Odluka o donošenju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine

125. Na temelju članka 12. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 123/17) i članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst) Skupština Međimurske županije, na 10. sjednici održanoj 15. prosinca 2022. godine, donijela je odLuku o donošenju plana razvoja međimurske županije za razdoblje do 2027. godine I. Donosi se Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine (dalje u tekstu: Plan razvoja). II. Plan razvoja sastavni je dio ove Odluke. III. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5649 KLASA: 302-01/22-03/20 URBROJ: 2109-02-22-2 Čakovec, 15. prosinca 2022. PREDSJEDNIK dragutin Glavina, v.r. plan razvoja međimurske županije za razdoblje do 2027. godine impressum Izrađivač: Međimurska županija Regionalni koordinator: Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA Tehničke i metodološke smjernice: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Prethodno vrednovanje dokumenta: Euro ekspertiza j.d.o.o. Izrađivač Strategije procjene utjecaja na okoliš: Ires ekologija d.o.o. Savjetodavno tijelo: Partnersko vijeće Međimurske županije Dizajn logotipa: Merigrafiq j.d.o.o. Čakovec, 2022. sadržaj UVODNA RIJEČ ŽUPANA 7 1. UVOD 1 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA 5 3. OPIS RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 9 3.1 DRUŠTVO 9 3.1.1 Veličina stanovništva i gustoća naseljenosti 9 3.1.2 Dobna i spolna struktura 10 3.1.3 Prirodno kretanje stanovništva 11 3.1.4 Migracijska kretanja stanovništva 13 3.1.5 Obrazovanje 15 3.1.6 Zdravstvo 25 3.1.7 Sport i rekreacija 28 3.1.8 Socijalna skrb 31 3.1.9 Civilno društvo 33 3.1.10 Kultura 35 3.1.11 SWOT analiza 41 3.2 GOSPODARSTVO 47 3.2.1 Bruto domaći proizvod 47 3.2.2 Zaposlenost i nezaposlenost 48 3.2.3 Konkurentnost Međimurske županije 53 3.2.4 Osnovne gospodarske djelatnosti 58 3.2.5 Poduzetnička infrastruktura 73 3.2.6 Strana i domaća ulaganja 74 kraTiCa ZnaČenje kraTiCe aCT Autonomni centar arkod Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske 3.2.7 Reindustrijalizacija, digitalizacija, inovacije i trendovi 75 3.2.8 SWOT analiza 79 3.3 STANJE U PROSTORU/OKOLIŠU 82 3.3.1 Okoliš 82 3.3.2 Biološka i krajobrazna raznolikost 84 3.3.3 Šume i šumsko područje 86 3.3.4 Gospodarenje otpadom 86 3.3.5 Mineralne sirovine, ugljikovodici, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost 88 3.3.6 Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost 89 3.3.7 Primarna infrastruktura 96 3.3.8 Civilna zaštita 102 3.3.9 SWOT analiza 104 4. STRATEŠKI OKVIR 106 4.1 PRIORITETI JAVNIH POLITIKA – ODRŽIVI RAZVOJ 108 4.2 PRIORITETI JAVNIH POLITIKA – ZDRAVO, UKLJUČIVO I OTPORNO DRUŠTVO 118 4.3 PRIORITETI JAVNIH POLITIKA – ZELENO I DIGITALNO MEĐIMURJE 126 5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 137 5.1 MJERE UBLAŽAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA PLANIRANIH AKTIVNOSTI NA CILJEVE OČUVANJA I CJELOVITOST PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE 145 6. TERMINSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKIH PROJEKATA 150 7. INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR S PRIKAZOM FINANCIJSKIH PRETPOSTAVKI 164 8. USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA 165 9. POPIS POSEBNIH CILJEVA I RELEVANTNIH POKAZATELJA ISHODA IZ BIBLIOTEKE POKAZATELJA MRRFEU 169 10. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE 175 11. POPIS TABLICA 187 12. POPIS SLIKA 188 13. Popis izvora 189 1. PRILOG 1. PLANA RAZVOJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE 191 2. Prilog 2. Sažetak ZAVRŠNOG izvješća o provedenom prethodnom vrednovanju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine 192 3. Prilog 3. Izvješće o savjetovanju s javnošću u postupku donošenja Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine 194 popis korišTeniH kraTiCa kraTiCa ZnaČenje kraTiCe minGor Ministarstvo gospodarstva mmČ Muzej Međimurja Čakovec Stranica 5650 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

aVd Automatizirani vanjski defibrilator Bdp Bruto domaći proizvod Bis Bolnički informacijski sustav CujZek Centar za uzgoj i zaštitu međimurskog konja CZk Centar za kulturu CZss Centar za socijalnu skrb Čakra Razvojna agencija Grada Čakovca dZs Državni zavod za statistiku eu Europska unija Fina Financijska agencija Gem Global Entrepreneurship Monitor Hrvatska HrVaTska Gerd Gross Domestic Expenditureon R&D - Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj Gup Generalni urbanistički plan HC Hrvatske ceste He Hidroelektrana Hep Hrvatska elektroprivreda HGk Hrvatska gospodarska komora HGss Hrvatska gorska služba spašavanja Hok Hrvatska obrtnička komora Hpa Hrvatska poljoprivredna agencija HZmo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje Hž Hrvatske željeznice ikT Informacijsko-komunikacijska tehnologija ina Industrija nafte ioT Internet of Things platforma platforma ipG Istražno polje geotermalne vode ipp Integrirani prijevoz putnika isGe Informacijski sustav gospodarenja energijom iT Information Technology jLs Jedinica lokalne samouprave ju redea Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA kBC Klinički bolnički centar kČČ Knjižnica i čitaonica Čakovec LaG Lokalna akcijska grupa maB Man and the Biosphere - Prostor suživota čovjeka i prirode menea Međimurska energetska agencija meV Međimursko veleučilište uVodna rijeČ župana Poštovane Međimurke, poštovani Međimurci! Zadovoljstvo mi je uvesti vas u sadržaj ovog dokumenta koji predstavlja smjer razvoja Međimurske županije u razdoblju do 2027. godine. Posljednje godine potvrdile su turbulentnost msp Mala i srednja poduzeća mup Ministarstvo unutarnjih poslova murid Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu nGa/nGn Next Generation Access Network - mreža sljedeće generacije nss Niža stručna sprema nZeB Nearly zero-emission building oCd Organizacija civilnog društva oie Obnovljivi izvori energije op Operativni program opG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ops Operator prijenosa sustava osi Osobe s invaliditetom oš Osnovna škola pG Poljoprivredno gospodarstvo pGdp Prosječni godišnji dnevni promet pGsr Prosječna godišnja stopa rasta pou Pučko otvoreno učilište ppi Poduzetnička potporna institucija prši Plan razvoja širokopojasne infrastrukture pum Policijska uprava međimurska rCk Regionalni centar kompetentnosti ss Srednja škola sss Srednja stručna sprema sTem Science, Technology, Engineering, and Mathematics - znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika sZ Socijalna zadruga TiCm Tehnološko-inovacijski centar Međimurje TsV Trening socijalnih vještina TZ Turistička zajednica TZmž Turistička zajednica Međimurske županije unesCo The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization -Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu VuCa Volatility, uncertainty, complexity, and ambiguity - promjena, neizvjesnost, kompleksnost i dvosmislenost ZamaH Regionalna zaklada za lokalni razvoj “Zamah” ZHmmž Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije Zoi Zaštićena oznaka izvrsnosti ZoZp Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ZZjZmž Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije žBČ Županijska bolnica Čakovec žuC Županijska uprava za ceste Međimurske županije okoline u kojoj djelujemo i važnost spremnosti na stalne promjene, ali pri tome ne smijemo izgubiti iz vida glavni smjer, a to je Međimurje kao županija mogućnosti, koja svim skupinama stanovništva u svim sektorima daje priliku za ostvarenje potencijala i ciljeva.

16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5651 Međimurje je prepoznatljivo po poduzetničkom duhu te ne posustajemo u traženju novih ideja i novih inicijativa. Pred nama je novi investicijski ciklus u kojem ćemo i dalje nastojati iskoristiti sve dostupne izvore financiranja, prvenstveno europska sredstva u novom sedmogodišnjem financijskom razdoblju. Potrebe i želje lokalne zajednice u središtu su djelovanja Međimurske županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave te su na temelju provedene analize stanja i identificiranih razvojnih potreba i potencijala postavljeni sljedeći prioriteti javnih politika: održivi razvoj, zatim zdravo, uključivo i otporno društvo te zeleno i digitalno Međimurje. Jačanjem aktivnosti potpore poduzetništvu, poticanjem primjene novih tehnologija i inovacija, promicanjem kružnog gospodarstva, poticanjem ulaganja u ljudske potencijale i proaktivnim privlačenjem ulaganja te promocijom međimurskog gospodarstva povećat će se konkurentnost i inovativnost gospodarstva. Međimurska županija osiguravat će cjelokupnom stanovništvu pretpostavke za zdravo, uključivo i otporno društvo u stabilnoj i sigurnoj Hrvatskoj kroz kontinuirano ulaganje u kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te sustav civilne zaštite, ali i u edukaciju stanovništva o prevenciji bolesti i postupanju u slučaju ugroza. Učinkovitija i dostupnija zdravstvena i socijalna skrb pridonijet će zdravstvenom stanju i općenitoj dobrobiti svih dobnih skupina, dok će se kroz bogatiji društveni život, koji se u prvom redu odnosi na sportskorekreativne i kulturne sadržaje, pozitivno utjecati na kvalitetu života pa time i privlačnost regije kao mjesta za život i rad.

Zelenoj i digitalnoj tranziciji Međimurska županija pridružit će se kroz očuvanje prirodnih resursa, korištenjem obnovljivih izvora energije, razvojem komunalne infrastrukture i suvremenom prometnom infrastrukturom kao i učinkovitim korištenjem prostornih resursa. Intenzivirat će se aktivnosti usmjerene smanjivanju otpada te u uvođenju kružnog gospodarstva kao i u modernizaciji cestovne i željezničke infrastrukture. Pred nama je mnogo posla čija uspješnost ovisi o dobroj suradnji i zajedničkoj usmjerenosti postavljenoj viziji i ciljevima. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti jer Međimurje ne čeka i ne miruje, Međimurje je u pokretu! Matija Posavec, mag. ing 1. uVod Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA (JU REDEA), a prije 2018. godine Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o., ima vodeću ulogu u izradi strateških dokumenata za Međimursku županiju i općenito u procesu strateškog planiranja. Osim što smo koordinator izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine, sudjelovali smo u izradi svih dosadašnjih strateških akata za Međimursku županiju kao jedinicu regionalne (područne) samouprave, od Regionalnog operativnog programa Međimurske županije za razdoblje 2006. – 2013. do Razvojne strategije Međimurske županije do 2020. godine. Tijekom izrade navedenih strateških akata kontinuirano smo se prilagođavali novim uvjetima, zakonskim odredbama, propisima i smjernicama kako bi dokumenti strateškog planiranja bili što kvalitetniji, koncizniji i praktičniji za samu provedbu te kako bi u konačnici svim tijelima županije koristili u radu. JU REDEA stoga kao koordinator za strateško planiranje kontinuirano prati trendove na globalnom tržištu te ima ključnu ulogu u planiranju i usmjeravanju budućeg razvoja Međimurske županije.

Najnoviji strateški dokument za Međimursku županiju, Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine (dalje u tekstu: Plan razvoja) predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim je definiran okvir za daljnji razvoj Međimurske županije do 2027. godine, odnosno za vrijeme trajanja nove financijske perspektive Europske unije. Plan razvoja izrađen je sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima, točnije Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17), Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18), Uredbi o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18), Pravilniku o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 6/2019) te Pravilniku o provedbi postupka vrednovanja (NN 66/2019). Postupak izrade Plana razvoja također je vođen smjernicama i uputama koje je donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: MRRFEU) u obliku Priručnika o strateškom planiranju i Dodatka Priručniku o strateškom planiranju iz 2020. godine te Uputa za izradu planova razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave iz 2021. godine. Plan razvoja predstavlja temeljni razvojni dokument Međimurske županije koji je povezan i usklađen s krovnim strateškim dokumentom za Republiku Hrvatsku - Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje u tekstu: NRS 2030), sektorskim strategijama i strateškim dokumentima. Plan razvoja je koherentan i sveobuhvatan dokument kojim se nastoji potaknuti ravnomjeran razvoj svih dijelova Međimurske županije.

Temeljni dio Plana razvoja predstavlja strateški okvir koji je definiran sukladno potrebama i potencijalima područja na temelju prvotno provedene analize stanja. Podloga za izradu Plana razvoja bila je također Razvojna strategija Međimurske županije do 2021. koja je bila važeća za prethodnu financijsku perspektivu Europske unije. Definiran strateški okvir sastoji se od nekoliko hijerarhijski strukturiranih cjelina – prioriteti javne politike Međimurske županije, posebnih ciljeva i mjera. Pritom je kroz analizu stanja ustanovljeno kako je budući razvoj Međimurske županije potrebno razvijati u smjeru održivog razvoja te stvaranja zdravog, uključivog i otpornog društva kroz korištenje zelene i digitalne tehnologije. Na strateški okvir veže se i indikativni financijski plan definiran na temelju proračuna Međimurske županije za 2021. i 2022. godinu s projekcijama za razdoblje do 2027. godine. Koordinator izrade Plana razvoja je Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, dok je izrađivač Studije utjecaja na okoliš, koja je sastavni dio Plana razvoja, bila tvrtka Ires ekologija za zaštitu prirode i okoliša. U izradi Plana razvoja sudjelovali su predstavnici Međimurske županije, a prilikom postupka izrade osiguran je participativni pristup kojim je uključena šira zajednica, tj. zainteresirani dionici iz javnog, privatnog i civilnog sektora koji su predstavljali savjetodavne radne skupine. S ciljem osiguravanja participativnog pristupa organizirane su dvije tematske radionice po područjima razvoja – Gospodarstvo, Poljoprivreda i turizam, Obrazovanje i tržište rada, Zdravstvo, socijalna skrb, sport i kultura te Okoliš prostor i infrastruktura s radnim skupinama.

Stranica 5652 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Prva radionica se održala 4. ožujka 2021. godine na kojoj je predstavljena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, definirani su razvojni problemi i potencijali Međimurske županije te je izrađen nacrt SWOT analize za pojedino područje koji zajedno predstavljaju temelj u izradi strateškog okvira i definiranju posebnih ciljeva. Druge tematske radionice održane su online po područjima na kojima su se obrađivali prijedlozi aktivnosti i projekti po definiranim mjerama. Održane su sljedeće radionice: • 27. 4. 2021. za područje Obrazovanje i tržište rada, Zdravstvo, socijalna skrb, sport i kultura • 28. 4. 2021. za područje Okoliša prostora i infrastrukture • 29. 4. 2021. za područje Gospodarstva i za područja Poljoprivrede i turizma. Cijeli postupak izrade Plana razvoja praćen je višesektorskim i interdisciplinarnim pristupom te su identificirani izazovi i potencijali svih razvojnih područja na razini Međimurske županije. Sukladno tome identificirani su i ključni strateški projekti čija će realizacija tijekom trajanja provedbe Plana razvoja osigurati kvalitetne temelje i stvoriti uvjete za kontinuiran i strateški usmjeren razvoj Međimurske županije. Upravo strateškim i planskim pristupom daljnjem razvoju županije osigurat će se integrirani razvoj svih dijelova županije, s naglaskom na osiguravanje mogućnosti i uvjeta za kvalitetan život svih njezinih stanovnika. Izrada dokumenta provedena je uz poštivanje svih načela strateškog planiranja: načelo točnosti i cjelovitosti, načelo učinkovitosti i djelotvornosti, načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, načelo održivosti, načelo partnerstva te načelo transparentnosti. S ciljem poštivanja načela partnerstva i definiranih ključnih koraka u izradi akata strateškog planiranja, provedeni su sljedeći koraci:

• 12. prosinca 2019. godine Skupština Međimurske županije donosi Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje 2021.- 2027. • 9. veljače 2021. godine donosi se Strategija savjetovanja s javnošću u okviru postupka izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • 6. ožujka 2021. godine donosi se Komunikacijska strategija za postupak izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje od 2021. - 2027. godine • 21. svibnja 2020. godine Skupština Međimurske županije donosi Odluku o izmjeni i pokretanju postupka izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje 2021.-2027. godine • 30. srpnja 2021. župan Međimurske županije donosi Odluku o početku postupka vrednovanja Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • 30. srpnja 2021. župan Međimurske županije donosi Odluku o osnivanju i imenovanju članova Tima za vrednovanje Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • 30. srpnja 2021. župan Međimurske županije donosi Odluku o osnivanju i imenovanju članova Odbora za vrednovanje Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • 30. srpnja 2021. župan Međimurske županije donosi Odluku o osnivanju i imenovanju članova Partnerskog vijeća Međimurske županije. Uz Plan razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine izrađeni su i sljedeći prateći dokumenti/prilozi: • Prilog 1. Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • Završno izvješće o provedenom prethodnom vrednovanju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • Izvješće o savjetovanju s javnošću u postupku donošenja Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • Strateška studija utjecaja na okoliš Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine • Komunikacijska strategija za postupak izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027.

godine • Strategija savjetovanja s javnošću u okviru postupka izrade Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine. Tijekom izrade Plana razvoja proveden je postupak prethodnog vrednovanja Plana razvoja sukladno Pravilniku o provedbi postupka vrednovanja (“Narodne novine“, br. 66/2019) kojim se detaljnije uređuje provedba Zakona oo sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH (“Narodne novine“, br. 123/2017), a kojim je propisano da akti strateškog planiranja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade tijekom provedbe (srednjoročno vrednovanje) i nakon provedbe (naknadno vrednovanje). Sukladno tome, donesena je Odluka o početku postupka vrednovanja Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine nastavno na koju su osnovani Odbor za vrednovanja Plana razvoja i Tim za vrednovanje. Za postupak prethodnog vrednovanja Plana razvoja podugovoren je vanjski stručnjak EURO EKSPERTIZA j.d.o.o. Tijekom postupka prethodnog vrednovanja provedene su tri faze na temelju kojih je u završnoj fazi dostavljeno Završno izvješće o provedenom prethodnom vrednovanju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine (dalje u tekstu: Završno izvješće). Sažetak Završnog izvješća je integrirani u sam dokument Plana razvoja dok je Završno izvješće objavljeno na internetskim stranicama Međimurske županije i Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA nakon što ga je Odbor za vrednovanje odobrio zajedno sa svim ostalim dokumentima vezanima uz izradu Plana razvoja.

2. srednjoroČna ViZija raZVoja Vizija razvoja županije ima za cilj u kratkom sloganu predstaviti što se želi postići u srednjoročnom razdoblju, tj. do kraja 2027. godine. Predstavljena vizija prezentira okvir za budući razvoj i usmjerenje županije kroz definirani strateški okvir i provedbu Plana razvoja. Vizija je na taj način odraz kombinacije trenutnog stanja, ali i potencijala za budući razvoj temeljena na svim razvojnim odrednicama i karakteristikama županije, uzimajući u obzir posebnosti i vrijednosti prostora. Sukladno navedenom, definirana je vizija: „Međimurska županija - županija mogućnosti“. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5653 Nit vodilja u oblikovanju kratke i jezgrovite izjave usmjerene na budućnost kakvu je poželjno ostvariti, sadržana je u pozadini vizije koja pobliže opisuje što sama vizija u sebi sadrži. U nastavku su osnovni elementi koji stoje u pozadini vizije, a koji proizlaze iz strateškog usmjerenja te mjera koje se namjeravaju provesti kako bi se ostvarila predložena vizija: • Međimurje, županija mogućnosti za sve u gospodarstvu, društvenom i javnom životu; • Međimurje, županija za kvalitetan život zdravog, uključivog i otpornog društva; • Održivi razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma uz ulaganja u nove tehnologije, inovacije, kružno gospodarstvo, obnovljive izvore energije te kvalitetno i suvremeno obrazovanje; • Zeleno i digitalno Međimurje te razvoj pametnih sela i gradova uz očuvanu prirodu, razvijenu komunalnu i prometnu infrastrukturu.

Navedenom vizijom defi nirano je razvojno usmjerenje županije u budućem razdoblju kojim se teži ujednačenom i planskom razvoju svih područja županije kao temelj za osiguravanje različitih mogućnosti s ciljem stvaranja kvalitetnog životnog okruženja za svakog stanovnika županije. Na temelju ovako defi nirane vizije, razrađen je strateški okvir Plana razvoja zajedno s prioritetnim područjima, posebnim ciljevima i mjerama. Kako bi se osiguralo daljnje povećanje kvalitete života za stanovništvo županije, nužno je kroz provedbu Plana razvoja te slijedeći mjere defi nirane Broj 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. stanovnika međimurska 113.746 113.561 113.417 113.159 112.576 županija republika 4.280.622 4.267.558 4.255.689 4.238.389 4.203.604 Hrvatska Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Priopćenja i Statistička izvješća 2020.; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Procjene stanovništva Republike Hrvatske, 2021. Na temelju podataka novog popisa stanovništva iz 2021. godine, procijenjenog broja stanovnika iz 2021. godine, gustoća naseljenosti Međimurske županije je 145,02 stanovnika/km2, što je dvostruko veće od gustoće naseljenosti Republike Hrvatske u 2021. godini (68,71 stanovnika/km2).1 Budući da nisu dostupni svi službeni podaci popisa stanovništva 2021. u daljnjem tekstu se koriste službeni podaci iz 2019. i 2020.godine. 3.1.2 dobna i spolna struktura Prema službenom Popisu stanovništva iz 2011. godine, udio mlađih od 14 godina u Međimurskoj županiji bio je veći za 1,66 postotna boda od prosjeka Republike Hrvatske. U 2019.

godini taj postotak je porastao za 0,44 postotna boda. Naime, prosjek mlađih od 14 godina u Republici Hrvatskoj iznosi 14%, a u Međimurskoj županiji 16%. U Međimurskoj županiji u 2019. godini najviše stanovnika ima u dobnoj skupini 55 – 59 godina što ukazuje na kontinuirano starenje stanovnika. U 2011. godini bilo je najviše stanovnika u dobnoj skupini 50 – 54 godine. 1 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Pregled po županijama. Izrada podataka o gustoći naseljenosti: JU REDEA. strateškim okvirom, osmisliti razvojne projekte. Pritom je naglasak na važnosti uključivanja javnosti prilikom osmišljavanja, ali i realizacije samih projekata kako bi se participativnim procesom i pristupom „odozdo prema gore“ osigurala uključenost širokog kruga dionika. 3. opis raZVojniH poTreBa i poTenCijaLa 3.1 društvo 3.1.1 Veličina stanovništva i gustoća naseljenosti Prostor Međimurske županije obuhvaća površinu od 730 km2, odnosno 1,29% državnoga teritorija. Prema rezultatima službenog Popisa stanovništva iz 2011. godine, Međimurska županija imala je ukupno 113.804 stanovnika s udjelom od 2,65% i bila je sedamnaesta po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj (4,284.889).1 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika u Republici Hrvatskoj, ali i Međimurskoj županiji u stalnom je padu. Trend smanjenja broja stanovnika na razini države i županije potvrđen je i posljednjim popisom stanovništva iz 2021. godine. Prema prvim rezultatima novog popisa Međimurska županija ima 105.863 stanovnika, što je smanjenje od čak 7% u odnosu na popis stanovnika iz 2011. godine.

Tablica 1. Prikaz kretanja broja stanovnika Međimurske županije i Republike Hrvatske u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 112.089 110.999 109.921 109.232 108.822 105.863 4.174.349 4.124.531 4.087.843 4.065.253 4.047.700 3.888.529 Prosječna starost stanovništva Međimurske županije 2011. iznosila je 40 godina što je za 1,7 godina manje od prosječne starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj te za 1,5 godina manje od prosječne starosti stanovništva u EU.2 Slika 1. Prikaz prosječne starosti stanovništva na razini EU, Republike Hrvatske i Međimurske županije 2 Popis stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. 3 https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ publication/2020/07-01-03_01_2020.htm 4 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index. php?title=Population_statistics_at_regional_ level#Population_structure Stranica 5654 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019., 2020.; Eurostat, Population statistics at regional level, 2021. Kao što je vidljivo na gornjem grafi konu, u 2019. godini je prosječna starost stanovništva Međimurske županije iznosila 41,5 godina što je više nego 2011. godine. U usporedbi s podacima na razini Republike Hrvatske, prosječna starost stanovništva Međimurske županije manja je za 2,1 godinu od prosječne starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Na razini EU prosječna starost je 43,7 godina, što znači da je prosječna starost stanovništva Međimurske županije manja za 2,2 godine od prosjeka EU.4 Slika 2. Stanovništvo Međimurske županije prema spolu i godinama u 2019. godini.

Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019., 2020. Prema prikazanom gornjem grafu u 2019. godini u Međimurskoj županiji najviše je muškaraca i žena u dobi od 55 – 59 i 60 – 64 godina pa se stanovništvo karakterizira kao staro. Stvarno kretanje broja stanovnika sve je nepovoljnije u usporedbi s ranijim demografskim projekcijama. Naime, Međimurska županija je godine 2011. imala 113.746 stanovnika, a godine 2019. čak 4.514 stanovnika manje. U istome razdoblju broj stanovnika županije u radnoj dobi (15-64 godina starosti) smanjen je za čak 5.725 stanovnika zbog različitih razloga: umirovljenje, sve manji priljev mlađih generacija u radnu dob i iseljavanje. Osim što se smanjuje kontingent stanovništva u radnoj dobi, mijenja se i njegova dobna struktura: u godini 2011. udio osoba u dobi do 54 godine bio je 81,2%, a od 55 godina i više 18,8%, dok se u godini 2031. očekuje da će udio osoba u dobi do 54 godine biti 78,4%, a u dobi od 55 godina i više biti 22,3%. Kao što je identificirano u Istraživanju o demografskoj slici Međimurske županije u narednom razdoblju bit će nužne prilagodbe radnicima starije dobi (55+) sa svrhom osiguranja što veće aktivnosti na tržištu rada. Primjerice, nepuno radno vrijeme ili klizno radno vrijeme te dostupnost zdravstvenih i drugih javnih usluga doprinose većoj radnoj aktivnosti i kvaliteti. 3.1.3 prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva karakterizirano brojem rođenih i umrlih osoba je u 2020. godini za Međimursku županiju bilo negativno (-236), dok je samo u slučaju 4 općine prirodno kretanje bilo pozitivno. Općina s najvećim prirodnim prirastom je općina Nedelišće (32), dok najveći prirodni pad ima Grad Čakovec (-44).

Sukladno tome, stopa nataliteta je u Međimurskoj županiji 2020. godine iznosila 10,3 stanovnika (2018. - 10,8, 2019. - 10,4), dok je stopa mortaliteta 2020. iznosila 12,3 (2018. - 11,1, 2019. - 11,3). Pritom je vidljiv trend izrazitog porasta stope mortaliteta stanovništva u razdoblju 2018. – 2020. godine, što je dokaz starenja stanovništva županije i kontinuiranog povećanja broja umrlih. Prema prikazu na donjoj slici vidljiv je iskorak stope mortaliteta nad stopom nataliteta. Povoljna situacija stope nataliteta vidljiva je u razdoblju od 2011. pa do 2014. godine. U tom razdoblju jedino iskače 2013. godina kada je stopa mortaliteta bila viša. Ono što je zamjetno je pad stope nataliteta u razdoblju od 2015. do 2020. godine u odnosu na stopu mortaliteta u istom razdoblju, što je također povezano s većim brojem starog stanovništva i emigracijom mlađe populacije u druge županije i inozemstvo. Slika 3. Stope nataliteta i mortaliteta u Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2019., 2020. Analizirajući sastav stanovništva na području Međimurske županije, utvrđena je uglavnom homogena struktura stanovništva, dok najveću nacionalnu manjinu na području županije, a osobito u okviru pojedinih općina, predstavljaju pripadnici romske etničke skupine. Prema podacima u Analizi područja razvoja ljudskih potencijala (Euro ekspertiza j.d.o.o. u suradnji s Inženjerskim biroom d.d. i Creativa d.o.o., 2020.) u Međimurskoj županiji procijenjeno je da je nastanjeno 6.368 Roma u 1.364 kućanstva, što čini 5% od ukupnog stanovništva Međimurske županije.

Gledajući udio romske populacije na području Republike Hrvatske i Međimurske županije, 22% Roma od ukupne romske populacije u Republici Hrvatskoj, živi na području Međimurske županije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Međimurskoj županiji je bilo 5.107 pripadnika romske etničke skupine te je uočen porast od 2.220 Roma u apsolutnom iznosu u odnosu na 2001. godinu. Romi predstavljaju značajnu ulogu u društvenom i kulturološkom aspektu županije, zbog čega je važno kontinuirano pratiti njihov broj i razmještaj, kako bi se sukladno tome sustavno planirao okvir za razvoj određenog područja. Slika 4. Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj i Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Euro ekspertiza, Analiza područja razvoja ljudskih potencijala, 2020. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5655 3.1.4 migracijska kretanja stanovništva Prema podacima iz Istraživanja o demografskoj slici Međimurske županije emigracija stanovništva Međimurske županije je od 2015. do 2019. promjenjiva. U razdoblju od 2014. – 2019. vidljivo je da je čak trostruko povećano iseljavanje s područja Međimurske županije u inozemstvo. Iseljavanje je svakako potaknuto priključivanjem Republike Hrvatske EU jer su time hrvatski građani dobili mogućnost rada u drugim zemljama EU. Vidljiv je nagli skok iseljavanja u 2017. godini i isto se nastavlja kroz sljedeće dvije godine. U 2019. i 2020. godini vidljiv je blagi pad iseljavanja, no brojka iseljenih je još uvijek visoka jer je stanovništvo u potrazi za bolje plaćenim poslovima i obrazovanjem. U 2020. godini zabilježen je ipak blagi pad iseljavanja stanovništva u druge županije i inozemstvo jer su u toj godini bile razne mjere zabrane kretanja. Unatoč tome, broj iseljenih u 2020. godini je i dalje visok, odnosno 1.490 osoba je iseljeno. Prognozira se da bi se značajnije iseljavanje međimurskog stanovništva u inozemstvo nastavilo do 2022. godine potaknuto lošim gospodarskim okolnostima u zemlji, a kao posljedica COVID-19 pandemije.

Slika 5. Emigracija stanovništva Međimurske županije u druge županije i inozemstvo u razdoblju od 2011. do 2020. godine Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2020., 2021. Kao što je razvidno iz sljedeće tablice saldo vanjske migracije je negativan. Tablica 2. Vanjska migracija – imigracija i emigracija međimurska županija 2011. 2012. iz inozemstva 88 81 u inozemstvo 122 95 saldo -34 -14 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 89 100 130 163 203 512 867 866 174 380 342 756 1187 1256 1088 1003 -85 -280 -212 -593 -984 -744 -221 -137 Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2020., 2021. Unutarnja migracija iseljavanja u druge županije i useljavanja iz drugih županija također bilježi negativni saldo kako je slučaj i u vanjskoj migraciji što je vidljivo na donjem prikazu. Naime, broj odseljenih u druge županije u 2020. godini bio je 487, a doseljenih iz drugih županija 361. Saldo unutarnje migracije u 2019. godini je bio -126. Slika 6. Unutarnja migracija na području Međimurske županije Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2020., 2021. 3.1.5 obrazovanje Prema obrazovnoj strukturi stanovništva Međimurska županija se nalazi ispod prosjeka Republike Hrvatske. Osobito je značajan postotak stanovništva bez završene osnovne škole koji je još uvijek veći od prosjeka Republike Hrvatske i većine županija (RH - 9,52%; ispod 10% ima 9 županija; 10-15% ima 7 županija; 15% i više 5 županija uključujući i Međimursku županiju). U ukupnom broju stanovnika Međimurske županije udio visokoobrazovanih osoba iznosi svega 8,39% (najmanje VŠS), dok je taj postotak na razini EU znatno veći i iznosi 24,8%, a visoki stupanj obrazovanja, koji obuhvaća stanovništvo sa završenim fakultetom, akademijom, sveučilišnim ili poslijediplomskim studijem je u Republici Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2011. godini bio 10,55%. Tako nizak udio visokoobrazovanih u ukupnom broju stanovnika kombinacija je više uzroka. Od gospodarstva koje nije orijentirano na proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću, jakom obrtništvu koje se prije svega bazira na majstorstvu, ali i sama struktura stanovništva Međimurske županije. Postotak stanovnika sa završenom srednjom školom u ukupnom broju stanovnika Međimurske županije iznosi 43,08%, dok je ta brojka na razini EU nešto viša, 46,6%, a na području RH prema popisu stanovništva iz 2011. godini brojka iznosi 52,63%. Udio stanovništva s nezavršenom školom prema popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine je iznosio 7,81%, dok je u Međimurskoj županiji iznosio 15,3%. Međimurska županija je županija s visokim udjelom romskog stanovništva (najviše od svih županija). Zbog još uvijek visokog postotka nezavršavanja osnovnoškolskog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine, gdje se posebno ističu žene Romkinje, udio stanovnika Međimurske županije s nezavršenom školom dvostruko je viši od prosjeka RH.

3.1.5.1 predškolski odgoj Programi predškolskog odgoja i obrazovanja (redoviti programi, programi predškole i kraći programi) te skrbi o djeci predškolske dobi odvijaju se u jasličkim i vrtićkim odgojnim skupinama u dječjim vrtićima. U pedagoškoj godini 2020./2021. na području Međimurske županije djeluju ukupno 32 predškolske ustanove, od čega 14 predškolskih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, 16 privatnih ustanova te 2 vjerska vrtića. U pedagošku godinu 2020./2021. u Stranica 5656 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. pedagoški odgoj na području Međimurske županije uključeno je ukupno 3.648 djece od čega u jaslicama 756 djece, a o njima skrbi 382 odgojitelja. Prema ukupnom broju djece, jedan odgojitelj radi s 10,4 djece, dok prema podacima Državnog zavoda za statistiku u pedagoškoj godini 2019./2020. na razini Republike Hrvatske jedan odgojitelj radi s 9,7 djece. Od izrazitih problema koji se javljaju kod upisa djece u programe ranog i predškolskog odgoja vidljiv je nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta. Pri tome treba naglasiti da se u manjim sredinama javljaju oba problema dok je u gradskim sredinama izrazit problem nedostatka prostora. U periodu od 2015.-2019. prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Međimurskoj županiji povećao se broj dječjih vrtića i područnih odjela s 57 na 60. Istovremeno je rastao i broj zaposlenih u tim ustanovama. U niže priloženoj tablici vidljiv je redoviti godišnji porast djece u predškolskom odgoju.

Tablica 3. Broj djece u dječjim vrtićima i drugim pravnim osobama koje ostvaruju program predškolskog odgoja 2015./16. 2016./17. Broj djece 3.165 3.178 Broj zaposlenih 448 463 2017./18. 2018./19. 2019./2020. 2020./2021. 3.308 3.408 3.598 3.648 493 530 560 586 Izrada autora prema: Međimurska županija, Međimurska županija u brojkama, 2020. Uz osnovne odgojno nastavne programe dječji vrtići nude različite dodatne fakultativne programe od plesno-dramskih igraonica, ranog učenja engleskog jezika, sportskih radionica ili radionica rada s darovitom djecom do radionica za integraciju djece romske nacionalne manjine. Djeca romske nacionalne manjine koja pohađaju redovne programe u dječjim vrtićima, nastavljaju i s programom predškole u DV koji pohađaju, dok neki vrtići organiziraju radionice za djecu koja nisu pohađala rani odgoj. U pedagoškoj godini 2019./2020. u redovnim programima ili programima predškole, pohađalo je ukupno 484 djece romske nacionalne manjine što je povećanje s obzirom na prijašnje razdoblje kada je u pedagoškoj godini 2015./2016. u redovnim programima ili programima predškole, pohađalo je ukupno 331 djece romske nacionalne manjine. U pedagoškoj godini 2016./2017. u Međimurskoj županiji oko 76% djece romske nacionalne manjine od 3 do 6 godina, nije bilo obuhvaćeno ranim ni predškolskim odgojem i obrazovanjem. Od ostalih 24%, 12% ih je pohađalo dječji vrtić, dok je ostalih 12% pohađalo neku drugu predškolsku odgojno-obrazovnu ustanovu. U pedagoškoj godini 2019./2020., prema podacima Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije, program predškole je započelo 285 djece romske nacionalne manjine. Brojka se do kraja realizacije programa predškole smanjila na 124 djece romske nacionalne manjine koji su završili program. U ovoj je pedagoškoj godini program predškole napustilo čak 56,5% djece koja su se trebala pripremiti za ulazak u osnovnoškolsko obrazovanje.

Međimurska županija osigurava pomoćnike za djecu s teškoćama u razvoju u predškolskim ustanovama. Na području Međimurske županije provodi se više projekata s ciljem produljenja radnog vremena ili produženog boravka u osnovnim školama i razvoja dodatnih programa. U zadnjih 10 godina značajna sredstva su uložena u uređenje i opremanje vrtićkih objekata; od rekonstrukcija, dogradnji, izgradnji, adaptacija i obnova do usavršavanja i razvoja zaposlenika. 3.1.5.2 osnovnoškolsko obrazovanje Na području Međimurske županije djeluje 30 osnovnih škola, Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju koji se nalazi u Čakovcu i pokriva potrebe cijelog područja Međimurske županije te Osnovna umjetnička škola. Osim matičnih osnovnih škola, u Međimurskoj županiji djeluje i 28 područnih škola. Na slici 7. vidljivo je da je u školskoj godini 2019./2020. 30 osnovnih škola pohađalo 9.202 učenika s kojima je radilo ukupno 1.042 učitelja dok je u školsku godinu 2020./2021. upisano 9.211 učenika s kojima radi ukupno 1.054 učitelja, što je smanjenje osnovnoškolskih učenika u odnosu na prijašnje razdoblje kada je u školskoj godini 2015./2016. 30 osnovnih škola pohađalo 9.642 učenika, s kojima je radilo ukupno 944 učitelja i 67 stručnih suradnika. Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju Čakovec u školskoj godini 2019./2020. upisalo je ukupno 166 učenika u 33 redovna i posebna razredna odjela gdje se također primjećuje smanjenje u broju učenika za 1,07% u odnosu na školsku godinu 2015./2016.

Osnovnu umjetničku školu „Miroslav Magdalenić“ Čakovec čiji je osnivač Grad Čakovec, ali djeluje sa svojim područnim odjelima u Čakovcu, Murskom Središću, Prelogu i Donjem Kraljevcu u školskoj godini 2019./2020. pohađao je ukupno 271 učenik. S njima je radilo ukupno 29 profesora ili nastavnika, dok je osnovnu umjetničku školu u školskoj godini 2020./2021. upisalo 288 učenika, s kojima radi 30 nastavnika. Vidljiv je trend smanjenja učenika u odnosu na školsku godinu 2015./2016. kada je umjetničku školu pohađalo u 38 razrednih odjeljenja ukupno 328 učenika. S njima je radilo ukupno 28 profesora ili nastavnika. Prosjek broja učenika po razrednom odjeljenju u školskoj godini 2019./2020. bio je 16 učenika što je prema važećem Državnom pedagoškom standardu optimalan broj učenika u jednom razrednom odjelu. U školskoj godini 2019./2020. 1.691 učenik romske nacionalne manjine pohađao je osnovne škole na području Međimurske županije što je u ukupnom broju od 9.202 učenika u osnovnim školama, 18,3% učenika romske nacionalne manjine i čini povećanje u odnosu na školsku godinu 2015./2016. kada je 1.581 učenika romske nacionalne manjine pohađalo osnovne škole na području Međimurske županije. U Međimurskoj županiji 34% djece romske nacionalne manjine je integrirano u razrede s većinskom populacijom. Međimurska županija zajedno s jedinicama lokalne samouprave sustavno ulaže u obrazovnu infrastrukturu osnovnih i srednjih škola. Na području Međimurske županije provodi se ili je provedeno u posljednjih pet godina, više projekata koji se bave područjem unaprjeđenja kvalitete obrazovnog sustava. Većina tih projekata financirana je iz fondova Europske unije. Projekt 1,2,3… PALIM LAMPICU! razvijao je sustav podrške (potencijalno) darovitim učenicima u Međimurskoj županiji u sklopu redovnog obrazovanja. Projekt „Škole jednakih 16. prosinca 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5657 mogućnosti“ pruža potporu uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u OŠ i u redovnu nastavu angažiranjem pomoćnika u nastavi. Slika 7. Broj učenika OŠ na početku školske godine u Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Obrazovanje – pregled po županijama, 2020. 3.1.5.3 srednjoškolsko obrazovanje Na području Međimurske županije djeluje 7 ustanova srednjoškolskog obrazovanja. To su: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec, Tehnička škola Čakovec, Gospodarska škola Čakovec, Srednja škola Čakovec i Srednja škola Prelog. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, vidljivo je na donjem prikazu da se broj učenika u srednjim školama od 2015. do 2020. godine smanjuje. Slika 8. Broj učenika u sedam srednjih škola Međimurske županije u razdoblju od 2015.-2020. Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Obrazovanje – pregled po županijama, 2020. U školsku godinu 2020./2021. u 7 srednjih škola na području županije upisano je ukupno 3.647 učenika u ukupno 195 razrednih odjela. Trend smanjenja broja učenika upisanih u srednje škole prisutan je i u tekućoj školskog godini, a samo opadanje broja učenika u srednjim školama iz godine u godinu vidljivo je na ispod navedenoj slici 8 (Srednje škole po školskim godištima iz statističkog godišnjaka Međimurska županija u brojkama iz studenog 2020. godine).

Najviše učenika u školskoj godini 2019./2020. pohađalo je Tehničku školu Čakovec, 816 učenika u 37 obrazovnih programa što je čak 22,11% od ukupnog broja učenika u svim ustanovama srednjoškolskog obrazovanja na području Međimurske županije. U školskoj godini 2020./2021. najveći broj učenika također je upisao Tehničku školu Čakovec, 804 učenika od ukupno 3.647 upisanih učenika. Slika 9. Srednje škole po školskim godištima Izvor: Međimurska županija, Međimurska županija u brojkama,2020. Stranica 5658 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Kao i broj učenika u osnovnoj školi tako i broj učenika u srednjim školama u periodu školske 2015./2016. godine do 2019./2020. pokazuje pad. Najveći broj učenika (816) upisan je u Tehničku školu, a najmanji, njih 293 u Srednju školu Prelog. U četiri godine broj srednjoškolaca smanjio se za 432 učenika. U školskoj godini 2015./2016. sedam srednjih škola imalo je 4.122 učenika dok je u 2019./2020. imalo 3.690 učenika. Iako se smanjivao i broj učitelja taj se pad nije odvijao istom dinamikom. Prema podacima DZS (Gradovi u statistici, Tab. 10) broj učitelja je pao s 478 u 2015./2016. na 466 u 2019./2020., a prema podacima objavljenim u Godišnjim planovima i programima škola za školsku godinu 2019./2020. u nastavi radi i 26 stručnih suradnika. Slika 10. Udio učenika u srednjim školama Međimurske županije s obzirom na vrstu i trajanje škole (u%) Izrada autora prema: Međimurska županija, Godišnji planovi i programi srednjih škola Međimurske županije, 2015.-2020.

Godine 2020., 186 učenika iz Tehničke škole Čakovec, Graditeljske škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec dobilo je ugovore o stipendiranju učenika u srednjem strukovnom obrazovanju. Sredstva za stipendiranje učenika u srednjem strukovnom obrazovanju povučena su iz fondova Europske unije kroz projekt „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“. Također su 32 učenika dobila ugovore za stipendiranje u području 10 različitih zanimanja koja idu u red deficitarnih obrtničkih zanimanja. Tehničkoj školi Čakovec dodijeljeno je 26.191.548,75 kuna za daljnji razvoj Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu kojim se želi umanjiti nedostatak kvalificirane radne snage i podići kvaliteta strukovnog obrazovanja u području strojarstva. Programi Ministarstva znanosti i obrazovanja jedini su koji su usmjereni poticanju učenika romske nacionalne manjine na nastavak školovanja u srednjoškolskom obrazovanju, a koji su sastavni dio Programa potpore u odgoju i obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine. 3.1.5.4 Visokoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih U Međimurskoj županiji djeluju tri visokoobrazovne institucije: Međimursko veleučilište u Čakovcu i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu, a od akademske godine 2015./2016. u Čakovcu se izvodi izvanredni dislocirani sveučilišni diplomski studij Sestrinstva u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Tablica 4. Broj upisanih studenata s područja Međimurske županije Visokoobrazovna in- 2015. 2016. 2017. 2018.

stitucija Visoke škole 98 86 75 69 Veleučilišta 655 611 566 504 Fakulteti stručni studij 586 621 616 611 Fakulteti sveučilišni 2.178 2.177 2.165 2.170 studij umjetničke akademije 37 34 29 35 ukupno 3.554 3.529 3.451 3.389 Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Gradovi u statistici, 2019. Međimursko veleučilište u Čakovcu ima programe preddiplomskog stručnog studija Računarstva (smjerovi Programsko inženjerstvo i Inženjerstvo računalnih sustava i mreža); preddiplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta (smjer Menadžment turizma i Menadžment sporta); preddiplomski stručni studij Održivi razvoj (smjer Održiva gradnja, Termotehničko strojarstvo i Eko inženjerstvo) te Specijalistički diplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta. U akademskoj godini 2019./2020. na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu bilo je 753 upisanih studenta/ica (redovni i izvanredni), a nastavno osoblje je činilo 41 stalno zaposlenih te 40 vanjskih suradnika, dok je u akademskoj godini 2015./2016. bilo upisano ukupno 1 056 studenta/ica (redovni i izvanredni), a nastavno osoblje je činilo 23 stalno zaposlenih te 54 vanjskih suradnika. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu ima programe preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Učiteljski studij i Učiteljski studij: smjerovi engleski jezik, njemački jezik, poslijediplomskog specijalističkog studija Cjeloživotno učenje (modul Poučavanje i cjeloživotno učenje, modul Kineziološka edukacija u predškolskom odgoju i primarnom obrazovanju), poslijediplomskog specijalističkog studija Dramska pedagogija, doktorskog znanstvenog sveučilišnog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti te poslijediplomskog znanstvenog sveučilišnog doktorskog studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja. Na Učiteljskom fakultetu od 2016. godine bilježi se rast u broju upisanih studenata, tako je 2016. godine broj iznosio 487, a 2018., 571, a u akademskoj godini 2019./2020. bilo je ukupno 542 studenata/ica. Te godine nastavno osoblje činilo je 35 nastavnika u radnom odnosu i 30 nastavnika – vanjskih suradnika. Isto kao i kod Međimurskog veleučilišta, kod upisa na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu vidljiv je trend opadanja ukupnog broja upisanih studenata u periodu od 2015. do 2018.

Usporedi li se broj diplomiranih i broj upisanih u jednoj akademskoj godini, rezultati s područja Međimurske županije bolji su od rezultata na razini Republike Hrvatske. U periodu 2015.-2018. odnos diplomirani/upisani za RH varira od 20- 21,5%, dok je u Međimurskoj županiji taj odnos 20-23,1%. U Međimurskoj županiji postoje dva učenička i jedan studentski dom u kojima je u 2019./2020. godini boravilo 128 učenika (u učeničkom domu) i 36 studenta/ica u studentskom domu. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5659 U posljednjih pet godina raste broj upisanih studenata na poslijediplomske specijalističke studije kao i na doktorske studije. U 2015. je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske na poslijediplomske studije bilo 13 upisanih polaznika, a diplomiranih je iste godine bilo pet. U 2018. upisanih je bilo 32, a diplomiranih četiri. Broj upisanih na doktorski studij 2015. je bilo 33, a iste godine je diplomiralo 12 studenata. 2018. godine doktorat je upisalo 46 studenata, a doktoriralo 9. Formalno cjeloživotno obrazovanje na području Međimurske županije provode: Pučko otvoreno učilište Čakovec i Pučko otvoreno učilište Novak, Međimursko veleučilište u Čakovcu i srednje strukovne škole koje u okviru svojih programa imaju i programe cjeloživotnog obrazovanja. Tri su grupe programa: programi za stjecanje kvalifikacije ili prekvalifikaciju kao npr. programi za tehničara za računalstvo, elektroniku, mehatroniku i strojarskog računalnog tehničara, zatim programi usavršavanja npr. za poslove u javnoj nabavi, turizmu, IT zanimanjima i treća skupina su programi za osposobljavanja za bravara, zavarivača, rukovatelja CNC strojevima i sl. Međutim, ne postoji sustavno praćenje korištenja i vrednovanja programa cjeloživotnog učenja.

Većina jedinica lokalne samouprave na području Međimurske županije ima stalan program stipendiranja studenata koji imaju prebivalište u pojedinoj općini ili gradu. Centar znanja Međimurske županije kompleks je bivše vojarne u kojem su smještene potporne, obrazovne i istraživačke organizacije. Metalska jezgra smještena je u Centru znanja te ima svrhu osigurati istraživačku infrastrukturu za znanstvenoistraživačku zajednicu i provođenje primijenjenih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje kompetitivnosti metalske industrije na području Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske, a trenutno zapošljava tri doktora znanosti. U istom kompleksu djeluje i Centar održivog razvoja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. Na području Međimurske županije od 2021. godine provodi se projekt ITEO usmjeren na popularizaciju STEM područja, a financiran je iz OP Učinkoviti ljudski potencijali. Projektom će se osnažiti kapaciteti OCD-ova i ostalih institucija kako bi kroz niz jednodnevnih i višednevnih radionica promovirali, popularizirali i povećali zainteresiranost za STEM kod djece, mladih ali i opće populacije na području Međimurske županije i šire. Uz niz radionica i predavanja, u Centru znanja (područje bivše vojarne) postavljen je i trajni postav inovativnog i interaktivnog sadržaja koji će biti na raspolaganju svim zainteresiranima. 3.1.6 Zdravstvo U Međimurskoj županiji je u 2018. registrirano 26 zdravstvenih ustanova. Od ukupnog broja registriranih ustanova, Međimurska županija je osnivač 5 zdravstvenih ustanova – Županijske bolnice Čakovec, Doma zdravlja Čakovec, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Ljekarne Čakovec i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

Prema prikupljenim podacima Međimurske županije, na području Međimurske županije u sustavu primarne zdravstvene zaštite 2020. godine djelovalo je 14 ordinacija opće i obiteljske medicine u sklopu Doma zdravlja Čakovec i 41 ordinacija koncesionara, šest stomatoloških ordinacija u Domu zdravlja i 45 stomatoloških ordinacija koncesionara, četiri pedijatra u Domu zdravlja i jedan pedijatar koncesionar, tri ginekologa u Domu zdravlja i tri ginekologa koncesionara, te dva liječnika medicine rada. U Međimurskoj županiji nalazi se jedna bolnica. U sklopu Županijske bolnice Čakovec djeluju polikliničko – konzilijarne službe. Županijska bolnica Čakovec također ima ugovoreno 52 kreveta/stolica za dnevnu bolnicu. U Županijskoj bolnici Čakovec se nalazi 294 stacionarnih postelja, sa 2,58 postelja na 1000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj je prosjek kreveta na 1000 stanovnika 5,40 što ukazuje na to da je broj postelja u Međimurskoj županiji manji od prosjeka Republike Hrvatske. Prisutan je trend smanjivanja prosječnih kreveta u Međimurskoj županiji koji prati trendove u Republici Hrvatskoj. Skraćena je i prosječna dužina liječenja koja je 1996. godine iznosila 10,34 dana, 2010. godine 6,42 dana, a 2016. godine 5,93 dana. Godišnja zauzetost postelja iznosi 314 dana, iskorištenost postelja 85,98%, a interval obrtaja, tj. broj dana nekorištenja kreveta između dva pacijenta 0,97 dana. U Županijskoj bolnici Čakovec je 2018. bilo zaposleno 686 zdravstvenih djelatnika, od toga 168 dr. medicine, 1 dr. stomatologije, 2 farmaceuta te 515 suradnika VSS, ostalih VSS, VŠS, SSS i NSS djelatnika, što predstavlja blagi rast u odnosu na 2017. godinu kad je bio ukupno 671 zaposleni zdravstveni djelatnik.

Kroz projekt Rekonstrukcija i opremanje Županijske bolnice Čakovec za potrebe dnevne bolnice i dnevne kirurgije, sufinanciran iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, u prostorima Županijske bolnice Čakovec rekonstruiran je i opremljen prostor Kirurgije te je prenamijenjen u Dnevnu kirurgiju s kapacitetima od 25 kreveta. Ujedno je rekonstruiran, dograđen i opremljen Paviljon III te prenamijenjen za potrebe centralne dnevne bolnice s kemoterapijom (kapacitet 25 kreveta) i psihijatrijske dnevne bolnice (kapacitet 15 stolica). Cilj rekonstrukcije i prenamjene je smanjenje broja prijema na akutne bolničke odjele. Prema podacima zabilježenima u programu eHitna u Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije od 2015. godine, kada je zabilježeno 19.364 intervencija (5.705 intervencija na terenu i 13.659 intervencija u ambulanti), s ukupno 15 timova, broj intervencija je kroz godine u konstantnom padu pa je tako tijekom 2019. godine radilo 20 timova, a ostvarili su ukupno 14.737 intervencija. Mreža hitne medicine i organizacija hitne medicinske službe na području Međimurske županije kakvu imamo danas, uvelike doprinosi kvaliteti zdravstvene zaštite stanovništva Međimurske županije ostvarivanjem temeljnog kriterija – “zlatnog sata” (dovoženja pacijenta do mjesta konačnog zbrinjavanja, tj. odgovarajuće zdravstvene ustanove u roku od 1 sata od nastanka stanja koje ugrožava život), skraćivanjem vremena od zaprimljenog poziva do stizanja tima na mjesto intervencije, skraćivanjem vremena od zaprimljenog poziva do konačnog zbrinjavanja pacijenata u bolnici i porastom broja uspješnih reanimacija.

U mreži javne zdravstvene službe za Međimursku županiju djeluje jedan tim javnog zdravstva (jedan liječnik specijalist i jedna medicinska sestra više stručne spreme). Pokrivenost primarnom zdravstvenom mrežom je dobra, ali mreža nije u potpunosti popunjena (nedostaju pedijatri i ginekolozi). Od 2018. godine je izražen problem fluktuacije djelatnika u Županijskoj bolnici Čakovec što utječe na ukupni nedostatak ljudskih resursa na području Međimurske županije. U 2018. godini broj stanovnika na jednog zdravstvenog djelatnika u Međimurskoj županiji iznosio je 381, dok je na razini Republike Hrvatske taj broj iznosio 272. U 2018. godini na području cijele Međimurske županije sveukupno je u državnim i privatnim institucijama bilo Stranica 5660 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. zaposleno 1.363 zdravstvena djelatnika, odnosno 288 doktora medicine, 74 doktora stomatologije, 78 magistra farmacije, 5 medicinskih biokemičara, 31 ostalih zdravstvenih djelatnika visoke obrazovne razine, 292 zdravstvena djelatnika više stručne spreme, 580 zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme te 15 zdravstvenih djelatnika niže stručne spreme. Prema podacima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2019. godinu, broj posjeta liječničkim timovima u 2019. iznosio je ukupno 1.122.360 (1.115.780 u ordinaciji te 6.580 u kući), od čega 125.299 osoba bilo upućeno na specijalistički pregled. Većina pobola bila je od bolesti dišnog sustava te mišićnog koštanog sustava koji nisu glavni uzroci smrtnosti.