Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Macinec“

58. Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 32. Statuta Općine Nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/21) i Odluke o izradi Urbanističkog plan uređenja „Gospodarske zone Macinec“ („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/20), Općinsko vijeće Općine Nedelišće na svojoj 4. sjednici održanoj 20. rujna 2021. godine donosi ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Macinec“ I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Macinec“; (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio elaborata: „Urbanistički plana uređenja „Gospodarske zone Macinec““; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 8. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4435
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:2.000 POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, MJ = 1:2.000 UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka.

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi.

Članak 4.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada Stranica 4436 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. listopada 2021.

Članak 4.

na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m.

Članak 4.

- Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno ili za povremeno stanovanje, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice.

Članak 4.

- Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na građevnom pravcu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. Izuzetno, visina (vijenca) zgrada s nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova.

Članak 4.

- Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor, turistički apartman i slično). Jednom zasebnom korisničkom jedinicom može se smatrati i arhitektonski kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici i kojima se prostori nalaze unutar osnovne zgrade i u pomoćnim zgradama (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine iste djelatnosti). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. 8. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4437 - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture.

Članak 4.

- Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama. Gradnja u formi arhitektonskog kompleksa svojstvena je sadržajima koji se smještaju unutar gospodarskih zona.
(2) Urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima.

Članak 4.

- Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.

Članak 4.

- Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. Stranica 4438 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. listopada 2021. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“ 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Macinec”; (u daljnjem tekstu: UPU), utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatra se svaka površina koja se javno koristi, a u obuhvatu ovog UPU takve površine su ulični koridori.
(2) Za sve površine javne namjene UPU utvrđuje obaveznu parcelaciju prema grafičkim prikazima.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) U odnosu na namjenu razlikuju se površine: - gospodarska, pretežito proizvodna namjena /oznaka I/ - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - infrastrukturni sustavi /oznaka IS/ - ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/.
(3) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama od članka 8. do članka 12.
(4) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji pojedine prometne površine, kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora i slično, te su u tom smislu neodjeljive od osnovne namjene prometne površine.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Površine gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ namijenjene su formiranju građevnih čestica, te gradnji zgrada i drugih građevina, odnosno arhitektonskog kompleksa gospodarskih djelatnosti i to proizvodnih i/ili poslovnih, određenih prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti“.
(2) Osim sadržaja iz stavka 1. ovog članka, unutar građevnih čestica formiranih na površini gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se smještati i pojedine društvene djelatnosti i stambeni sadržaji, ukoliko je to predviđeno u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti“ i u poglavlju 4. „Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina“.
(3) Iz površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se izdvajati zasebne zemljišne čestice za sadržaje koji su u funkciji komunalnog opremanja ili doprinose kvaliteti uređenja područja: - javni parkovi - otvorena parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (transformatorske stanice, građevine i uređaje elektroničke komunikacijske infrastrukture, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), uključujući i samostojeće antenske stupove za elektroničku komunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitne zelenile površine /oznaka Z/ utvrđuju se s namjenom: - zaštite okolnog stambenog područja naselja od potencijalno negativnih utjecaja gospodarskih djelatnosti - zaštite izgrađene ili planirane prometne i podzemne linijske infrastrukture.
(2) Zaštitne zelenile površine /oznaka Z/ potrebno je urediti sadnjom visokog i/ili niskog raslinja, na način da ne smeta prometnoj sigurnosti, te da korijenjem ne ugrožava ukopane kablove i cjevovode.
(3) U slučaju potrebe, unutar površine zaštitnog zelenila /oznaka Z/ moguće je smjestiti lagune za prihvat oborinskih voda, pri čemu se površina lagune u odnosu na ukupnu površinu zaštitnog zelenila ne ispituje, ako se radi o ozelenjenoj zemljanoj strukturi, a betonirani dijelovi mogu zauzeti najviše do 10% zaštitne zelene površine.
(4) Zaštitne zelenile površine mogu se sastojati od jedne ili više zemljišnih čestica koje u korisničkom smislu mogu biti: - zasebne pejsažno uređene zemljišne čestice - pejsažno uređeni dijelovi građevnih čestica gospodarske namjene.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ je zemljište namijenjeno za formiranje građevne čestice trafostanice 10(20)/0,4 kV, kao građevine sustava javne elektroopskrbe.
(2) Česticu je potrebno formirati prema parcelaciji danoj grafički ili kao veću, uz poštivanje utvrđene linije regulacije planiranog uličnog koridora na koji je predviđeno njeno priključenje.
Članak 11.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s odgovarajućom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje 8. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4439 cestovnih prometnica, pješačkih i/ili biciklističkih staza i trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža. 2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Članak 12.
(1) Za potrebe ove Odluke vrste gospodarskih djelatnosti dijele se na gospodarske djelatnosti bez negativnih utjecaja i gospodarske djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem.
(2) Gospodarske djelatnosti bez negativnih utjecaja su: - uredske djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačke djelatnosti i djelatnost skladištenja proizvoda bez potencijala za povećanje buke i onečišćenje okoliša ili s manjom predispozicijom za pojave kao što su požari ili eksplozije (obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - male uslužne djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske radionice i slično) - turističke i ugostiteljske djelatnosti bez bučnih sadržaja (hoteli, pansioni, restorani, barovi i slično) - djelatnosti izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare, mini mljekare i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na prethodno pripriređenu biomasu i slično) - rasadničke djelatnosti i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke iznad dozvoljene za mješovite, pretežito stambene zone, odnosno ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okoliš.

Članak 12.

(3) Gospodarske djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem su: - industrijska ili proizvodnja i/ili prerada većeg kapaciteta i to djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarske djelatnosti, kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačke djelatnosti i skladišta koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje okoliša ili imaju veću predispoziciju za pojave kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportne i srodne djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, parkirališta i servisi za transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih i srodnih djelatnosti – građevine za skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta, reciklažna dvorišta za građevinski otpad, kompostane, postrojenja za obradu i oporabu otpada i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično)

Članak 12.

- tehnički i građevinski servisi kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužno pranje vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljske djelatnosti uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - druge slične djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite primjenom odgovarajućih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite na radu i drugih.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Unutar površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se graditi građevine obavljanje svih gospodarskih djelatnosti navedenih u članku 12. izuzev sljedećih djelatnosti: - bazična proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura - proizvodnja tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija za proizvodnju umjetnih gnojiva, proizvoda za zaštitu bilja, te za proizvodnju eksploziva - proizvodnja eksploziva - proizvodnja energije u bioplinskoj energani - skupljanje, oporaba i prerada otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom - djelatnosti kompostiranja biljnog otpada, kao i djelatnost prerade klaoničkih i drugih životinjskih ostataka, uključujući i manipulaciju istim - deponiranje otpada - druge proizvodne i prerađivačke djelatnosti koje se prema posebnim propisima trebaju značajnije udaljiti od stambenih područja naselja - smještaj u turizmu.
(2) Proizvodnja energije korištenjem sunčeve energije (sunčana energana) moguća je kao prateća namjena na pojedinoj čestici, pri čemu ukupna površina koju na građevnoj čestici zauzima sunčana energana (fotonaponski paneli s odgovarajućim konstrukcijama i uređajima) ne može biti veća od površine građevina osnovne proizvodne ili poslovne namjene.
(3) Djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem mogu se smještati unutar obuhvata UPU ukoliko se glavnim projektom dokaže da primijenjena tehnologija osigurava Stranica 4440 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. listopada 2021.

Članak 13.

mjere zaštite sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, radnog zakonodavstva i civilne zaštite.
Članak 14.
(1) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (uzgoj stoke, peradi i slično) unutar obuhvata UPU koji su komunalno uređeni za planiranu namjenu, nije dozvoljen.
(2) Privremeno, do završetka komunalnog uređenja zone, koje može biti koncipirano i u etapama, dozvoljava se ratarska proizvodnja na površinama koje nisu komunalno uređene.
(3) Uzgoj životinja unutar područja obuhvata UPU dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici može se obavljati više međusobno kompatibilnih gospodarskih djelatnosti.
(2) Uz građevine za gospodarske djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukture kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično.
(3) Prateći sadržaji iz domene društvenih djelatnosti, koji je moguće predvidjeti unutar pojedine građevne čestice s osnovnom gospodarskom namjenom, utvrđeni su u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti“. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Građevine, kao i arhitektonski kompleks gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar građevnih čestica formiranih unutar površina UPU-om određenih za gospodarsku, pretežito proizvodnu namjenu /oznake I/.
(2) Građevne čestice mogu obuhvaćati i zaštitne zelene površine /oznake Z/, u kom slučaju se taj dio građevne čestice uređuje kao dio obveznih zelenih površina.
Članak 17.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - minimalna širina pojedine građevne čestice na liniji regulacije određuje se s 28,0 m - minimalna površina pojedine građevne čestice određuje se s 5.000,0 m2 (0,5 ha) - maksimalna površina pojedine građevne čestice nije ograničena, osim pozicijom uličnih koridora - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se projektnim rješenjem zahvata dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije građevne čestice. - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni priključak na odgovarajući ulični koridor s kojim graniči - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s uličnog koridora - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju građevnih čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina mora biti takva da se između dviju formiranih čestica može interpolirati još najmanje jedna građevna čestica - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.

Članak 17.

(2) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka, moguće je naknadno cijepanje zemljišta, odnosno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene poglavljem 2.2. „Veličina i površina građevina“.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 18.

Članak 18.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ građevne čestice gospodarske namjene: - za građevne čestice površine do 1,0 ha iznosi kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha iznosi kig = 0,6.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice se ne ispituje.
Članak 19.
(1) Maksimalna dozvoljena visina (vijenca) zgrada utvrđuje se s 15,0 m.
(2) Maksimalna dozvoljena visina (sljemena) zgrada utvrđuje se s 15,0 m.
(3) Proizvodne zgrade mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima značajnim za obavljanje gospodarske djelatnosti.
(4) Zahtjev za većom visinom (vijenca) i sljemena od utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovog članka kod silosa i visokoregalnih skladišta smatra se opravdanim tehnološkim razlogom, a može se predvidjeti najviše do 30,0 m, u kojem slučaju takvu gradnju: - treba od linije regulacije kategorizirane prometnice udaljiti prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za predmetnu javnu cestu, ali ne manje od ½ vlastite visine - treba od osi kolosijeka željezničke pruge M501 udaljiti prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za predmetnu željezničku prugu, ali ne manje od 50,0 m. 8. listopada 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4441

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža zgrada određuje se s jednom podzemnom i 3 nadzemne etaže, odnosno E=Po+P+2K.
(2) Izuzetno ukoliko se unutar volumena gospodarske zgrade koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći. 2.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 21.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje.
(2) Površina za razvoj tlocrta građevina utvrđuje se kao površina unutar pravaca koje određuju: - najmanja dozvoljena udaljenosti zgrada i drugih nadzemnih građevina i uređaja od linije regulacije - najmanja dozvoljena udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina i uređaja od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Najmanja udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od linije regulacije: - 10,0 m od postojeće Glavne ulica (ŽC 2009) i planiranog uličnog koridora UK2 - 5,0 m od ostalih uličnih koridora nerazvrstanih cesta – UK1, UK3 i UK4.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka neposredno uz liniju regulacije planiranih uličnih koridora nerazvrstanih cesta moguće je locirati manju prizemnu zgradu za kontrolu ulaza u gospodarski kompleks, tlocrtne površine zgrade do 50,0 m2.
Članak 23.
(1) Udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od ostalih međa vlastite građevne čestice ne smije biti manja od: - ½ vlastite visine (vijenca) za zgrade, odnosno dijela zgrade orijentiranog na promatranu među - ½ vlastite ukupne visine za nadzemnu građevinu koja nije zgrada (samostojeći reklamni pano, antenski stup i slično) - širine vatrogasnog koridora utvrđene odgovarajućim elaboratom zaštite od požara, u odnosu na među ili više međa uz koje je vatrogasni koridor predviđen - 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Građevine niskogradnje i specifične građevine i uređaji kao što su unutarnje prometnice, parkirališta, manipulacijski platoi, podne kolne vage i drugi, mogu se locirati i izvan područja za razvoj građevina, ukoliko se elaboratom zaštite od požara dokaže da ne predstavljaju prepreku za vatrogasno vozilo, odnosno da njihova pozicija ne ugrožava mjere zaštite od požara.
(2) Mogućnost gradnje prema prethodnom stavku, na površinama koje se nalaze unutar zaštitnog pojasa kategorizirane prometnice, u ovom slučaju ŽC 2009, dodatno je uvjetovana suglasnošću nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost zgrada na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od visine (vijenca) više zgrade, osim u slučaju ukoliko su obje izvedene na istoj međi kao dvojna gradnja.
(2) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i ovom Odlukom se ne uvjetuje.
(3) U svim slučajevima međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima iz djelokruga civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. 2.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA