Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, 16/20 – pročišćeni tekst, 5/22) (PROČIŠĆENI TEKST)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2413
Članak 34.
Članak 34.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: Stranica 2414 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. - građevnoj čestici treba osigurati osnovnu infrastrukturu i kolni pristup do ulične mreže - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija iz prethodna dva članka i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) Proširenja građevne čestice pomicanjem njene bočne međe i/ili stražnje međe (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti neizgrađeno, ukoliko su funkcionalne zone kompatibilne u odnosu na namjenu građevne čestice ili je zemljište iste postojeće namjene.
Članak 34.
(5) Ukoliko su ispoštovani uvjeti iz prethodnog stavka građevna čestica može biti formirana na način da je prema kartografskom prikazu građevinskog područja naselja cijela smještena unutar iste funkcionalne zone ili da joj dijelovi zadiru u dvije (ili više) funkcionalnih zona mješovite ili gospodarske namjene utvrđenih u kartografskim prikazima građevinskih područja /oznake M1, M2, T, K, I/.
(6) Ukoliko se u postupku proširenja pojedine građevne čestice smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice.
Članak 35.
Članak 35.
(1) Kada je, sukladno odredbama posebnih propisa, potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica najmanje mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada i površinu za smještaj kućnih instalacija.
(2) Osim uvjeta iz prethodnog stavka, potrebno je osigurati kolni pristup i prostor za parkiranje vozila hitnih intervencija, koji može biti predviđen unutar površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine ili neposredno uz predmetno zemljište. 2.2.2.2. Uvjeti smještaja građevina
Članak 36.
Članak 36.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) Unutar mješovitih zona (oznaka M1 i M2) gradnja arhitektonskog kompleksa od više građevina, u kom slučaju se ukupni kompleks tretira osnovnom građevinom, moguća je samo za smještajne turističke sadržaje i za sadržaje javne i društvene namjene.
Članak 37.
Članak 37.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, najviše jedan bazen i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
Članak 38.
Članak 38.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu. - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura još nije izvela) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade prostornog plana užega područja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja nove osnovne građevine u odnosu na udaljenost 24. lipnja 2022.
Članak 38.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2415 jedne od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije, ne razlikuje više od 3,0 m.
(3) Izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarska poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće (kao prateće ili pomoćne građevine) - ukoliko se radi o zemljištu na rubu riječne terase ili na briježnom području, osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.
Članak 39.
Članak 39.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.
Članak 40.
Članak 40.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba iznositi: - za građevine ukupne visine do 10,0 m, najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine ukupne visine veće od 10,0 m, najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža.
(5) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.
Članak 41.
Članak 41.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 94.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
Članak 41.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. Stranica 2416 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 42. (1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: TIPOLOGIJA osnovna građevina ili GRADNJE NA ulični dio kompleksa POJEDINAČNOJ visina / etažnost GRAĐ. ČESTICI Vos/ /Eos/ E=4 INDIVIDUALNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili DO 3 ZKJ /Po+P+1K+NE/ MANJA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili 4 ZKJ /Po+P+1K+NE/ E=4 MANJA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili VIŠEJEDINIČNA /Po+P+1K+NE/ OD 5 DO 6 ZKJ E=4 11,0 m /Po+P+2K/ E=4 VEĆA 11,0 m /Po+P+2K/ VIŠEJEDINIČNA E=6 VIŠE OD 6 ZKJ 17,0 m /Po+P+4K/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Za sve zgrade s namjenom povremeno stanovanje, bez obzira u kojoj se zoni mješovite namjene nalaze (oznake M1 ili M2), u odnosu na visinu (vijenca) utvrđena je obveza primjene kriterija određenog za stambene kuće za povremeno stanovanje iz članka 69. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, odnosno najveća visina (vijenca) takvih zgrada utvrđuje se s 3,2 m.
(4) Manja višejedinična gradnja visine vijenca do 7,0 m primjerena je za gradnju: - unutar stambenih ulica pretežito individualne stambene izgradnje u naselju Mursko Središće, ukoliko se radi o višestambenoj zgradi bez pratećih sadržaja i s najviše 4 stana - unutar mješovitih, pretežito stambenih zona /oznaka M1/ svih naselja, ukoliko se radi o poslovnom kompleksu ili stambeno – poslovnom kompleksu s najviše 3 stana - unutar mješovitih, stambeno – poslovnih zona /oznaka M2/ bez obzira na namjenu pojedine zasebne korisničke jedinice.
Članak 42.
(5) Manja višejedinična gradnja visine vijenca iznad 7,0 m i veća višejedinična gradnja bez obzira na visinu gradnje, mogu se smjestiti u mješovitim zonama naselja Mursko Središće /oznaka M1 i M2/, samo ukoliko je to predviđeno prostornim planom užega područja, a u ostalim naseljima se takva gradnja ne može smještati.
(6) Unutar funkcionalnih zona ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ dozvoljena je u svim naseljima gradnja do visine (vijenca) 11,0 m i etažnosti do E=Po+P+2K, a veća visina (vijenca) do najviše 17,0 m i etažnost do najviše E=Po+P+4K dozvoljena je u naselju Mursko Središće, ukoliko je to predviđeno prostornim planom užega područja. prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpo/ E=3 / E=2 5,0 m 3,5 m Po+P+Pk/ /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ ne može se graditi
(7) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se na građevnoj čestici s osnovnom stambenom namjenom gradi kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene, može najviše iznositi 5,0 m - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremište strojeva, hladnjača i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne dvije alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 5,0 m, odnosno 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja - otvorene drvene vidikovce tlocrtne površine do 30,0 m2 i instalacije adrenalinskog parka, moguće je kao pomoćne građevine, postavljati na građevnim česticama ugostiteljske i turističke namjene unutar ugostiteljsko – turističkih zona, ukoliko ukupna visina takvog objekta ne prelazi 15,0 m iznad uređenog terena.
Stranica 2417
Članak 42.
24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2417
Članak 43.
(1) U slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je umjesto podruma izvesti etažu suterena.
(2) U slučaju gradnje suterena, visina (vijenca) građevine mjeri se od najviše točke uređenog terena uz pročelje građevine, osim ukoliko je najviša točka uređenog terena uz pročelje građevine viša od gornje kote stropne konstrukcije suterena, u kom slučaju se visina (vijenca) građevine mjeri od gornje kote stropne konstrukcije suterena.
(3) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, svaka od etaža potkrovlja smatra se zasebnom etažom, ali je dvoetažno potkrovlje moguće predvidjeti samo ukoliko ukupni broj tako iskazanih nadzemnih etaža ne prelazi broj dozvoljenih nadzemnih etaža utvrđen prethodnim člankom.
Članak 44.
Članak 44.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 45.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) Na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.
Članak 46.
Članak 46.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
Članak 46.
(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 47.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) U zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.
Članak 48.
Članak 48.
(1) Na području Grada uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča, dok se za vikendice i zgrade turističke namjene u briježnom dijelu mogu primijeniti i kosi krovovi većeg nagiba od 45°, ali ne više od 60°.
(2) Krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(4) Primjena ravnih krovova kod individualnih zgrada u briježnim dijelovima opravdana je ukoliko se radi o samostojećoj gradnji visoke razine suvremenog arhitektonskog oblikovanja, ali se načelno ne preporuča. Stranica 2418 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
Članak 49.
Članak 49.
(1) U oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži primjerenim oblogama - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (Turopolje, Slavonija).
Članak 50.
Članak 50.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 51.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti kao pomoćnu građevinu u funkciji osnovne ili kao prateću građevinu za povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 52.
Članak 52.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 54.
Članak 54.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 55.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a prostornim planom užega područja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora, 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2419 ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Grada, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.
Članak 55.
(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.
Članak 56.
Članak 56.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 57.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacija vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine utvrđene kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ uz vodotok.
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati, kao što je održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave
Članak 58.
Članak 58.
(1) Priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) Priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
Članak 59.
Članak 59.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice.
Članak 60.
Članak 60.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. Minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 61.
(1) Najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za manje višejedinične zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(3) Za veće višejedinične zgrade do najviše 10 stanova: - ulaze i zatvorena stubišta za stambeni dio zgrade obavezno je odvojiti od ulaza u prostore pojedinačnih poslovnih sadržaja, odnosno od zatvorenog stubišta poslovnog dijela zgrade, ukoliko su poslovni sadržaji predviđeni u katnim etažama - parkirališno i/ili garažno mjesto za svaki stan potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici - za svaki stan potrebno je osigurati priručno spremište najmanje površine 1,5 m2, na način da bude smješteno unutar gabarita zgrade Stranica 2420 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. - na čestici (unutar ili izvan gabarita zgrade) potrebno je predvidjeti zajednički prostor za skupljanje komunalnog otpada, dimenzioniran za potrebe cijele zgrade, pri čemu se preporuča odvojiti prostor za stambeni dio zgrade, od dijela za poslovne prostore i biciklarnik - na čestici je obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 20,0 m2 - na čestici je obavezno osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.
Članak 61.
(4) Za veće višejedinične zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višejedinične zgrade do 10 stanova utvrđene u prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade, pri čemu se gabaritom zgrade smatraju i dijelom ili u cijelosti ukopani prostori u funkciji parkiranja vozila, koji izlaze izvan tlocrtne projekcije nadzemnog dijela zgrade (tlocrtna projekcija parkirališta/garaže u suterenskoj ili podrumskoj etaži može biti veća od tlocrtne projekcije nadzemnih etaža) - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 62.
Članak 62.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Grada utvrđuju se kao zone: - sportsko – rekreacijske namjene: - Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake /oznaka R9/ - „Fizeš“, „Gorčica“, „Zalešće“ i „Zdenčec“ - Rekreacijska zona „Havlova Graba“ /oznaka R2, R7 i T4/ - Rekreacijsko - izletnički punkt „Fusek“ uz skelu na Muri /oznaka R2, R7 i T4/ - Rekreacijska zona „Hrastinka“ /oznaka R2/, na području sanirane deponije komunalnog otpada - „Šetnica sv. Barbare“, unutar inundacije Mure u Murskom Središću /oznaka R11/ - gospodarske namjene: - „Poslovna zona uz ŽC 2006“ - groblje izvan naselja: - groblje između Peklenice i Križovca /oznaka groblja/.
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(3) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju.
Članak 62.
2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.1.1. Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake „Fizeš“, „Gorčica“, „Zalešće“ i „Zdenčec“ /oznaka R9/
Članak 63.
(1) Izdvojene rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake na području naselja Hlapičina i Mursko Središće /oznaka R9/ utvrđuju se u funkciji sportskog ribolova i rekreacije.
(2) Unutar pojedine zone se utvrđuje mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namjenom ugostiteljstva i/ili raznih sljedećih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog ili stalnog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Namjena građevina ne može biti stambena, bilo za stalno ili povremeno stanovanje.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - postava igrala za djecu od drveta - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(5) Područje se uređuje projektom.
(6) Unutar pojedine zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
Ostali akti u ovom izdanju (102)
- Odluka o odobrenju uporabe grba Međimurske županije Otvorenom likovnom pogonu Umjetničkoj organizaciji Zagreb za objavu na filmu produciranom u okviru programa LUME CARA AJ AM NJENČIM – SVIJET JE PREDA MNOM II
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije Vinariji Cmrečnjak iz Svetog Urbana
- Odluka o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i načinu imenovanja povjerljive osobe u Međimurskoj županiji
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Graditeljskoj školi Čakovec, za pokretanje postupka jednostavne nabave za predmet nabave „Uređenje fasade kotlovnice i sportske školske dvorane-istočne i južne strane“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Graditeljskoj školi Čakovec, za pokretanje postupka jednostavne nabave za predmet nabave „Nabava automobila za poslovne potrebe i koordinaciju praktične nastave“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec, za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi za predmet nabave „Nabava specijalizirane opreme za RCK TŠČ I STROJARSKU I PROMETNU ŠKOLU VARAŽDIN“- za grupu III.- oprema za praktikum za mjerenje, nakon provedenog postupka za odabir najpovoljnije ponude
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o visini participacije roditelja/skrbnika učenika koji se školuju u sektoru likovne umjetnosti i dizajna te sektoru grafičkih tehnologija i audio-vizualnih tehnologija za školsku godinu 2022./2023.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o predloženom iznosu plaćanja troškova školarine za osobe koje su je dužne platiti za školsku godinu 2022./2023.
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Statut Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o radu Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i plaćama djelatnika Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o I. izmjenama i dopunama Financijskog plana prihoda i rashoda za 2022. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o dodjeli financijskih sredstava Karate klubu Globus Čakovec, za sudjelovanje na Svjetskom kupu i Svjetskoj ligi u Poreču
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.-31.12.2022. godine
- Odluka o dopunama Odluke o komunalnom redu na području Grada Mursko Središće
- Odluka o dopunama Odluke o mjerilima za sufinanciranje ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju članova Socijalnog vijeća Grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji Općine Mala Subotica i Grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o sufinanciranju projekta CENTAR DOSTI
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi
- Odluka o uvjetima uključivanja u odvoz kućnog smeća te uvjetima oslobađanja od plaćanja odvoza
- Odluka o visini ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada Mursko Središće
- Odluka o davanju na korištenje nekretnine Spomen doma rudarstva Centru za kulturu Rudar
- Odluka o davanju na korištenje nekretnine Spomen parka naftaštva Centru za kulturu Rudar
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2022. do 31.12.2022. godine
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini na području Grada Mursko Središće
- Zaključci (sa 7. sjednice Gradskog vijeća Grada Mursko Središće)
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, 16/20 – pročišćeni tekst, 5/22) (PROČIŠĆENI TEKST)
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)
- 1. izmjene i dopune Proračuna Grada Preloga za 2022. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2022. godini
- Odluka o imenovanju parka na području Grada Preloga
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u katastarskoj općini Cirkovljan
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića FIJOLICA Prelog
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa građenja komunalne infrastrukture za 2022. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini na području Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Grada Preloga za 2022. godinu
- Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2022. godinu
- Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2022. godinu Zajednice sportskih udruga Grada Preloga
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće u Prelogu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Pod Vrti“ do Čakovečke ulice u Prelogu
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Rekreacijsko – turističke zone „Trate“ Prelog
- Kodeks ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Preloga
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Belica u 2022. godini
- Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Općini Belica
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Domašinec za 2022. godinu
- Odluka o potpisivanju Ugovora o preuzimanju duga Dobrovoljnog vatrogasnog društva Domašinec za radove na Projektu „Rekonstrukcija i opremanje Vatrogasnog doma u Domašincu“
- Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Općinu Domašinec
- II. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Domašinec za 2022. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi na području Općine Domašinec za 2022. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu na području Općine Domašinec za 2022. godinu
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Etički kodeks ponašanja nositelja političkih dužnosti u Općini Domašinec
- Odluka o izboru najpovoljnije ponude na Javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti na temelju pisanog ugovora na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o komunalnim djelatnostima Općine Donji Kraljevec
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt „Rekonstrukcija košarkaškog igrališta u Donjem Kraljevcu“
- Odluka o sklapanju Sporazuma o suradnji i uspostavi prijateljskih odnosa između Općine Donji Kraljevec i Općine Bale-Comune di Valle
- Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića “Ftiček”
- Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Općini Donji Kraljevec
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Donji Vidovec unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Mjera
- Odluka o prijedlogu imenovanja člana Nadzornog odbora Međimurje-plina d.o.o. Čakovec
- Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Općini Donji Vidovec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o osnivanju i imenovanju članova Stožera civilne zaštite Općine Nedelišće
- Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Općine Orehovica
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Orehovica
- Odluka o koeficijentima za obračun plaće upravnog odjela Općine Orehovice
- Odluka o izmjeni Odluke o plaći i drugim pravima dužnosnika Općine Orehovica
- Odluka o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Orehovica
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj za provedbu mjere 2P1-M1 (JIBr. 8/22-2.1.1.) Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture za projekt „Izgradnja dječjeg igrališta u Orehovici“
- Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Općinu Orehovica
- Odluka o prodaji ošasne imovine iza pok. Valentina Klineca
- Izmjene i dopune Pravilnika o ocjenjivanju upravnog odjela Općine Orehovica
- Etički kodeks članova Općinskog vijeća Općine Orehovica
- Odluka o plaći i naknadi općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Pribislavec
- Odluka o financiranju političkih aktivnosti u 2022. godini
- Odluka o sufinanciranju projekta „Centar DOSTI“
- Odluka o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka i ostalih kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama
- Odluka o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade akcijsko operativnim članovima DVD-a Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju produženog boravka za učenike Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec
- Odluka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Pribislavec za 2022. godinu
- Etički kodeks članova Općinskog vijeća Općine Pribislavec
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Selnica za 2022. godinu
- 1. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Selnica za 2022. godinu
- Odluka o pokretanju inicijative za udruživanje i osnivanje lokalne turističke zajednice na području Grada Mursko Središće i općina Podturen, Selnica i Vratišinec
- I. izmjene i dopune Odluke o izboru Povjerenstva za procjenu štete od prirodne nepogode Općine Selnica
- I. izmjene i dopune Odluke o prodaji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine u Selnici
- Odluka o prodaji nekretnina u Selnici
- Etički kodeks nositelja političkih dužnosti Općine Selnica
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Štrigova i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2022./2023.
- Odluka o dodjeli mjesečne pomoći u naravi
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi
- Odluka o stipendijama za studente s područja Općine Vratišinec za akademsku godinu 2022./2023.
- Odluka o pokretanju inicijative za udruživanje i osnivanje lokalne turističke zajednice na području Grada Mursko Središće i općina Podturen, Selnica i Vratišinec
- Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja prostorija NK „Sokol“ i NK „Napredak“ u vlasništvu Općine Vratišinec
- Pravilnik o utvrđivanju kriterija i postupka za dodjelu stipendija studentima s područja Općine Vratišinec