Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Nedelišće · 28. veljače 2020. · KLASA 350-02/18-01/01 · URBROJ 2109/12-02-20-138

Odluka o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 260

Članak 34.

Članak 34.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
Članak 35.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(4) Ukoliko se na pojedinačnoj čestici u tipologiji višejedinične gradnje gradi zgrada koja sadrži više od 3 stana i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu. - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije ne razlikuje više od 3,0 m.

Stranica 261

Članak 36.

28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 261
(3) Izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s potencijalno negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarske poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće - ukoliko se radi o briježnom dijelu Općine osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Smjernice za provedbeno planiranje unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i neuređeni dio naselja s obvezom izrade provedbenog prostornog plana: - za individualnu tipologiju, odnosno za čestice na kojima se predviđaju do 3 zasebne korisničke jedinice, građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije, a etažnost se može planirati do 3 nadzemne etaže, odnosno do E=Po+P+1K+Pk (ili NE) - za višejediničnu tipologiju gradnje, odnosno za zgrade s više od 3 zasebne korisničke jedinice, ulično pročelje treba biti od linije regulacije uvučeno najmanje za visinu (vijenca) zgrade, a etažnost se preporuča planirati do 3 nadzemne etaže i to u Nedelišću do E= Po+P+2K, a u ostalim naseljima do E=Po+P+1K+Pk (ili NE). - izuzetno od prethodne alineje, u Nedelišću, u dijelovima naselja specifično oblikovanim za višestambenu izgradnju moguće je planirati veće višestambene zgrade s pratećim poslovnim sadržajima s najviše 5 nadzemnih etaža, odnosno do E=Po+P+4K - opravdana manja odstupanja od uvjeta iz prve dvije alineje ovog stavka moguća su temeljem detaljne analize prostora u postupku provedbenog planiranja, u smislu: - formiranja orijentira u prostoru naglašenom većom etažnošću jedne zgrade ili građevnog kompleksa - planiranja urbanističkih rješenja s ujednačenim većim uvlačenjem građevnog pravca za ulicu ili dio ulice iz razloga formiranja ujednačenih parkovnih predprostora - utvrđivanja drugih urbanističkih specifičnosti, ukoliko se time ne narušavaju posebnosti krajobraza.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine, odnosno građevine visine (vijenca) do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža.
(5) Međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica može biti manja od utvrđene stavkom 3. ovog članka, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Stranica 262

Članak 39.

Stranica 262 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020.
(6) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
Članak 40.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja osnovna građevina ili TIPOLOGIJA GRADNJE NA ulični dio kompleksa POJEDINAČNOJ GRAĐ. ČESTICI visina / etažnost Vos/ /Eos/ E=4 INDIVIDUALNA 7,0 m od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično)

Članak 40.

utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 96.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 41.

Članak 41.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina / etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpr/ Vpo/ E=2 /Po+P+1K+Pk/ ili 5 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m DO 3 ZKJ /Po+P/ /Po+P+1K+NE/ E=4 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili MANJA VIŠEJEDINIČNA E=2 /Po+P+1K+NE/ ne može se graditi 3,5 m OD 4 DO 6 ZKJ E=4 11,0 m /Po+P+2K/ VEĆA VIŠEJEDINIČNA E=4 11,0 m VIŠE OD 6 ZKJ /Po+P+2K/ VIŠEJEDINIČNA E=6 17,0 m VIŠE OD 3 ZKJ /Po+P+4K/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Manja višejedinična gradnja visine vijenca do 7,0 m primjerena je za gradnju: - unutar mješovitih, pretežito stambenih zona /oznaka M1/ svih naselja, ukoliko se radi o poslovnom kompleksu ili stambeno – poslovnom kompleksu s najviše 3 stana - unutar mješovitih, stambeno – poslovnih zona u Nedelišću /oznaka M2/ bez obzira na namjenu pojedine zasebne korisničke jedinice - unutar ugostiteljsko – turističkih zona u građevinskim područjima naselja /oznaka T/.
(4) Manja višejedinična gradnja visine vijenca iznad 7,0 m i veća višejedinična gradnja, odnosno kompleksi s više od 6 zasebnih korisničkih jedinica, s visinom gradnje do 11,0 m mogu se smjestiti u mješovitim zonama u Nedelišću / oznaka M1 i M2/, samo ukoliko je to predviđeno /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ provedbenim prostornim planom, a u ostalim naseljima se ne mogu smještati.

Članak 41.

(5) Višejedinična gradnja etažnosti iznad 3 nadzemne etaže do najviše E=6 /Po+P+4K/ moguća je u Nedelišću u mješovitim zonama ukoliko se radi o višestambenim naseljima predviđenim provedbenim prostornim planom.
(6) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - otvorene drvene vidikovce tlocrtne površine do 30,0 m2 i instalacije adrenalinskog parka, moguće je kao pomoćne građevine, postavljati na građevnim česticama ugostiteljske i turističke namjene, ukoliko ukupna visina takvog objekta ne prelazi 15,0 m iznad uređenog terena 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 263 - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se gradi kao prateća ili kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 5,0 m, osim silosa koji mogu biti viši, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice - visina zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, može u stražnjim dijelovima čestice biti veća od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (silos, spremište strojeva, hladnjača i slično).

Članak 42.

Članak 42.
(1) U slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je između podruma i prizemlja izvesti jednu dodatnu etažu suterena ili podruma.
(2) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.
Članak 43.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) Na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).

Članak 45.

(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 46.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) U zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča, dok se za vikendice i zgrade turističke namjene u briježnom dijelu Općine mogu primijeniti i kosi krovovi većeg nagiba od 45°, ali ne više od 60°.
(2) Krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: Stranica 264 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(4) Primjena ravnih krovova kod individualnih zgrada u briježnim dijelovima Općine opravdana je ukoliko se radi o samostojećoj gradnji visoke razine suvremenog arhitektonskog oblikovanja, ali se načelno ne preporuča.

Članak 48.

Članak 48.
(1) U oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži prikladnim oblogama (drvo, opeka, žbukane ploče i slično) - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (Turopolje, Slavonija).

Članak 49.

Članak 49.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 50.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je kao prateću građevinu koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 51.

Članak 51.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).

Članak 53.

Članak 53.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 54.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 265
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Općine, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju i visinu potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog općinskog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.

Članak 54.

(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 56.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacija vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine utvrđene kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati, kao što je održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 57.

Članak 57.
(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
Članak 58.
(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
(2) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
(4) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice ili pojedinačnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čija izvedba je usklađena s propisima za zaštitu voda.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 60.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Općine utvrđuju se kao zone: - gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/: - Gospodarska zona od Nedelišća do Trnovca - Gospodarska zona „Goričica“ Nedelišće - Gospodarska zona „Pušćine - Gornji Kuršanec“ - gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/: - Turistička zona „Črečan“ - Turistička zona „Macinec“ - sportsko – rekreacijske namjene: Stranica 266 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. - Rekreacijska zona „Kuršanec“, unutar inundacije akumulacije HE Čakovec /oznake R5, R7, T4/ - Rekreacijske zone uz ribnjake „Gornji Hrašćan“ i „Pušćine“ /oznaka R9, T4/. - Rekreacijska zona za lovstvo - lovački dom Macinec /oznaka R6/ - Rekreacijska zona s uzletno - sletnom stazom za ultralake i sportske letjelice /oznaka R8/ - groblja izvan naselja: - groblje Gornji Hrašćan /oznaka groblja/.
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 60.

(3) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju. 2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/
Članak 61.
(1) Smjernice za provedbeno planiranje, uvjeti za uređenje površina i gradnju unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske, proizvodne namjene, kao i opći utvrđivanja namjene površina utvrđuju se prema poglavlju 3.2. “Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“. 2.3.1.1.1. Gospodarska zona od Nedelišća do Trnovca

Članak 62.

Članak 62.
(1) Gospodarska zona od Nedelišća do Trnovca planirana je Županijskim prostornim planom obostrano duž željezničke pruge M501, kao prostor namijenjen: - proizvodnim sadržajima iz Grupe 1 i Grupe 2 - poslovnim sadržajima - gradnji novog graničnog željezničkog kolodvora prema kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ i uvjetima iz poglavlja 5.2.2. „Željeznički promet“.
(2) Poslovni, smještajni turistički sadržaj je unutar zone moguće je predvidjeti samo uz planirani željeznički kolodvor, a lokacija i uvjeti gradnje za isti precizno se utvrđuju odgovarajućim provedbenim prostornim planom.
(3) Od javnih i društvenih sadržaja unutar zone mogući su samo: - javni upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično).
(4) Unutar zone nije dozvoljeno smještati: - stambene sadržaje, izuzev jednog stana po građevnoj čestici neto površine do 100,0 m2 (za domara) - druge vrste stacionarnih smještaja kao što su domovi za starije osobe, stalni ili privremeni smještaj za radnike - druge vrste smještaja s namjenom prebivališta i boravišta. 2.3.1.1.2. Gospodarska zona „Goričica“ Nedelišće

Članak 63.

Članak 63.
(1) Gospodarska zona „Goričica“ Nedelišće /oznaka I/ namijenjena je: - proizvodnim sadržajima iz Grupe 1 i Grupe 2 - poslovnim sadržajima, izuzev smještajnih turističkih sadržaja.
(2) Unutar zone je dozvoljeno smještati najviše po jedan stan po građevnoj čestici, neto površine do 100,0 m2 (za domara).
(3) Drugi sadržaji unutar zone nisu dozvoljeni. 2.3.1.1.3. Gospodarska zona „Pušćine - Gornji Kuršanec“
Članak 64.
(1) Gospodarska zona „Pušćine - Gornji Kuršanec“ Nedelišće /oznaka I/ namijenjena je: - proizvodnim sadržajima iz Grupe 1 i Grupe 2 - poslovnim sadržajima.
(2) Ukoliko se unutar zone predvide poslovni, smještajni turistički sadržaji, treba ih zaštititi od negativnog utjecaja obavljanja proizvodnih djelatnosti primjerenom udaljenošću i zaštitnim barijerama, prvenstveno predviđenim u obliku poteza zaštitnog i parkovnog zelenila, a preporuča ih se smještati u rubne dijelove gospodarske zone.
(3) Lokacije i uvjeti gradnje za smještajne turističke sadržaje precizno se utvrđuju odgovarajućim provedbenim prostornim planom.
(4) Unutar zone je dozvoljeno smještati najviše po jedan stan po građevnoj čestici, neto površine do 100,0 m2 (za domara).
(5) Drugi sadržaji unutar zone nisu dozvoljeni.
(6) Postojeća individualna stambena gradnja zapadno uz D3, može se održavati u istoj namjeni s mogućnošću rekonstrukcije prema uvjetima za poboljšanje života iz poglavlja 9.3. „Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni“, a dugoročno se preporuča prenamjena predmetnih građevnih čestica i zgrada ili njihovo uklanjanje i zamjena novom gradnjom, u skladu s namjenom zone.

Stranica 267

Članak 64.

28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 267 2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ 2.3.1.2.1. Turistička zona „Črečan“
Članak 65.
(1) Turistička zona „Črečan“ formira se u funkciji izletničkog turizma, rekreacijskog ribolova i ugostiteljske djelatnosti s pratećim smještajnim sadržajem ukupnog kapaciteta do 10 ležajeva.
(2) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(3) Parkiralište za sve sadržaje potrebno je riješiti kao jedinstvenu otvorenu, nenatkrivenu parkirališnu površinu s priključkom na L 20014.
(4) Planiranje pristupa vozilima na površinu izdvojenog građevinskog područja s nerazvrstane ceste u naselju Črečan je zabranjen, osim za vozila u funkciji održavanja.
(5) Ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(6) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,0 m.
(7) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(8) Zabranjeno je postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži okolišu prikladnim oblogama (drvo, opeka, žbukane ploče i slično).

Članak 65.

(9) Zabranjena je postava vozila u funkciji turističkih sadržaja.
(10) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(11) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(12) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2.2. Turistička zona „Macinec“

Članak 66.

Članak 66.
(1) Turistička zona „Macinec“ planirano je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za uspostavu „Centra za očuvanje Međimurskog konja“, sa sadržajima: - kompleks za uzgoj odgovarajuće populacije Međimurskog konja i osnivanje reprezentativne ergele - prateći rekreacijskih i ugostiteljsko - turističkih sadržaja u funkciji promocije zaštićene pasmine.
(2) Ukoliko se predviđaju turistički smještajni sadržaji potrebno ih je uklopiti unutar kompleksa, uz uvjet da lokacijom, površinom i oblikovanjem ne dominiraju ukupnim kompleksom, a najveći smještajni kapacitet ukupne zone utvrđuje se s 30 ležajeva.
(3) Prateći rekreacijski sadržaji: - mogu se graditi kao otvoreni ili zatvoreni rekreacijski kompleksi i pojedinačna igrališta (šetališta, dječja igrališta, prostori za prezentacije i drugo) - edukacijski (otvoreni i zatvoreni prostori s temom lokalne ruralne kulture, prirodnih osobitosti i drugo).
(4) Do pojedinačnih građevnih čestica je potrebno osigurati neposredni pristup s interne prometnice čija širina koridora treba iznositi najmanje 5,0 m.
(5) Ukupan garažno - parkirališni prostor za smještaj vozila zaposlenih i posjetitelja treba osigurati unutar područja zone, pri čemu je parkiralište za posjetitelje potrebno organizirati na jednoj jedinstvenoj lokaciji unutar zone, a parkiranje za servise i zaposlene može biti organizirano na više lokacija unutar zone.
(6) Ukupna izgrađenost cijele izdvojene zone, bez obzira na broj građevnih čestica utvrđuje se s najviše s Kig=0,20, a pri čemu izgrađenost pojedinačne građevne čestice ne smije prelaziti kig=0,40.

Ostali akti u ovom izdanju (107)