Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici

6. Na temelju članka 109. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 27. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/20) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/20), Općinsko vijeće Općine Selnica na 31. sjednici održanoj 26. veljače 2021. godine donijelo je: ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici I. OPĆE ODREDbE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici; (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja područja „Ograd“ u Selnici“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE II. ODREDbE ZA PROVEDbU

Članak 4.

Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi.

Članak 4.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. Stranica 448 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. ožujka 2021. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice.

Članak 4.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m.

Članak 4.

- Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu.

Članak 4.

- Uvjetno grlo - jedinica uvjetnog grla (UG) se određuje kao usporedna vrijednost mase uzgajanih životinja matematički svedene na jediničnu vrijednost od 500,0 kg. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na građevnom pravcu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. U slučaju da se etaža ispod prizemlja oblikuje kao suteren, visina zgrade mjeri se od gornje kote poda prizemlja. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i slično). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem.

Članak 4.

1. ožujka 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 449 - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks /AK/ je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(2) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima.

Članak 4.

- Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

Članak 4.

- Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliš. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Stranica 450 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. ožujka 2021. Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“
(3) Vrste zgrada i drugih građevina prema sadržaju: - Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Članak 4.

- Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - turističkih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - vinogradarska djelatnost i djelatnost proizvodnje vina uključujući otkup, skladištenje, pakiranje, prodaje na veliko i/ili na malo, te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (vinarije, kušaonice, prodavaonice, ugostiteljski prostori i slično) - djelatnosti prerade ostalih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (sortirnice, pakirnice, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare i mini sirane kapaciteta do 10.000 l/dnevno, i slično)

Članak 4.

- rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje na manjim površinama, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. - Gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem sadrži prostore: - proizvodnje i prerade proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Gospodarska građevina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva je građevina za obavljanje poljoprivredne gospodarske djelatnosti, a mogu biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa - s potencijalnim izvorom zagađenja za:

Članak 4.

- držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. - Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti. - Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, a mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, elektroničke komunikacijske, plinske i druge stanice, komunikacijska, elektro i druga oprema, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). - Poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili privremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smješta.

Članak 4.

- Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno i povremeno stanovanje, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije 1. ožujka 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 451 smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. 1. UVJEtI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici; (u daljnjem tekstu UPU), utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, odnosno funkcionalne zone - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
(2) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.

Članak 6.

Članak 6.
(1) U odnosu na namjenu površina razlikuju se funkcionalne zone i infrastrukturne površine.
(2) Unutar obuhvata UPU utvrđuje se jedna funkcionalna zona i to: stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/.
(3) Infrastrukturne površine su površine uličnih koridora / oznaka UK s numeričkom oznakom/.
(4) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji osnovne utvrđene namjene, kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke staze unutar uličnih koridora i slično.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površinom javne namjene smatraju se sve infrastrukturne površine.
(2) Za sve površine javne namjene UPU grafički utvrđuje obaveznu parcelaciju pojedinačnih čestica.
(3) Linija regulacije je istovremeno međa građevne čestice prometnice u odnosu na čestice unutar utvrđene funkcionalne zone.
Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedinu prostornu cjelinu, odnosno u ovom slučaju za funkcionalnu zonu stambene namjene individualne gradnje /oznaka namjene S1/, određuju obvezu uređenja i korištenja zemljišta u svrhu određenu namjenom.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka iz površine zone stambene namjene mogu se izdvajati zasebne građevne čestice za sljedeće sadržaje: - parkovne površine - dječja igrališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanica, TK stanica i slično), osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica za građevine i opremu komunalne infrastrukture provodi se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama.
(4) Površina i dimenzije zemljišne čestice koja se prema stavku 2. ovog članka izdvaja za formiranje parka ili dječjeg igrališta utvrđuju se sukladno funkciji i ovom Odlukom se ne uvjetuju. 1.1. Funkcionalna zona 1.1.1. Zona stambene namjene individualne gradnje / oznaka namjene S1/

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zona stambene namjene individualne gradnje namijenjena je: - formiranju građevnih čestica za gradnju individualne stambene zgrade s mogućim integriranim pratećim i pomoćnim sadržajima - gradnji zasebnih pomoćnih građevina na istoj građevnoj čestici.
(2) Kao prateći sadržaj stanovanju unutar dijela osnovne građevine mogu se smjestiti tihe i čiste gospodarske djelatnosti uz uvjet da su kompatibilne stanovanju, odnosno bukom i razinom prometa ne smiju narušavati primarnu stambenu namjenu zone.
(3) Smještajni turistički sadržaji unutar ove funkcionalne zone ograničavaju se na najviše 12 ležajeva po pojedinoj građevnoj čestici.
(4) Dimenzioniranje ostalih gospodarskih sadržaja po pojedinoj građevnoj čestici dodatno se ograničava maksimalnim brojem parkirališno – garažnih mjesta, na način da ukupna korisna površina gospodarskih sadržaja ne smije premašiti najveću površinu za koju je propisana obveza izgradnje 6 parkirališno – garažnih mjesta.
(5) Unutar zone stambene namjene individualne gradnje ne mogu se smjestiti prostori za: - društvene djelatnosti, osim prostora za socijalnu interakciju, prema poglavlju 3. - gospodarske djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem - poljoprivredno gospodarstvo.
(6) Na pojedinoj građevnoj čestici je uz osnovnu građevinu stambene namjene moguće smjestiti jednu pomoćnu građevinu za uzgoj, odnosno držanje životinja, ukupnog kapaciteta do 20% vrijednosti jednog uvjetnog grla (0,2 UG).
(7) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica po pojedinačnoj čestici može iznositi najviše ZKJ = 3.

Članak 9.

1.2. Infrastrukturne površine 1.2.1. Prometne površine /oznake namjene UK/
Članak 10.
(1) Prometne površine čine građevne čestice namijenjene za uređenje uličnih koridora /oznaka UK s numeričkom oznakom/. Stranica 452 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. ožujka 2021.
(2) Ulični koridori namijenjeni su javnom cestovnom i pješačkom prometu, te osiguravaju pristup do pojedinačnih čestica u funkcionalnim zonama.
(3) Unutar čestica prometnih površina predviđa se smještaj mreža komunalne infrastrukture. 2. UVJEtI SMJEŠtAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELAtNOStI

Članak 11.

Članak 11.
(1) Unutar područja obuhvata UPU sadržaji gospodarske namjene iz kategorije tihih i čistih djelatnosti smještaju se u osnovnoj građevini kao prateći sadržaj stanovanju, sukladno uvjetima namjene funkcionalne zone.
Članak 12.
(1) Pomoćni sadržaji u funkciji obavljanja gospodarskih djelatnosti mogu se organizirati u jednoj ili više pomoćnih građevina smještenih u stražnjem dijelu građevne čestice: - priručno spremište - garaža za službeno vozilo - skladište repromaterijala - spremište radnih strojeva i vozila - druge vrste pomoćnih prostora u funkciji obavljanja djelatnosti.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Postaje za opskrbu vozila gorivom i uslužne praonice vozila, kao ni drugi gospodarski sadržaji s potencijalnim negativnim utjecajem ne mogu se smještati unutar obuhvata UPU.
Članak 14.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 3. UVJEtI SMJEŠtAJA GRAĐEVINA DRUŠtVENIH DJELAtNOStI
Članak 15.
(1) Unutar područja obuhvata UPU smještaj sadržaja društvenih djelatnosti nije dozvoljen, osim prostora za socijalnu interakciju (dječje igraonice, prostori za privremeni boravak starijih ili drugih osjetljivih skupina, prostori građanskih udruga i slično) koji se kao prateći sadržaj uz stanovanje mogu dimenzionirati do najviše 30% korisne površine osnovne građevine.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Pomoćni sadržaji u funkciji obavljanja društvenih djelatnosti mogu se organizirati u jednoj ili više pomoćnih građevina smještenih u stražnjem dijelu građevne čestice: - priručno spremište - garaža za službeno vozilo - druge vrste pomoćnih prostora u funkciji obavljanja djelatnosti.
Članak 17.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 4. UVJEtI I NAČIN GRADNJE StAMbENIH GRAĐEVINA 4.1. Opći uvjeti
Članak 18.
(1) Na građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar obuhvata UPU stambeni sadržaj je obavezan, bez obzira da li se radi o stalnom ili povremenom stanovanju.
(3) Unutar područja obuhvata UPU dozvoljen je isključivo individualni način gradnje /oznaka načina gradnje IG/ u dvije moguće tipologije ovisno o kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i to kao slobodnostojeća gradnja /SS/ i kao dvojna gradnja /D/.
(4) Ostale tipologije gradnje - poluugrađena /PU/, u nizu /N/ i arhitektonski kompleks /K/ nisu dozvoljene.
(5) Dvije građevne čestice s planiranom tipologijom dvojne gradnje dvaju osnovnih građevina na zajedničkoj međi /D/, prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, mogu se umjesto na takav način predvidjeti kao jedna osnovna građevina u slobodnostojećoj tipologiji / SS/, pri čemu se predviđene dvije građevne čestice formiraju kao jedna.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Na svim građevnim česticama moguće je graditi više pomoćnih građevina.
(2) Pomoćne građevine se mogu graditi ukoliko je osnovna građevina već izgrađena ili se predviđa istovremena gradnja osnovne i pomoćne građevine.
(3) Sadržaj pomoćnih građevina uz stanove: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - prostori za držanje životinja - fontana i/ili dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - najviše jedan bazen.
(4) Sadržaj pomoćnih građevina uz građevine ili prostore gospodarskih i društvenih djelatnosti utvrđen je u poglavljima 2. i 3. 4.2. Uvjeti formiranja građevnih čestica

Članak 20.

Članak 20.
(1) U kartografskim prikazima: 1. „Korištenje i namjena površina“ i 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica, kao i preoblikovanje postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: 1. ožujka 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 453 NAJVEć A DOZVOLJENA NAČIN GRADNJE OSNOVNE NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE ETAŽNOST OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE SLOBODNOSTOJEćA /SS/ ŠIRINA /m/ DUBINA /m/ POVRŠINA /m2/ E=Po+P+Pk (ili NE) 16 25 400 DVOJNA /D/ E=Po+P+Pk (ili NE) 12 25 300
(3) Izuzetno, građevne čestice za građevine infrastrukture (trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično) formiraju se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Pod uvjetom da svaka od novoformiranih građevnih čestica zadovolji uvjete iz ovog poglavlja: - moguće je međusobno spajanje dvaju UPU-om predviđenih građevnih čestica dvojne tipologije gradnje /D/ u jednu građevnu česticu za slobodnostojeću tipologiju gradnje /SS/ osnovna građevina TIPOLOGIJA GRADNJE NA POJEDINAČNOJ GRAĐ. etažnost visina /Vos/ ČESTICI /Eos/ - moguće je pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici bez obzira da li se čestica nalazi unutar ili izvan obuhvata UPU (proširenje postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period - jedna formirana, ali neizgrađena građevna čestica za slobodnostojeću tipologiju gradnje /SS/, može se naknadno cijepati na dvije građevne čestice za dvojnu tipologiju gradnje /D/.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Najveći koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice iznosi kig=0,4
(2) Najveći koeficijent iskoristivosti pojedinačne građevne čestice iznosi kis=1. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 23.
(1) Najveća dozvoljena visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina pomoćne građevine etažnost / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ Epo/ ZONA INDIVIDUALNE GRADNJE /IG/ INDIVIDUALNA E=3 do 3 ZKJ 4,2 m /Po+P+Pk (ili NE)/ /SS, D/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Umjesto podruma moguće je predvidjeti suteren.
(3) Potkrovlje može imati samo jednu etažu. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 24.

Članak 24.
(1) Površina za razvoj tlocrta građevina utvrđena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.
(2) Unutar površine za razvoj tlocrta građevina smještaju se osnovna i sve pomoćne građevine.
(3) Građevni pravac na koji se obavezno smješta ulično pročelje prizemlja osnovne građevine se utvrđuje grafički.
(4) Uličnim pročeljem smatra se glavna ploha vanjskog zida, a ne smatraju se manji volumeni koji izlaze iz te plohe (nadstrešnica nad ulazom, ulazni trijem, erker, istak krova i slično).
(5) Izuzetno, kod građevnih čestica s neposrednim pristupom iz ulice Ograd (UK3), ukoliko je suterenski garažni prostor E=2 nije dozvoljena gradnja prateće 3,5 m građevine /Po+P/ oblikovan kao sastavni dio osnovne građevine, ulično pročelje suterena može izlaziti izvan uličnog pročelja prizemlja građevine u smjeru ulice do najviše 4,0 m, pod uvjetom da mu je krov suterena, u dijelu koji izlazi izvan područja za razvoj gradnje, oblikovan u sustavu zelenog krova.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Pomoćne građevine se smještaju: - u odnosu na građevni pravac iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene (slobodnostojeće).
(2) Najmanja udaljenost prostora za držanje životinja u pomoćnoj građevini od susjednih osnovnih građevina utvrđuje se s 12,0 m. Stranica 454 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. ožujka 2021.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Izuzetno od prethodnog članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine i izvan područja za razvoj građevina, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
Članak 27.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama utvrđena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, a u slučaju drugačije parcelacije od predložene, ne može biti manja od 4,0 m.
(2) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(3) Preporuča se da međusobna udaljenost pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.