GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4075

Članak 3.

Područje velike vjerojatnosti pojavljivanja poplava većinom se nalazi uz rijeku Muru i manjim dijelom Dravu. Područje male vjerojatnosti pojavljivanja poplava nalazi se sjeverno od akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava te na području između dviju rijeka prema njihovu ušću. 3.3.2. Ciljevi i mjere Ključni dokument za upravljanje stanjem voda i rizicima od poplava je plan upravljanja vodnim područjima. Plan upravljanja vodnim područjima je planski dokument koji se donosi za razdoblje od 6 godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina. U vrijeme izrade Programa zaštite okoliša Međimurske županije na snazi je Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16). U siječnju 2022. objavljena je Informacija o objavi Nacrta Plana upravljanja vodnim područjima 2022.-2027. Nakon provedenog javnog savjetovanja koje traje do 19. srpnja 2022. izradit će se konačni tekst Nacrta Plana upravljanja vodnim područjima 2022.-2027. Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, i sukladno sa zaštitom kulturne baštine, definirani su sljedeći ciljevi za Međimursku županiju: Tablica 3.3-1: Ciljevi zaštite voda Međimurske županije Održivo korištenje vode kao jedinstvenog i C1 nezamjenjivog prirodnog dobra Unaprjeđenje upravljanja javnom vodoopskrbom i C2 javnom odvodnjom C3 Održavanje najmanje dobrog stanja vodnih tijela Tablica 3.3-2: Mjere zaštite voda Međimurske županije Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Izraditi relevantne dokumente vodnog gospodarstva za područje županije – prvenstveno Izrađeni dokumenti Plan upravljanja vodnim vodnog gospodarstva C1 M1 područjem i Program za područje izgradnje i održavanja Međimurske županije objekata komunalne infrastrukture (sukladno propisima o komunalnom gospodarstvu).

Članak 3.

Poboljšati inspekcijski nadzor svih vrsta Broj obavljenih onečišćenja (stambeni inspekcijskih C2 M2 objekti, industrija, nadzora svih vrsta poljoprivreda) te pokrenuti onečišćenja. projekte sustavnog nadzora pojedine vrste onečišćivača. Kroz procedure procjene utjecaja zahvata na okoliš poštivati ograničenja utvrđena Pravilnikom o Broj rješenja o uvjetima za utvrđivanje zona procjeni utjecaja sanitarne zaštite izvorišta C2 M3 zahvata na okoliš koja („Narodne novine“ broj: sadrže mjere u skladu 66/11., 47/13.), preporuke s Pravilnikom. iz prostorno-planske dokumentacije principe integralnog upravljanja vodama. Intenzivirati ishođenje vodopravnih dozvola te Broj izdanih C2 M4 uskladiti postupanja s vodopravnih dozvola. propisanim uvjetima. Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Hrvatske Hrvatske vode, vode, Međimurska u skladu s županijski županija, prioritetno osiguranim proračun, javna/privatna sredstvima gradski poduzeća proračun državni kratkoročno proračun, Hrvatske u skladu s (0-2 god.), županijski vode, Državni osiguranim srednjoročno proračun, inspektorat, sredstvima (2-4 god.) gradski proračun Hrvatske vode, javna privatna državni poduzeća, proračun, građevinska županijski redovni kontinuirano inspekcija, proračun, trošak Ministarstvo gradski kulture i proračun medija županijski Hrvatske vode, proračun, javna privatna međunarodna redovni poduzeća, kontinuirano sredstva/ trošak nevladine fondovi, udruge gospodarski sektor Stranica 4076 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Kod planiranja vodno- Poglavlja s obrađenim gospodarskih zahvata, kroz utjecajima na C3 M5 procjenu utjecaja na okoliš ekosustav u planskim (PUO procedura), uvažavati dokumentima vodnoi utjecaj na ekosustav. gospodarskih zahvata. 3.4. UPRAVLJANJE I PRAćENJE KVALITETE ZRAKA 3.4.1. Sažeti prikaz stanja Područje Međimurske županije pripada zoni Kontinentalna Hrvatska HR 1 koja obuhvaća i područje sljedećih županija: Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija (izuzimajući aglomeraciju HR ZG), Požeško-slavonska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Virovitičko-podravska županija i Osječko-baranjska županija (izuzimajući aglomeraciju Osijek HR OS). Na sljedećoj slici prikazane su zone i aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka s mjernim postajama. Za zonu HR 1 načelno su dobri rezultati: za okside dušika, benzen, teške metale i CO onečišćenje je ispod donjeg praga procjene, za SO i lebdeće čestice onečišćenje je ispod gornjeg 2 praga procjene, ozona ima više od ciljane vrijednosti, a žive manje od granične vrijednosti. Na području Međimurske županije ne provodi se praćenje kvalitete zraka, tj. nema uspostavljenih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka. Najbliže postaje na kojima se provodi praćenje kvalitete zraka su automatske mjerne postaje (AMP) državne mreže za praćenje kvalitete zraka: - AMP Varaždin-1 u gradu Varaždinu (gradska, pozadinska), aktivna od 01. 02. 2016.

Članak 3.

- AMP Desinić u Desiniću (ruralna pozadinska mjerna postaja), aktivna od 01. 01. 2013. Prema godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske, u razdoblju 2017.-2020. kvaliteta zraka u zoni HR1 bila je prve kategorije za sve gore navedene onečišćujuće tvari. Kao što je prethodno navedeno prekoračena je granična vrijednost jedino za prizemni ozon (O ) 2017. godine. Povišene 3 koncentracije prizemnog ozona su izražene na cijelom području Hrvatske što je posljedica prekograničnog prijenosa ozona i njegovih prekursora te je pojačano lokalnim klimatskim uvjetima povoljnim za stvaranje ozona. Za ostale onečišćujuće tvari nisu prekoračene granične vrijednosti sukladno ciljevima zaštite okoliša. Na području Međimurske županije pojedinačno najveći nepokretni točkasti izvor su industrijski objekti. Navedenim nepokretnim točkastim izvorima treba pribrojiti i emisije iz kućnih ložišta. Kućna ložišta značajno doprinose onečišćenju zraka ukoliko koriste goriva kao što su drvo, ugljen i loživo ulje. Difuzni izvori predstavljaju izvore koji su vezani uz tvorničke procese u kojima se koriste lakohlapive organske tvari, distribuciju i manipulaciju naftnim proizvodima, obradu otpadnih voda, gospodarenje otpadom, poljoprivreda itd. Na prostoru Županije takvi izvori su benzinske postaje, uređaji za Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Hrvatske vode, Ministarstvo gospodarski redovni kontinuirano kulture i sektor trošak medija pročišćavanje otpadnih voda gradova i općina, odlagališta otpada, poljoprivredne površine…9 U razdoblju 2017.-2020. najveći izvor emisija u zrak na području Županije bile su tvornice u Čakovcu: tvornica Čateks d.d. (NKD - 13.92 Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, osim odjeće) i tvornica Tubla d.o.o. (NKD - 14.31 Proizvodnja pletenih i kukičanih čarapa).

Članak 3.

Uz industrijska i energetska postrojenja koja svoje emisije prijavljuju u ROO, izvori emisija u zrak na području Županije su i razne gospodarske djelatnosti, promet, posebice cestovni te kućanstva. Tako najveći izvor onečišćenja zraka za Međimursku županiju predstavlja promet i to uglavnom u gradu Čakovcu. 3.4.2. Ciljevi i mjere Ključni dokument koji određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka u Republici Hrvatskoj je Plan zaštite zraka. Zadnji Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj odnosio se na razdoblje od 2013. do 2017. godine. Sukladno obvezama iz propisa i slijedom Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u RH za razdoblje od 2013. do 2017. godine, donesen je 2016. godine „Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije“ (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 10/16.) za četverogodišnje razdoblje. Većina mjera vezana je za aktivnosti koje je potrebno trajno provoditi. U prosincu 2019. godine donesen je Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19), prema kojem Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zaštite zraka, koji je sastavni dio Plana zaštite okoliša RH i koji određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka u Republici Hrvatskoj. Županije i veliki gradovi donose svoje programe zaštite zraka, koji su sastavni dio njihovih programa zaštite okoliša. Sastavni dio ovog Programa zaštite okoliša je i novi Program zaštite zraka za razdoblje 2022.-2025. koji je u izradi.

Članak 3.

Nadalje, ciljevi su usklađeni s Programom kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029. godine („Narodne novine“ broj 90/19.) koji je dao mjere i politike odabrane za usvajanje po sektorima, uključujući raspored njihovog usvajanja, provedbe i revizije i odgovorna nadležna tijela. Programom predložene mjere prilagodbe klimatskim promjenama određene su uzimajući u obzir vremenski okvir Programa 2021.-2024. godine, a usmjerene su na edukaciju stanovništva i prilagodbu prometne infrastrukture. Valja napomenuti da se u kontekstu provedbe klimatskih aktivnosti veći broj mjera odnosi na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Glavni cilj Programa zaštite zraka za razdoblje 2022.-2025. je zaštita i očuvanje zdravlja ljudi, poboljšanje kvalitete 9 Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije, OIKON d.o.o., rujan 2016. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4077 življenja i zaštita okoliša u cjelini. U službi glavnog cilja određeni su ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka na području Međimurske županije prikazani su u sljedećim tablicama. Tablica 3.4-1: Ciljevi zaštite zraka Međimurske županije Na području Međimurske županije održati I. C1 kategoriju kvalitete zraka za sve onečišćujuće tvari. Uspostaviti mrežu postaja za trajno praćenje C2 kvalitete zraka na području županije Osigurati dostupnost informacija javnosti vezano uz kvalitetu zraka, emisije onečišćujućih tvari, C3 stakleničkih plinova i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, i provedbu mjera definiranih ovim Programom.

Članak 3.

Osigurati financiranje, pripreme i provedbe mjera C4 definiranih ovim Programom Tablica 3.4-2: Mjere zaštite zraka Međimurske županije Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Broj uspostavljenih U suradnji s JLS postaja za trajno uspostaviti mrežu postaja C2 M1 praćenje kvalitete za trajno praćenje kvalitete zraka u području zraka na području županije Međimurske županije Provoditi mjere zaštite i Izrada Izvješća o poboljšanja kvalitete zraka provedbi Programa C1, propisane Programom zaštite zraka C3, M2 zaštite zraka Međimurske Međimurske županije C4, županije za razdoblje za razdoblje 2022.– 2022.–2025. godine 2025. godine. 3.5. KLIMATSKE PRoMJENE Antropogeni utjecaj na klimu je nedvojben, a učinci se bilježe u svim dijelovima svijeta. Najopsežnije je taj utjecaj opisan u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. IPCC). 10 Globalno zatopljenje, odnosno porast globalne temperature zraka, širokoj je javnosti sinonim za klimatske promjene. Od 1950-ih mnogi od opaženih promjena u klimatskom sustavu koje su bez presedana ne samo posljednjih desetljeća već i tisućljeća. Evidentno je da se atmosfera i ocean zagrijavaju te da razina mora raste, a ekstremni vremenski uvjeti su sve učestaliji. Učestalost pojave ekstremnih vremenskih (meteoroloških) i klimatskih događaja povećava se. Neke od tih promjena povezane su s ljudskim utjecajima, uključujući smanjenje ekstremnih niskih temperatura, povećanje ekstremnih toplih temperatura, povećanje ekstremnih visokih temperatura na moru razine i povećanje broja obilnih oborina u nizu regija.

Članak 3.

Nastavak emisije stakleničkih plinova uzrokovat će daljnje zagrijavanje i dugotrajne promjene klimatskog sustava, povećavajući vjerojatnost velikih promjena koje će u konačnici uzrokovati nepovratni utjecaji na ljude i ekosustave. Ograničavanje klimatskih promjena zahtjeva značajno i trajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. No samo zajedno s prilagodbom klimatskim promjenama, moguće je ograničiti rizike od klimatskih promjena na čovječanstvo u cjelini. Mjere ublažavanja klimatskih promjena i mjere prilagodbe klimatskim promjenama su razrađene u sektorskom dokumentu - Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Međimurske županije te se u sklopu ovog dokumenta neće posebno razrađivati. No, klimatske promjene donose značajan dugoročan 10 https://www.ipcc.ch/ Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Županijski proračun, Međimurska Do 2024. proračun 5 . 0 0 0 . 0 0 0 županija, JLS godine JLS, EU i HRK nacionalni fondovi u skladu s Županijski osiguranim Međimurska kontinuirano proračun, EU sredstvima županija fondovi i usvojenim Programom rizik za okoliš te je za administrativno područje Međimurske županije u tom smislu najznačajnije kontinuirano djelovanje s ciljem, u prvom redu, prilagodbi klimatskim promjenama. Međimurska županija može kroz provedbu projekata „Zelene infrastrukture“ istovremeno postići ciljeve prilagodbe klimatskim promjenama ali i ciljeve zaštite okoliša iz drugih okolišnih aspekata.

Članak 3.

Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim značajkama okoliša dizajniranim i upravljanim za pružanje širokog spektra usluga ekosustava kao što su pročišćavanje vode, kvaliteta zraka, prostor za rekreaciju te ublažavanje i prilagodba klimi. Ova mreža zelenih (zemlja) i plavih (voda) prostora može poboljšati uvjete okoliša, a time i zdravlje i kvalitetu života građana. Također podupire zeleno gospodarstvo, stvara prilike za zapošljavanje i poboljšava biološku raznolikost. Mreža Natura 2000 čini okosnicu zelene infrastrukture EU. Planiranje zelene infrastrukture uspješno je testiran alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi kroz prirodna rješenja. U mnogim slučajevima može smanjiti ovisnost o ‘sivoj’ infrastrukturi koja može biti štetna za okoliš i biološku raznolikost, a često je skuplja za izgradnju i održavanje. Europska komisija izradila je Strategiju zelene infrastrukture11. Ova strategija ima za cilj osigurati da zaštita, obnova, stvaranje i poboljšanje zelene infrastrukture postane sastavni dio prostornog planiranja i teritorijalnog razvoja kad 11 COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS - Green Infrastructure (GI) — Enhancing Europe’s Natural Capital Stranica 4078 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. god nudi bolju alternativu ili je komplementarna standardnim sivim izborima.

Članak 3.

Zelena infrastruktura je dakle alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih pogodnosti putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti. Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u istom prostornom području. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima čije je ishodište priroda. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Provoditi mjere ublažavanja klimatskih promjena, Dostava tijelu državne prilagodbe klimatskim uprave nadležnom promjenama i zaštite za zaštitu okoliša C1, ozonskog sloja propisane raspoložive podatke o C2, M1 Programom ublažavanja sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla. Pogodnosti zelene infrastrukture u tom slučaju mogu obuhvaćati povećanu sekvestraciju ugljika, bolju kakvoću zraka, ublažavanje urbanih toplinskih otoka, dodatna staništa za životinjski svijet i rekreacijski prostor. Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajoliku, pri čemu mjestima daju identitet, kao i pejzaž urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade.

Članak 3.

Tablica 3.5-1: Ciljevi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije Kontinuirano provoditi projekte s glavnim ciljem C1 prilagodbe klimatskim promjenama C2 Smanjiti i ograničiti emisije stakleničkih plinova Osigurati financiranje, pripreme i provedbe mjera C3 ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama Tablica 3.5-2: Mjere zaštite zraka Međimurske županije Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) u skladu s Međimurska svake Županijski osiguranim županija, dvije proračun, EU sredstvima aktivnostima vezano za MINGOR, C3 klimatskih promjena, niskougljični razvoj i prilagodbe klimatskim prilagodbu klimatskim promjenama i zaštite promjenama ozonskog sloja grada Međimurske županije 3.6. oDRŽIVo UPRAVLJANJE ŠUMAMA 3.6.1. Sažeti prikaz stanja12 Prema šumovitosti i prema potencijalu šume kao resursa Međimurska županija značajno je ispod prosjeka RH s obzirom da je šumovitost Međimurske županije oko 20%, a RH oko 48%. Na području Međimurske županije državnim šumama gospodari Uprava šuma podružnica: Koprivnica, i to kroz šumariju Čakovec (GJ Gornje Međimurje te GJ Donje Međimurje) i šumariju Ludbreg (GJ Ludbreške podravske šume – Križančija). Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici, na temelju programa gospodarenja. Osnove i programe gospodarenja odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a nadzor nad regularnošću provođenja obavlja Šumarska inspekcija Državnog inspektorata. Najveći dio privatnih šuma nastao je zapuštanjem poljoprivrednih površina koje se nalaze uz komplekse šuma i sukcesijom šumske vegetacije na tim površinama.

Članak 3.

Postojeći pritisci u šumarstvu Međimurske županije prvenstveno se odnose na privatne šume budući da su karakterizirane malim fragmentiranim posjedima u kombinaciji 12 Strateška studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017. godine fondovi i usvojenim MENEA Programom s mozaikom poljoprivrednih površina, kao i negospodarenjem istih uslijed neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Predmetno stanje dovodi do pojave velikog broja invazivnih vrsta na šumskom zemljištu, kao i krađe šuma, krivolova, uništavanja zaštićenih vrsta te devastacija šumskih površina općenito što dodatno otežava gospodarenje šumama. Nadalje, slaba svijest o vrijednostima koje mogu dodatno pružiti šume (rekreacijske, edukativne) uzrokuje na razini Županije veliki pritisak na prenamjenu šuma i šumskog zemljišta u druge kategorije korištenja. Stoga, navedeni pritisci doprinijeli su slabom korištenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja koja su namijenjena šumarstvu. Naime, stanje šuma i šumarstva na području Županije su idealni za korištenje predmetnih sredstava, prvenstveno za: edukaciju privatnih šumoposjednika i lokalnog stanovništva, izgradnju infrastrukture na lokalnoj razini (izvozni putevi), unaprjeđenje turističke ponude (edukacijske i rekreacijske staze), prevođenje kultura s alohtonim vrstama u sastojine s domaćim vrstama drveća, konverzije degradiranih sastojina, poticanje udruživanja šumoposjednika i pokretanje poduzetništva u šumarskom sektoru. 3.6.2. Ciljevi i mjere Na temelju prethodno utvrđenog stanja, kao i važeće zakonske regulative, u okviru općeg cilja Plana zaštite okoliša RH Održivo upravljanje šumama, definiran je sljedeći specifični cilj za područje Međimurske županije:

Stranica 4079

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4079 Tablica 3.6-1. Cilj održivog upravljanja šumama za područje Međimurske županije Očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava kroz zaštitu šuma od požara, obnovu i pošumljavanje devastiranih šuma te urbano C1 šumarstvo Tablica 3.6-2. Mjere zaštite održivog upravljanja šumama za područje Međimurske županije Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Provoditi obnovu i pošumljavanje devastiranih šuma (posebno ugrožene šumske vegetacije uz Površina rijeku Dravu). pošumljenih C1 M1 Pošumljavanje uz devastiranih Dravu na područjima šuma. kulturne baštine provoditi sukladno konzervatorskim uvjetima. Provoditi projekte uređenja šumskih površina u urbanim Površine područjima s ciljem šumskih unapređenja općekorisnih površina funkcija šuma u urbanim C1 M2 (rekreacijski potencijal; područjima koje turistički resurs; element su unapređene urbanog krajobraza općekorisnim – drvoredi, parkovi; funkcijama šuma sprečavanje negativnih utjecaja na okoliš, pr. buka, promet, prašina…) Broj provedenih radionica Razvijati šumarstvo i uz Savjetodavne C1 M3 njega prateće djelatnosti službe za (drvna industrija) područje Međimurske županije Povećati kapacitete za Broj projekata iskorištavanje sredstava /prijava C1 M4 EU fondova putem odobrenih od Programa ruralnog strane EU razvoja Postotak površine (%) Provoditi kontinuirano na kojoj su prevođenje degradiranih provedene C1 M5 šumskih sastojina u neki konverzije – iz od viših uzgojnih oblika. degradiranog stadija u konačni stadij šuma.

Članak 3.

Subjekti (nositelji / Izvori Procjena Rok sudionici) financiranja sredstava Hrvatske šume, Javna ustanova za upravljanje Hrvatske zaštićenim prirodnim prioritetno, šume, 100.000 kn vrijednostima na kontinuirano županijski / god. području Međimurske proračun županije / Međimurska županije, Javna ustanova Hrvatske za upravljanje šume, zaštićenim prirodnim županijski vrijednostima na proračun, području Međimurske gradski županije / srednjoročno proračun, 100.000 kn Međimurska županije, (2-4 god.) Europski / god. JLS, Hrvatske šume, strukturni i Hrvatska komora investicijski inženjera šumarstva fondovi, i drvne tehnologije, županijski konzultanti / proračun izrađivači Javna ustanova za upravljanje Hrvatske zaštićenim prirodnim šume, vrijednostima na županijski području Međimurske proračun, županije / u skladu s srednjoročno Europski Međimurska županije, osiguranim (2-4 god.) strukturni i Hrvatske šume, sredstvima investicijski Hrvatska komora fondovi, inženjera šumarstva županijski i drvne tehnologije, proračun konzultanti / izrađivači Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim u skladu s vrijednostima na prioritetno, županijski osiguranim području Međimurske kontinuirano proračun sredstvima županije / Međimurska županije, Hrvatske šume Javna ustanova za upravljanje dugoročno zaštićenim prirodnim u skladu s (više od županijski vrijednostima na osiguranim 4 god.), proračun području Međimurske sredstvima kontinuirano županije / Međimurska županije Stranica 4080 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Broj Ključni Cilj Mjera mjere pokazatelji Zadržavanje zelenih površina unutar urbanih cjelina (do i veće od 0,1 ha) te njihovu biološku sanaciju autohtonim Površine urbanih vrstama bilja, u cilju cjelina koje su C1 M6 sprječavanja rizika biološki sanirane od pojave i širenja autohtonim invazivnih alohtonih vrstama bilja šumskih štetnika i bolesti u okviru ublažavanja i prilagodbe klimatskih aktivnosti 3.7. oDRŽIVo UPRAVLJANJE I ZAŠTITA TLA I ZEMLJIŠNIH RESURSA 3.7.1. Sažeti prikaz stanja Na području Međimurske županije pojavljuju se nemeliorirana i meliorirana automorfna i hidromorfna tla, od kojih se može izdvojiti trinaest dominantnih pedosistemskih jedinica. Od trinaest tipova tala, na području Županije prevladava lesivirano na praporu (26,31%), eutrično smeđe tlo (20,04%) te močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano tlo (19,99%). Oštećenje tla13 i onečišćenje tla dva su oblika pritisaka na tlo odnosno uzrokuju promjena stanja tla. Međimurska županija suočena je s malo problema koji se odnose na očuvanje tla. Uočena je erozija unutar nekoliko šumskih područja, što je posljedica lošeg upravljanja šumskim resursima te na nekim usjevima u gornjem Međimurju. Erozija vjetrom ili erozija vodom samo su neki od uzročnika oštećenja tla. Prenamjena zemljišta i prekrivanje tla, kao posljedica urbanog razvoja i izgradnje, koje za posljedicu ima gubitak tla, također se smatra oštećenjem tla. Praćenje stanja i pritisaka oštećenja tla zbog erozije vjetrom ili vodom nije regulirano propisima, stoga nije moguće dati pregled stanja i pritisaka na području Županije.

Članak 3.

Promjene u namjeni zemljišta sustavno se prate na razini Republike Hrvatske o čemu se propisanom dinamikom izvješćuje sukladno obvezama vezanim za praćenje klimatskih promjena14. Najveće promjene u Županiji zabilježene su za „Umjetne površine“ koje su povećane za 0,45%. Pri tome su se relativno najviše povećale površine „Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina“ i „Industrijskih i komercijalnih objekata“. Budući da trenutno ne postoji sustavno praćenje kvalitete tla na nacionalnoj razini, ono nije uspostavljeno ni na županijskoj razini. Sukladno navedenom, ne postoje podaci o stanju onečišćenosti tla na području Županije te nije moguće utvrditi promjene stanja tla, ni pratiti oštećenja uzrokovana antropogenim ili prirodnim utjecajem. Kao osnovni problemi 13 Pod pojmom oštećenja se smatra stupanj narušavanja njegovih osobina u odnosu prema prirodno stvorenim pedogenetičkim uvjetima 14 U okviru sektora „Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo“ skraćeno sektora LULUCF. Glavni izvor informacija o promjeni namjene zemljišta je digitalna baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova Republike Hrvatske za razdoblje 1980. – 2018. prema standardiziranoj CORINE nomenklaturi i metodologiji. Subjekti (nositelji / Izvori Procjena Rok sudionici) financiranja sredstava gradski JLS, Javna ustanova proračun, za upravljanje županijski zaštićenim prirodnim Kontinuirano, proračun, u skladu s vrijednostima na dugoročno Europski osiguranim području Međimurske (više od 4 strukturni i sredstvima županije / god.) investicijski Međimurska županije fondovi, Hrvatske šume županijski proračun tla na području Županije mogu se izdvojiti trajni gubitak tla prenamjenom poljoprivrednog zemljišta, onečišćenje i degradacija tla i erozivni procesi.

Članak 3.

Opterećenju i/ili onečišćenju tla na području Županije doprinosi velik broj stočnih farmi čiji su nusprodukt velike količine stajskog gnoja, koji se neadekvatno primjenjuje na poljoprivrednim površinama bez posebne kontrole i praćenja stanja kvalitete poljoprivrednog tla. Za područje Međimurske županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u zaštiti bilja odnosno ne provodi se monitoring tla u smislu izvora, vrste i količine onečišćujućih tvari. Cestovne prometnice koje nemaju riješenu odvodnju oborinskih voda predstavljaju jedan od glavnih pritisaka na tlo. Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 110/19.) dužina javnih cesta u Međimurskoj županiji je: lokalnih cesta 247,9 km te županijskih cesta 203,0 km. Tako je ukupno opterećenje tla, uzrokovano cestovnim prometom prisutno na području dužine 450,9 km, ne računajući državne ceste. Pritisak na tlo predstavljaju i erozivni procesi. Na pojavu erozije osim dugotrajnog krčenja šumskog pokrova na području Međimurja, znatno utječe i velika usitnjenost parcela te veliki nagibi na mnogim obradivim površinama. Budući da su poljoprivredna tla jače izložena procesima erozije vjetrom i vodom, često je nepravilnom obradom i korištenjem tla na prevelikim nagibima za obradu, tlo plitko i isprano. Na području Županije, postoji jedno službeno odlagalište otpada (Totovec). Šest JLS-a odlaže otpad izvan Međimurske županije. U Županiji postoji više divljih odlagališta otpada, odnosno manjih neuređenih prostora koji nisu predviđeni za odlaganje otpada.

Članak 3.

Dio divljih odlagališta je saniran ili je u fazi sanacije. Unatoč tome još uvijek je znatan broj divljih odlagališta koje je potrebno sanirati. 3.7.2. Ciljevi i mjere Na razini Republike Hrvatske, kao i na razini županija ne postoje sustavna praćenja oštećenja tala. Pod pojmom oštećenja se smatra stupanj narušavanja njegovih osobina u odnosu prema prirodno stvorenim pedogenetičkim uvjetima. Cjelovita politika zaštite tla i zemljišta u RH nije uspostavljena, pa tako ni na razini Međimurske županije. Iako ne postoji zakonski akt koji bi detaljnije definirao postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četverogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini Republike Hrvatske i županija. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4081 Upravo zbog izostanka sustavnog praćenja (monitoringa) stanja oštećenosti tala nije moguće dati detaljan kvantitativni opis stanja tla. Pritisci na tlo i zemljište dolaze i iz raznih vrsta onečišćenja, odnosno oštećenja u vidu neadekvatnog postupanja otpadom. Na razini Županije potrebno je provoditi redoviti monitoring stanja elemenata u tragovima u tlu i procjednoj vodi, budući se radi o ekološki vrlo osjetljivom području. U odsutnosti bilo kakvih hitnosti koje se odnose na očuvanje tla, postupno prihvaćanje praksi iz dobrog gospodarstvenog vođenja trebalo bi osigurati održivo upravljanje resursima tla.

Članak 3.

Na temelju prethodno utvrđenog stanja te važeće zakonske i strateško-planske regulative, definirani su sljedeći ciljevi za lokalnu razinu odnosno za razinu Međimurske županije: Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Umrežavanje različitih Razvijati institucija kao što su međusektorsku škole, fakulteti, obrazovne suradnju na institucije s organizacijama C1 M1 pitanjima zaštite na lokalnoj i nacionalnoj tla i ugradbe razini s ciljem razmjene načela održivoga podataka i informacija te upravljanja tlom provedbi aktivnosti i mjera. Kad se ostvare uvjeti na Broj provedenih nacionalnoj razini, monitoringa tla te rezultati. C2 M2 uspostaviti i Kakvoća tla, proizvodni provoditi praćenja potencijal. kakvoće tla Poticati ekološko poljodjelstvo, ali Broj provedenih mjera i sve aktivnosti (prinos, dobit). C3 M3 radi zaštite tla i Broj izvršenih investicija i ekološki usmjereno provedenih edukacija. korištenje tla Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je obnavljati, između ostalog, sukladno zaštiti Evidencija saniranih C3 M4 kulturne baštine površina (ha) oštećena te odgovarajućim erozijom. poljoprivrednim i šumarskim postupcima specifičnim za pojedine regije 4. PoTICANJE oDRŽIVE PRoIZVoDNJE I PoTRoŠNJE 4.1. PRELAZAK NA KRUŽNo GoSPoDARSTVo S NAGLASKoM NA GoSPoDARENJE oTPADoM Kružnim gospodarstvom se vrijednost proizvoda, materijala i resursa što je dulje moguće zadržava u gospodarstvu, a stvaranje otpada svodi na najmanju moguću mjeru. Potiče se korištenje proizvodnih procesa koji troše manje materijala i Tablica 3.7-1: Ciljevi zaštite tla i zemljišta Međimurske županije C1 Održivo gospodarenje i zaštita tla i zemljišnih resursa Uspostava praćenja kakvoće tla kao osnovnog C2 preduvjeta za zaštitu tla i zemljišta Sprječavanje i smanjivanje pojave erozije tla i drugih C3 vrsta degradacije tla Tablica 3.7-2: Mjere zaštite tla i zemljišta za područje Međimurske županije Subjekti (nositelji Izvori Procjena Rok /sudionici) financiranja sredstava Ministarstvo gospodarstva i državni održivog razvoja, u skladu s proračun / Ministarstvo kontinuirano osiguranim županijski poljoprivrede, sredstvima proračun Ministarstvo kulture i medija u skladu s Međimurska županijski kontinuirano osiguranim županija proračun sredstvima Međimurska županija - u skladu s Upravni odjel za kratkoročno županijski osiguranim gospodarstvo, (0-2 god.) proračun sredstvima poljoprivredu i turizam Međimurska županija - Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, Međimurska državni županija - Upravni dugoročno u skladu s proračun / odjel za prostorno (više od 4 osiguranim Hrvatske uređenje, god.) sredstvima vode gradnju i zaštitu okoliša, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Državni inspektorat, Ministarstvo kulture i medija energenata, koriste resurse bez otpada i uključuju potpuno recikliranje na kraju životnog vijeka proizvoda. Ovime se daje doprinos razvoju održivog i konkurentnog gospodarstva s niskim emisijama ugljika, u kojem se resursi iskorištavaju učinkovito. Uvođenje kružnog gospodarstva doprinijet će smanjenju degradacije okoliša i uništavanja bioraznolikosti kao i krajobraznih vrijednosti.

Stranica 4082

Članak 3.

Stranica 4082 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 4.1.1. Sažeti prikaz stanja Ključne tematske cjeline vezane za gospodarenje otpadom su: nastanak otpada, sakupljanje otpada, odlaganje otpada i sanacija odlagališta otpada. Podaci o komunalnom otpadu i odlagalištima otpada uključujući i sanaciju odlagališta na području Županije dane su temeljem podataka objavljenih u godišnjim izvješćima. Za godine iz izvještajnog razdoblja izrađena su i objavljena sljedeća izvješća: - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu na području Međimurske županije - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu na području Međimurske županije, svibanj 2021. Nastanak i sakupljanje otpada Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, podaci i otpadu dostavljaju se u Registar onečišćivanja okoliša (ROO) na način propisan Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15.). Podaci o količinama otpada obuhvaćaju sljedeće: nastanak i/ili prijenos: opasnog i neopasnog otpada, oporabu/zbrinjavanje otpada, sakupljanje komunalnog otpada, sakupljanje posebnih vrsta otpada (koji nije komunalni otpad) te obavljanje djelatnosti sakupljanja otpada, pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, radu reciklažnog dvorišta (uključujući i mobilna reciklažna dvorišta), te obavljanju djelatnosti trgovanja otpadom postupkom trgovanjem otpadom na malo. Obveznici dostave podataka o otpadu su Operateri koji obavljaju djelatnosti u kojima nastaje otpad i djelatnosti gospodarenja otpadom, a rok dostave podataka je 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Nadležno upravno tijelo Međimurske županije odgovorno je za verifikaciju podataka i dostavu istih u Registar onečišćivanja okoliša do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 3.

Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada u izvještajnom razdoblju iznosio je oko 99% te se u svim općinama i gradovima provodilo organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u kućanstvima i obrtu, a evidentira se pri komunalnim poduzećima koja obavljaju djelatnost sakupljanja tog otpada i koja te podatke dostavljaju u ROO. Na području Međimurske županije 6 tvrtki obavlja djelatnost javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i koje su imale dozvolu za sakupljanje miješanog komunalnog otpada na području Međimurske županije. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada iznosi oko 99% (Tablica 4.1-1.) te se u svim općinama i gradovima provodi organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, a evidentira se pri komunalnim poduzećima koja obavljaju djelatnost sakupljanja tog otpada i koja te podatke dostavljaju u ROO. Tablica 4.1-1. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine obuhvat stanovništva organiziranim Godina obuhvat sakupljanjem komunalnog otpada 2017. 112.863 99% 2018. 113.804 99,2% 2019. 113.804 98,7% 2020. 113.804 99% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registrioneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenjeotpadom-0 U nastavku je dan broj tvrtki koje su obavljale djelatnost javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i koje su imale dozvolu za sakupljanje miješanog komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine.

Članak 3.

U sljedećoj tablici su navedene tvrtke koje na području Međimurske županije posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom s lokacijama gospodarenja otpadom. Tablica 4.1-2. Popis tvrtki na području Međimurske županije koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, s lokacijama gospodarenja otpadom LoKACIJA R. TVRTKA GoSPoDARENJA BR. oTPADoM METALPRODUKT Palovečka 1, Belica, k.č.br. 1. d.o.o. Belica 6729, 6742/2 k.o. Belica Hrupine 8, Prelog, k.č.br. GKP PRE-KOM 4057/2 k.o. Prelog 2. d.o.o. Prelog Gorice Prelog, k.č.br. 6939/1 k.o. Prelog Gospodarska 2, Totovec, k.č.br. GKP ČAKOM 482 k.o. Totovec 3. d.o.o. Mihovljan Gospodarska 1. Totovec, k.č.br. 454 k.o. Totovec MURAPLAST Sajmišna 21, Kotoriba, k.č.br. 4. d.o.o. Kotoriba 1449/5 k.o. Kotoriba MURS-EKOM Martinska ulica 151A, Mursko 5. d.o.o. Mursko Središće, k.č.br. 6103/2 k.o. Središće Mursko Središće RECIKLAŽA Prelog 27, Ivanovec, k.č.br. 6. MIŠIĆ d.o.o. 2025/41 k.o. Ivanovec Podbrest UNIMER d.o.o. Rudolfa Steinera 3, Čakovec, 7. Čakovec k.č.br. 1722/4 k.o. Čakovec MEĐIMURJE Obrtnička 4, Mala Subotica, 8. METALI d.o.o. k.č.br. 951/1 k.o. Mala Subotica Mala Subotica PAVLIC-ASFALT- Murska 48, Donji Kraljevec, 9. BETON d.o.o. k.č.br. 1956 k.o. Donji Donji Kraljevec Kraljevec Izvor: Podaci dostavljeni od strane Međimurske županije 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4083 Podaci o nastanku komunalnog i proizvodnog otpada tijekom razmatranog razdoblja prikazani su tablično (Tablica 4.1-3.) i grafički (Slika 4.1-1.). Tijekom razdoblja od 2017. do 2020. godine smanjene su količine komunalnog i porasle su količine proizvodnog otpada.

Članak 3.

Tablica 4.1-3. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine Proizvedeni miješani ostale vrste Udio ostalih vrsta Proizvedeni komunalni komunalni otpad (20 Godina otpad (t) 03 01) (t) 2017. 24.233 14.110 2018. 26.682 13.889 2019. 27.581 13.740 2020. 33.464 14.156 komunalnog otpada otpada u sakupljenom (t)1 komunalnom otpadu 10.123 42% 12.792 48% 13.841 50% 19.308 58% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0 Slika 4.1-1. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine Ukupno odloženo ostali otpad koji nije Godina (t) komunalni otpad (t) 2017. 18.178 4.946 2018. 20.826 7.308 2019. 24.696 9.869 2020. 26.133,26 16931,5 Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registrioneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenjeotpadom-015 Krapinsko-zagorska županija, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, te Općina Koprivnički Ivanec osnovale su društvo Piškornica d.o.o. radi provođenja Projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ u općini Koprivnički Ivanec.

Članak 3.

Tvrtka „Piškornica“ d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske osnovana je 12. ožujka 2009. godine potpisivanjem Društvenog ugovora o osnivanju trgovačkog društva. Razmjer uloga osnivača u temeljnom kapitalu je slijedeći: Koprivničko-križevačka županija - 22,5%, 15 Sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01 Prema podacima iz godišnjih Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS zabilježene su u Međimurskoj županiji (40,5%), Varaždinskoj županiji (27,3%) i Zagrebačkoj županiji (24,0%). odlaganje otpada U sljedećoj tablici dani su podaci o količinama ukupno odloženog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada na odlagalištu Totovec na koje se otpad odlagao tijekom promatranog razdoblja. Tablica 4.1-4. Količine odloženog otpada na odlagalištu Totovec u Međimurskoj županiji Komunalni otpad - Miješani komunalni otpad iz podgrupe 15 01 i otpad grupe 20 (20 03 01) (t) 13.233 11.532 13.519 11.421 14.826 11.930 9201,76 13.472,62 Krapinsko-zagorska županija - 22,5%, Međimurska županija - 22,5%, Varaždinska županija - 22,5% i Općina Koprivnički Ivanec - 10%. Za Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, Piškornica 29.04.2011. godine izdano je rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša, a 02.02.2012. godine izdano je Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (IPPC). 25.04.2013. godine je izdano rješenje da za izmjenu i dopunu zahvata RCGO Piškornica (izmjena ulaza u centar i iskop starog otpada i premještanje na novu plohu) nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, a 30.12.2015. godine izdano je rješenje da je zahvat izgradnje RCGO Piškornica prihvatljiv za ekološku mrežu. Zahtjev za lokacijsku dozvolu predan je 21.12.2012. godine Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te je lokacijska dozvola ishođena 28.12.2013. godine, a 04.02.2016. godine je produžena.

Stranica 4084

Članak 3.

Stranica 4084 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt RCGO Piškornica je potpisan 24.4.2020. godine. Potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO Piškornica u iznosu od 313.749.954,75 kuna stvoreni su preduvjeti za realizaciju ovog projekta. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 448.230.229,30 kuna. Ključne točke projekta su: projektiranje i izgradnja RCGO Piškornica, nabava mobilne opreme, izgradnja dvije pretovarne stanice (Zabok i Varaždin), nadzor nad radovima, upravljanje projektom te promidžba i vidljivost. 4.1.2. Ciljevi i mjere Gospodarenje otpadom je od interesa za RH. Gospodarenje otpadom osiguravaju Vlada RH i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. Ciljevi i mjere na državnoj razini osiguravaju provedbu prijelaza društva EU na održivo gospodarstvo, kako je određeno dugoročnom strategijom EU, Europskim zelenim planom. Nadalje, jedan od glavnih dijelova Europskog zelenog plana je i Akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji postavlja dugoročne ciljeve prijelaza na održivo, resursno učinkovito gospodarstvo Europske unije, čiji je dio i Republika Hrvatska. Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) samouprave nadležne su za planiranje lokacija odlagališnih ploha za zbrinjavanje azbestnog otpada i lokacija odlagališta otpada, a zajedno s jedinicama lokalne samouprave, putem pravnih osoba koje uspostavljaju i upravljaju centrima za gospodarenje otpadom (temeljem vlasničkih obveza) osiguravaju kapacitete za obradu miješanog komunalnog otpada i otpada koji preostaje nakon obrade miješanog komunalnog otpada, izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za koje nije nadležno Ministarstvo, provjeru usklađenosti plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada, te provjeru usklađenosti (i izdavanje prethodne suglasnosti) planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s Planom gospodarenja Republike Hrvatske.

Članak 3.

Nadalje, JL(R)S zadužene su za provedbu pojedinih ciljeva i mjera definiranih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. U ovom trenutku na snazi je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022., no, s obzirom na razdoblje važenja ovog Programa, Međimurska županija mora provoditi mjere određene postojećim i Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Provoditi mjere Provedba specifičnih definirane Planom mjera definiranih C1 M1 gospodarenja otpadom Planom gospodarenja Republike Hrvatske otpadom RH Postotni udio Zelene javne nabave koja je imala i kriterij ocjene Uspostava kriterija okolišnog otiska u kružnog gospodarstva životnom ciklusu C2 M2 u kriterije Zelene javne (LCA) i/ili troška nabave Međimurske proizvoda/usluge u županije životnom ciklusu (LCC) u ukupnoj masi javne nabave Međimurske županije relevantnim budućim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Međimurska županija ima važnu ulogu u pokretanju i ubrzanju prijelaza na kružno gospodarstvo dionika županije. To je osobito moguće podupirući lokalne i regionalne dionike u tom prijelazu, ali i vlastitim djelovanjem, odnosno vlastitim primjerom. Najlakši način za lokalne i regionalne vlasti da direktno utječu na uspostavu kružnog gospodarstva je voditi se vlastitim primjerom. Kao potrošači, lokalne i regionalne vlasti mogu uključivati kriterij kružnog gospodarstva u svojim odlukama o kupnji proizvoda ili usluge. U praksi to znači procjenu svih povezanih troškova proizvoda/usluge u životnom ciklusu proizvoda/usluge, uključujući održavanje, recikliranje i korištenje (održivih)

Članak 3.

materijala (analiza okolišnog otiska proizvoda/usluge – LCA, eng. Life Cycle Assessment i/ili analiza troškova u životnom ciklusu – LCC; eng. Life Cycle Costing). Pri tome, kriterije nabave resursno učinkovitih proizvoda/usluga, Međimurska županija može uvesti putem uspostave kriterija Zelene javne nabave u postupke nabave proizvoda/usluga za potrebe županije (vidjeti pog. 4.2). Tablica 4.1-5: Ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo s naglaskom na gospodarenje otpadom Provoditi gospodarenje otpadom u skladu s politikom C1 RH i EU Uspostava kriterija kružnog gospodarstva u kriterije C2 Zelene javne nabave Međimurske županije Poticati i podupirati dionike na području Međimurske C3 županije na uspostavu kružnog, resursno učinkovitog gospodarstva Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim C4 otpadom Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim C5 kategorijama otpada C6 Sanirati lokacije onečišćene otpadom Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne C7 aktivnosti Tablica 4.1-6: Mjere prelaska na kružno gospodarstvo s naglaskom na gospodarenje otpadom Subjekti Mogući izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) Proračun JL(R)S, U skladu s Međimurska Trajno Nacionalni i EU osiguranim županija fondovi sredstvima U skladu s Međimurska Međimurska Trajno osiguranim županija županija sredstvima 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4085 Poticati i podupirati Broj dionika koje je dionike na području Međimurska županija C3 M3 Međimurske županije podržala pri uspostavi na uspostavu kružnog elemenata kružnog gospodarstva gospodarstva Predložiti donošenje C4, Izrada Plana i usvojiti Plan C5, M4 gospodarenja otpadom gospodarenja otpadom C6 Međimurske županije.

Članak 3.

Međimurske županije. Osigurati provedbu C4, mjera definiranih Izrada Izvješća o C5, M5 Planom gospodarenja provedbi Plana C6 otpadom Međimurske gospodarenja otpadom županije Informiranje i edukacija interesnih skupina o konceptu Broj održanih kružnog gospodarstva edukacija. C7 M6 (mrežne stranice, Broj seminara/ mediji, edukativne radionica. radionice, okrugli stolovi i dr.) 4.2. oZELENJAVANJE JAVNE NABAVE 4.2.1. Sažeti prikaz stanja Na razini EU većinom se koristi pojam zelena javna nabava, koja se definira kao „postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili“,16 (tzv. zeleni proizvodi). Zelena javna nabava sve se više ističe u međunarodnim i europskim strateškim dokumentima kao instrument koji može snažno doprinijeti ozelenjivanju tržišta i potaknuti razvoj eko-inovacija u svrhu razvoja zelenih proizvoda i usluga te doprinijeti smanjenju potrošnje resursa i emisiji stakleničkih plinova. Koristi se još i pojam održiva javna nabava kada se pored okolišnih uključuju i društveni parametri. Europski parlament je u lipnju 2017. objavio studiju o zelenoj javnoj nabavi u kontekstu Akcijskog plana EU za kružno gospodarstvo Europske komisije. Studijom su utvrđene ekološke koristi zelene javne nabave za građane, kao i koristi za zapošljavanje i cjelokupno gospodarstvo na europskoj razini. U okviru svojih politika javne nabave javna tijela mogu znatno pridonijeti kružnom gospodarstvu u smislu nabave proizvoda i energije koji su prihvatljiviji za okoliš, poboljšanja funkcionalnosti i ponovne upotrebe te poticanja recikliranja visoke vrijednosti.

Članak 3.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u svibnju 2021. godine donesena je Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave (NN 49/2021). Ovom Odlukom, VRH je poslala snažnu političku poruku o njenoj predanosti klimatskoj politici i politici kružnog gospodarstva. Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine (skraćeno: NAP ZeJN) prihvaćen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske u kolovozu 2015. godine. Izvješće za razdoblje od 2015. do 2017. godine o provedbi NAP ZeJN daje 16 Priopćenje Europske komisije COM(2008)400 „Javna nabava za bolji okoliš“ Proračun JL(R)S, U skladu s Međimurska Trajno Nacionalni i EU osiguranim županija fondovi sredstvima u skladu s Međimurska županijski Prioritetno osiguranim županija, JLS proračun sredstvima u skladu s osiguranim Međimurska županijski Kontinuirano sredstvima županija, JLS proračun i usvojenim Planom u skladu s Međimurska Prioritetno, županijski osiguranim županija, JLS kontinuirano proračun sredstvima preglednu analizu provedenih mjera i aktivnosti u trogodišnjem razdoblju važenja NAP ZeJN. Pritom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima naglašenu važnost i ulogu u promicanju održivog razvoja i integriranja politike i mjera zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u sve sektorske politike, te promiče politiku održive potrošnje i proizvodnje u svrhu smanjenja potrošnje resursa, emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari kao i smanjenja nastanka otpada, a istovremeno je koordinator za eko-oznake EU Ecolabel i EMAS i za zelenu javnu nabavu.

Članak 3.

Također, u siječnju 2017. na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. koji kao jednu od mjera za sprječavanje nastanka otpada navodi upravo zelenu i održivu javnu nabavu. Ciljevi zelene nabave su sprječavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i kartona, sprječavanje nastanka građevnog otpada. Jedna od najvažnijih promjena koja je uvedena novim Zakonom o javnoj nabavi je obaveza korištenja kriterija ENP kao jedinog kriterija za odabir ponude. Ovime je omogućeno uključivanje mjerila ZeJN u postupke javne nabave čime se ostvaruju višestruki pozitivni učinci: okolišni, društveni i financijski. Zakon o promicanju čistih vozila – Zakonom se utvrđuju obveze javnih naručitelja i naručitelja da pri javnoj nabavi određenih vozila uzmu u obzir energetske učinke i učinke na okoliš za trajanja cijelog ranog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije te emisije CO2 i emisije određenih onečišćujućih tvari. Temeljem čl. 6. Zakona, donesen je i Pravilnik o obvezi izvješćivanja EK i minimalnim ciljevima u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz (NN https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_86 _1598.html) koje su naručitelji dužni uzimati u obzir u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje Stranica 4086 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Ostali akti u ovom izdanju (88)