Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec

20. Na temelju odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114//), članka 19. stavka 1. alineje 11. i članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i članka 31. Statuta Općine Dekanovec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 3/18, 10/20, 6/21, 4/22), Općinsko vijeće Općine Dekanovec na 11. sjednici održanoj 18.06.2023. godine, donosi ODLUKU o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec (u daljnjem tekstu: Procjena rizika), koju je izradila Radna skupina osnovana Odlukom općinskog načelnika o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec (KLASA: 246-03/23- 01/01, URBROJ: 2109-20-03-23-2, od dana 14. travnja 2023. godine).
Članak 2. Temeljem članka 7. stavak 3. Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 65/16), za potrebe izrade Procjene rizika iz članka 1. ove Odluke, ugovorom je angažiran ovlaštenik za I. grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, u svojstvu konzultanta – Ustanova za obrazovanje odraslih DEFENSOR za poslove zaštite osoba i imovine, Zagrebačka 71, 42 000 Varaždin.

Članak 3.

Članak 3. Procjena rizika čini sastavni dio ove Odluke.
Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DEKANOVEC KLASA: 024-01/23-01/02 URBROJ: 2109-20-02-23-2 Dekanovec, 18. lipnja 2023. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Melani Baumgartner, v.r. PROcJENA RIZIKA OD vELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU DEKANOvEc Dekanovec, travanj 2023. SADRŽAJ 1. UVOD 13 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 19 2.1. GEOGRAFSKI POKAZATELJI 19 2.1.1. Geografski položaj 19 2.1.2. Broj stanovnika 19 Stranica 1902 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 2.1.3. Gustoća naseljenosti 20 2.1.4. Razmještaj stanovništva 20 2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva 20 2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka 20 2.1.7. Prometna povezanost 21 2.1.7.1. Cestovni promet 21 2.1.7.2. Željeznički promet 21 2.2. DRUŠTVENO−POLITIČKI POKAZATELJI 21 2.2.1. Sjedišta upravnih tijela 21 2.2.2. Zdravstvene ustanove 22 2.2.3. Odgojno−obrazovne ustanove 22 2.2.3.1. Predškolski odgoj 22 2.2.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje 22 2.2.4. Broj domaćinstava 22 2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu 22 2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina 23 2.3. EKONOMSKO−POLITIČKI POKAZATELJI 23 2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja 23 2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada 23 2.3.3. Proračun 24 2.3.4. Gospodarske grane 24 2.3.5. Velike gospodarske tvrtke 24 2.3.6. Objekti kritične infrastrukture 24 2.3.6.1. Dalekovodi i transformatorske stanice 24 2.3.6.2. Plinovodi 25 2.3.6.3. Naftovodi 25 2.3.6.4. Vodoopskrba i odvodnja 25 2.3.6.5. Telekomunikacije 25 2.3.6.6. Promet 25 2.3.6.7. Zdravstvo 25 2.3.6.8. Nacionalni spomenici i vrijednosti 26 2.4. PRIRODNO-KULTURNI POKAZATELJI 26 2.4.1. Zaštićena područja 26 2.4.2. Kulturna baština 26 2.5. POVIJESNI POKAZATELJI 27 2.5.1. Prijašnji događaji 27 2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja 27 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale štetu 28 2.6. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI 28 2.6.1. Popis operativnih snaga 28 3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA 29 3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI 29 3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOZI ODABIRA 33 3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ 34 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI35 4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI 35 4.2. GOSPODARSTVO 35 4.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA 35 5. VJEROJATNOST 37 6. OPIS SCENARIJA 38 6.1. POTRES 39 6.1.1. Uvod 39 6.1.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 44 6.1.3. Kontekst 44 6.1.4. Uzrok 45 6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 45 6.1.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 46 6.1.5. Opis događaja 46 6.1.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 48 6.1.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 50 6.1.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 50 6.1.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 51 6.1.5.1.4 Vjerojatnost događaja 52 6.1.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 52 6.1.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 56 6.1.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 56 6.1.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 57 6.1.5.2.4 Vjerojatnost događaja 58 6.1.6. Podaci, izvori i metode izračuna 58 6.1.7. Matrice rizika 59 6.2. POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH VODENIH TIJELA 60 6.2.1. Uvod 60 6.2.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 60 6.2.3. Kontekst 60 6.2.4. Uzrok 63 6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 63 6.2.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 64 6.2.5. Opis događaja 64 6.2.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 65 6.2.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 65 6.2.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 65 6.2.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 66 6.2.5.1.4 Vjerojatnost događaja 66 6.2.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 67 6.2.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 67 6.2.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 67 6.2.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 68 6.2.5.2.4 Vjerojatnost događaja 69 6.2.6. Podaci, izvori i metode izračuna 69 6.2.7. Matrice rizika 70 6.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE 71 6.3.1. Uvod 71 6.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 71 6.3.3. Kontekst 71 6.3.4. Uzrok 73 6.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 73 6.3.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 73 6.3.5. Opis događaja 74 6.3.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 74 6.3.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 75 21. lipnja 2023.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1903 6.3.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 75 6.3.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 75 6.3.5.1.4 Vjerojatnost događaja 76 6.3.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 76 6.3.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 77 6.3.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 77 6.3.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 78 6.3.5.2.4 Vjerojatnost događaja 78 6.3.6. Podaci, izvori i metode izračuna 78 6.3.7. Matrice rizike 79 6.4. EKSTREMNE TEMPERATURE 80 6.4.1. Uvod 80 6.4.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 81 6.4.3. Kontekst 81 6.4.4. Uzrok 83 6.4.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 84 6.4.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 84 6.4.5. Opis događaja 85 6.4.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 85 6.4.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 86 6.4.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 86 6.4.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 86 6.4.5.1.4 Vjerojatnost događaja 87 6.4.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 87 6.4.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 88 6.4.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 89 6.4.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 89 6.4.5.2.4 Vjerojatnost događaja 89 6.4.6. Podaci, izvori i metode izračuna 90 6.4.7. Matrice rizika 91 6.5. TUČA 92 6.5.1. Uvod 92 6.5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 92 6.5.3. Kontekst 93 6.5.4. Uzrok 94 6.5.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 94 6.5.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 94 6.5.5. Opis događaja 94 6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 95 6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 95 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 95 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 95 6.5.5.1.4 Vjerojatnost događaja 96 6.5.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 96 6.5.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 97 6.5.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 97 6.5.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 97 6.5.5.2.4 Vjerojatnost događaja 98 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna 99 6.5.7. Matrice rizika 100 6.6. MRAZ 101 6.6.1. Uvod 101 6.6.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 101 6.6.3. Kontekst 102 6.6.4. Uzrok 103 6.6.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći103 6.6.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 103 6.6.5. Opis događaja 103 6.6.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 103 6.6.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 103 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo 104 6.6.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku104 6.6.5.1.4 Vjerojatnost događaja 104 6.6.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 105 6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 105 6.6.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 105 6.6.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku105 6.6.5.2.4 Vjerojatnost događaja 106 6.6.6. Podaci, izvori i metode izračuna 106 6.6.7. Matrice rizika 107 6.7. SUŠA 108 6.7.1. Uvod 108 6.7.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 109 6.7.3. Kontekst 109 6.7.4. Opis događaja 110 6.7.4.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 111 6.7.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi 111 6.7.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo 111 6.7.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku112 6.7.4.1.4 Vjerojatnost događaja 112 6.7.4.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 112 6.7.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 113 6.7.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo 113 6.7.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku113 6.7.4.2.4 Vjerojatnost događaja 114 6.7.5. Podaci, izvori i metode proračuna 114 6.7.6. Matrice rizika 115 7. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA 116 8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 118 8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE 118 8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite 118 8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne)

Članak 4.

samouprave 119 8.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela 119 8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta 120 8.1.4.1. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog planiranja 121 8.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive 124 8.1.6. Baza podataka 124 Stranica 1904 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 8.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA 126 8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta126 8.2.1.1. Čelne osobe 126 8.2.1.2. Stožer civilne zaštite 126 8.2.1.3. Koordinator na lokaciji 127 8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta 127 8.2.2.1. Dobrovoljno vatrogasno društvo Dekanovec 127 8.2.2.2. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec 128 8.2.2.3. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec 129 8.2.2.4. Pravne osobe u sustavu civilne zaštite 130 8.2.2.5. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici131 8.2.2.6. Udruge 131 8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta 131 8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja 132 8.2.4.1. Analiza stanja sustava civilne zaštite – potres133 8.2.4.2. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 136 8.2.4.3. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije 139 8.2.4.4. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature 142 8.2.4.5. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 144 8.2.4.6. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 147 8.2.4.7. Analiza sustava civilne zaštite – suša 148 8.2.5. Zaključak 150 9. VREDNOVANJE RIZIKA 151 10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE RIZIKA ZA POJEDINE RIZIKE 153 11. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PRIJETNJI I RIZIKA155 11.1. KARTE PRIJETNJI 155 11.1.1. Poplave 155 POPIS TABLIcA Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti 20 Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva 20 Tablica 3. Broj osoba s invaliditetom i posebnim potrebama21 Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture 21 Tablica 5. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH 26 Tablica 6. Registar rizika Općine Dekanovec 30 Tablica 7. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi 35 Tablica 8. Društvena vrijednost – Gospodarstvo 35 Tablica 9. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Kritična infrastruktura 36 Tablica 10. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja 36 Tablica 11. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina 36 Tablica 12. Vjerojatnost/frekvencija 37 Tablica 13. Učinci i efekti potresa ovisno o stupnju potresa po MCS ljestvici 40 Tablica 14. Učestalost potresa intenziteta (°MCS) na području MŽ za razdoblje 1879. – 2003. godine 43 Tablica 15. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja 46 Tablica 16. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (%) te nastala građevinska šteta za potres jačine vI° MSC 48 Tablica 17. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 50 Tablica 18. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 51 Tablica 19. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 51 Tablica 20. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 51 Tablica 21. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 52 Tablica 22. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 52 Tablica 23. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (u%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VIIIo MSC 53 Tablica 24. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 56 Tablica 25. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 57 Tablica 26. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 57 Tablica 27. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 57 Tablica 28. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 58 Tablica 29. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 58 Tablica 30. Pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava (branjenih područja, dionica) po sektorima i pripadajućih zaštitnih vodnih građevina 61 Tablica 31. Posljedice na život i zdravlje ljudi – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 65 Tablica 32. Posljedice na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 66 Tablica 33. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 66 Tablica 34. Vjerojatnost/frekvencija – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 66 Tablica 35. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 67 Tablica 36. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 68 Tablica 37. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 68 Tablica 38. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 68 21. lipnja 2023.

Članak 4.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1905 Tablica 39. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 69 Tablica 40. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 69 Tablica 41. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 75 Tablica 42. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 75 Tablica 43. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 76 Tablica 44. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 76 Tablica 45. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 77 Tablica 46. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 77 Tablica 47. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s nagorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 78 Tablica 48. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 78 Tablica 49. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 86 Tablica 50. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 86 Tablica 51. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 87 Tablica 52. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 87 Tablica 53. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 88 Tablica 54. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 89 Tablica 55. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama− ekstremne temperature 89 Tablica 56. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 90 Tablica 57. Hod broja dana s tučom na području MŽ 93 Tablica 58. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom 94 Tablica 59. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 95 Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 95 Tablica 61. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 96 Tablica 62. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 96 Tablica 63. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 97 Tablica 64. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 97 Tablica 65. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 98 Tablica 66. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 98 Tablica 67. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 98 Tablica 68. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 99 Tablica 69. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz 104 Tablica 70. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj− mraz 104 Tablica 71. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz 104 Tablica 72. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 105 Tablica 73. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 105 Tablica 74. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 106 Tablica 75. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 111 Tablica 76. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 111 Tablica 77. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 112 Tablica 78. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 112 Tablica 79. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 113 Tablica 80. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 113 Tablica 81. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 114 Tablica 82. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 114 Tablica 83. Financijska sredstva predviđena za sudionike sustava civilne zaštite 124 Tablica 84. Analiza sustava civilne zaštite − područje preventive 125 Tablica 85. Analiza sustava civilne zaštite – potres 133 Tablica 86. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 136 Tablica 87. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije 139 Tablica 88. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature 142 Tablica 89. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 144 Tablica 90. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 147 Tablica 91. Analiza sustava civilne zaštite – suša 148 Tablica 92. Analiza sustava civilne zaštite − ukupno 150 Tablica 93. Vrednovanje rizika 152 Stranica 1906 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023.

Članak 4.

POPIS SLIKA Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima 17 Slika 2. Položaj Općine Dekanovec u Međimurskoj županiji 19 Slika 3. Karta epicentara potresa u Hrvatskoj 43 Slika 4. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 95 godina 47 Slika 5. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 475 godina 47 Slika 6. Dionica A.33.18. rijeka Mura – desna obala 62 Slika 7. Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine 64 Slika 8. Karta maksimalne temperature zraka za povratno razdoblje 50 godina za RH 82 Slika 9. Srednji godišnji broj toplih dana za područje RH 83 Slika 10. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za ljeto 2021. u odnosu na normalu 85 Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom na području MŽ 1981.–2000. 93 Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 102 Slika 13. Standardizirani oborinski indeks (SPI 12) 110 Slika 14. Vrednovanje rizika - ALARP načela 151 1. UvOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) (u daljnjem tekstu: Zakon), predstavničko tijelo na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća. Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne samouprave izrađuju se najmanje jednom u 3 godine te se njihovo usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja mjeseca ožujka.

Članak 4.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec temelji se na društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima koji uključuju: - unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima, 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1907 - standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora, - pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata, - jačanje dosljednosti radi lakše usporedbe rezultata različitih područja i/ili prijetnji. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec izrađena je sukladno Zakonu te: – Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 65/16), – Pravilniku o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16), – Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina, – Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina. Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica.

Članak 4.

Procjena rizika obuhvaća: - identifikaciju rizika – proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika, - analizu rizika – obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija, - vrednovanja (evaluacije) rizika – postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika. Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju područje Općine, procjenjuju potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova civilne zaštite, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga sustava civilne zaštite i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća. Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efi kasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera. Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na predmetnom području.

Članak 4.

2. OSNOvNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA Prilikom opisivanja područja Općine Dekanovec, navest će se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno-politički pokazatelji, ekonomsko-politički pokazatelji, prirodno-kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji te pokazatelji operativne sposobnosti. 2.1. GEOGRAFSKI POKAZATELJI 2.1.1. Geografski položaj Općina Dekanovec smještena je u sjeveroistočnom, pograničnom dijelu Međimurske županije i prostire se na površini od 6,02 km². Najmanja je jedinica lokalne samouprave u sastavu Međimurske županije, zauzimajući 0,83% njezine ukupne površine. Zapadno graniči s Općinom Podturen, istočno s Općinom Domašinec, jugozapadno s Općinom Belica, dok je sjeveroistočno uz rijeku Muru državna granica prema Republici Mađarskoj. Slika 2. Položaj Općine Dekanovec u Međimurskoj županiji Izvor: Arkod (obrada autora) U sastavu Općine nalazi se jedno naselje – Dekanovec. Stranica 1908 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 2.1.2. Broj stanovnika Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, na području Općine Dekanovec živi ukupno 739 stanovnika, što predstavlja 0,70% od ukupnog broja stanovnika Međimurske županije, odnosno 0,02% od ukupnog broja stanovnika RH. Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti BROJ ) STANOvNIKA ) 2 OPĆINA 2 RŠINA DEKANOvEc v (km 2011. 2021. (st/km PO GUSTOĆA DEKANOVEC 774 739 6,02 122,76 Izvor: Državni zavod za statistiku U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2011. godine, kada je na područje Općine evidentirano 774 stanovnika, bilježi se pad broja stanovnika za 4,52%.

Članak 4.

2.1.3. Gustoća naseljenosti Gustoća naseljenosti područja Općine Dekanovec iznosi 122,76 st/km2 te je niže u odnosu na prosječnu naseljenost Međimurske županije (144,18 st/km2), ali je znatno veća od gustoće naseljenosti Republike Hrvatske (68,41 st/km2). 2.1.4. Razmještaj stanovništva Općina Dekanovec kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća samo naselje Dekanovec koje je ujedno sjedište Općine. Izgrađena površina naselja iznosi cca 63,61 ha, odnosno 10,52% ukupne površine Općine Dekanovec. 2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva U dobnoj strukturi stanovništva Općine Dekanovec s udjelom od 58,86% dominira skupina stanovnika u dobi 20 – 64 godina (radno sposobno stanovništvo). Udio stanovnika starijih od 65 godina iznosi 20,84%, dok je udio stanovnika mlađih od 20 godina 20,30%. Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva STAROST NASELJA 64 I SPOL 0-19 20-64 VIŠE UKUPNO sv. 739 150 435 154 DEKANOVEC m 353 80 214 59 ž 386 70 221 95 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina Gledajući strukturu stanovništva prema spolu, vidljivo je da je na području Općine broj žena veći u odnosu na broj muškaraca. Udio žena iznosi 52,23%, dok muškarci imaju udio od 47,77%. Promatrano kroz dobne skupine, primjećuje se malo veći broj muškaraca u mladom stanovništvu, dok u zrelom i starom stanovništvu prevladava žensko stanovništvo. 2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na području Općine Dekanovec ima ukupno 91 osoba s invaliditetom, što čini 0,58% od ukupnog broj osoba s invaliditetom na području Međimurske županije.

Članak 4.

Tablica 3. Broj osoba s invaliditetom i posebnim potrebama STAROSNE SKUPINE SPOL UKUPNO 0-19 20-64 65 i više m 10 23 12 45 ž 5 18 23 46 sv. 15 41 35 91 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, HZJZ, rujan 2022. S obzirom na starosnu strukturu, najveći broj osoba s invaliditetom nalazi se u dobi od 20-64 godine (45,05%). 2.1.7. Prometna povezanost 2.1.7.1. cestovni promet Mreža cestovne infrastrukture na području Općine Dekanovec svrstana sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 41/22), prikazana je u sljedećoj tablici. Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture OZNAKA OPIS PRUŽANJA cESTE cESTE ŽUPANIJSKE CESTE Jalšovec (GP Bukovje (granica RH/ Slovenija)) – Sveti Martin na Muri – ŽC 2003 Mursko Središće (DC209) – Miklavec – Podturen – Turčišće (ŽC2023) Dekanovec (ŽC2003) – Belica – A.G. ŽC 2018 Grada Čakovca Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 41/22) Postojeći sustav prometnica na području Općine Dekanovec dio je glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je ŽC 2018 Dekanovec. Također, područjem Općine prolazi i tzv. “Murska magistrala”, odnosno ŽC 2003. Na području Općine Dekanovec ne postoje lokalne ceste, već samo nerazvrstane ceste unutar naselja Dekanovec te prema rijeci Muri. Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine Dekanovec čine: ulice, seoski i poljski putovi, te druge nerazvrstane prometne površine na kojima se odvija promet pri čemu neke od prometnica nemaju adekvatnu prometnu signalizaciju. Ukupna kilometraža županijskih cesta na području Općine je otprilike 2,2 km, dok kilometraža pješačko-biciklističkih staza iznosi otprilike 5,31 km.

Članak 4.

2.1.7.2. Željeznički promet Područjem Općine Dekanovec ne prolazi trasa željezničke pruge. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1909 2.2. DRUŠTvENO−POLITIČKI POKAZATELJI 2.2.1. Sjedišta upravnih tijela Sjedište Općine Dekanovec nalazi se na adresi Florijana Andrašeca 41, 40318 Dekanovec Općinska tijela Općine Dekanovec su: Općinsko vijeće, općinski načelnik te Jedinstveni upravni odjel. Trgovačka društva i ustanove u vlasništvu/suvlasništvu Općine Dekanovec su: − Međimurje plin d.o.o., Obrtnička 4, 40000 Čakovec (0,8%), − Međimurske vode d.o.o., Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec (0,49%). 2.2.2. Zdravstvene ustanove Na području Općine Dekanovec ne postoji osigurana zdravstvena usluga za stanovništvo, već građani odlaze u najbliže ambulante u obližnjim općinama Belica, Domašinec i Podturen (liječnici opće prakse i stomatolozi). Ostale zdravstvene usluge osigurane su kroz Dom zdravlja Čakovec, Opću bolnicu Čakovec i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Na području Općine Dekanovec registrirano je ukupno 674 zdravstveno osiguranih osoba.1 2.2.3. Odgojno−obrazovne ustanove 2.2.3.1. Predškolski odgoj Općina Dekanovec nema javni dječji vrtić, već roditelji djecu odvode u najbliži vrtić “Jelenko” koji je u privatnom vlasništvu te se nalazi na području Općine Domašinec. 2.2.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje U okviru osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine Dekanovec djeluje Osnovna škola Domašinec – PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec. U pedagoškoj 2022./2023.

Članak 4.

godini u PŠ upisano je 24 učenika u 3 razredna odjeljenja. Ukupna površina unutarnjih prostora PŠ iznosi 180,76 m2 (2 učionice, zbornica, kabinet, školski hol – blagovaonica, školska kuhinja). Ukupna površina sportskog igrališta iznosi 150 m2, a zelenih površina 4.754 m2. 2.2.4. Broj domaćinstava Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, ukupan broj kućanstava na području Općine Dekanovec iznosi 219, što je u odnosu na podatke navedene u Popisu stanovništva iz 2011. godine kada je bilo evidentirano 228 kućanstava, smanjenje za 4,11%. Udio broja kućanstava na području Općine Dekanovec u ukupnom broju kućanstava na području Međimurske iznosi 0,64%. 2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu Prosječan broj osoba u kućanstvu na području Općine Dekanovec iznosi 3,37. 2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina 1 HZZO, stanje na dan 03. listopada 2022. Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, na području Općine Dekanovec evidentirano je ukupno 267 stambenih objekata. Podjela objekata po kategoriji gradnje: I. zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža; II. zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih do 1960-tih godina); III. armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), IV. zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas);

Članak 4.

V. skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas). Podaci za područje Općine Dekanovec koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. Kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na području Republike Hrvatske, prema Popisu stanovništva iz 2011. Dakle, koriste se sljedeće aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje: - 40% zidane zgrade Tip I, - 40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima Tip II, - 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III, - 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV, - 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V. 2.3. EKONOMSKO−POLITIČKI POKAZATELJI 2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja Na području Općine Dekanovec je u 2020. godini, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, poslovalo 16 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno ukupno 469 radnika. Udio broja zaposlenih na području Općine u odnosu na broj zaposlenih u Međimurskoj županiji iznosi 0,34%.2 Od poslovnih subjekata najveći broj zapošljavaju: REMENAR MP d.o.o. (39) i MOTO-TEKS d.o.o. (33). 2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada Na području Općine Dekanovec djeluje Centar za socijalnu skrb Prelog. Centar za socijalnu skrb Prelog osnovan je za područje Grada Preloga, te općina, Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Orehovica i Sveta Marija s pripadajućim naseljima. Ukupan broj korisnika socijalne skrbi u nadležnosti Centra za socijalnu skrb Prelog u 2021. godini iznosio je 2.360.3 Detaljni podaci za područje Općine Dekanovec ne postoje.

Članak 4.

2 Međimursko gospodarstvo u 2020., Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, prosinac 2021. godina 3 Međimurska županija u brojkama, srpanj 2022. godina Stranica 1910 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 2.3.3. Proračun Proračun je temeljni financijski dokument jedinice regionalne (područne) samouprave. Sadrži sve planirane prihode i primitke, kao i rashode i izdatke jedne proračunske godine te predstavlja instrument ostvarenja zacrtanih ciljeva. Proračun Općine Dekanovec za 2022. godinu donesen je u visini od 601.500,00 eura. 2.3.4. Gospodarske grane Prema indeksu razvijenosti, Općina Dekanovec svrstava se u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Općine iznosi 98,77%. Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći broj subjekata na području Općine Dekanovec, djeluje u građevinarstvu, zatim djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, zatim te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2.3.5. velike gospodarske tvrtke Na području Općine Dekanovec nema velikih gospodarskih subjekata, već prevladavaju mala i mikro poduzeća. 2.3.6. Objekti kritične infrastrukture 2.3.6.1. Dalekovodi i transformatorske stanice Na području Općine Dekanovec za distribuciju električne energije zadužena je HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec koja je zadužena za vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju distribucijskog sustava električne energije.

Članak 4.

Općinom Dekanovec prolazi 35 kV dalekovod TS Dekanovec – TS Mursko Središće. Trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV locirana je južno od naselja Dekanovec, uz cestu prema naselju Gardinovec. Mreže elektroopskrbe su izvedene kao pretežito zračne, te dijelom i podzemne. Električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Općine Dekanovec. 2.3.6.2. Plinovodi Distributer i održavatelj sustava plinoopskrbe na području Općine Dekanovec je tvrtka Međimurje plin d.o.o. koja opskrbljuje područje cijelog Međimurja. Opskrba područja Općine Dekanovec bazira se na izgradnji sustava koji osigurava dotok plina iz 2 glavna smjera – Varaždin i Legrad, a koji su spojeni u prsten. Jedan krak magistralnog plinovoda, koji prolazi trasom glavne prometnice “Murske magistrale”, od Legrada, preko Preloga i Domašinca usmjeren je prema Općini Dekanovec i dalje prema Murskom Središću. Magistralni plinovod na području Općine ima tlak 160 bar-a, a izveden je kao polietilenski. 2.3.6.3. Naftovodi Južnim rubom Općine prolazi trasa Jadranskog naftovoda – odvojak NT Virje – NT Lendava. 2.3.6.4. vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Međimurja podijeljena je na 4 vodoopskrbne zone koje se snabdijevaju iz vodocrpilišta Nedelišće i vodocrpilišta Prelog. Distribuciju vode za sve zone obavljaju Međimurske vode d.o.o. Područje Dekanovec opskrbljuje se pitkom vodom iz vodocrpilišta Nedelišće kao dio I. vodoopskrbne zone. Vodoopskrba se provodi magistralnim cjevovodom od Čakovca preko Pribislavca, Belice i Gardinovca.

Članak 4.

Na području Općine Dekanovec, odvodnja otpadnih voda domaćinstava riješena je na način da se ispuštaju nepropusne septičke jame, dok mali broj domaćinstava otpadne vode ispušta u vodotoke ili u podzemlje. 2.3.6.5. Telekomunikacije Područje Općine Dekanovec u potpunosti je pokriveno fiksnom linijom te je adekvatno pokriveno LTE mrežnom tehnologijom, odnosno 4G mrežom, kao i nepokretnom širokopojasnom infrastrukturom. Poštanski promet na području Općine Dekanovec organizira i obavlja “Hrvatska pošta” d.d. putem poštanskog ureda 40318 Dekanovec. 2.3.6.6. Promet Prometna infrastruktura na području Općine opisana je u Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. 2.3.6.7. Zdravstvo Zdravstveni kapaciteti Općine navedeni su u Poglavlju 2.2.2 ove Procjene. 2.3.6.8. Nacionalni spomenici i vrijednosti Nacionalni spomenici i kulturna baština obrađeni su u Poglavlju 2.4.2 ove Procjene. 2.4. PRIRODNO-KULTURNI POKAZATELJI 2.4.1. Zaštićena područja Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) na području Općine Dekanovec nalaze se dijelovi područja: − Regionalnog parka „Mura – Drava“ − značajnog krajobraza „Rijeka Mura“. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) na području Općine Dekanovec nalaze se HR 2000364 Mura – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). 2.4.2. Kulturna baština Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22), Župna crkva Svih Svetih u središtu Dekanovca, izgrađena polovicom 18. stoljeća, a proširena u 19. stoljeću, zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro, te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod kategorijom nepokretnih kulturnih dobara.

Članak 4.

21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1911 Tablica 5. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH v IJA c PRAvNI RSTA STATUS BROJ NAZI v DOBRA LOKA REGISTARSKI KULTURNOG Crkva Kalnička Zaštićeno Nepokretna Z-3436 Svih ulica 14, kulturno pojedinačna Svetih Dekanovec dobro Izvor: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske Na području općine Dekanovec evidentirana su nepokretna dobra – graditeljska baština i javna plastika s preporukom zaštite na lokalnoj razini: − kasnobarokni poklonac Sv. Antuna Padovanskog, preko puta zgrade Općine, − barokni poklonac Ivana Nepomuka, uz Dom kulture, − rustični pil s baldahinom iz sredine 20. stoljeća – pieta, na čestici kuće u ulici Marka Kovača 15, − poklonac s raspećem i Marijom te Josipom u podnožju, na čestici kuće u ulici Florijana Andrašeca 91, − pil Presvetog Srca Isusova iz 1929. godine, na čestici kuće u ulici Florijana Andrašeca 55, − poklonac Sv. Florijana, na javnoj površini, ispred k. br. 44 u ulici Florijana Andrašeca, − raspelo na groblju. Na području Općine Dekanovec evidentiran je antički arheološki lokalitet “Beli pil” cca. 500 m južno od Dekanovca. 2.5. POvIJESNI POKAZATELJI Povijesni pokazatelji temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile područje Općine te nanijele značajne materijalne i novčane štete. 2.5.1. Prijašnji događaji Prema dostupnim podacima, prirodne nepogode na području Općine Dekanovec u posljednjih 20 godina proglašene su uslijed sljedećih ugroza: suše (2007., 2011., 2013., 2021.), mraza (2017., 2021.), tuče (2004., 2008., 2012., 2017.) i poplava (2014.).

Članak 4.

2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja Prirodna nepogoda uzrokovana sušom na području Općine Dekanovec proglašena je: - 2007. godine zbog ekstremnog deficita oborina, odnosno značajnog odstupanja klimatskih uvjeta u proizvodnoj sezoni 2006./2007. − procijenjena šteta iznosila je 1.180.900,00 kuna, - 2011. godine zbog suše tijekom proljetnog razdoblja i početkom ljeta 2011. godine, koja je izazvala štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju i voćnjacima − procijenjena šteta je iznosila 10.615.978,26 kuna, - 2013. godine zbog suše uzrokovane nedostatkom oborina i natprosječno visokim temperaturama tijekom ljetnog razdoblja zbog čega su nastale štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju i voćnjacima − procijenjena šteta je iznosila 1.346.958,32 kuna, - 2021. godine zbog visokih temperatura i izostanka potrebnih količina padalina tijekom mjeseca lipnja i srpnja, čija je posljedica šteta na ratarskim i povrtlarskim kulturama. Prirodna nepogoda od tuče za područje Općine Dekanovec proglašena je: - 2004. godine − procijenjena šteta je iznosila 210.095,00 kuna, - 2008. godine − procijenjena šteta je iznosila 1.450.387,00 kuna, - 2012. godine − procijenjena šteta je iznosila 1.484.753,25 kuna, - 2017. godine zbog vremenskih nepogoda uzrokovanih tučom kojom su na navedenom prostoru nastale velike materijalne štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima, građevinskim objektima i infrastrukturi (ceste i putevi) dana 11.

Članak 4.

srpnja navedene godine. Prirodna nepogoda od poplava za područje Općine Dekanovec proglašena je 2014. godine, zbog štete na infrastrukturi, nasadima, zemljištu i građevinskim objektima, izazvana ekstremnim količinama oborina i visokom razinom podzemnih voda tijekom kolovoza i rujna navedene godine. Prirodna nepogoda uslijed mraza za područje Općine Dekanovec proglašena je: − 2016. godine nakon niskih temperatura zabilježenih u razdoblju od 26. do 30. travnja kada su na poljoprivrednim kulturama, posebice voćnjacima i vinogradima, nastala su oštećenja različitih razmjera, ovisno o lokalitetu i vrsti nasada, odnosno usjeva (smrzavanje i veliko oštećenje ili potpuno propadanje uroda), − 2020. godine zbog mraza praćenog snažnim sjevernim vjetrom 22., 23., 24. i 25. ožujka 2020. godine, čija je posljedica smrzavanje, oštećenje i očekivano značajno umanjenje ovogodišnjeg uroda u voćnjacima te na pojedinim povrtlarskim kulturama. 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale štetu Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja.

Članak 4.

2.6. POKAZATELJI OPERATIvNE SPOSOBNOSTI 2.6.1. Popis operativnih snaga Operativne snage sustava civilne zaštite su svi prikladni i raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite. Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području Općine Dekanovec provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: Stranica 1912 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. - Stožer civilne zaštite Općine Dekanovec, - DVD Dekanovec, - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, - Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec, - postrojba civilne zaštite opće namjene, - povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, - koordinatori na lokaciji, - pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, - udruge. Operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa su temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite koje posjeduju spremnost na žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. 3. IDENTIFIKAcIJA PRIJETNJI I RIZIKA Identifikacija prijetnji prvi je korak u izradi Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji odredit će se prijetnje koje se pojavljuju na području Općine Dekanovec te na što i na koji način mogu negativno/štetno utjecati. UTJE R. KRATAK OPIS PRIJETNJA DRUŠT BR. ScENARIJA v Potres je prirodna Identificirane prijetnje na području Općine Dekanovec u skladu s identificiranim i obrađenim prijetnjama i rizicima iz Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Obradit će se visoki i vrlo visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije (potres, poplave, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, klizišta). Pored prethodno navedenih, obradit će se i drugi na nacionalnoj razini identificirani rizici, a koji su od značaja za područje jedinice lokalne samouprave.

Članak 4.

3.1. POPIS IDENTIFIcIRANIH PRIJETNJI Identifikacija prijetnji prikazana je u nastavnoj tablici, koja ujedno služi i kao registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Rizici navedeni pod točkama 1.-4. su rizici koji su određeni na Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije, odnosno za područje Općine Dekanovec. Tablica 6. Registar rizika Općine Dekanovec cAJ NA MJERE vENE PREvENTIvNE MJERE ODGOvORA RIJEDNOSTI Potresi mogu uzrokovati nepogoda uzrokovana Protupotresno oštećenje stambenih prirodnim događajem projektiranje i građenje građevina, industrijske i koji je vjerojatno građevina sukladno Uzbunjivanje i komunalne infrastrukture, najveći uzrok odgovarajućim tehničkim obavješćivanje, probleme u komunikaciji, stradavanja ljudi i propisima i hrvatskim/ evakuacija, neprotočne prometnice, 1. POTRES uništenja materijalnih europskim normama. zbrinjavanje, određen broj povrijeđenih dobara. Potresi su Izgradnja sustava ranog sklanjanje, i poginulih na što se uzrok katastrofa koje upozoravanja. Edukacija spašavanje, veže i nedovoljan broj karakterizira brz i osposobljavanje pružanje prve kapaciteta za zbrinjavanje nastanak, događaju operativnih snaga sustava pomoći. ozlijeđenih, štetu na se učestalo i bez civilne zaštite Općine materijalnim i kulturnim prethodnog upozorenja. Dekanovec. dobrima te okolišu. Opskrba vodom i odvodnja: poremećaj u Građenje, tehničko i funkcioniranju, izlijevanje Na području Općine gospodarsko održavanje Uzbunjivanje i otpadnih voda, potapanje POPLAvE Dekanovec prijeti regulacijskih i zaštitnih obavješćivanje, podruma, zagađenja IZAZvANE opasnost od poplavnih vodnih građevina. evakuacija, izvora vode. Cestovni IZLIJEvANJEM 2. voda kanala Murščak Izgradnja sustava ranog zbrinjavanje, promet: prekidi i otežano KOPNENIH te rijeke Mure uslijed upozoravanja. Edukacija sklanjanje, obavljanje djelatnosti do vODENIH obilnih kiša ili naglog i osposobljavanje spašavanje, otklanjanja posljedica.

Članak 4.

TIJELA topljenja leda. operativnih snaga sustava pružanje prve Proizvodnja i distribucija civilne zaštite Općine pomoći. električne energije: duži Dekanovec. prekidi napajanja el. energijom. Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito zarazne, u Preventivne DDD mjere, preventivna cijepljenja, Edukacija, Veći stupanj komplikacija održavanje higijene. Brze obavješćivanje, skoro isto vrijeme na i smrtnih ishoda intervencije higijensko cijepljenje, jednom području gdje EPIDEMIJE I kod rizičnih skupina epidemiološke djelatnosti DDD mjere, 3. obitava veći broj žitelja, PANDEMIJE stanovništva, značajno u suradnji s ostalim higijensko tretira se kao epidemija, veća stopa bolovanja radno djelatnostima Zavoda epidemiološka a manifestira se u dva aktivnog stanovništva. za javno zdravstvo djelatnost, pojavna oblika: 1. epidemija koja nastaje samostalno, Međimurske županije i zaštita vode. sanitarne inspekcije. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1913 UTJE R. KRATAK OPIS PRIJETNJA DRUŠT BR. ScENARIJA v 2. epidemija koja nastaje kao posljedica nekih drugih prirodnih nepogoda (potres, poplava i sl.) Mogućnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo Općine Dekanovec. cAJ NA MJERE vENE PREvENTIvNE MJERE ODGOvORA RIJEDNOSTI Kontinuirano Toplina može biti Toplinski val kao opremanje i okidač za uzrok mnogih prirodna pojava Edukacija i osposobljavanje zdravstvenih stanja i EKSTREMNE uzrokovan klimatskim osposobljavanje građana redovnih 4. izazvati umor, srčani udar TEMPERATURE promjenama, nastaje Općine Dekanovec. operativnih ili konfuziju, inzult te naglo bez prethodnih snaga sustava pogoršati postojeće stanje najava.

Članak 4.

civilne zaštite. kod kroničnih bolesnika. Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama Potrebno je izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na Štete na poljoprivrednim gdje je pojava tuče i kišu i tuču te poticati površinama, stambenim, 5. TUČA sugradice relativno njihovo osiguranje. Upozoravanje. gospodarskim, poslovnim česta. Pojava tuče i Osjetljivu kulturnu baštinu objektima, automobilima. sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. Posljedice mogu biti niske temperature smanjenje prinosa Edukacija i 6. MRAZ dolazi do smrzavanja Upozoravanje. u poljoprivredi i osposobljavanje građana. vode što dovodi do povrtlarstvu. pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Meteorološka suša Suša bi neminovno ili dulje razdoblje utjecala na vodostaje bez oborina može rijeka, vodocrpilišta i uzrokovati ozbiljne druge izvore vode za piće štete u poljodjelstvu, (bunare), jer bi se razina vodoprivredi te istih snizila u ovisnosti drugim gospodarskim od vremenskog trajanja djelatnostima. Za suše. Smanjenjem nivoa Navodnjavanje, 7. SUŠA poljodjelstvo mogu Upozoravanje. i količine vode u vodnim savjetovanje biti opasne suše koje objektima, otežala nastaju u vegetacijskom bi se distribucija iste razdoblju. Nedostatak korisnicima, a mogućnost oborina u duljem pojave zaraze (hidrične vremenskom razdoblju epidemije – trbušni tifus, može, s određenim dizenterija, hepatitis) su faznim pomakom, . veće.

Članak 4.

Stranica 1914 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. UTJE R. KRATAK OPIS PRIJETNJA DRUŠT BR. ScENARIJA v uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije 3.2. ODABRANI RIZIcI I RAZLOZI ODABIRA Na temelju Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, Sektora za civilnu zaštitu, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagreb, od dana 28. studenog 2016. godine, Međimurska županija donijela je Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije (prosinac 2016. godina). Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije određeno je da se Procjenom rizika moraju obrađivati vrlo visoki i visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje jedinice za koju se izrađuje Procjena rizika. Temeljem Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, na području Međimurske županije izraženi su sljedeći rizici: potres, poplave, ekstremne temperature, epidemije i pandemije, klizišta. Navedeni rizici okarakterizirani su kao prijetnje kod kojih postoji visoki rizik od nastajanja, te ih kao takve treba obraditi u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec.

Članak 4.

Pošto na području Općine nema registriranih klizišta tla, niti su ona izvjesna, obzirom da područje pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Međimurja, kojeg karakterizira nizinski reljef, nadmorske visine 158 m, nema ugroze od istih na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš, odnosno nema utjecaja na elemente društvenih vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politiku). Shodno tome, degradacija tla se neće opisivati u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec. Osim gore navedenih rizika, u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec obrađivati će se tuča, mraz i suša, obzirom na vjerojatnost pojave i posljedice koje može prouzročiti. 3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ Općina Dekanovec prilikom izrade procjene rizika za svoje područje prikazat će prostorni raspored prijetnji putem karte prijetnji. Karte prijetnji se izrađuju u mjerilu 1:25 000 ili u mjerilu koje će biti izabrano tako da prijetnje budu jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru. Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje odnosno njihovu lokaciju, dosege, rasprostranjenost te ostale relevantne podatke koje nositelj izrade smatra potrebnim iskazati. Prikaz se odnosi za rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko-tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput epidemija i pandemija ili ekstremnih temperatura nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji. cAJ NA MJERE vENE PREvENTIvNE MJERE ODGOvORA RIJEDNOSTI 4. KRITERIJI ZA PROcJENU UTJEcAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTvENIH DJELATNOSTI Kriteriji za procjenjivanje štetnih utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti, zajednički su za sve rizike i propisani u postotnim vrijednostima udjela u proračunu jedinice lokalne samouprave te se isti ne mogu mijenjati. Jedinstveni su za sve jedinice lokalne samouprave na području Republike Hrvatske.

Članak 4.

4.1. ŽIvOT I ZDRAvLJE LJUDI Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazat će se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Tablica 7. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi KATEGORIJA % 1 <0,001 2 0,001-0,0046 3 0,0047-0,011 4 0,012-0,035 5 0,036> 4.2. GOSPODARSTvO Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu, a procjenjuju se kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinice lokalne samouprave. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika. Tablica 8. Društvena vrijednost – Gospodarstvo KATEGORIJA % 1 0,5-1 2 1-5 3 5-15 4 15-25 5 >25 4.3. DRUŠTvENA STABILNOST I POLITIKA Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija kritične infrastrukture (KI) i ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 1915 Ako je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, prikazat će se u cjelini u odnosu na proračun Općine.

Članak 4.

Tablica 9. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Kritična infrastruktura KATEGORIJA % 1 0,5-1 2 1-5 3 5-15 4 15-25 5 >25 U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja, šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinice lokalne samouprave. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl. Tablica 10. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja KATEGORIJA % 1 0,5-1 2 1-5 3 5-15 4 15-25 5 >25 Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se prema podacima navedenim u sljedećoj tablici. Tablica 11. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina TROŠAK KLASA OPIS (€/m2) Jednostavne poljoprivredne Ia građevine, pomoćne građevine i 28,4 slično KATEGORIJA POSLJEDIcE KvALITATIvNO 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika Za vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimat će se samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna. Neće se uzimati u Spremišta (rezervoari) vode, Ib 49,5 trgovačka skladišta, štale i slično Tornjevi, vodotornjevi, ostala IIa 78,4 spremišta Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog IIb 146,4 kata, jednostavna industrijska postrojenja i slično Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske građevine, IIIa 175,8 parkirališta na kat, poslovne građevine i slično Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i IIIb industrijske građevine, građevine 200,5 javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično Privatne kuće, uredske zgrade, IVa 226,3 veliki trgovački centri Trgovački centri i hoteli viših IVb 250,0 kategorija Bolnice, knjižnice i kulturne IVc 300,5 građevine Radio i TV postaje, obrazovne Va institucije, trgovački centri s 372,6 dodatnim sadržajem Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 Kliničko – bolnički centri, hoteli Vc 513,3 najviših kategorija Kazališta, operne i koncertne Vd 615,3 dvorane Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika na području Međimurske županije 5. vJEROJATNOST Za svaki identificirani rizik na području jedinice lokalne samouprave, koristit će se iste vrijednosti vjerojatnosti/ frekvencije, prikazane u sljedećoj tablici.

Članak 4.

Tablica 12. Vjerojatnost/frekvencija vJEROJATNOST/FREKvENcIJA vJEROJATNOST FREKvENcIJA <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće razmatranje vjerojatnost (obradu) događaja/prijetnje bez ikakve materijalne štete, već samo vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti. Stranica 1916 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 6. OPIS ScENARIJA Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Dekanovec temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik. Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću. Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja procijenjenih najvećih mogućih i najvjerojatnijih rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izradit će se najmanje dva scenarija. Svrha scenarija je prikazati sliku događaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničkotehnološke prijetnje na području Općine. Scenarij je opis: - neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik, koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku; - svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i „okidača“ velike nesreće;