Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Pribislavec u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu

46. Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (“Narodne novine” broj 16/19) i članka 16. Statuta Općine Pribislavec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/13, 2/18, 5/20, 8/21), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 4. sjednici održanoj 30.11.2021. godine donijelo je ODLUKU o donošenju Plana djelovanja Općine Pribislavec u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Plan djelovanja Općine Pribislavec u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja Općine Pribislavec u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu čini sastavni dio ove Odluke, a objavit će se na službenoj mrežnoj stranici Općine Pribislavec.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PRIBISLAVEC KLASA: 021-05/21-01/02 URBROJ: 2109/26-01-21-06 Pribislavec, 30. studenoga 2021. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Zoran Tomašić, mag.oec., v.r. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu SADRŽAJ: 1. UVOD 3 2. POJMOVI 3 3. PRIRODNE NEPOGODE 4 4. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 5 4.1. Vlada Republike Hrvatske 6 4.2. Nadležna ministarstva 6 4.3. Državno povjerenstvo 6 4.4. Županijsko povjerenstvo 7 4.5. Općinsko povjerenstvo 7 4.6. Stručno povjerenstvo 8 4.7. Izvršno tijelo Općine Pribislavec 8 4.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec 8 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 8 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta 9 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 10 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Pribislavec 11 6. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPćINE PRIBISLAVEC 12 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar 19 6.1.2. Poplava 20 6.1.3 Suša 22 6.1.4. Tuča 23 6.1.5. Mraz 25 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 25 6.1.7. Klizišta 26 6.1.8. Ekstremne temperature 28 6.1.9. Potres 29 6.2. Nositelji mjera 31 Stranica 4780 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021.

Članak 3.

7. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 32 8. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 33 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 33 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 34 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 35 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 35 9. ZAKLJUČAK 37 POPIS TABLICA: 1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Temeljem članka 18. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje:

Članak 3.

- popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, - procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, - sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Pribislavec do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. POJMOVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

Članak 3.

Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. 3. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Članak 3.

Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Pribislavec za procjenu 30. studenoga 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4781 šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 4. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Pribislavec su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Pribislavec:

Članak 3.

- Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec. 4.1. Vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Pribislavec i Međimurske županije. 4.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

4.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, Stranica 4782 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021. • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 4.5. Općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavlja ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

Članak 3.

4.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 4.7. Izvršno tijelo Općine Pribislavec • općinski načelnik odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Pribislavec, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku.

Članak 3.

Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Općine Pribislavec ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procijenjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

Članak 3.

5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. 30. studenoga 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4783 Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

Članak 3.

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Pribislavec 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Pribislavec Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode.

Članak 3.

U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta. Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Pribislavec u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Pribislavec Godina R. Vrsta prirodne nastanka Prijavljena Br. nepogode prirodne šteta (kn) nepogode 1. Poplava 2010. 950.000,00 Šteta na zemljištu pri 2010. 16.000,00 2. izgradnji oborinske kanalizacije 3. Suša 2011. 4.625.244,55 Ekstremne oborinske 2012. 225.000,00 4. vode 5. Mraz 2012. 1.500.000,00 6. Suša 2012. 210.852,25 7. Poplava 2014. 110.405,10 Prekomjerne količine 2014. 1.038.305,96 8. oborina 9. Mraz 2017. 573.191,43 Suša 2021. Završna 10. procjena još nije poznata 11. 6. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPćINE PRIBISLAVEC Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Pribislavec vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti:

Članak 3.

• preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti Stranica 4784 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021. kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. Vrsta prirodne Kratak opis prirodne nepogode nepogode Padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.

Članak 3.

Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. Pojava, Mraz intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak se ohladi ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. Područje Općine spada u područje umjereno pogođenim od pojave tuče. Za ta područja broj dana s krutom oborinom kreće se od 1 do 1,4 dana. Tuča bi za nekoliko dana prekinula uobičajeni način Tuča života, poradi saniranja nastalog stanja i spašavanja imovine. Nepogoda bi utjecala na gubitak osnovnih sredstava za život / poljoprivrednih i povrtlarskih proizvoda/. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces Kiša – stvaranja kapljica je dosta kompliciran. prekomjerne Vodena para prelazi u tekuće stanje oborine kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava vjerojatna i evidentirana na području Općine Pribislavec, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Općine.

Članak 3.

Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Pribislavec Mjere Područje utjecaja Preventivne mjere odgovora Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Mraz je štetan jer biljke Savjetovanje, mogu promrznuti zbog provođenje niskih temperatura. U agrotehničkih mjera i Upozoravanje. posljednjih nekoliko mjera zaštite okoliša i godina, mraz koji prirode. se pojavio u kasno proljeće nanosi velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Edukacija i osposobljavanje građana Problemi u prometu, županije s ciljem opskrba lokalne i ublažavanja posljedica regionalne samouprave, od snježnih oborina problemi kod pružanja i poledica. Potrebno zdravstvenih usluga, je redovito čišćenje štete na poljoprivrednim pločnika, pristupnih Rano površinama, štete na putova, čišćenje obavješćivanje objektima. Pojava snijega i leda s vozila i upozoravanje, leda na objektima prije uključivanja u pripremljena kritične infrastrukture promet i korištenje zimska služba. (elektroenergetika, zimske opreme na telekomunikacije, vozilima. Poštivanjem vodoopskrba) urbanističkih mjera može učiniti znatne izgradnji objekata materijalne štete. smanjit će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tučom. Prekomjerne oborine Poduzimanje mogu uzrokovati zdravstvenih mjera hidrične infekcije. prevencije, a vezano Do zaraze može ako uz zaštitu od zaraze se otpadne vode (npr. cijepljenje ljudi pomiješaju s pitkom i životinja, prskanje vodom, pri čemu biljaka sa zaštitnim se mogu razboljeti sredstvima i dr.). Obavješćivanje samo one osobe Odlična organiziranost koje piju zaraženu zdravstvenih, vodu. Procjenjuje veterinarskih i se da bi u slučaju agronomskih službi i navedenog posljedice inspekcijskih službi na po stanovništvo bile području Međimurske katastrofalne. županije.

Članak 3.

30. studenoga 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4785 valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak). Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše Suša koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Prostor koji pokriva teritorij Općine pripada dvoma slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Područjem Općine ne teče ni jedna rijeka, a značajniji vodotok je potok Trnava Murska. Potok Trnava pripada slivu rijeke Mure. Opasnost od poplava prijeti od potoka Trnave. Potok Trnava je bujičnog karaktera, u nizinskom dijelu toka ima popratne nasipe kojima se kod pojave vodnih valova viših povratnih perioda (50 i 100 g. VV) štite okolna naselja od plavljenja. U slučaju pojave Poplava vodnih valova viših povratnih perioda od 100 godina VV najvjerojatnije će doći do prelijevanja nasipa i plavljenja okolnog terena. Do plavljenja okolnog terena može doći i kod pojave voda nižih povratnih perioda u slučaju nasipa ili građevina preko kojih se u Trnavu upuštaju oborinske vode s okolnog terena (zapornice, automatski čepovi i sl.). Osim navedenih mogućnosti postoji i mogućnost plavljenja okolnog terena u slučaju pojava velikih voda u potoku Trnavi i jakih oborina na području Općine.

Članak 3.

Olujni vjetar, a ponekad i orkanski udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima Olujni i i u prometu te tako nanosi gubitke u orkanski gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi vjetar ljudske živote. To je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beaufortovoj ljestvici, a čija brzina iznosi preko 74 km/h. Jačina vjetra izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice koja je dana u sljedećoj tablici. U istoj tablici je predočena i veza između Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari) jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. Smanjenjem Navodnjavanje, Upozoravanje. nivoa i količine vode savjetovanje. u vodnim objektima, otežala bi se distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave zaraze (hidrična epidemija – trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. Građenje, tehničko i Opskrba vodom i gospodarsko održavanje odvodnja: regulacijskih i zaštitnih poremećaj u vodnih građevina i Uzbunjivanje i funkcioniranju, vodnih građevina za obavješćivanje, Potapanje podruma, melioracijsku odvodnju, evakuacija, zagađenja izvora vode. tehničko i gospodarsko zbrinjavanje, Cestovni promet: održavanje vodotoka sklanjanje, prekidi i otežano i vodnog dobra te spašavanje, obavljanje djelatnosti druge radove kojima se pružanje prve do otklanjanja omogućuju kontrolirani pomoći. posljedica. Proizvodnja i neškodljivi protoci i distribucija električne voda i njihovo energije.

Članak 3.

namjensko korištenje. Štete od jakog vjetra moguće su u: građevinarstvu (ruše se krovovi i slabije građevine), u Poduzimanje elektroprivredi i HPT preventivnih mjera, prometu (kidaju se Upozoravanje. savjetovanje, električni i telefonski obavješćivanje. vodovi, ruše se nosači), u poljoprivredi i šumarstvu (uzrokuje polijeganje žitarica, osipanje zrna iz klasa, Stranica 4786 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021. brzine vjetra i snage vjetra, na temeljnu opaženih pojava u okolini. Pojmom klizišta u širem smislu, obuhvaćen je niz procesa na padinama, uključujući urušavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu), bočno širenje, tečenje i druge kompleksne pokrete. Klizište u užem smislu, prema obliku klizne plohe, može biti rotacijsko i translacijsko. Široko rasprostranjeni padinski procesi kao što su puzanje, Klizišta supsidencija, bubrenje i slijeganje uglavnom se ne smatraju klizištima. Kriteriji na temelju kojih se izdvajaju tipovi klizišta uključuju mehanizme pokreta (npr. klizanje, tečenje), vrstu materijala (stijena, rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta. Toplinski val kao prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez prethodnih najava, Ekstremne neočekivano za Međimursku županiju. temperature Toplina može biti okidač za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postojeće stanje kod kroničnih bolesnika.

Članak 3.

Potres je prirodna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja Potres materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez prethodnog upozorenja. prijelom stabljike, kidanje cvjetova, otresanje plodova, lom grana i cijelih stabla voćaka i različitog šumskog drveća), u prometu (opasnost za cestovni promet, poradi rušenja stabala i grana na prometnice). Klizišta mogu prouzročiti velike štete na poljoprivrednim površinama, lokalnim Izrada geološke studije i županijskim te upravljanja klizištima Privremena državnim cestama, kao na području Općine, sanacija i privatnim i privrednim kartiranje klizišta u klizišta, objektima na području georeferencijalnom kontrola statike Općine. Prekid cestovne sustavu, utjecaj na objekata. komunikacije uzrokuje kritičnu infrastrukturu. velike probleme u funkcioniranju lokalne zajednice. Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na Zdravstvenim mjerama direktne i indirektne prevencije uz medijsku posljedice na zdravlje podršku u pružanju od pojave ekstremnih pravovremenih Obavješćivanje temperatura uslijed informacija, a vezano i upozoravanje, klimatskih promjena to uz zaštitu od vrućine pružanje prve su: povećana smrtnost ključan je i važan pomoći. i broj ozljeda, povećan čimbenik očuvanja rizik od zaraznih kardiološkog zdravlja, bolesti, prehrana i ali i zdravlja općenito. razvoj djece, negativan Edukacija građana.

Članak 3.

utjecaj na mentalno zdravlje i kardiorespiratorne bolesti. Potresi mogu uzrokovati sljedeće: veliki postotak oštećenosti stambenih građevina, industrijske Protupotresno i komunalne projektiranje i građenje infrastrukture, probleme građevina sukladno Uzbunjivanje i u komunikaciji, odgovarajućim obavješćivanje, neprotočne tehničkim propisima i evakuacija, prometnice, određen hrvatskim/europskim zbrinjavanje, broj povrijeđenih normama. Izgradnja sklanjanje. i poginulih, štetu sustava ranog Spašavanje, na materijalnim i upozoravanja. Edukacija pružanje prve kulturnim dobrima te i osposobljavanje pomoći. okolišu, nedovoljni operativnih snaga kapaciteti za sustava civilne zaštite. zbrinjavanje ozlijeđenih i evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. 30. studenoga 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4787 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Vezano uz vjetrove, isti pušu tijelom cijele godine pa se ovo područje karakterizira blago vjetrovitim. Najčešće pušu sjeverozapadnjak, jugozapadnjak, sjevernjak (koji prevladava u zimi) i istočnjak (koji je jači u proljetnim mjesecima). Ljeti najviše prevladava jugozapadni topli vjetar koji povećava vlagu i nagovješćuje kišu. Vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja.

Članak 3.

Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec 1. Aktiviranje DVD-a R.

Članak 3.

MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 2. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Pribislavec sljedećim redoslijedom: 1. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 2. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 1. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na 2. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.2. Poplava Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2018. god.), kojeg donose Hrvatske vode.

Članak 3.

Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od Stranica 4788 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021. poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja.

Članak 3.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika općine i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 1. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu R. MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 2. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici.

Članak 3.

Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Pribislavec sljedećim redoslijedom: 1. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 1. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 1. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na 2. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.3 Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, - manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje)

Članak 3.

višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. 30. studenoga 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4789 Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Pribislavec u kojima se dogodila nestašica vode i 4. izrada prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i 5. Crvenog križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po 8.

Članak 3.

grlu. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na 9. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.4. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture:

Članak 3.

− sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec 1. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − telekomunikacije, 2. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 1. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. Stranica 4790 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2021.

Članak 3.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je glavni izvor vode na Zemljinoj površini. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%.