GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Strahoninec · 10. studenoga 2022. · KLASA 240-05/22-01/1 · URBROJ 2109-23-01-22-2

Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2023. godinu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4638

Članak 3.

Na područjima gdje snijeg rijetko pada, čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života što otežava procjenu kritične visine ili opterećenja snijegom kojom pobliže definiramo ovu opasnu pojavu. Opasne snježne prilike uključuju: velike visine snijega, snijeg velike težine, tj, opterećenja ili dugotrajno padanje snijega. Led je voda u čvrstom agregatnom stanju. Led može nastati zbog hladnog smrznutog vjetra koji ima tendenciju pretvaranja tekuće vode u čvrstu ili kada na Zemljinu podlogu, ohlađenu ispod 0°C, padaju podhlađene kapljice kiše koje se odmah zalede. Poledica može nastati i neposredno nakon dodira nepodhlađenih kapljica rose ili kiše s površinama čija je temperatura znatno ispod 0°C. Poledica može nastati na tlu ali i na građevinama, stupovima i vodovima električne mreže. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere uključuju prognozu za tu pojavu te izvješćivanje o tome odgovarajućih službi, koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti prometne infrastrukture. U izgradnji infrastrukture i definiranju njezinih svojstava treba uvažavati pojavnost i intenzitet snijega i statističke pokazatelje, na kritičnoj infrastrukturi kartografski prikazati iskustvene podatke o visokim nanosima snijega i prekidu funkcionalnosti. Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.

Članak 3.

Uz kritične dijelove prometnica izloženih nanosima snijega planirati i izgraditi snjegobrane ili zaštitne pojaseve od drveća i grmlja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice snijega i leda. Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju snijega i leda R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Strahoninec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem 6. unutar svoje redovne djelatnosti: vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom:

Članak 3.

- vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4639 R. MJERE I PoSTUPCI bR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Strahoninec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.8. Ekstremne temperature Godina 2016. zabilježena je kao najtoplija godina na Zemlji od 1880-ih godina kada je počelo suvremeno praćenje meteoroloških i klimatskih podataka i to je već treća godina zaredom koju su obilježile rekordno visoke temperature. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja.

Članak 3.

• Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice od ekstremnih temperatura. Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva R. MJERE I PoSTUPCI bR. Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Strahoninec u kojima se dogodila nestašica vode i 4. izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 9. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

6.1.9. Požari Ugroženost od požara dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima te u sušnim vremenskim periodima, a na području Općine Strahoninec povećana je opasnost od požara u proljetnim i jesenskim dijelovima godine. Postoje dva kritična razdoblja povećane pojave požara na otvorenom prostoru: 1. proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom, dok nije počeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povećan broj požara 2. ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara, žestina takvih požara osobito je pojačana ako se poklopi i sušno razdoblje i ostali ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma). • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Pod zaštitom od požara podrazumijevamo sve preventivne mjere koje se provode u cilju da se požar spriječi i sve one djelatnosti kojima se priprema gašenje požara. Konačno se tu svrstava i sav rad pri gašenju požara počevši od trenutka kada je on otkriven. Preventivne mjere uređuju se Procjenom ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije te Planom zaštite od požara. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice požara.

Članak 3.

Tablica 13: Mjere i postupci u slučaju požara R. MJERE I PoSTUPCI bR. 1. Aktiviranje DvD -a Stranica 4640 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 2. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 3. šteta sukladno Zakonu 4. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 5. Strahoninec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem 6. unutar svoje redovne djelatnosti: Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Strahoninec u kojima se dogodila nestašica vode i 7. izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. 8. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 9. koristeći evidenciju veterinarskih stanica. Općinsko povjerenstvo Općine Strahoninec nastavlja 10. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.10. Suša Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i MjESECI 1 2 3 4 5 6 BROj preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina:

Članak 3.

• površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), • razina podzemnih voda, • vlage u tlu itd. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše. Tablica 14: Prikaz broja dana bez oborina 7 8 9 10 11 12 GOD DANA BEZ OBORINE SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000.

Članak 3.

• Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zaštita se provodi primjenom tri metode: selekcijsko – generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Najuspješnija i najpouzdanija metoda protiv suše je navodnjavanje. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta moguća je primjena redukcije korištenja pitke vode, odnosno vode iz javnog vodoopskrbnog sustava s time da je moguća zabrana zalijevanja javnih i privatnih zelenih površina, pranje osobnih automobila i teretnih vozila te pranje javnih površina, ulica i trgova, osim tržnica. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 15: Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I PoSTUPCI bR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Strahoninec u kojima se dogodila nestašica vode i 4.

Članak 3.

izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i Crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4641 R. MJERE I PoSTUPCI bR. Općinsko povjerenstvo Općine Strahoninec nastavlja 9. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.2. Nositelji mjera Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite: • Stožer civilne zaštite Općine Strahoninec, • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, • Koordinatori na lokaciji, • Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, • Operativne snage vatrogastva Općine Strahoninec, • Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, • Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – Stanica Čakovec, • Udruge građana. Pored operativnih snaga sustava civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i: • Centar za socijalnu skrb Čakovec,, • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, • Hrvatske vode d.d, • HEP-interventne službe, • HŠ UŠP Koprivnica – Šumarija Čakovec,, • Hrvatske ceste d.o.o., • ŽUC Međimurske županije, • Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.

Članak 3.

Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. 7. PRoCJENA oSIGURANJA oPREME I dRUGIH SREdSTvA ZA ZAŠTITU I SPAŠAvANJE STRAdAvANJA IMovINE, GoSPodARSKIH FUNKCIJA I STRAdANJA STANovNIŠTvA Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Općina Strahoninec svake godine unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području Općine, i to kontinuiranim osposobljavanjem snaga sustava civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici sustava civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Općine. Također, Općina Strahoninec je odgovorna za osnivanje, razvoj, financiranje i opremanje sustava civilne zaštite na području Općine. Općina Strahoninec posjeduje Plan djelovanja civilne zaštite. Plan je operativni dokument namijenjen potrebama djelovanja Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama. Općina Strahoninec osigurava sredstva kroz mjere i programe osigurane Proračunom Općine.

Članak 3.

8. oSTALE MJERE KoJE UKLJUČUJU SURAdNJU S NAdLEŽNIM TIJELIMA Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda, • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku. Općinsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i nadležnim ministarstvima u roku 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode preko Registra šteta. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda provjerava i obrađuje podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačno potvrđene štete na imovini oštećenika. vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, donosi Odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva.

Članak 3.

Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: • Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, • Fondova Europske unije, i • Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i namjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Općine Strahoninec. Stranica 4642 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. Općinski načelnik te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: • štete na imovini koja je osigurana, • štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, • neizravne štete, • štete nastale na nezakonito izgrađenim građevinama javne namjene, gospodarskim građevinama i stambenim građevinama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela (iznimno, sredstva se mogu dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim građevinama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave), • štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, • štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona, • štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine.

Članak 3.

Iznimno, sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim građevinama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave. Iznimno, za manje štete, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. O prijedlogu i prihvaćanju uvjeta odlučuje Županijsko povjerenstvo na prijedlog Općinskog povjerenstva. Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi Županijskom povjerenstvu Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 3.

Oblik i način unosa podataka u Registar šteta propisan je Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (Narodne novine 65/19). 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini: • jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša • oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu ovoga Zakona, a koje su pretrpjele štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. Žurna pomoć dodjeljuje se iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračuna Grada Zagreba. Žurnu pomoć dodjeljuju: • vlada Republike Hrvatske • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te • Grad Zagreb. Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku koji je uređen Zakonom. Žurna pomoć uračunava se u iznos pomoći za djelomičnu sanaciju posljedica prirodnih nepogoda u skladu s Zakonom.

Članak 3.

Ako je iznos predujma veći od iznosa pomoći utvrđenog za konačne potvrđene štete u Registru šteta, jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su osigurati povrat viška dodijeljenih sredstava u državni proračun Republike Hrvatske ili proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračun Grada Zagreba. 8.4.1. Žurna pomoć općine Strahoninec Općina Strahoninec može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava Proračuna. Prijedlog dodjele žurne pomoći Općinskom vijeću upućuje općinski načelnik. Općinsko vijeće donosi odluku o prijedlogu žurne pomoći kojom se određuje: • vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći • kriteriji, način raspodjele i namjena korištenja žurne pomoći te • drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4643 9. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Općine Strahoninec, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen.

Članak 3.

Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Općine Strahoninec, Općinskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Općine Strahoninec, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. OPćINSKO vIjEćE OPćINE STRAHONINEC KLASA: 240-05/22-01/1 URBROj: 2109-23-01-22-1 Strahoninec, 03. studenoga 2022. PREDSjEDNIK Općinskog vijeća vladimir Lepen, v.r. PRILoG I. Prilog 1: Razvrstavanje prirodnih nepogoda Šifra vrsta prirodne nepogode 01 potres 02 olujni i orkanski vjetar 03 požar 04 poplava 05 suša 06 tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom 07 mraz 08 izvanredno velika visina snijega 09 snježni nanos i lavina 10 nagomilavanje leda na vodotocima klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje 11 zemljišta druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, 12 uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području PRILoG II. Prilog 2: Obrazac PN OBRAZAC PN ŽUPANIjA GRAD/OPćINA vRSTA PRIRODNE NEPOGODE PRIjAvA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. Prijavitelj štete OIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi:

Članak 3.

MIBPG Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom U DA NE stanju: postupku opis imovine na Prijavljujem štetu na imovini kojoj je nastala (zaokružiti): šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume 6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. Ukupni iznos prve procjene kn štete: Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum: _______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): _______________________________________________ Stranica 4644 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” 10. studenoga 2022. PRILoG III. Prilog 3: Koeficijent istrošenosti građevina Starost građevine u godinama Koeficijent istrošenosti 50 godina 100 godina od 0 do 10 0,90 0,96 od 11 do 20 0,78 0,90 od 21 do 30 0,62 0,84 od 31 do 40 0,42 0,78 od 41 do 50 0,20 0,70 od 51 do 60 0,62 od 61 do 70 0,52 od 71 do 80 0,42 od 81 do 90 0,32 od 90 do 100 0,20 preko 100 0,20 PRIL PRILoG Iv. Prilog 4: Koeficijent za izračun veličine građevine vrsta građevine Koeficijent Kamene zgrade 0,65 Starije zidane zgrade 0,70 Suvremene zidane i armiranobetonske 0,80 zgrade Zgrade od čelika i drva 0,85 Pomoćne prostorije (garaže, podrumi, 0,50 stubišta, ostave, pušnice, ljetne kuhinje i sl.) PRILoG v. Prilog 5: Koeficijent istrošenosti opreme Koeficijent vijek trajanja opreme istrošenosti Nova ili do 1/3 vijeka trajanja 1 Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja 0,7 od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja 0,4 veća od vijeka trajanja 0,3 oG vI.

Članak 3.

Prilog 6: Izvješće o utrošku sredstva pomoći GRADSKO/OPćINSKO IZvjEŠćE O UTROŠKU SREDSTA NAZIv oPćINE/oPćINE: TEMELJEM odLUKE vLAdE REPUbLIKE HRvATSKE* oIb FIZIČKE oSobE PRAvNE IME I RbR Iznos PREZIME broj broj isplaćene osoba** osoba** pomoći 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. UKUPNo: NAPoMENA***: * navesti klasu i urudžbeni broj Odluke v vA POMOćI oSobE UKUPNo Povrat dodjela sredstava sredstava Iznos Iznos broj u državni iz drugih isplaćene isplaćene osoba** proračun izvora pomoći pomoći lade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći ** upisati u koloni »ukupno« *** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći 10. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIjE” Broj 18 - Stranica 4645 PRILo G vII. Prilog 7: Shematski prikaz postupaka u slučaju prirodne nepogode

Ostali akti u ovom izdanju (47)