Arhiva › 2022. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Mala Subotica · 25. veljače 2022. · KLASA 024-01/22-01/1 · URBROJ 2109-10-01-22-6

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela centra Male Subotice

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 285

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevna čestica unutar koje gospodarski, poslovni sadržaj može biti osnovni ili prateći, smješta se unutar površina stambene namjene /oznaka S1/, pri čemu se prostori oblikuju prema uvjetima za građevine iz poglavlja 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
Članak 23.
(1) Građevna čestica unutar koje gospodarski, poslovni sadržaj može biti isključivo prateći, smješta se: - unutar površina javne i društvene namjene /oznaka D3 i D6/ i površina sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, pri čemu se poslovni prostori oblikuju prema uvjetima za građevine društvenih djelatnosti iz poglavlja 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“ - unutar površina stambene namjene /oznaka S2/, pri čemu se prostori oblikuju prema uvjetima iz poglavlja 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Smještaj postaja za komercijalnu opskrbu vozila gorivom/ energijom, kao ni samouslužne i automatske praonice vozila unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljen.
(2) Tipske komercijalne elektropunionice koje nisu zgrade, se u vidu pratećeg sadržaja na građevnoj čestici mogu smještati na površinama: - mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ - parkirališta /oznaka P/, osim na parkirališnim površinama neposredno orijentiranim na Glavnu ulicu.
Članak 25.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje, prvenstveno smještaj građevina i uređenje građevne čestice utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 3. uVjeTi smjeŠTaja GrađeVina DruŠTVeniH DjeLaTnOsTi

Članak 26.

Članak 26.
(1) Uvjeti utvrđivanja namjene građevine kao dijelom ili u potpunosti građevine sadržaja društvenih djelatnosti određuju se prema namjeni površina unutar koje se pojedina građevna čestica formira.
Članak 27.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti smještaju se obavezno u osnovnoj građevini na čestici kojoj pretežiti dio čini površina društvene namjene /oznake D3 ili D6/ i to sukladno utvrđenoj namjeni površina.
(2) Građevna čestica iz prethodnog stavka: - treba imati širinu najmanje 25,0 m - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne smije premašivati kig=0,4 - najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne smije premašivati kis=1,0 - najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu, od čega najmanje 30% te površine treba biti zasađeno listopadnim stablima koja u punoj zrelosti dosižu najmanje 15,0 m visine - građevine visokogradnje nije dozvoljeno smještati na površine utvrđene kao površine parkirališta /oznaka P/.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Osnovna građevina smještena unutar i građevne čestice formirane prema prethodnom članku može imati: - visinu (vijenca) najviše 9,0 m - etažnost najviše 1 podzemnu i 3 nadzemne etaže i to E=Po+P+1K+Pk (ili NE) - broj zasebnih korisničkih jedinica (ZKJ) koja se utvrđuje ovisno o namjeni površine na koju se osnovna građevina smještava.
(2) Prateće građevine na čestici nisu dozvoljene.
(3) Pomoćne građevine, ukoliko su prema uvjetima namjene površina dozvoljene, mogu biti imati: - visinu (vijenca) najviše 3,5 m - etažnost najviše 1 nadzemnu etažu i to E=P.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Građevna čestica sportskog parka oblikuje se unutar površina utvrđenih kao površina sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, unutar koje se u vidu arhitektonskog kompleksa od više paviljonski oblikovanih građevina smještaju zgrade u funkciji sporta i rekreacije.
(2) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne smije premašivati kig=0,1.
(3) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne smije premašivati kis=0,3.
(4) Građevine unutar građevne čestice sportskog parka oblikuju se na način: - gledateljske tribine s integriranim pomoćnim prostorima u funkciji sportskih klubova i manjim ugostiteljskim sadržajem mogu imati: - visinu (vijenca) najviše 10,0 m - etažnost najviše 1 podzemnu i 2 nadzemne etaže i to E=Po+P+1K - postojeće svlačionice se rekonstruiraju kao prizemne i s istom visinom (vijenca) +- 0,5 m - druge nove pomoćne zgrade (priručna spremišta, svlačionice i slično) mogu imati: - visinu (vijenca) najviše 3,5 m - etažnost najviše 1 etažu i to E=P.
(5) Površine otvorenih sportskih igrališta ne pribrajaju se površini pod zgradama kod obračuna izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice.
(6) Otvorena igrališta izvedena s travnatom i zemljanom podlogom smatraju se zelenim površinama kod obračuna zelenih površina na čestici.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevna čestica unutar koje društveni sadržaj može biti osnovni ili prateći, smješta se unutar površina stambene namjene /oznaka S1/, pri čemu se prostori oblikuju se prema uvjetima za građevine iz poglavlja 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. Stranica 286 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.
Članak 31.
(1) Smještaj sadržaja društvene namjene unutar površina stambene namjene višestambene gradnje /oznaka S2/ nije dozvoljen.
(2) Smještaj sadržaja društvene namjene unutar površina mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je jedino za prostore u kojima je trenutno općinska uprava, prema uvjetima iz poglavlje 1.3. „Površine mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/“.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje, prvenstveno smještaj građevina i uređenje građevne čestice utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 4. uVjeTi i način GraDnje sTamBeniH GrađeVina 4.1. Opći uvjeti
Članak 33.
(1) Na građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Na pojedinačnoj građevnoj čestici stambeni sadržaj je obavezan na građevnim česticama formiranim za gradnju višestambene zgrade, a na ostalim površinama na kojima je moguće predvidjeti gradnju stanova /oznaka S1 i M2/ stambeni sadržaj nije obavezan.
(3) Minimalna neto površina stambenog prostora, bez obzira na namjenu površina zemljišta na koju se smješta, utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju pomoćni sadržaji kao što su garaža, parkirališno mjesto, spremište i slični sadržaji u funkciji stanovanja.
(4) U svakoj zgradi s više od 3 stana, obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, a koje treba biti integrirano unutar volumena zgrade ili unutar zasebne pomoćne građevine.
(5) Pripadajuće parkirališno mjesto u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Formiranje građevnih čestica i način gradnje stambenih sadržaja, kao i drugih odgovarajućih sadržaja unutar pojedine funkcionalne zone unutar koje je moguće graditi stanove utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAJMANJI BROJ NAJVEĆI BROJ TIPOLOGIJA ZONA GRADNJE NAČIN GRADNJE STAMBENE NAMJENE – INDIVIDUALNE /oznaka INDIVIDUALNI S1/ STAMBENE NAMJENE – VIŠESTAMBENE /oznaka VIŠESTAMBENI S2/
(2) Ukoliko se postojeća obiteljska kuća izgrađena na kat.čest. br. 393 k.o. Mala Subotica rekonstruira unutar postojeće građevne čestice, ili se radi zamjenska gradnja, na toj čestici se primjenjuju uvjeti gradnje kao da se radi o zoni individualne stambene namjene /oznaka S1/.
(3) Gradnja u tipologiji ugrađene gradnje, odnosno gradnja grada u nizu unutar obuhvata UPU nije dozvoljena.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Prateće građevine se unutar obuhvata UPU ne mogu graditi.
(2) Pomoćne građevine se mogu graditi ukoliko je osnovna građevina već izgrađena ili se predviđa istovremena gradnja osnovne i pomoćne građevine. NAČIN GRADNJE OSNOVNE NAJVEĆA ETAŽNOST GRAĐEVINE ZKJ ZKJ GRADNJE slobodnostojeća /SS/ 1 3 poluugrađena /PU/ dvojna /D/ višejedinična 4 10 slobodnostojeća /VS/
(3) Sadržaj pomoćnih građevina određuje se prema namjeni površina iz kartografskog prikaza 1. „Korištenje i namjena površina“ i odgovarajućih odredbi za pojedinu namjenu. 4.2. uvjeti formiranja građevnih čestica

Članak 36.

Članak 36.
(1) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica za stambenu namjenu, kao i preoblikovanje postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE OSNOVNE GRAĐEVINE E=Po+P+Pk (ili NE) SS E=Po+P+1K+Pk (ili NE) E=Po+P+Pk (ili NE) PU / D E=Po+P+1K+Pk (ili NE) VS NE ISPITUJE SE ŠIRINA /m/ DUBINA /m/ POVRŠINA /m2/ 16 25 400 18 30 540 12 25 300 14 35 490 22 40 880 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 287
(3) Širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Pod uvjetima da svaka od novoformiranih građevnih čestica zadovolji uvjete iz ovog poglavlja: - moguće je međusobno spajanje čestica ili pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj građevnoj čestici (proširenje postojeće građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period - zemljište smješteno unutar funkcionalnih zona stambene namjene /oznake S1 ili S2/ može se predvidjeti kao dio građevne čestice orijentirane na Ulicu braće Radić, formirane u dubinu najviše do linije regulacije planirane ulice UK3, pri čemu se takva građevna čestica koja se proteže od Ulice braće Radić do ulice UK3 smatra dijelom postojećeg uređenog TIPOLOGIJA GRADNJE NA osnovna građevina POJEDINAČNOJ GRAĐ. ČESTICI visina /Vos/ etažnost /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 do 3 ZKJ 7,0 m /Po+P+1K+Pk (ili NE)/ /ss, pu, D/ VIŠEJEDINIČNA E=4 od 4 do 10 ZKJ 11,0 m /Po+P+2K/ /Vs/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, mogu imati veću visinu (vijenca).

Članak 37.

4.3.2. smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 40.
(1) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine individualne gradnje utvrđuje se: - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru užom stranom, najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od linije regulacije - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru dužom stranom, najmanje 4,0 uvučeno od linije regulacije.
(2) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje višestambene građevine utvrđuje se: - najmanje za ½ vlastite visine (vijenca), ali ne manje od 6,0 m dijela građevinskog područja naselja Mala Subotica na koji se neposredno primjenjuju uvjeti gradnje iz prostornog plana širega područja, uz uvjet da se ni jedna od građevina na takvoj građevnoj čestici ne može u odnosu na zapadnu liniju regulacije ulice UK3 smjestiti bliže od 5,0 m - jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Najveći koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice: - individualne stambene namjene kig=0,4 - višestambene namjene iznosi kig=0,3.
(2) Najveći koeficijent iskoristivosti pojedinačne građevne čestice stambena namjene iznosi kis=1,0. 4.3. uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 39.
(1) Najveća dozvoljena visina i etažnost pojedine građevine na građevnim česticama formiranim unutar površina stambene namjene utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina pomoćne građevine visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ etažnost /Epo/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ - najviše za 2 vlastite visine (vijenca).
(3) Preporuča se osnovnu građevinu u individualnoj tipologiji gradnje na građevnoj čestici smjestiti na način da ju se što je moguće više približi sjevernoj ili istočnoj bočnoj međi čestice.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Udaljenost individualne osnovne građevine od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice: - kod slobodnostojeće gradnje /SS/ udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kod poluugrađene gradnje /PU/ i dvojne gradnje /D/ osnovnu građevinu treba smjestiti na jednu bočnu među čestice, od nasuprotne međe čestice je treba udaljiti najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m.
(2) Udaljenost višestambene građevine od najbliže bočne i stražnje međe vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 4,0 m. Stranica 288 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Prateće i pomoćne građevine se smještaju: - u odnosu na ulicu, iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
(2) Najmanja udaljenost pomoćne građevine, odnosno prostora za držanje životinja od susjednih osnovnih građevina utvrđuje se s 12,0 m.
Članak 43.
(1) Izuzetno od prethodnog članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama treba biti najmanje: - 4,0 m za građevine visine (vijenca) do 5,0 m - 6,0 m za građevine visine (vijenca) višim od 5,0 m i manjim od 10,0 m - 10,0 m za građevine visine (vijenca) 10,0 m i višim.
(2) Parametri iz prethodnog stavka utvrđuju se prema višoj građevini, bez obzira da li se radi o već izvedenoj ili o projektiranoj građevini.
Članak 45.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 46.

Članak 46.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha za uređena potkrovlja je 40°.
(3) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha za etaže s izvedenom stropnom pločom (fert, armirani beton i slično) je 15°.
(4) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(5) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih poluugrađenih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod osnovnih dvojnih građevina i kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. 4.4. uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 49.

Članak 49.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 289
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
(3) Pripadnost zemljišta pojedinoj katastarskoj općini nije prepreka formiranju građevne čestice, odnosno građevna čestica se prema uvjetima UPU može formirati neovisno o pripadnosti dijela zemljišta drugoj katastarskoj općini. 4.4.2. uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici

Članak 50.

Članak 50.
(1) Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 4.4.3. Gradnja ograda
Članak 51.
(1) Gradnja ograda nije obavezna.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Izuzetno od prethodnog gradnja ograda nije dozvoljena u pojasu 20,0 m od linije regulacije Glavne ulice, osim za novu građevnu česticu koja se formira na površini mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, na području k.o. Mala Subotica.
(4) Pješački i kolni ulazi na česticu trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(6) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(7) Izuzetno od prethodnog stavka, veća visina ograda dozvoljena je kod značajnijih visinskih razlika, u kom slučaju se visina ograde mjeri od završne kote potpornog zida.
(8) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u zelenilom zasađenom prirodnom terenu najmanje: - 20% vlastite površine ukoliko na čestici nije predviđen sadržaj društvene namjene - 30% vlastite površine ukoliko je na čestici predviđen sadržaj društvene namjene, sukladno uvjetima Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Obaveza sadnje stabala utvrđena je za površine javne i društvene namjene /oznaka D3 i D6/ u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“, a za ostale čestice se preporuča primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 53.

(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom). 5. uVjeTi uređenja, ODnOsnO GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja prOmeTne, kOmunaLne i TeLekOmunikaCijske mreže s pripaDajuĆim OBjekTima i pOVrŠinama 5.1. Opći uvjeti

Članak 54.

Članak 54.
(1) Površine rezervirane za gradnju uličnih /oznaka UK/ prikazane su na svim kartografskim prikazima.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture i značajke infrastrukturnih mreža prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“. Stranica 290 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom s pješačkim ili pješačko - biciklističkim stazama, i mogućnošću izvedbe javnih parkirališta unutar uličnih koridora nerazvrstanih prometnica, te mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničkom kabelskom kanalizacijom za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Predviđa se oborinska odvodnja ulica.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati prvenstveno unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar drugih površina namjene je moguće izuzetno ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(3) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(5) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi kao slobodnostojeće pomoćne građevine na pojedinoj građevnoj čestici druge namjene ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice i to: - unutar površina javne namjene /oznaka UK, P, D3, D6 i R1/ - unutar površina mješovite i stambenih namjena /oznake M2, S1 i S2/
(2) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava: - građevinu infrastrukturnih sustava treba smjestiti iza linije regulacije ulice i na način da ne smeta javnom prometu - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od međa vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje 4,0 m - ukoliko je građevinu infrastrukturnih sustava iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(3) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama s gospodarskim sadržajima na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(3) Unutar uličnih koridora se ne mogu postavljati reklamni panoi. 5.2. uvjeti gradnje prometne mreže 5.2.1. Cestovni promet

Članak 59.

Članak 59.
(1) Neposredno uz obuhvat UPU prolazi državna cesta DC3 /G. P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)/, koja je ujedno i Glavna ulica u naselju Mala Subotica i na koju je predviđeno spajanje novoplanirane ulice u kategoriji nerazvrstanih cesta – UK3.
(2) Sukladno odgovarajućem Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) i pripadajućim posebnim propisima, javnopravno tijelo nadležno za državne ceste utvrđuje: - posebne uvjete priključenja nerazvrstanih cesta na državnu cestu - posebne uvjete priključenja pojedinačnih građevnih čestica s orijentacijom na državnu cestu - posebne uvjete gradnje u zaštitnom pojasu državne ceste, a koji iznosi 25,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa državne ceste, odnosno od linije regulacije Glavne ulice. 5.2.1.1. ulični koridori

Članak 60.

Članak 60.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju se prema grafičkim prilozima: - planira se novi ulični koridor UK3 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 291 - evidentiraju se postojeći ulični koridori UK1 (prilaz sportskom parku) i UK2 (Ulica I.G. Kovačića).
(2) Širina uličnih koridora određena grafički ne može se smanjivati, ali se može proširivati ukoliko je to prostorno opravdano.
(3) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture, a mogu se formirati i graditi fazno u linearnim segmentima.

Ostali akti u ovom izdanju (104)