Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 39
Članak 4.
Godine 1978. izrađen je Generalni urbanistički plan grada Čakovca »Čakovec 2000« koji je izrađen u Projektnom birou GK »Međimurje«, a glavni urbanist je bila arh. Nada Golub-Piližota. Tim je Planom postavljena koncepcija razvoja grada do kraja stoljeća. Određene su nove stambene, industrijske i športsko-rekreacijske zone, formirana pješačka zona u središtu grada, postavljena južna granica grada - južna zaobilaznica grada. Formiraju se nove stambene četvrti s vlastitim identitetom - Globetka, Vukovarska ulica, Vojni vrtovi, Travnik-jug. Ostvaruje se i predviđena koncepcija industrije istok, te športsko-rekreacijski centar »Mladost« sa stadionom, plivalištem i streljanom. Urbanistički plan iz 1978. g. doživio je nadopune i promjene pod imenom »Generalni urbanistički plan Čakovca« - voditelj tima bio je arh. Dragomir Sutlar. Čakovec tim planom dobiva južnu zaobilaznicu grada te ograničenje izgradnje građevina viših od 4 kata i potkrovlja. Procesi demografskog rasta i prostornog širenja grada ubrzani su nakon Drugog svjetskog rata. Tada nastaje više novih stambenih četvrti: Istarska ulica, Vojni vrtovi, Globetka, Vukovarska ulica i mnogi dijelovi grada sjeverno i južno od Zrinsko-Frankopanske ulice. Postupno se ostvaruje predviđena koncepcija proširenja prigradskih naselja južno od željezničke pruge te njihovo srašćivanje s gradom, a izgradnjom novog dijela grada Čakovec-Jug i industrijskih zona Zapad i Istok urbano tkivo grada se planski popunjava. Za današnji je Čakovec značajno da se oko gradske jezgre s upravno-političkom i trgovačko- poslovnom funkcijom za grad, ali i za Županiju, formiraju nove stambene četvrti s vlastitim identitetom. Veliki je udio individualne, niske obiteljske izgradnje kojoj je posljedica nastanak naselja rahle građevne strukture s mnogo zelenila u dvorištima i vrtovima. Zato je Čakovec nazvan »grad u zelenilu« s visokim standardom stanovanja.
Članak 4.
Slika 14. Povijesni katastar Europe iz 18.st. (lijevo) i treća vojna izmjeru iz 19.st. (desno) SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM STRATEGIJA ZELENE URBANE OBNOVE GRADA ČAKOVCA 2022.-2030. 5.4 Analiza prirodnih elemenata Slika 15. Usporedba digitalni ortofoto iz 1968. (lijevo) i 2021. (desno) 5.4.1 AQDOL]D SULURGQLK HOHPHQDWDTLO Na području Grada Čakovca ističu se dvije prirodne i gospodarske prostorne cjeline s njihovim najvrijednijim i 5.4.1 TLO najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom: Na području Grada Čakovca ističu se dvije prirodne i gospodarske prostorne cjeline s njihovim najvrijednijim• Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog područja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni sedimenti i najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom:šljunak i pijesak rašireni u širem pojasu uz Dravu, koja je izgradnjom +E Čakovec ujezerena, prostire • Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog područja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni sedimentise na terenu između 0 i 0 m nadmorske visine, uglavnom pod oranicama i livadama. (šljunak i pijesak) rašireni u širem pojasu uz Dravu, koja je izgradnjom HE Čakovec ujezerena, prostire • Krajnji jugoistočni ogranci 0eđimurskih gorica ili Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne samouprave, se na terenu između 160 i 170 m nadmorske visine, uglavnom pod oranicama i livadama. valovito tercijarno pobrđe, koje se pruža od 0 do 20 m nadmorske visine i s vrhom Slemenice 22,6 • Krajnji jugoistočni ogranci Međimurskih gorica ili Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne samouprave, valovito tercijarno pobrđe, koje se pruža od 170 do 210 m nadmorske visine i s vrhom Slemenice 212,6 m,m, mladotercijarni sedimenti lapora, pješčenjaka, gline, šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, mladotercijarni sedimenti lapora, pješčenjaka, gline, šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, vinogradimavinogradima i voünjacima.
Članak 4.
• i voćnjacima.Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područje i zatim povišena terasa na kontaktnom području gore • Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područje i zatim povišena terasa na kontaktnom području gorenavedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, pijeska i ilovače, veüim dijelom između Lateralnog navedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, pijeska i ilovače, većim dijelom između Lateralnog kanala na sjeveru i rijeke Trnave na jugu, odnosno pleistocenih ilovina na povišenom terenu dravske kanala na sjeveru i rijeke Trnave na jugu, odnosno pleistocenih ilovina na povišenom terenu dravske terase, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku snizuje od 190 m, odnosno 170 m do 160 m nadmorsketerase, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku snizuje od 190 m, odnosno 170 m do 160 m visine, najnaseljenije, pretežno kultivirano (oranice), te razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje.nadmorske visine, najnaseljenije, pretežno kultivirano oranice , te razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje. Slika 16. Pedološka karta područja Slika 16. Pedološka karta područja Obradive poljoprivredne površine na području grada Čakovca mogu se podijeliti na vrijedno obradivo tlo 2, od ukupne površine obuhvata , a to je središnje područje južno od Čakovca i Pribislavca na sjeveru, te između Savske Vesi i Ivanovca i osobito vrijedno obradivo tlo , južno uz Dravu i sjevernije od Čakovca (Slika 16). Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Obradive poljoprivredne površine na području grada Čakovca mogu se podijeliti na vrijedno obradivo tlo (12,4% od ukupne površine obuhvata), a to je središnje područje južno od Čakovca i Pribislavca na sjeveru, te između Savske Vesi i Ivanovca i osobito vrijedno obradivo tlo (39,1%) južno uz Dravu i sjevernije od Čakovca (Slika 16). Ove površine imaju isključivo poljoprivrednu namjenu, a na njima je moguće izgrađivati samo građevine određene člankom 42. Zakona o prostornom uređenju, među kojima poljodjelske, peradarske i stočarske farme.
Članak 4.
5.4.2 VODE Kroz Grad Čakovec prolazi potok Trnava Murska. Trnava izvire u području Gornjeg Međimurja, a kod Goričana se ulijeva u Muru (Slika 17). Potok se u svojoj cjelokupnoj površini nalazi na području Međimurske županije, a obuhvaća gornje i donje Međimurje. U gornjem toku potok Trnava je izrazito brdski i erozivan. U gornjem dijelu toka, Trnava sakuplja bujične vode potoka Zejze, Dragosalvca, Goričice, Pleškovca i Hrebeca. U donjem toku Trnava je regulirana. U potok izgrađeni su obostrano popratni nasipe kod ušća u rijeku Muru. Odvodnja u lijevom zaobalju Trnave oko Čakovca rješavana je izgradnjom lateralnog kanala sjeverno od grada dužine 9,3 km. Slika 17. Vodna tijela na području Grada Čakovca (izvor: ENVI - Portal okoliša) Na području Grada Čakovca vodna tijela tekućih voda ocijenjena su kao vrlo lošeg ekološkog stanja. Kemijsko stanje tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari u površinskoj vodi, sedimentu i bioti, a kemijsko stanje Trnave Murske ocijenjeno nije dobro. Objekti sustava obrane od poplava su nasipi, retencije i lateralni kanali. Retencije na području su: • Retencija Selnica - Gornji potok, volumen retencije 744.470 m3, volumen tijela brane 13.500,00 m3 • Retencija Pribislavec - Lateralni kanal, volumen retencije 600.000 m3 • Retencija Dragoslavec - potok Dragoslavec, volumen retencije 783.000 m3, volumen tijela brane 19.730,00 m3 • Retencija Šenkovec - potok Pleškovec, volumen retencije 510.340 m3 SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM • Retencija Jegerseg - potok Goričica, volumen retencije 336.905 m3 • Retencija Globetka - kanal Globetka I-V, volumen retencije 408.300 m3 • Retencija Vučkovec, volumen retencije 78.000 m3 Za obranu od poplava područja Grada Čakovca izvedeni su retencije Globetka i Pribislavec, regulirani potok Trnava i Lateralni kanal te je navedene građevine potrebno održavati. Na plavnom području retencija moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (prometnica, cjevovoda i slično) pod uvjetom da se omogući nesmetano plavljenje cijelog utvrđenog plavnog područja. Kod izvedbe ceste potrebno je predvidjeti nadvišenje iznad maksimalne razine vode u retenciji, kao i normalni prolaz velikog vodnog vala kroz trup ceste i retencioni prostor.
Članak 4.
Za privremeno retenciranje oborinskih dotoka u sjevernom dijelu naselja Novo Selo Rok, neposredno uz poljski put prema naselju Gornji Kraljevec, predviđa se izvedba plitke lagune. Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II kategorije. Kanal »Jalšovnica« istočno od Krištanovca predviđena za oborinsku odvodnju područja u smjeru Gornjeg Kraljevca, predviđen je kao otvoreni kanal, osim što se u dijelu neposredno uz Športsko - rekreacijski centar »Krištanovec«, kanal može izvesti kao zatvoreni. Slika 18. Primjer linijskih elemenata vodenih površina 5.4.3 POKROV I NAMJENA ZEMLJIŠTA U analizi promjene načina korištenja zemljišta u razdoblju od 1990. do 2018. godine nije bilo značajnijih promjena u načinu korištenja zemljišta (Slika 19). Ipak, određene su se površine smanjile dok su se druge povećale. U promatranom razdoblju promjene su doživjeli mozaici poljoprivrednih površina gdje su se u većoj mjeri pojavile površine nenavodnjavanog obradivog zemljišta. Povećale su se površine nepovezanih gradskih područja i industrijskih ili komercijalnih objekata. S aspekta krajobraznog uređenja i okolišne održivosti, vodene površine, industrijski ili komercijalni objekti te nepovezana gradska područja su površine koje su ujedno interesne površine za razvoj zelene infrastrukture.
PDF stranica 43
Članak 4.
Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Slika 19. Corine Land Cover - način korištenja zemljišta po godinama: 1990. i 2018. (izvor: ENVI - Portal okoliša) 5.4.4 URBANE ŠUME Na području grada Čakovca šume zauzimaju oko 8,4% površine (Slika 20, Slika 22). Najznačajnije šumske površine nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Grada (šuma Bačkovec, Rakitovec) uz naselja Žiškovec, Slemenice, Mačkovec i Mihovljan te u područjima uz akumulacijsko jezero hidroelektrane »Čakovec« (šuma Meka). Veći dio šuma ima značaj zaštitnih, a šuma Balogovec između ribnjaka i naselja Mačkovca ima posebnu namjenu, obzirom da je evidentirana kao park šuma. Slika 20. Karta šumskih površina na širem području (izvor: ENVI - Portal okoliša) SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Slika 21. Primjer šumske površine Slika 22. Karta šumskih površina na užem području (izvor: ENVI - Portal okoliša) Slika 23. Primjer urbane šumske površine Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD 5.4.5 POLJOPRIVREDA Obradive poljoprivredne površine na području grada Čakovca mogu se podijeliti na vrijedno obradivo tlo (12,4% od ukupne površine obuhvata), a to je središnje područje južno od Čakovca i Pribislavca na sjeveru te između Savske Vesi i Ivanovca i osobito vrijedno obradivo tlo (39,1%) južno uz Dravu i sjevernije od Čakovca (Slika 24). Ove površine imaju isključivo poljoprivrednu namjenu, a na njima je moguće izgrađivati samo građevine određene člankom 42. Zakona o prostornom uređenju, među kojima poljodjelske, peradarske i stočarske farme.
Članak 4.
Slika 24. Karta poljoprivrednih površina na području (izvor: ENVI - Portal okoliša) Slika 25. Primjer poljoprivredne površine SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM 5.4.6 STANIŠTA VRIJEDNIH LIVADA Grafički su prikazane lokacije (Slika 26) i tipične livadne površine (Slika 27) na području Grada Čakovca. Slika 26. Karta vrijednih livadnih površina na užem području (izvor: ENVI - Portal okoliša) Slika 27. Primjer livadne površine VL]XDOQRVWUXNWXUQD DQDOL]D Vizualno-strukturna analiza prikazuje odnos izgrađenih površina s površinama šuma, livada, vodenih i kultiviranih površina, te odnos navedenih površina s linijskim elementima vodotoka i ulica (Slika 28). Kao glavni strukturni element koji dominira predmetnim obuhvatom izdvaja se uzorak mozaik poljoprivrednih površina u kontrastu s gusto izgrađenom središnjom gradskom jezgrom koju presijecaju vodotoci. Rubni dijelovi predmetnog obuhvata obuhvaćaju fragmentirane šumske površine koje vizualno stvaraju rubnu barijeru prostora. Znatan broj livadnih površina u središtu ukazuje na vrijedne otvorene vizure unutar središnje gradske jezgre. Vizualnu kvalitetu prostora uvelike podižu i mnogobrojni vrijedni drvoredi prometne mreže središta prostora. Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Dok se vrijedne panoramske vizure pojavljuju na prostorima poljoprivrednog krajobraza. Navedenim se može zaključiti kako atraktivne vizure dominiraju cijelim područjem - središnjim dijelom guste izgradnje i dijelovima rjeđe izgradnje, što predstavlja visoku ambijentalnu vrijednost područja.
Članak 4.
Slika 28. Vizualno-strukturna analiza područja (izvor: ENVI - Portal okoliša) (a) Izgrađene strukture SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM (b) Vodena staništa (c) Šumska staništa (d) Poljoprivredne površine Slika 29. Strukturalna podjela područja (a) Zeleni pojas vodotoka (lijevo), pješačko-biciklistički koridor s drvoredom (desno) BURM »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD (b) Poljoprivredna površina s rubnom viskom vegetacijom (lijevo), zaštitno zelenilo (desno) (c) Poljoprivredni krajobraz (lijevo), motorno-pješačko-biciklistički koridor s drvoredom (desno) (d) Poljoprivreda s rubnom gradskom strukturom u zaleđu (lijevo), dječje igralište (desno) (e) Zapuštena zelena površina (lijevo), pješačko-biciklistički koridor s dvostrukim drvoredom (desno) SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM (f) Zaštitno zelenilo i zelene površine (lijevo), privremena instalacija unutar perivoja (desno) (g) Sportsko-rekreacijske površine (lijevo), gospodarske zone u odosu sa zelenim površinama (desno) (h) Mozaik poljoprivrednih površina Slika 30. Primjeri različitih površina Grada Čakovca KUDMREUD]QH FMHOLQH Identifikacija i podjela prostora obuhvata na krajobrazne cjeline po geografskom smještaju, izgrađenosti, pokrovu i namjeni. Preklapanjem analiza prirodnih i antropogenih čimbenika prostora Grada Čakovca prepoznate su četiri krajobrazne cjeline; Nizinsko pobrđe, Nizinska gradska cjelina, Nizinska ruralna cjelina te Dravska dolina.
Članak 4.
Daljinom karakterizacijom prepoznato je šest osnovnih cjelina užeg područja obuhvata; područje Globetke, područje uz Lateralni kanala, Gamajna, dolina Trnave te povijesni centar s perivojem Zrinski u središtu. Identifikacija i podjela prostora obuhvata na krajobrazne cjeline po geografskom smještaju, izgrađenosti, pokrovu i namjeni. Preklapanjem analiza prirodnih i antropogenih čimbenika prostora Grada Čakovca prepoznate su četiri krajobrazne cjeline; Nizinsko pobrđe, Nizinska gradska cjelina, Nizinska ruralna cjelina te Dravska dolina. Broj 8/2022.Daljinom karakterizacijom prepoznato je šest osnovnih cjelina užeg područja obuhvata; područje Globetke,»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD područje uz Lateralni kanala, Gamajna, dolina Trnave te povijesni centar s perivojem Zrinski u središtu. Slika 31. Krajobrazne cjeline šireg i užeg područja Slika 31. Krajobrazne cjeline šireg i užeg područja 7LSRORJLMD HOHPHQDWD ]HOHQH LQIUDVWUXNWXUH Zelena infrastruktura predstavlja multifunkcionalnu mrežu otvorenih prostora grada koju čine sve njegove otvorene površine: prirodne, poluprirodne i/ili urbane zelene i vodene površine. Otvorene površine grada ili 12034/2022 55/98 elementi zelene infrastrukture su tako mozaičan sklop prilično različitih kategorija (prirodne površine, poljoprivredne, parkovne) koje u društvenom smislu lako djeluju samostojno, ali čija ekološka, strukturna i socijalna vrijednost zavisi od međusobnog rasporeda i povezanosti njihovih elemenata koji stvaraju mrežu spajajući se u sustave čvorišta i veza.
Članak 4.
Rezultati tipizacije i analize zelene infrastrukture Grada Čakovca prikazani su na tri razine: • ZI u nacionalnom i regionalnom kontekstu • ZI u obuhvatu administrativne granice Grada Čakovca • ZI u obuhvatu GUP-a Čakovca Različite razine, odnosno različiti obuhvati pri tipizaciji i analizi ZI zahtijevaju različite pristupe i načine sagledavanja ZI. U kontekstu šireg okolnog područja koje obuhvaća područje Županije između Mure i Drave, elemente ZI čine veća zaštićena područja prirode i područja ekološke mreže Natura 2000, a plavu infrastrukturu rijeke Mura i Drava. Na razini obuhvata Grada izdvojena su prirodna područja i površinske kopnene vode kao elementi ZI. Na razini GUP-a tipizacija je značajno detaljnija i seže do razine pojedinih zelenih površina u gradu. Tipizacija elemenata ZI započela sa širim područjem Grada Čakovca, a završila s detektiranim pojedinim površinama u gradskom naselju. 5.7.1 ZI U NACIONALNOM I REGIONALNOM KONTEKSTU Svi oblici trajnog zelenila i vode u okolišu i na zgradama su potencijalni sastavni elementi zelene infrastrukture. Osnovno načelo ZI je povezanost i multifunkcionalnost njenih sastavnih elemenata. Potrebno je poticati povezivanje elemenata u strateški planiranu mrežu. Povezanost kreće od lokalne preko regionalne i nacionalne pa sve do međunarodne razine, povezujući najsitnije elemente zelene infrastrukture (npr. zeleni ostatak unutar urbanog tkiva) s najvećima (npr. riječnim slivom) koji se protežu kroz više država. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Područje Grada Čakovca nalazi se na prijelazu iz brežuljkastog Gornjeg Međimurja u ravničarsko Donje Međimurje. U kontekstu šireg područja Grada Čakovca, sastavnice zelene infrastrukture čine zaštićena područja prirode i ekološke mreže Natura 2000: Međimurje HR2001346 i Mura HR2000364 na sjeveru područja te Dravske akumulacije HR2001307 i Čep - Varaždin HR2000470 na jugu područja (Slika 32). Nadalje, potencijalne sastavnice ZI regionalne razine koje se nalaze u neposrednoj blizini Grada Čakovca su: Međimurske gorice sa spomenikom prirode Bedekovićeve grabe sjeverozapadno od Grada te očuvane uz Varaždinsko jezero (Slika 33). Potencijalne sastavnice također su i potok Trnava s pritocima te rijeka Drava s akumulacijom Varaždin.
Članak 4.
Dijelovi spomenutih površina na nacionalnoj i regionalnoj razini rubno se naslanjaju i ulaze u sastav zelene infrastrukture Grada Čakovca. Slika 32. Nacionalni kontekst ZI - zaštićena prirodna područja i lokaliteti (izvor: bioportal.hr) Slika 33. Regionalni kontekst ZI - krajobrazni i prirodni kontekst (izvor: bioportal.hr) RHJLRQDOQL SDUN 0XUDDUDYD prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj. Rijeke Mura i Drava područja su izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Kao vrijednosti preostale očuvane prirode prepoznato je bogatstvo živog svijeta, mozaični krajobraz šireg područja uz rijeke koji čine livade, oranice, privatni voćnjaci, šumarci i gajevi, šumski kompleksi, živičnjaci, riječne mrtvice, mreža poljskih Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD putova, lovišta, ribolovne vode i drugi vrijedni biolokaliteti i ekosustavi te značajna georaznolikost. Vlažna staništa kao što su poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale su posebice značajna. U njima žive brojne rijetke i zaštićene vrste poput ribe piškur i crnke, bregunice, pčelarice, vodomara, štekavca, crne rode, vidre, dabra, jelenka, vretenaca, vodozemaca, gmazova, kockavice i mnoge druge. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. SSRPHQLN SULURGH BHGHNRYLüHYH JUDEH predstavljaju jedino poznato stanište u Hrvatskoj na kojima zajedno obitavaju dvije vrste ugroženih leptira velikih livadnih plavaca (Phengaris). Riječ je o velikom livadnom plavcu (Phengaris teleius) i zagasitom livadnom plavcu (Phengaris nausithous), koji pripadaju kritično ugroženim vrstama danjih leptira u Hrvatskoj i jednima od najugroženijih vrsta leptira u Europi. Livade Bedekovićeve grabe pripadaju biljnoj zajednici livada ovsenice pahovke (Arrhenatherum elatioris). Livade su sa sjeveroistočne strane omeđene šumom i potokom.
Članak 4.
Iz provedene analize može se uočiti relativna nepovezanost sastavnica ZI na širem području Čakovca. Ne uočava se formiranje pojasa sastavnica zelene i plave infrastrukture oko grada. Postoje tek pojedini zeleni klinovi (šumska vegetacija) na krajnjem sjeverozapadu i jugu područja. Nepovezanosti infrastrukture pridonosi i različito pružanje administrativnog područja Grada (sjever-jug) spram generalnog pada terena i sliva Trnave (istog- zapad). 5.7.2 ZI U OBUHVATU ADMINISTRATIVNE GRANICE GRADA ČAKOVCA Unutar obuhvata Grada Čakovca, kao elementi ZI izdvojena su prirodna područja koja uglavnom čine šume, područja ekološke mreže Natura 2000 na rubnim dijelovima, a kao elementi plave infrastrukture izdvajaju se potoci i kanali te jezera šljunčara na području Grada (Slika 34). Vidljivo je da su prirodna područja prisutna u svim dijelovima Grada, s većom nešto većom koncentracijom na sjevernom dijelu prema području ekološke mreže Međimurje HR2001346 te na južnom dijelu Grada kao dio regionalnog parka Mura-Drava (Dravske akumulacije HR2001307) i prema području Čep - Varaždin HR2000470. Iz karte je vidljiva velika količina prirodnih površina, no također i njihova fragmentacija na gotovo čitavom području Grada. Fragmentacija je najizraženija u središnjem dijelu gdje je Grad podijeljen željeznicom i državnim cestama. Fragmentacija je najmanje izražena na kultiviranim površinama na sjeveroistoku i jugoistoku područja. Osim prirodnih predjela, značajnu ulogu u zelenoj infrastrukturi imaju i poljoprivredna područja - posebno područja s ekstenzivnom poljoprivredom i mozaičnim parcelama. Njihova važnost očituje se o tome što podržavaju bioraznolikost, posebno s aspekta čestih vrsta ptica vezanih za poljoprivredna staništa Plavu infrastrukturu Grada Čakovca čine potok Trnava Murska, Lateralni kanal, kanalom Ivanovec i dvije retencije. Otvorena korita uglavnom teku sa zapada prema istoku. Gradsko naselje Čakovec omeđeno je Lateralnim kanalom sa sjeverne strane, kanalom Ivanovec s istočne strane te retencijom Globetkom sa zapadne strane. Ovaj plavi prsten nije u potpunosti zatvoren, ali predstavlja potencijalan za okosnicu ZI Grada u budućnosti čiju je površinu i povezanost potrebno očuvati i unaprijediti. Potrebno je spriječiti daljnju fragmentaciju plavog prstena oko gradskog naselja te zelenim/plavim vezama osigurati povezanost potencijalnih zelenih klinova (Međimurske gorice i Regionalni park Mura-Drava) s centralnim plavo/zelenim prstenom grada.
Članak 4.
Slika 34. Zelena i plava infrastruktura Grada Čakovca SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM 5.7.3 ZI U OBUHVATU GUP-A U ovoj studiji primijenjena je tipologija elemenata zelene infrastrukture sukladno Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Lokalni elementi ZI su pojedinačni prirodni ili novo oblikovani zeleni i plavi prostori traka ili mreža koji prolaze kroz cijeli grad, dijelove grada ili samo pojedine gradske kvartove. Razina pojedinog sadržaja su pojedinačni veliki prostori u gradu kao što su parkovi, urbani vrtovi, jezera, zapušteni prostori, sanirani deponiji, kompleksi napuštene industrije i sl. te pojedinačni manji prostori i zgrade kao što su kišni vrtovi, okućnice, zeleni krovovi i zeleni zidovi te slični zeleni i plavi dijelovi neposrednog susjedstva. Kartom tipizacije elementi zelene infrastrukture sagledane su osnovne kategorije ZI: šumske površine, poljoprivredne površine, vrijedna staništa livada, javne i polujavne zelene površine, stambeno i gospodarsko zelenilo te staništa vodotoka i vodenih površina. Kategorija šumske površine obuhvaća sve površine prekrivene visokom, šumskom vegetacijom i različitim stadijima razvoja, kao i površine pod sukcesijom šuma te šire pojaseve visoke vegetacije uz vodotoke. Kategorija poljoprivredne površine podrazumijeva poljoprivredne površine svih načina obrade (ekstenzivno, intenzivno) i tipova nasada, kao mozaik kultivirane površine. Kategorija stambeno i gospodarsko zelenilo obuhvaća zelene površine koje uglavnom nisu dostupne za javno korištenje kao što su zelene površine oko kuća, dvorišta stambenih blokova te dvorišta poslovnih i industrijskih objekata. Kategorija javne i polujavne zelene površine odnosi se na uređene i neuređene javne gradske zelene površine kao što su perivoj, parkovi, trgovi, dječja igrališta, sportska igrališta, groblje, šetnice, travnjaci, zeleni pojasi uz prometnice, drvoredi i sl., kao i na okoliš objekata društvene namjene kao što su vrtići, škole i sl.
Članak 4.
Potok Trnava Murska i Lateralni kanal glavni su nosioci uloge plave infrastrukture u gradskom naselju Čakovec. Lateralni kanal sa sjeverne strane zajedno s kanalom Ivanovec s istočne strane te retencijom Globetkomsa zapadne strane čini plavi prsten oko naselja. Plavi prsten nije u potpunosti zatvoren, ali predstavlja potencijalan za okosnicu ZI Grada u budućnosti čiju je površinu i povezanost potrebno očuvati i unaprijediti. Najzastupljenija je kategorija su okućnice i dvorišta koja se pojavljuju u naselju uz građevine. Druga kategorija po zastupljenosti su poljoprivredne površine i vrijedna staništa livada koje se nalaze na rubnim dijelovima naselja. Šumske površina se pretežito nalaze uz dijelove vodotoka. Veći dio javnih i polujavnih zelenih površina nalazi se u centralnom dijelu grada i povezuju ih elementi drvoreda (djelomično fragmentirani). Slika 35. Tipizacija zelene i plave infrastrukture naselja Čakovca (grupno) =DãWLüHQD SRGUXþMD XåHJ JUDGVNRJ SRGUXþMD SSRPHQLN SDUNRYQH DUKLWHNWXUH »DYLMH JOLFLQLMH X ČDNRYFX« :LVWHULD VLQHQVLV su lijepe i zdrave penjačice koje vrlo dekorativno obavijaju ulaz zgrade Učiteljskog fakulteta u Čakovcu. Posadio ih je prije 70 godina Seldo Silberbauer, profesor prirodopisa na dotičnoj Višoj školi. Ove dvije penjačice jedini su preostali primjerci nekadašnjeg perivoja uz zgradu sadašnjeg fakulteta. Prvi puta cvate u svibnju bijelim, ružičastim, plavim ili ljubičastim cvjetovima skupljenim u viseće grozdove. Glicinije privlače pčele i bumbare, a iz cvijeta nastaje plod mahuna, koja je otrovna.
PDF stranica 55
Članak 4.
Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Slika 36. Dvije glicinije u Čakovcu (Wisteria sinensis) SSRPHQLN SDUNRYQH DUKLWHNWXUH »3HULYRM =ULQVNL X ČDNRYFX« umjetno je oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojnoobrazovnu vrijednost. Prostire se prostire se oko tvrđave koju je u 16. stoljeću sagradio ban Nikola Zrinski. Već u to doba uređeni su unutar tvrđave vrlo lijepi vrtovi. Međutim, u 19. stoljeću oblikovan je oko tvrđave slobodni engleski perivoj; tada su i nekadašnji šančevi iskorišteni za uređenje jezera. Više od 1400 stabala i grmova na površini od 13,5 hektara gradi prsten oko čakovečkog Starog grada. Perivoj Zrinski spomenik je parkovne arhitekture zaštićen 1975. godine. Domaće i strano parkovno drveće i grmlje čakovečka su »pluća« grada i omiljeno je šetalište, prostor za rekreaciju, sport i igru, kao i za okupljanje čakovečke mladeži. Posljednjih godina mjesto je i pozornica brojnih kulturnih, umjetničkih, glazbenih, društvenih i sportskih događanja tijekom programa Ljeta u gradu Zrinskih, Zrinski Art Festivala, 3FF festivala te manifestacije Porcijunkulovo. Na prostoru parka nalazi se i znatan broj skulptura. . Slika 37. Perivoj Zrinski AQDOL]D SRGDWDND L NRPHQWDUD GRELYHQLK LVSLWLYDQMHP MDYQRJ PQLMHQMD JUDÿDQD L GUXJLK NOMXþQLK GLRQLND 5.8.1 ANALIZA PODATAKA I KOMENTARA DOBIVENIH ISPITIVANJEM JAVNOG MIJENJA KLJUČNIH DIONIKA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA I INTERESNIH SKUPINA U Gradskoj vijećnici Grada Čakovca održana je prezentacija nacrta Strategije urbane zelene obnove (Slika 38).
Članak 4.
Pozvani su bili predstavnici Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, Suradničkog vijeća za zelene površine Grada Čakovca, Udruge arhitekata Međimurja, Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja te ustanove Međimurska priroda koji su dali svoje prijedloge i komentara na nacrt Strategije. Sve aktivnosti i sama Strategija imaju za cilj poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora. Nagla- SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM sak je na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te podršku općem održivom razvoju. Pritom se radi na poboljšanju urbanog okruženja, smanjenju potrošnje energije, ali i utječe na zdravlje te rekreaciju građana u ugodnijem okolišu i uz veću količinu dostupnih zelenih površina diljem grada. Grad Čakovec pokrenuo je također 12. listopada proces e-Savjetovanja, a kako bi dobili mišljenje javnosti otvorena je i anketa za građanstvo vezana uz temu. Anketa je dostupna na sljedećoj poveznici: https://www. cakovec.hr/web/anketni-upitnik-strategija-zelene-infrastrukture-grada-cakovca/. Slika 38. Fotografije s predstavljanja nacrta Strategije zelene urbane obnove u vijećnici Grada Čakovca 14.10.2022. godine Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD 5.8.2 ANALIZA PODATAKA I KOMENTARA DOBIVENIH ISPITIVANJEM JAVNOG MIJENJA GRAĐANA 5.8.2.1 Anketna pitanja i hipoteze Drugi vid ispitivanja javnog mijenja za predloženi koncept, mjera i projekata Strategije zelene infrastrukture bilo je e-Savjetovanje i anketno ispitivanje građana online anketom uz mogućnost upisa komentara. Za potrebe provedbe ankete formirana je zasebna stranica web-stranica.
Članak 4.
Prije provedbe istraživanja postavljeno je 7 hipoteza sukladno pripremljenim pitanjima te su one razmatrane nakon provedbe istraživanja. Postavljene hipoteze su: • Lokalna zajednica nije dovoljno upoznata sa sveukupnim zelenim površinama Čakovca. • Stanovništvu je boravak na javnim zelenim površinama ugodan. • Stanovništvo smatra da su javne zelene površine vrijedne. • Javne zelene površine nisu dovoljno sadržajno atraktivne. • Javne zelene površine nisu dovoljno pristupačne. U online anketi postavljeno je 15 pitanja koja glase: 1. Odaberite Vašu dob. • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. manje od 18 godina b. od 18 do 65 godina c. više od 65 godina 2. Koji je Vaš status boravka u Čakovcu? • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. rođen/a u Čakovcu b. doseljen/a u Čakovec c. turist/kinja 3. Odaberite Vašu dužinu boravka u Čakovcu. • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. manje od 5 godina b. od 5 do 15 godina c. više od 15 godina 4. Odaberite Vaše mjesto stanovanja u Čakovcu? • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. Čakovec b. Ivanovec c. Krištanovec d. Kuršanec e. Mačkovec f. Mihovljan g. Novo Selo na Dravi h. Novo Selo Rok i. Savska Ves j. Slemenice k. Šandorovec l. Štefanec m. Totovec n. Žiškovec 5. Odaberite Vaše zvanje. • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. dr.sc. ili mr.sc. b. vss SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM c. všs d. sss e. kv f. nkv g. ostalo 6. Koliko dobro poznajete javne i zelene površine Čakovca? • samo jedan moguć izbor (toggle button)
Članak 4.
a. izvrsno poznajem b. djelomično poznajem c. ne poznajem 7. Smatrate li javne i zelene površine Čakovca vrijednima? • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. jako vrijednima b. srednje vrijednima c. malo vrijednima 8. Koje zelene površine užeg gradskog područja Čakovca smatrate posebno vrijednima (može biti više odgovora)? • moguće više izbora + opcija upisa (text box) a. Park Zrinski b. dvije Glicinije c. prostor uz potok Trnava Murska d. prostor uz Lateralni kanal e. put sv. Jelene f. prostor hipodroma g. drugo (+ text box) »upisati odgovor« 9. Koje zelene površine šire gradskog područja Čakovca smatrate posebno vrijednima (može biti više odgovora)? • moguće više izbora + opcija upisa (text box) a. Međimurske gorice sa spomenikom prirode Bedekovićeve grabe b. ribnjak u Mačkovcu c. Magnolija u Pribislavcu d. rijeka Drava s akumulacijom Varaždin e. Čep u Nedelišću f. drugo (+ text box) »upisati odgovor« 10. Koje zelene površine Vašeg naselja smatrate posebno vrijednima (može biti više odgovora)? • upis odgovora u text box a. (text box) »upisati odgovor(e)« 11. Koje prostore Čakovca smatrate najvrjednijima (može biti više odgovora)? • upis odgovora u text box a. (text box) »upisati odgovor(e)« 12. U kojim prostorima Čakovca najčešće provodite slobodno vrijeme (može biti više odgovora)? • upis odgovora u text box a. (text box) »upisati odgovor(e)« 13. Jesu li Vam lokacije u Čakovcu koje smatrate vrijednima lako pristupačne? Ako ne, zbog čega? • samo jedan moguć izbor (toggle button)
Članak 4.
a. Da b. Ne (+ text box) »upisati razlog« 14. Koji javni sadržaji za slobodno vrijeme u Čakovcu Vam nedostaju? • upis odgovora u text box a. (text box) »upisati odgovor(e)« Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD 15. U kojem periodu godine provodite svoje slobodno vrijeme u prostoru Čakovca? • samo jedan moguć izbor (toggle button) a. kroz sva godišnja doba b. samo u toplom dijelu godine c. samo u hladnom dijelu godine 5.8.2.2. Rezultat online anketa SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Slika 39. Rezultati podataka i komentara ispitivanjem javnog mijenja građana Analizom rezultata ankete (Slika 39) može se uvidjeti sljedeće: • Anketi je pristupilo 111 osoba • Struktura osoba u anketi: o Većinu osoba (94,6%) čini radno sposobno stanovništvo od 18 do 65 godina, a ostalo je starije stanovništvo više od 65 godina. o Većina osoba je rođena u Čakovcu (77,5%) dok je nešto manji broj doseljenika (20,7%). o Većina osoba je dobro upoznata s prostorom i živi više od 15 godina u Čakovcu (91,0%). o Većina osoba (84,7%) živi u Čakovcu, dok su ostale osobe jednako raspoređene po ostalim naseljima. o Zvanje osoba je raspoređeno tako da je 10,8% osoba poslijediplomskog zvanja (dr.sc. ili mrs.sc), 45,9% ima VSS, zatim 17,1% ima VŠS, a 22,5% ima SSS dok su ostali postotci zanemarivi. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM • Kod odgovora poznavanja javnih i zelenih površina Čakovca, dvije trećine osoba (67,6%) smatra da dobro dok 31,5% smatra da djelomično poznaje javne i zelene površine Čakovca.
Članak 4.
• Važnost javnih i zelenih površina Čakovca je prepoznata kao jako vrijedna (92,8% odgovora). • Rang važnosti površina užeg gradskog područja Čakovca prema odgovorima je sljedeća: o Park Zrinski o prostor uz potok Trnava Murska o prostor uz Lateralni kanal o prostor hipodroma o put sv. Jelene o dvije Glicinije o Vojarna • Rang važnosti površina šireg gradskog područja Čakovca prema odgovorima je sljedeća: o Međimurske gorice sa spomenikom prirode Bedekovićeve grabe o rijeka Drava s akumulacijom Varaždin o ribnjak u Mačkovcu o Čep u Nedelišću o Magnolija u Pribislavcu o Globetka • Većina osoba smatra da su vrijedne lokacije u Čakovcu lako pristupačne (93,7%). o Odgovori sugeriraju da je potrebno povećati košnju livada i održavanje javnih površina. • Većina osoba koristi prostore tijekom cijele godine (93,7%). 3UHPD UH]XOWDWLPD RGJRYRUD L NRPHQWDUD ]DNOMXþXMH VH VOMHGHüH SWDQRYQLãWYR ČDNRYFD VPDWUD MDYQH ]HOHQH SRYUãLQH YDåQLPD LRNDOQD ]DMHGQLFD QLMH GRYROMQR XSR]QDWD VD VYHXNXSQLP ]HOHQLP SRYUãLQDPD ČDNRYFD 3RND]XMH VH GD SRVWRML UHODWLYQR YHOLN SURVWRU ]D SRYHüDQMHP ]QDQMD L VYLMHVWL VWDQRYQLãWYD R YDåQRVWL ]HOHQH LQIUDVWUXNWXUH L ]HOHQH REQRYH ]D NYDOLWHWX åLYRWD JUDÿDQD GUDGD ČDNRYFD WH QMHQRM YDåQRVWL ]D ELRUD]QROLNRVW GUDGD L SULODJRGEX NOLPDWVNLP SURPMHQDPD -DYQH ]HOHQH SRYUãLQH QH QDOD]H VH VDPR X XåHP JUDGVNRP SRGUXþMX YHü XUEDQD REQRYD WUHED REX- KYDWLWL L SURVWRU LDWHUDORJ NDQDOD L UHWHQFLMX GOREHWND VDåQR MH QDSUDYLWL GREUH NRULGRUH ]D NRPXQLNDFLMX VD ]HOHQLP SRYUãLQDPD QD VMHYHUX 0HÿLPXUVNH JRULFH L QD MXJX DUDYVNH DNXPXODFLMH S:O7 ANALI=A SWOT analiza daje uvid u prednosti i nedostatke koji predstavljaju vanjske okolnosti te prilike i prijetnje koje predstavljaju unutarnje okolnosti za ostvarivanje vizije razvoja zelene infrastrukture Grada Čakovca.
Članak 4.
SWOT analiza napravljena je temeljem rezultata prethodnih analiza, nekoliko terenskih obilazaka te rezultata istraživanja javnog mnijenja (Tablica 3). Prednosti podrazumijevaju područja, resurse i sposobnosti unutar Grada na koje se Grad može osloniti u razvoju i koje pružaju najveće mogućnosti za uspjeh. Nedostaci ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar Grada ograničavaju ili onemogućuju njegov razvoj. Zatim, prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan Grada koje bi se mogle iskoristiti za razvoj Grada, odnosno kroz koje bi mogle povećati prednosti i/ili smanjiti nedostatke, dok prijetnje predstavljaju područja, resurse i sposobnosti izvan Grada koji mogu ugroziti njegov razvoj, odnosno koji bi mogli smanjiti prednosti i/ili povećati nedostatke. Tablica 3. Rezultat SWOT analize ▪ Raznolikost krajolika unutar teritorija Grada - od niskog pobrđa Međimurskh gorica, preko nizinskog krajolika s gradskom i ruralnom cjelinom do dravske doline. ▪ Doneseni prostorni planovi višeg i nižeg reda, većina postojećih zelenih površina planski 3REDNOS7I očuvana. ▪ Zaštićena spomenici parkovne arhitekture »Perivoj Zrinski u Čakovcu«, »Dvije glicinije u Čakovcu«. Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD ▪ Dio područja obuhvaćeno je ekološkom mrežom: područja očuvanja značajna za ptice Dravske akumulacije HR1000013, te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: Drava - akumulacija HR2001307, Mačkovec - ribnjak HR2001034, Čep - Varaždin HR2000470 (granično) i Međimurje HR2001346 (granično).
Članak 4.
▪ Planski štićeni perivoji u postojećim naseljima, planirani perivoji u novim gradskim naseljima. ▪ Zaštitne zelene površine uz željeznicu i dijelove industrijske zone. ▪ Značajan broj postojećih gradskih ulica s drvoredima. ▪ Otvoreni vodotok u gradskom području (Trnava). ▪ Rute cikloturizma kroz područje grada. ▪ Velika briga stanovništva za okoliš. ▪ Interes lokalne samouprave za razvoj zelene infrastrukture. ▪ Gotovo potpuna iskorištenost građevinskog područja unutar gradskog naselja. ▪ Doneseni svi urbanistički planovi, osim jednog, prije implementacije mjera ZI. ▪ Fragmentiranost zelenih površina u gradu. ▪ Prekidi prirodnih površina cestovnom i željezničkom infrastrukturom. ▪ Loše stanje i nedostupnost površinskih vodnih tijela. ▪ Regulirani vodotoci. ▪ Degradirani dijelovi krajobraza - područja eksploatacije sirovina. NEDOS7ACI ▪ Neiskorišteni potencijal vodotoka i vodenih površina. ▪ Nedostatna uređenost dijela javnih zelenih površina. ▪ Fragmentirana biciklistička mreža. ▪ Prolaz cikloturističkih ruta kroz najmanje atraktivne dijelove grada. ▪ Nedostatak edukativnih sadržaja. ▪ Nedovoljna iskorištenost zelenih površina u svrhu razvoja turizma. ▪ Degradirane povijesne trase (Put Sv. Jelene). ▪ Parkirališta bez vegetacije. ▪ Očuvanje prirodnih staništa. ▪ Povećanje bioraznolikosti. ▪ Ublažavanje klimatskih promjena. ▪ Smanjenje toplinskih otoka. ▪ Ugradnja mjera ZI u nove urbanističke planove. ▪ Povezivanje zelenih površina. ▪ Uređenje postojećih javnih zelenih površina.
Članak 4.
▪ Uređenje novih perivoja. 3RILIKE ▪ Uređenje vodotoka za stvaranje novih pješačko biciklističkih trasa povezanih s drugim elementima ZI. ▪ Povećanje broja cikloturističkih ruta na teritoriju Grada. ▪ Izmjena trasa postojećih cikloturističkih ruta prema atraktivnim dijelovima grada. ▪ Uspostava povijesnih trasa (Put Sv. Jelene). ▪ Razvoj nove turističke ponude. ▪ Povećanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša. ▪ Korištenje EU fondova za razvoj. ▪ Nemogućnost realizacije projekata zbog imovinsko-pravnih odnosa. ▪ Pritisak širenja novih građevinskih područja na štetu zelenih površina. ▪ Nedostatna sredstva za realizaciju programa i projekata ZI. 3RI-E7N-E ▪ Nedostatna sredstva za održavanje ZI. ▪ Smanjenje količine oborina. ▪ Povećanje temperature zraka. ▪ Depopulacija. SREDN-OROČNA VI=I-A RA=VO-A VL]LMD UD]YRMD ]HOHQH LQIUDVWUXNWXUH GUDGD ČDNRYFD Srednjoročna vizija Grada Čakovca je područje rasprostranjene i svima lako dostupne mreže zelene i plave infrastrukture u službi povećanja kvalitete života stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama te očuvanja bioraznolikosti. Zelena infrastruktura jedan je od ključnih elemenata planiranja razvoja područja Grada Čakovca pri čemu se potencijali razvoja iste kontinuirano prepoznaju i vrednuju. Ostvarenjem vizije razvoja zelene infrastrukture doprinosi se unaprjeđenju svih aspekata djelovanja i razvoja prisutnih na području grada i njegovih naselja, koji se mogu prikazati kroz tri aspekta održivog razvoja - GUXãWYHQL JRVSRGDUVNL L RNROLãQL.
PDF stranica 64
Članak 4.
SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM U središtu vizije razvoja je povećanje kvalitete života stanovništva (stalnog i povremenog) te povezanost čovjeka i prirode, prvenstveno u kontekstu pozitivnih utjecaja prirode na ljudsko zdravlje i regulaciju (mikro) klimatskih uvjeta i procesa. Zelena infrastruktura Grada Čakovca ima također velik značaj na prilagodbu grada klimatskim promjenama i jačanju otpornosti na rizike. Prepoznavanje širokog spektra pozitivnih utjecaja zelene infrastrukture doprinijet će stvaranju održivih, sigurnih i otpornih gradova ugodnih za život. Ostvarenjem vizije ujedno će se pridonijeti ostvarenju vizije NRS 2030 koja ističe važnost zdravog i održivog razvoja, vrednovanje postojećih potencijala te visoku kvalitetu života i okoliša. Važno je istaknuti kako investicije vezane za zelenu infrastrukturu koje se sufinanciraju nemaju značajan negativan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena, na prilagođavanje klimatskim promjenama, na održivu uporabu i zaštitu voda, na kružno gospodarstvo, uključujući prevenciju nastanka otpada i recikliranje, na kontrolu onečišćenja odnosno znatno povećanje emisija onečišćujućih tvari u zraku, vodu ili zemlji te na zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava. Dostupnost i raširenost zelene infrastrukture omogućit će »povratku prirode u grad« te unaprjeđenja ljudskog zdravlja, kao i kvalitete okoliša u Gradu Čakovcu. KYDOLWHWD åLYRWD L ]GUDYOMH KOLPDWVNH SURPMHQH BLRUD]QROLNRVW • Smanjenje onečišćenja • Poboljšanje uvjeta životinjskih vrsta • Poboljšanje mentalnog i fizičkog povezivanjem zelenih površina • Poboljšanje uvjeta za život zdravlja • Zelene površine potiču na manje različitih vrsta povezivanjem • Podizanje kvalitete življenja korištenje motornih vozila zelenih površina • Prostori za interakciju • Smanjenje efekta toplinskog otoka • Prostori za rekreaciju Slika 40. Okosnice vizije razvoja grada KRQFHSW UD]YRMD =I 7.2.1 KONCEPT RAZVOJA ZI NA ŠIREM GRADSKOM PODRUČJU Na širem području Grada Čakovca prepoznati su potencijalni zeleni koridori u smjeru sjever-jug u vidu cikloturističkih ruta koji bi povezali centralni dio Grada s područjima ekološke mreže Međimurje (HR2001346)
Članak 4.
na sjeveru te područjima regionalnog parka Mura-Drava (Dravske akumulacije HR2001307) i Čep - Varaždin (HR2000470) na jugu (Slika 41). Zeleni koridori kao bitni elementi zelene infrastrukture povezat će veliki potencijal gradskog zaleđa sa središtem grada, odnosno formirati vezu velikih zaštićenih i vrijednih prirodnih područja s centrom grada. Slika 41. Koncept razvoja ZI Grada Čakovca - širi obuhvat Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD Zeleni prstenovi čine zelene kružne veze u užem i širem području grada. Prepoznat je zeleno-plavi prsten oko užeg područja grada, a koji je više ili manje cjelovit. Na širem području Grada Čakovca, kao elementi ZI, nalazi se velika količina, uglavnom fragmentiranih, prirodnih površina. Fragmentacija je najizraženija u središnjem dijelu gdje je Grad podijeljen željeznicom i državnim cestama. Fragmentacija je najmanje izražena na kultiviranim površinama na sjeveroistoku i jugoistoku područja koje čine zeleni prsten na širem području grada, a koji istovremeno bočno povezuje zelene koridore. Dakle, cikloturističke rute prema sjeveru i jugu područja predstavljaju važne koridore zelene infrastrukture koji povezuju šire i uže područje Grada Čakovca i kao takve je potrebno očuvati i osnažiti. Potok Trnava Murska i ostala plavo-zelena infrastruktura čine važan zeleni prsten oko užeg gradskog područja te ga je potrebno očuvati i poboljšati njegovu kontinuiranost. Nadalje, potrebno je spriječiti daljnju fragmentaciju i smanjenje površine prirodnih područja na širem gradskom području.
Članak 4.
7.2.2 KONCEPT RAZVOJA ZI NA UŽEM GRADSKOM PODRUČJU Potok Trnava Murska i Lateralni kanal glavni su nosioci zeleno-plave infrastrukture unutar užeg područja, a uz kanal Ivanovec te dvije retencije na zapadnom i istočnom dijelu formiraju zeleno-plavi prsten užeg gradskog područja. Ovaj obruč je više ili manje cjelovit i predstavlja potencijalan za okosnicu ZI Grada u budućnosti čiju je površinu i povezanost potrebno očuvati i unaprijediti. Potoke, retencije i prostore uz njih potrebno je očuvati te ojačati njihovu ekološku i socijalnu funkciju. Slika 42. Koncept razvoja ZI na užem gradskom području Unutar užeg gradskog područja nalaze se manji i veći elementi ZI u vidu javnih i polujavnih zelenih površina, stambenog zelenila dok su poljoprivredni krajobraz i vrijedna staništa livada smješteni na rubnim dijelovima užeg područja grada te šumske površine pretežito uz dijelove vodotoka. Navedeni elementi djelomično su povezani drvoredima ili zaštitnim linijskim koridorima. Vidljiva je veća prisutnost javnih i polujavnih zelenih površina na horizontalnoj osi grada. Centrala zelena točka Čakovca je Perivoj Zrinski, kojeg je potrebno revalorizirati, osnažiti i snažnije povezati s navedenim prstenom i okolnim vrijednim prirodnim područjima. SWUDQLFD »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« BURM Sve točkaste elemente potrebno je ojačati povezivanjem putem zelenih veza ili stvaranjem novih točkastih elemenata kako bi se povećala njihova gustoća, umanjila udaljenost i time učvrstila veza. Osnaživanjem i stvaranjem novih spomenutih veza sjever-jug istovremeno se ojačavaju i točkasti elementi sustava kao i njihove veze sa zelenim prstenovima.
Članak 4.
S7RA7EâKI OKVIR SWUDWHãNL FLOMHYL L SULRULWHWL ]HOHQH XUEDQH REQRYH Ciljevi razvoja ZI u Gradu Čakovcu usklađeni su sa Strategijom razvoja urbanog područja Grada Čakovca do 2020. i PPUG, pri čemu ciljevi ove Strategije doprinose ostvarenju strateških ciljeva NRS 2030 - Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost. Razvojni smjer ZI usmjeren je k jačanju otpornosti na klimatske promjene i postizanju klimatske neutralnosti kroz održivi urbani razvoj, održivo upravljanje prirodnim resursima i prostorom, zelenu i održivu gradnju te uspostavi zelene infrastrukture. Sukladno identificiranim razvojnim potrebama i potencijalima te utvrđenoj viziji razvoja, definirana su tri cilja razvoja zelene infrastrukture Grada Čakovca koja su međusobno komplementarna te djeluju sinergijski prema ostvarenju utvrđene vizije. S obzirom na karakter ciljeva i njihovu međupovezanost, realizacijom istih doprinijet će se poticanju kružnog procesa koji će rezultirati kontinuiranim porastom interesa za provedbu projekata razvoja ZI Grada Čakovca. CLOM 3RYHüDQMH XþLQNRYLWRVWL NRG SODQLUDQMD L XSUDYOMDQMD ]HOHQRP LQIUDVWUXNWXURP X JUDGX Osnovni preduvjet uspješne provedbe projekata i aktivnosti usmjerenih na razvoj ZI je uspostava kvalitetnog sustava upravljanja zelenom infrastrukturom. Grad Čakovec nema prostornu bazu podataka zelenih površina, pa tako i zelene infrastrukture, odnosno njenih različitih tipova. Navedeno predstavlja izazov u utvrđivanju početnog stanja postojanja i rasprostranjenosti zelene infrastrukture. Također, ne postoji metodologija evidentiranja i monitoringa ZI. Nadalje, nema periodičkog usklađivanja metodologije i strategije ZI GČ s nacionalnim metodologijom i strategijom ZI, što uz nedostatak potpunih informacija o postojećem stanju često dovodi do izostanka planiranja ZI u njenom pravom smislu.
Članak 4.
Ostvarenjem cilja osigurat će se očuvanje i unaprjeđenje zelenog karaktera i identiteta Grada Čakovca. CLOM UQDSULMHGLWL UDãLULWL L SRYH]DWL ODNR GRVWXSQX ]HOHQX LQIUDVWUXNWXUX X JUDGX Za učinkovitu implementaciju potrebno je uključiti mjere i projekte ZI u postojeće i buduće dokumente prostornog uređenja Grada. Ostvarenjem cilja osigurat će se svim stanovnicima lako dostupna zelena infrastruktura različitih tipova, veličina i funkcija. CLOM SWYDUDQMH SURVWRUD XJRGQRJ ]D åLYRW L SRGL]DQMH NYDOLWHWH åLYRWD Cjelokupna javnost nije dovoljno upoznata sa zelenom infrastrukturom, odnosno njenim koristima (društvenim, gospodarskim, okolišnim), značenjem, tipovima te općenito mogućnostima razvoja i financiranja iste. Iz tog razloga tematika zelene infrastrukture često nije u dovoljnoj mjeri prepoznata na lokalnoj razini, kako u administraciji, tako i među stanovništvom. Edukacijom i podizanjem svijesti o važnosti izgradnje zelene infrastrukture, kao i odgovornom postupanju s okolišem te uvođenjem pojma zelene infrastrukture u obrazovni sustav, povećava se mogućnost održivog razvoja, posebice s aspekta održivog planiranja korištenja prostora. Jačanje osviještenosti kod stanovništva ujedno pozitivno djeluje na stvaranje »odozdo prema gore« (bottom-up) inicijativa koje također mogu pospješiti razvoj zelene infrastrukture. SWUDWHãNH PMHUH L SURMHNWL ]HOHQH XUEDQH REQRYH CIL- 3OVEûAN-E UČINKOVI7OS7I KOD 3LANIRAN-A I U3RAVL-AN-A =ELENO0 IN)RA- S7RUK7URO0 U GRADU 0-ERA )RUPLUDQMH ED]H SRGDWDND ]HOHQH LQIUDVWUXNWXUH GUDGD ČDNRYFD OPIS S obzirom na to da stanje zelene infrastrukture na području Grada Čakovca do sada nije sustavno praćeno, nije razvijen i uspostavljen sustav utvrđivanja stanja, nije definirana zajednička metodologija za provođenje Broj 8/2022. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« SWUDQLFD utvrđivanja stanja urbanih zelenih i vodenih površina, kao ni metodologija za sistematizaciju te planiranje zelene infrastrukture, potrebno je utvrditi početno stanje zelene infrastrukture, kako bi se mogli izraditi planski dokumenti te integrirati zelena infrastruktura u sve oblike planiranja prostorom.
Članak 4.
Pritom izazov u sistematizaciji predstavlja nedostupnost potrebnih podataka s obzirom na to da trenutno ne postoje potpuni i relevantni brojčani i/ili grafički podaci o stanju zelene infrastrukture. Stoga se javlja potreba za utvrđivanjem i sistematizacijom zelene infrastrukture na temelju čega će se odrediti osnovna obilježja te modeli planiranja i projektiranja gradskog prostora u koje je integrirana izgradnja zelene infrastrukture. Dobiveni podaci će ujedno poslužiti za izradu prostorne baze podataka i uspostavu računalnog rješenja za praćenje stanja zelene infrastrukture. Obzirom da je Programom razvoja zelene infrastrukture RH predviđena izrada nacionalne baze podataka potrebno je periodički pratiti razvoj metodologije i po uspostavljanju iste prilagoditi lokalnu bazu podataka za povezivanje s nacionalnom bazom. Isto tako, predlaže se evaluacija učinka zelene infrastrukture, kao i razvoj dodatnih pokazatelja ishoda za praćenje zelene infrastrukture. AKTIVNOSTI 1.1.1. Izrada projektnog zadatka za izradu računalnog rješenja za mapiranje početnog stanja (evidentiranje postojeće zelene infrastrukture) i praćenje razvoja zelene infrastrukture na području Grada Čakovca. Kao podloga za mapiranje početnog stanja može poslužiti važeća prostorno-planska dokumentacija koja sadrži postojeće i planirane zelene površine, uz odgovarajuću obradu radi prebacivanja iz CAD u GIS okruženje, postojeći podaci JLS-ova, besplatne ili komercijalne satelitske snimke dovoljne razlučivosti za navedenu svrhu, kao i drugi dostupni izvori.
Članak 4.
1.1.2. Izrada računalnog rješenja za mapiranje početnog stanja i praćenje razvoja zelene infrastrukture na području Grada Čakovca 1.1.3 Stručni nadzor nad izradom računalnog rješenja za mapiranje početnog stanja i praćenje razvoja zelene infrastrukture na području Grada Čakovca 1.1.4. Definiranje obveznika unosa, njihovih uloga i edukacija djelatnika zaduženih za unošenje podataka o zelenoj infrastrukturi na području Grada Čakovca 1.1.5. Izrada projektnog zadatka za izradu / popunjavanje baze prostornih podataka (evidentiranje i mapiranje) zelene infrastrukture 1.1.6. Izrada / popunjavanje baze prostornih podataka (evidentiranje i mapiranje) zelene infrastrukture - postojeće stanje i praćenje razvoja zelene infrastrukture 1.1.7. Izrada rješenja za primjenu baze podataka za potrebe održavanje zelenih površina 1.1.8. Periodičko praćenje razvoja i implementacije nacionalne metodologije za praćenje prostornih podataka zelene infrastrukture 1.1.9. Usklađivanje s nacionalnom metodologijom za praćenje prostornih podataka zelene infrastrukture 1.1.10. Ustupanje podataka za nacionalnu bazu podataka 1.1.11. Evaluacija učinka zelene infrastrukture i razvoj dodatnih pokazatelja ishoda za praćenje zelene infrastrukture POKAZATELJI Početna Ciljana vrijednost Pokazatelj rezultata provedbe mjere Mjerna jedinica vrijednost 2030. Izrađena baza prostornih podataka zelene broj 0 1 infrastrukture na području Grada Čakovca 0-ERA OVLJXUDQMH SUHGXYMHWD ]D UD]YRM ]HOHQH LQIUDVWUXNWXUH OPIS Kako bi se stvorili temeljni preduvjeti za razvoj zelene infrastrukture i potakla ulaganja na svim razinama, potrebno je osigurati primjenu strateških odrednica u prostorno-planskoj dokumentaciji te prilagoditi sustav evidencije na nacionalnoj metodologiji i budućim propisima.