Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu

70. Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), članka 29. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21), Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 2. sjednici održanoj 31. kolovoza 2021. godine, donosi O D L U K U o donošenju Urbanističkog plana uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu; (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio elaborata: »Urbanistički plan uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu«; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Broj 3/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 257
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana.
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ = 1:2.000 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA MJ = 1:2.000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ = 1:2.000 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka.

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi.

Članak 4.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /GBP/. Stranica 258 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2021. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice.

Članak 4.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa »zelenim krovom« kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora, odnosno druge odgovarajuće javne kolne površine od građevne čestice. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu.

Članak 4.

- Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. - Stambeno - poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno ili za povremeno stanovanje. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Trajna građevina je zgrada ili druga građevina s nadzemnom armirano - betonskom i/ ili zidanom konstrukcijom. Tipske montažne ograde, kao i druge montažno - demontažne čelične, drvene i slične konstrukcije koje se u slučaju potrebe mogu ukloniti ili izmjestiti, se ne smatraju trajnom građevinom.

Članak 4.

- Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na građevnom pravcu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. Izuzetno, visina Broj 3/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 259 (vijenca) zgrada s nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor, turistički apartman i slično). Jednom zasebnom korisničkom jedinicom može se smatrati i arhitektonski kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici i kojima se prostori nalaze unutar osnovne zgrade i u pomoćnim zgradama (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine iste djelatnosti).

Članak 4.

- Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama. Gradnja u formi arhitektonskog kompleksa svojstvena je sadržajima koji se smještaju unutar gospodarskih zona.
(2) Urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva:

Članak 4.

- Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje.

Članak 4.

- Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. Stranica 260 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2021. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša). - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Članak 4.

- Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja kompleksa farmi Agromeđimurja u Čakovcu; (u daljnjem tekstu: UPU), utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
(2) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«.

Članak 6.

Članak 6.
(1) U odnosu na namjenu razlikuju se površine: - gospodarska, pretežito proizvodna namjena /oznaka I/ - kolni prilaz /oznaka KP/.
(2) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina« određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama članka 8. i 9.
Članak 7.
(1) Površinom javne namjene smatra se svaka površina koja se javno koristi, a u obuhvatu ovog UPU takva površina je površina planiranog kolnog prilaza /oznaka KP/.
(2) Za površinu javne namjene UPU utvrđuje obaveznu parcelaciju prema grafičkim prikazima.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Površine gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ namijenjene su formiranju građevnih čestica, te gradnji zgrada i drugih građevina, odnosno arhitektonskog kompleksa gospodarskih djelatnosti i to proizvodnih i/ili poslovnih.
(2) Osim sadržaja iz stavka 1. ovog članka, unutar građevnih čestica formiranih na površini gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ može se smjestiti i stambeni sadržaji, na način predviđen u poglavlju 4. »Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina«.
(3) Iz površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se izdvajati zasebne zemljišne čestice za sadržaje koji su u funkciji komunalnog opremanja ili doprinose kvaliteti uređenja područja: Broj 3/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 261 - otvorena parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (transformatorske stanice, građevine i uređaje elektroničke komunikacijske infrastrukture, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), uključujući i samostojeće antenske stupove za elektroničku komunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površina kolnog prilaza /oznaka KP/ formira se radi osiguranja kolnog i pješačkog pristupa građevnim česticama s kojima graniči i radi pristupa vozila hitnih intervencija.
(2) Zemljište kolnog prilaza može biti u vlasništvu jedince lokalne samouprave ili u privatnom vlasništvu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELAT- NOSTI
Članak 10.
(1) Unutar područja gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se smjestiti sadržaji: - svih vrsta proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti - svih vrsta poslovnih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno servisnih.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar površina gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ nije dozvoljeno smještati djelatnosti: - bazične proizvodnje sirovog željeza, čelika i ferolegura - proizvodnje tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija za proizvodnju umjetnih gnojiva, proizvoda za zaštitu bilja, te za proizvodnju eksploziva - proizvodnje eksploziva - proizvodnje energije u bioplinskoj energani - skupljanja, oporabe i prerade otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom - kompostiranja biljnog otpada, kao i djelatnost prerade klaoničkih i drugih životinjskih ostataka, uključujući i manipulaciju istim - deponiranja otpada - druge proizvodne i prerađivačke djelatnosti koje se prema posebnim propisima trebaju značajnije udaljiti od stambenih područja naselja - smještaja u turizmu.
(3) Komercijalna proizvodnja energije korištenjem energije sunca (sunčana elektrana) moguća je kao osnovna namjena građevne čestice ili kao prateća namjena na čestici druge osnovne proizvodne ili poslovne namjene, a najveća instalirana snaga pojedinačne komercijalne sunčane elektrane utvrđuje se s 10,0 MW.

Članak 10.

(4) Djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem mogu se smještati unutar obuhvata UPU ukoliko se glavnim projektom dokaže da primijenjena tehnologija osigurava mjere zaštite sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, radnog zakonodavstva i civilne zaštite.
Članak 11.
(1) Primarna poljoprivredna proizvodnja - uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (uzgoj stoke, peradi i slično) unutar obuhvata UPU, nije dozvoljen.
(2) Držanje životinja unutar područja obuhvata UPU dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici može se obavljati više međusobno kompatibilnih gospodarskih djelatnosti.
(2) Uz građevine za gospodarske djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukture kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. VELIČINAI OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 13.

Članak 13.
(1) Građevine, kao i arhitektonski kompleks gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar građevnih čestica formiranih unutar površina UPU-om određenih za gospodarsku, pretežito proizvodnu namjenu /oznake I/.
Članak 14.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - najmanja širina građevne čestice na dijelu predviđenom za smještaj građevina visokogradnje određuje se s 28,0 m - najmanja površina pojedine građevne čestice određuje se s 1.500,0 m2 - najveća površina pojedine građevne čestice nije ograničena, osim površinom područja gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ Stranica 262 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2021. - najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5 - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni priključak na odgovarajuću kolnu prometnu površinu koja je povezana s uličnom mrežom Grada Čakovca - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s uličnog koridora - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju građevnih čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina mora biti takva da se između dviju formiranih čestica može interpolirati još najmanje jedna građevna čestica - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.

Članak 14.

(2) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka, moguće je naknadno cijepanje zemljišta, odnosno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene poglavljem 2.2. »Veličina i površina građevina«.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 15.

Članak 15.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ građevne čestice gospodarske namjene: - za građevne čestice površine do 1,0 ha iznosi kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha iznosi kig = 0,6.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice iznosi kis = 1,2.
Članak 16.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca) zgrada utvrđuje se s 8,0 m.
(2) Proizvodne zgrade ili dijelovi arhitektonskog kompleksa mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima značajnim za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Najveći dozvoljeni broj etaža zgrada određuje se s jednom podzemnom i 2 nadzemne etaže, odnosno E=Po+P+1K. 2.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 18.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje.
(2) Površina za razvoj tlocrta građevina i smještaj uređaja utvrđuje se kao površina unutar pravaca koje određuju najmanja dozvoljena udaljenosti zgrada i drugih nadzemnih građevina i uređaja od: - linije regulacije kolnog prilaza - bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice - osi najbližeg željezničkog kolosijeka - osi otvorenog vodotoka, odnosno kanala - osi javne linijske infrastrukture izvedene unutar područja obuhvata UPU, u ovom slučaju cjevovoda kolektora sustava javne odvodnje.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Najmanja udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od linije regulacije kolnog prilaza utvrđuje se s 10,0 m.
(2) Udaljenost zgrada i drugih nadzemnih građevina od ostalih međa vlastite građevne čestice ne smije biti manja od: - ½ vlastite visine (vijenca) za zgrade, odnosno dijela zgrade orijentiranog na promatranu među - ½ vlastite ukupne visine za nadzemnu građevinu koja nije zgrada (samostojeći reklamni pano, antenski stup i slično) - širine vatrogasnog koridora utvrđene odgovarajućim elaboratom zaštite od požara, u odnosu na među ili više međa uz koje je vatrogasni koridor predviđen - 4,0 m.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka: - poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela i ukoliko se ne radi o međi prema kanalu Trnava Murska Broj 3/2021. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 263 - najmanja udaljenost zgrada i drugih trajnih građevina od međe prema zemljišnoj čestici kanala Trnava Murska ne smije biti manja od 6,0 m.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Najmanja udaljenost zgrada i drugih trajnih građevina od: - osi otvorenog vodotoka, odnosno kanala iznosi 15,0 m, a dodatno se utvrđuje prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za pojedini otvoreni vodotok, odnosno kanal - osi najbližeg kolosijeka željezničke pruge M501 utvrđuje se prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za željeznički promet - osi izvedenog cjevovoda kolektora sustava javne odvodnje utvrđuje se prema poglavlju 5.3.1.2. »Javna odvodnja«.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Građevine niskogradnje i specifične građevine i uređaji kao što su unutarnje prometnice, parkirališta, manipulacijski platoi, podne kolne vage i drugi, mogu se smještati i izvan područja za razvoj građevina, ukoliko se elaboratom zaštite od požara dokaže da ne predstavljaju prepreku za vatrogasno vozilo, odnosno da njihova pozicija ne ugrožava mjere zaštite od požara.
(2) Mogućnost gradnje prema prethodnom stavku, na površinama koje se nalaze unutar zaštitnog pojasa željezničke pruge M501, dodatno je uvjetovana suglasnošću nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Međusobna udaljenost zgrada na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od visine (vijenca) više zgrade, osim u slučaju ukoliko su obje izvedene na istoj međi kao dvojna gradnja.
(2) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i ovom Odlukom se ne uvjetuje.
(3) U svim slučajevima međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima iz djelokruga civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. 2.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Tipologija gradnje unutar područja obuhvata UPU prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje«, a dominantno se predviđa kao gradnja arhitektonskog kompleksa /oznaka AK/, pri čemu se za pojedinu zgradu u sklopu arhitektonskog kompleksa može predvidjeti i poluugrađena, odnosno dvojna gradnja sa smještajem zida na međi čestice.
(2) Alternativno od stavka 1. ovog članka može se primijeniti i tipologija slobodnostojeće gradnje /oznaka SS/, u kom slučaju se uz jednu osnovnu građevinu na čestici može dodatno predvidjeti i više pomoćnih građevina.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnih materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno »čista« rješenja. 2.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 25.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice i osiguranje osnovne infrastrukture sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Kolni priključak treba osigurati mogućnost kolne veze čestice na mrežu javnih cestovnih prometnica Grada Čakovca.
(2) Točna pozicija kolnog priključka rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.
(3) Ako se predviđa više kolnih priključaka na česticu, preporuča se da budu na međusobnom razmaku utvrđenom prema posebnom propisu ili posebnim uvjetima odgovarajućeg javnopravnog tijela. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 27.
(1) Unutar građevne čestice gospodarske namjene, potrebno je omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje vozila na način da izlaz vozila s čestice bude predviđen prednjom stranom.
(2) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar same čestice ili na zasebnom parkiralištu unutar obuhvata UPU.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine, moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade. Stranica 264 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 3/2021.
(4) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 28.

Članak 28.
(1) Na građevnim česticama gospodarske namjene mogu se postavljati zaštitne ograde.
(2) Zaštitne ograde se načelno postavljaju na međi građevne čestice, ali mogu biti i uvučene u odnosu na među čestice, posebno ukoliko se dio čestice koristi kao javno dostupni trg ili parkiralište.
(3) Zaštitne ograde se mogu predvidjeti kao tipske prozračne metalne ograde visine do 3,0 m ili kao pune ograde visine do 2,0 m.
(4) Alternativno ili kao dodatna ograda može se saditi i živica, u kom slučaju živica u cijelosti treba biti na vlastitoj građevnoj čestici.
(5) Visina ograde mjeri se od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 29.

Članak 29.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene treba imati najmanje 20% vlastite površine u prirodnom terenu: - ispod kojeg ne mogu biti izvedene građevine niti ugrađene instalacije i drugi objekti (podrumske prostorije, septičke taložnice, cisterne, instalacijski cjevovodi autonomnih sustava grijanja i slično) - iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena ne uzimaju se zelene površine koje su pojedinačno manje od 4,0 m2 niti zatravnjene parkirališne površine bez obzira na veličinu.
(3) Najmanje 10% površine čestice treba biti uređeno kao cjelovita zelena površina, odnosno neprekinuta površina prirodnog terena, koja treba omogućiti prihvat čistih i/ili pročišćenih oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo neposredno upuštanje u podzemlje.
(4) U oblikovanju površina prirodnog terena potrebno je primijeniti odredbe iz poglavlja 7.1. »Mjere zaštite prirodnih vrijednosti«.
(5) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 2.5.5. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada