljenju zakupa poslovnog prostora za potrebe ordinacije opće/obiteljske medicine i savjetovališta za patronažu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za sklapanje Dodatka XVIII Ugovoru o provođenju djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza
- Prilog 1. - Obrazac za ocjenjivanje službenika u upravnim tijelima Međimurske županije
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01. - 31.12.2023. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja za 2022.godinu
- Odluka o daljnjem korištenju poljoprivrednog zemljišta dosadašnjih korisnika, kojima je istekao ugovor o zakupu
- Odluka o osnivanju i imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o izradi VI. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće
- Odluka o imenovanju Povjerenstava za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Mursko Središće
- Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Mursko Središće
- Zaključci (Gradskog vijeća Grada Mursko Središće doneseni na 15. sjednici održanoj dana 21.06.2023. godine)
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2023. do 31.12.2023. godine
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2023. godini na području Grada Mursko Središće
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Mursko Središće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji radnih mjesta i plaćama u Centru za kulturu „Rudar“
- Odluka o imenovanju ravnatelja Dječjeg vrtića Belica
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Belica u 2023. godini
- Odluka o prodaji zemljišta u Cvjetnoj ulici k.č. 5116/46 k.o. Belica
- Odluka o prodaji zemljišta kod Gardinovca k.č. 3375 k.o. Gardinovec
- Odluka o izradi V. ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Belica
- Odluka o usklađenju Plana zaštite od požara Općine Dekanovec za 2023. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave u Općini Dekanovec
- Odluka o povećanju godišnje dotacije Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec
- Odluka o davanju suglasnosti Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2023. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec na Izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2022. godinu te na Financijsko izvješće Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za period od 01.01 do 31.12.2022. godine
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za potpisivanje Sporazuma o sufinanciranju troškova izgradnje „Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu Murid“
- Odluka o izmjeni Odluke o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Domašinec za 2023. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti općinskom načelniku za potpisivanje Sporazuma i Dodatka Sporazumu o sufinanciranju „Centra Prinos“
- Odluka o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Ftiček Donji Kraljevec
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća dječjeg vrtića „Ftiček“
- I. izmjene Plana prijma u službu u upravne odjele Općine Donji Kraljevec za 2023. godinu
- I. izmjena Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Općine Donji Kraljevec
- Obračun Proračuna Općine Donji Kraljevec za razdoblje od 01.01.2022. do 31.12.2022.
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Etičkog odbora
- Izvješće o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2022. godinu za Općinu Donji Kraljevec
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2022.godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi Općine Donji Kraljevec u 2022. godini
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Općine Donji Kraljevec u 2022. godini
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Donji Kraljevec u 2022. godini
- Odluka o Cjeniku naknada za dodjelu grobnog mjesta i drugih naknada za korištenje groblja u Gornjem Mihaljevcu
- Odluka o davanju suglasnosti na Izvješće o radu davatelja javne usluge EKO-FLOR PLUS d.o.o. za izvještajnu 2022. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2022. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023. godinu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Kotoriba
- Plana upravljanja imovinom Općine Kotoriba za 2023. godinu
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Kotoriba za 2023. godinu
- Odluka o plaći i drugim pravima općinskog načelnika kada dužnost obavlja profesionalno
- Odluka o naknadi vijećnicima Općinskog vijeća
- Odluka o dopuni Odluke o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba
- Odluka o davanju suglasnosti za pristupanje Grada Varaždinske Toplice u EGTS –Regija Mura
- Odluka o davanju suglasnosti za pristupanje Općine Martijanec u EGTS –Regija Mura
- Odluka o davanju suglasnosti za pristupanje Općine Örtilos (Mađarska) u EGTS –Regija Mura
- Zaključak o prihvaćanju 2. izmjena i dopuna Plana upravljanja imovinom Općine Kotoriba za 2023. godinu
- 1. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2023. godinu
- 1. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2023. godinu
- 1. izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Općine Kotoriba za 2023. godinu
- 1. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu Općine Kotoriba za 2023. godinu
- Izmjene i dopune Odluke o ekonomskoj cijeni polaska Dječjeg vrtića „Potočnica“ Mala Subotica te o sufinanciranju ekonomske cijene smještaja djece polaznika u predškolske ustanove
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Mala Subotica u 2023. godini
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za dodjelu poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o sklapanju sporazuma o sufinanciranju troškova izgradnje Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu Murid
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Orehovica za razdoblje od 01.01.2022. - 31.12.2022. godine
- Odluka o donošenju Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2022. godinu
- Odluka o rasporedu sredstava na žiro računu Općine Orehovica sa 31.12.2022. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Općine Orehovica za 2022. godinu
- Izmjena Odluke o imenovanju Odbora za statutarno-pravna pitanja
- Izmjenu Odluke o imenovanju Mandatne komisije
- Odluka o sufinanciranju projekta Centar Dosti
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture Općine Orehovica za 2022. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Orehovica za 2022. godinu
- Odluka o donošenju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Orehovica za razdoblje od 2023. do 2029. godine
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Općine Podturen
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Podturen za 2023.g.
- Odluka o prijenosu (darovanju) nekretnina
- Odluka o izgledu i sadržaju službene iskaznice, značke te izgledu službene odore referenta – komunalni i poljoprivredni redar
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o dugoročnom zaduženju Općine Sveta Marija
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Općine Sveti Juraj na Bregu broj 01/23-K
- Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o upisima i mjerilima upisa djece u Dječji vrtić „Jurovska pčelica“
- Odluka o kupnji nekretnina na području Poduzetničke zone „Brezje“ (k.o. Zasadbreg)
- Odluka o kupnji nekretnine (kat.čest.br. 5571/1, k.o. Lopatinec)
- Odluka o kupnji nekretnine (kat.čest.br. 6433/3, k.o. Zasadbreg)
- Odluka o osnivanju poduzetničke zone „Brezje“
- Odluka o prihvaćanju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sveti Juraj na Bregu Revizija II-2023.
- Odluka o visini osnovice i koeficijenta za obračun plaće načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (pročišćeni tekst)
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2023. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore za učenike srednjih škola s područja Općine Vratišinec
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2023./2024.
- Odluka o potpunom oslobođenju obveze plaćanja komunalnog doprinosa
- Odluka o stipendijama za studente s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2023./2024.
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Etičkog odbora