GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Mala Subotica · 25. veljače 2022. · KLASA 024-01/22-01/1 · URBROJ 2109-10-01-22-6

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela centra Male Subotice

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 291

Članak 61.

Članak 61.
(1) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke, odnosno pješačko-biciklističke površine, kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.
(2) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(3) Najmanja širina pješačkih staza unutar uličnih koridora ne može biti manja od 1,20 m.
(4) Biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza, pri čemu se dimenzioniranje istih vrši prema odgovarajućem pravilniku za biciklističku infrastrukturu.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(2) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.2.1.2. javna parkirališta
Članak 63.
(1) Javna parkirališta, kao dio komunalnih površina u općinskom vlasništvu, moguće je graditi: - unutar uličnog koridora UK3 - izdvajanjem građevnih čestica za tu namjenu iz površina zona stambene namjene /oznaka S1 i S2/.
(2) Javna parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima.
(3) Ukoliko se parkiralište formira na zasebnoj čestici preporuča se da se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno na način da nije omogućeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa. 5.2.1.3. Cestovni promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).

Članak 64.

Članak 64.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna priključka na kolnu prometnu površinu odgovarajuće pristupne ulice.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.
Članak 65.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine/ koeficijent ili garažnih mjesta prostora na PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni UREDSKI PROSTORI 2,00 100 m2 korisnog prostora TRGOVINE, USLUGE 4,00 100 m2 korisnog I UGOSTITELJSTVO prostora ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 korisnog NAMJENA prostora STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA /do 3 stana na građevnoj čestici/ STAMBENA 1,50 1 stan NAMJENA /više od 3 stana na građevnoj čestici/ SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za ambulante, socijalni sadržaj i slično na 3 zaposlena u smjeni.
(3) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.

Članak 65.

(4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine.
(5) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 66.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Garaže u pomoćnim građevinama potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine.
(3) Ukoliko je garažni prostor funkcionalno i oblikovno integriran u osnovnu građevinu, njegova pozicija unutar građevine se ne uvjetuje.
(4) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice. Stranica 292 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.
(5) Na građevnim česticama na kojima je specifično utvrđena namjena parkirališnih površina /oznaka P/ navedene površine obavezno je urediti u takvoj namjeni.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.3. željeznički promet
Članak 68.
(1) Neposredno sjeverno od područja obuhvata UPU prolazi željeznička pruga za međunarodni promet M501 / (Središče) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), za koju je Prostornim planom Međimurske županije predviđena izvedba drugog kolosijeka i zaštitni koridor širine 100,0 m (50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka).

Članak 69.

Članak 69.
(1) Sukladno posebnom propisu za predmetnu željezničku prugu za međunarodni promet M501 utvrđen je zaštitni pružni pojas širine 200,0 m mjereno simetrično od osi kolosijeka (100,0 m sa svake strane).
(2) Mogućnost i uvjete za uređenje površina i gradnju unutar zaštitnog pružnog pojasa, uključujući i eventualnu mogućnost izvedbe industrijskih kolosijeka unutar obuhvata UPU, utvrđuje javnopravno tijelo nadležno za željezničku infrastrukturu, u skladu s posebnim propisima. 5.4. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja kOmunaLne inFrasTrukTurne mreže i način prikLjučiVanja kuĆniH insTaLaCija 5.4.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, odvodnja oborinskih voda, opskrba plinom, opskrba električnom energijom i drugi energetski izvori 5.4.1.1. javna vodoopskrba

Članak 70.

Članak 70.
(1) Sustav javne vodoopskrbe unutar obuhvata UPU izgrađuje se kao proširenje postojećeg sustava javne vodoopskrbe naselja Mala Subotica.
(2) Mreže sustava javne vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 71.
(1) Mrežu javne vodoopskrbe treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 72.
(1) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno se smješta unutar građevne čestice prema posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga. 5.4.1.2. javna odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda

Članak 73.

Članak 73.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, sukladno ovoj Odluci.
Članak 74.
(1) Sustav javne odvodnje je za područje naselja Mala Subotica još nije izgrađen, a planira ga se izvesti kao dio Aglomeracije Podturen.
(2) Priključke građevina na funkcionalni sustav javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina, prema posebnim propisima i uvjetima za priključenje izdanim od javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Do funkcionalne uspostave sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim sabirnim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(4) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(2) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 293 osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s građevnih čestica ne smiju se izlijevati na koridore prometnih površina, odnosno na površine ulica, kolnih prilaza i pješačkih površina.
(3) Oborinske vode se s građevina i parternih površina građevnih čestica mogu ispuštati u javni sustav oborinskih voda ukoliko to dozvoli tijelo nadležno za zaštitu voda i prema odgovarajućim posebnim uvjetima.
(4) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.1.3. plinoopskrba

Članak 78.

Članak 78.
(1) Unutar područja obuhvata UPU nalazi se distribucijsko – redukcijska stanica plinskog distribucijskog sustava naselja, a plinoopskrbu neizgrađenog dijela područja obuhvata UPU treba riješiti proširenjem istog.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih plinskih redukcijskih stanica, a ukoliko budu potrebne mogu se postaviti na sve površine na kojima ne smetaju prometu, osim na površinu glavnog mjesnog trga.
(4) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama, sukladno tehničkim propisima.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinski distribucijski sustav predviđa se ugradnja plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, s unutarnje strane ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.4.1.4. elektroopskrba
Članak 80.
(1) Elektroopskrbu područja obuhvata UPU predviđa se izvesti proširenjem postojećeg sustava elektroopskrbe naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(3) Unutar područja UPU, nalazi se jedna nova trafostanica TS 10(20)/0,4 kV izvedena na vlastitoj zemljišnoj čestici /oznaka namjene IS/, kao zamjena za „stupnu“ trafostanicu uz Glavnu ulicu, koja se planira ukloniti.
(4) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja dodatnih transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama unutar površina stambene, mješovite ili sportsko – rekreacijske namjene /oznake S1,S2, M2 i R1/ mogu formirati kao zasebne građevne čestice građevina infrastrukture.
(5) Za potrebe povezivanja nove transformatorske stanice u postojeći sustav, unutar uličnih koridora moguća je izvedba srednjenaponskog raspleta 10(20) kV, kao podzemnog, s vezom na trafostanice u neposrednoj blizini područja obuhvata UPU, te na eventualne trafostanice unutar područja obuhvata UPU.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, kabelska mreža.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smještati kabelske razvodne ormare (KRO) sa svrhom elektroopskrbe većeg broja korisnika i/ili javne rasvjete.
Članak 82.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili neposredno na transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Tipski priključni elektroormar može se smjestiti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Stranica 294 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. 5.4.1.5. Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 83.

Članak 83.
(1) Toplovodni sustav se unutar obuhvata UPU ne predviđa.
(2) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi u funkciji distribucije energije, mogu se smjestiti izvan kolnih površina unutar koridora ulica ili unutar drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.4.1.6. energija iz obnovljivih izvora
Članak 84.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije, prvenstveno električne u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za smještanje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na kojoj se predviđa, zadrži propisana površina prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu se smjestiti na krovu građevina ili se mogu predvidjeti u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, a ne mogu se postavljati neposredno na tlo.
(4) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima funkcionalne zone ne mogu se locirati unutar područja UPU-a. 5.4.2. elektronička komunikacijska infrastruktura (eki)

Članak 85.

Članak 85.
(1) Izvedba elektroničke kabelske kanalizacije načelno se planira unutar uličnih koridora, izvan kolničkih površina, a iznimno i unutar njih ako prostorni uvjeti drugih infrastrukturnih operatora to zahtijevaju.
(2) Elektronička kabelska kanalizacija treba biti dimenzionirana za istovremeno vođenje vodova više operatera elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Članak 86.
(1) Unutar područja UPU nije dozvoljeno smještati samostojeće antenske stupove za postavu antenskih uređaja, pri čemu se pod antenskim uređajem podrazumijevaju sve vrste elektroničkih komunikacijskih prijemnika i predajnika u funkciji bazne stanice elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova.
(2) Gradnju ostalih građevina i postavu opreme EKI moguće je predvidjeti unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se mogu formirati kao zasebne čestice građevina infrastrukture.
(3) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na elektroničku komunikacijsku kanalizaciju smještaju podzemno unutar uličnog koridora, ne smiju onemogućiti smještaj i prolaz vodovima ostale predviđene linijske infrastrukture.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Kućne priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.4.3. javna rasvjeta
Članak 88.
(1) Javna rasvjeta unutar obuhvata UPU predviđa se izvesti kao dogradnja postojeće javne rasvjete naselja.
(2) Preporuča se izvedba podzemnog kabelskog voda javne rasvjete.
(3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 6. uVjeTi uređenja jaVniH ZeLeniH pOVrŠina

Članak 89.

Članak 89.
(1) Javne zelene površine čine - zeleni pojas u sastavu pojedinih uličnih koridora - obvezne zelene površine unutar građevnih čestica sa sadržajima javne i društvene namjene.
(2) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(3) Kod sadnje bilja unutar uličnih koridora /oznaka UK/ treba voditi računa o mjerama zaštite linijske podzemne infrastrukture od korijena biljaka. 7. mjere ZaŠTiTe prirODniH i kuLTurnO- pOVijesniH VrijeDnOsTi 7.1. mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 90.

Članak 90.
(1) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja zaštićenog prema odredbama Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19).
(2) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19).
(3) Unutar područja obuhvata i u blizini područja obuhvata nema evidentiranih recentnih nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta, niti stanišnih tipova. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 295
(4) Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i obvezom zbrinjavanja otpadnih voda prema posebnom propisu i ovoj Odluci. 7.2. mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 91.

Članak 91.
(1) Unutar područja obuhvata UPU ne nalaze se zaštićena kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
Članak 92.
(1) Ne postoje podaci o eventualnim arheološkim nalazištima unutar obuhvata UPU.
(2) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata UPU, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki ili povijesni značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome javnopravno tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara, koje će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. pOsTupanje s OTpaDOm

Članak 93.

Članak 93.
(1) Unutar područja UPU nije moguće smjestiti djelatnosti gospodarenja otpadom.
Članak 94.
(1) Za sve građevne čestice prilikom izrade glavnog projekta potrebno je definirati mjesto za postavu spremnika za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Kompostiranje biootpada na kućnoj razini dozvoljeno je u okviru čestice individualne gradnje, uz uvjet da kompostište bude najmanje 20,0 m udaljeno od najbližeg stambenog prostora na susjednim građevnim česticama. 9. mjere sprečaVanja nepOVOLjna uTjeCaja na OkOLiŠ 9.1. Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama

Članak 95.

Članak 95.
(1) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar zona zaštita izvorišta vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.3.1.2. „Javna odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda“ i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje, odnosno u površinske i podzemne vode i tlo. 9.2. Zaštita od zagađenja zraka

Članak 96.

Članak 96.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 127/19) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ 72/20). 9.3. Zaštita od buke
Članak 97.
(1) Mjere zaštite od buke provode se prema Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21) i primjenom odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Buka u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka.

Članak 98.

Članak 98.
(1) Najveće dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru utvrđuju se prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka („Narodne novine“ broj 143/21) ovisno o namjeni površina iz kartografskog prikaza broj 1. „Korištenje i namjena površina“, a iskazane su u sljedećoj tabeli: Najviše dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru NAMJENA ZONA BUKE POVRŠINA PREMA UPU L day 2 S1, S2 55 4 M2 65 5 D3, D6, R1, P, RP 65
(2) Najviše dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru na granici zone mješovite – pretežito stambene namjene, utvrđene prema Prostornom planu uređenja Općine Mala Subotica, a koja se nalazi izvan obuhvata UPU, jednake su kao i za zone stambene namjene /oznake S1 i S2/ unutar obuhvata UPU. /L / dB(A) R,Aeg L L L evening night den 55 40 56 65 50 66 65 55 67 9.4. Zaštita od požara

Članak 99.

Članak 99.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine. Stranica 296 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

Članak 100.

Članak 100.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu od požara. 9.5. svjetlosno onečišćenje
Članak 102.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19). 9.6. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 103.

Članak 103.
(1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske standarde i sanitarne propise.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani su Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), odgovarajućim normama i posebnim propisima. 9.7. upravljanje rizicima
Članak 104.
(1) Registar rizika s utvrđenim vrstama rizika za područje Općine je sastavni dio Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/17).
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladne Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20) i pripadajućim podzakonskim aktima.
(3) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata UPU se, sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Mala Subotica, ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude naknadno utvrđeno u predmetnoj Procjeni, u kom slučaju ih se projektira i izvodi sukladno odgovarajućim posebnim propisima i tehničkim normama.
(4) Površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije unutar građevina, potrebno je organizirati na svakoj građevnoj čestici zasebno, a kao rezervna površina mogu se utvrditi otvorene površine građevne čestice sportskog parka.
(5) Radi osiguranja protočnosti prometnih koridora u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice utvrđuje se s najmanje 5,0 m + ½ zbroja visina (vijenca) obaju građevina mjereno na uličnom pročelju.

Članak 104.

9.8. Ostale mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 105.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 10. mjere prOVeDBe pLana
Članak 106.
(1) Uređenje sadržaja planiranih UPU-om predviđa se kroz duži vremenski period.
(2) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi unutar područja UPU, korisnike komunalnih usluga smještene unutar obuhvata UPU, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili u blizini 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 297 područja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga.
(3) Iz tehničkih razloga je dozvoljeno trase linijske komunalne infrastrukture predvidjeti i drugačije nego je to prikazano u kartografskim prikazima UPU.
(4) U slučaju da trasa za pojedinu linijsku infrastrukturu nije utvrđena ovim UPU-om, trasa se projektira temeljem odredbi važećeg Prostornog plana uređenja Općine. iii. prijeLaZne i ZaVrŠne ODreDBe

Članak 107.

Članak 107.
(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za utvrđivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u slučajevima izmjene i dopune odnosno supstitucije propisa novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važećim propisom.
(2) Svi obračuni se vrše prema važećoj zakonskoj regulativi.
(3) U slučaju da se numerički urbanističko – tehnički uvjeti iz kartografskih prikaza ne podudaraju s uvjetima iz odredbi za provedbu UPU, primjenjuju se odredbe za provedbu.
Članak 108.
(1) U slučaju da se građevna čestica formira na način da se proteže od linije regulacije Ulice braće Radić do linije regulacije ovim UPU planirane UK3, uvjeti uređenja i gradnje za takvu građevnu česticu utvrđuju se neposrednom primjenom odredbi za provedbu prostornoga plana širega područja - Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica, utvrđenih za postojeći uređeni dio građevinskog područja naselja Mala Subotica.

Ostali akti u ovom izdanju (104)