Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Mala Subotica · 28. veljače 2020. · KLASA 021-05/05- · URBROJ 2109/10-02-01/05-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 207

Članak 40.

Članak 40. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: – prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, – dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, – ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 41.

Članak 41. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 42. 1) Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. 2) Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora ili ovim planom definirane čestice kolnog prilaza do građevne čestice, kao makadamskog puta. 3) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 43.

Članak 43. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene / oznake S1 i S2/ i građevne čestice dječjeg vrtića /oznaka D2/ mogu se graditi ulične ograde. 2) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. 3) Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. 4) Čestice društvene namjene – kompleksa društvenog doma /oznake D1/ i rekreacijskog parka /oznake R1/ ograde se ne mogu graditi, već je površinu čestice potrebno predvidjeti kao površinu javne namjene.

Članak 44.

Članak 44. 1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. 2) Unutar područja obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 DRUŠTVENA 2 100 m2 korisnog DJELATNOST prostora ODGOJA I OBRAZOVANJA 2 TRGOVINA, 4 100 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO 3 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 4 SPORTSKA 0,2 1 gledatelja IGRALIŠTA 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 45.

Članak 45. 1) Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH POVRŠINA I TRGOVA
Članak 46. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 2.1. „Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“. 2) Planirana je izvedba 10 uličnih koridora /oznake UK1- UK11/.

Članak 47.

Članak 47. 1) Ulični koridor UK2 čini površina preoblikovanog glavnog puta kroz naselje. 2) Unutar koridora UK2, predviđena je: – izvedba kolnika najmanje širine 5,5 a najveće 6,0 m, prema grafičkom prikazu, – obostrano uređenje pješačkih staza širine najmanje 1,2 m i to odvojeno od kolnika javnom zelenom površinom, – unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama ovisno o visini postojeće gradnje. Stranica 208 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. 4) Na pozicijama predviđenim u kartografskim prikazima mogu se, unutar uličnih koridora, graditi autobusna stajališta s odgovarajućim nadstrešnicama.

Članak 48.

Članak 48. 1) Ulični koridori UK1, te UK3-UK9 se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema sljedećim tehničkim karakteristikama: - asfaltni kolnik treba biti širine minimalno od 4,50 do 5,50 m, - visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, - unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, - pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a maksimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, - pješačke staze se predviđaju od kolnika odijeliti zelenim pojasom, - zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice.

Članak 49.

Članak 49. 1) Radi manje širine, uvjetovane postojećom izgradnjom, ulične koridore UK10 i UK11 potrebno je urediti asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini.
Članak 50. 1) Planirane kolne prilaze pojedinačnim česticama /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/ potrebno je izvesti kao slijepe ulice, asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini.
Članak 51. 1) Površinu pješačke i biciklističke staze /oznake PP/ potrebno je opločiti radi veze trga s površinom čestice sportskog igrališta. 2) Česticu treba urediti na način da se fizički onemogući kolni promet po njenoj površini. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM

Članak 52.

Članak 52. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 53. 1) Izgradnja mreže vodoopskrbe naselja Piškorovec predviđa se spojem na izgrađenu vodoopskrbnu mrežu naselja Držimurec, prema kartografskom prikazu. 2) Obzirom na bitno povećanje stambenog područja u Piškorovcu, predviđeno ovim planom u odnosu na projekt vodoopskrbe naselja izrađen 1998. godine, potrebno je preispitati da li navedeni, projektirani cjevovod zadovoljava uvjete dodatnih 10,5 ha građevnog područja, a ako ne zadovoljava treba povećati osnovni profil cijevi. 3) Razvodnu vodovodnu mrežu potrebno je voditi unutar uličnih koridora, te je spojiti u prsten.

Članak 54.

Članak 54. 1) U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu izvedbom nadzemnih hidranata smještenih na udaljenosti u rasponu od 50 do 150 m. 2) Protupožarnu zaštitu na područjima rekreacijskih i sportskih sadržaja treba predvidjeti primjenom tipova hidranata primjerenim uređenju okoliša.
Članak 55. 1) Sustav odvodnje naselja Piškorovec predviđen je kao razdjelni. 2) Trase mreže odvodnje otpadnih (sanitarno – fekalnih) voda naselja Piškorovec usklađene su projektnom dokumentacijom sustava odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Podturen, čiji je sustav sanitarno – fekalnih voda sastavni dio. 3) Odstupanja od grafičkim dijelom prikazanih trasa moguća su iz tehničkih razloga, pri čemu je poželjno vodove polagati unutar javnih površina uličnih koridora i kolnih prilaza. 4) Građevine na sustavu odvodnje, kao što su precrpne stanice i slično, mogu se smještati na tehnički odgovarajućim pozicijama, bez obzira na utvrđenu namjenu površina prema Planu, te se za njih mogu izdvajati zasebne građevne čestice veličine prema tehničkim propisima i pravilima struke.

Članak 56.

Članak 56. 1) Do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda se u prvoj fazi predviđa izvedbom nepropusnih, trodijelnih septičkih taložnica, pojedinačno za svaku građevnu česticu. 2) Septičke taložnice potrebno je locirati na vlastitoj građevnoj čestici, najmanje 2,0 m udaljeno od ulične međe. 3) Taložnice se ne smiju izvoditi kao upojne (tzv. „crne“) jame. 4) Nije dozvoljeno niti direktno izlijevanje sanitarno – fekalnih voda u vodotoke, kao ni u sustav oborinske odvodnje. 5) Nakon uspostave javnog sustava odvodnje sanitarno – fekalnih voda sve pojedinačne građevine, odnosno građevne čestice potrebno je spojiti na navedeni sustav, a septičke taložnice ukloniti i sanirati teren. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 209

Članak 57.

Članak 57. 1) Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju predviđa se riješiti dijelom zatvorenom uličnom mrežom oborinske odvodnje, i to unutar koridora UK2, UK10, kolnih prilaza česticama označenim s KP, te sa svih površina društvenih djelatnosti /oznake D1 i D2/ i čestice središnjeg mjesnog trga /oznaka T/. 2) Oborinska odvodnja unutar ostalih pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima vlasnika sustava, ovisno o kapacitetu sustava. 3) Ispusti oborinskih voda s javnih površina predviđaju se u kanal Trnava, uz obvezu izvedbe zapornice, radi osiguranja od povrata vode. 4) Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine čestice.

Članak 58.

Članak 58. 1) Plinsku mrežu naselja potrebno je predvidjeti izvedbom srednjetlačnog plinovoda koji će se položiti unutar koridora UK2, na način da prođe kroz čitavo naselja, a priključenje se može ostvariti na postojeći srednjetlačni plinovod – dionicu između Držimurca i Gardinovca i/ili na postojeći srednjetlačni plinovod – dionicu između Turčišća i Domašinca. 2) Unutar naselja se na vlastitim građevinskim česticama, oznake IS2, omogućava gradnja plinskih redukcijskih stanica. 3) Razvod niskotlačne mreže unutar naselja predviđen je unutar koridora ulica i to na način da se spoji u prstenasti sustav. 4) Materijal voda treba definirati kao PE HD. 5) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 59.

Članak 59. 1) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni, a iznimno i kao dvojni (jedan priključak za dvije građevne čestice). 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 5) Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na česticu. 6) Ostale posebne uvjete priključenja daju distributeri. 3.2.2 ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 60.

Članak 60. 1) Postojeći visokonaponski zračni vod - 35,0 kV dalekovod Dekanovec –Prelog i, koji prolazi zračnim prostorom naselja, zadržava se. 2) Postojeći srednjenaponski zračni vod – STBS „Škarje“ - TS 35/10 kV Dekanovec, koji prolaze zračnim prostorom naselja, potrebno je zamijeniti izvednom podzemnog kabelskog srednjenaponskog voda od trafostanice do najbližeg stupa dalekovoda izvedenog izvan građevinskog područja naselja. 3) Nova gradnja unutar zaštitnih koridora elektroenergetskih vodova nije dozvoljena. 4) Uvjeti moguće legalizacije građevina bespravno izgrađenih unutar zaštitnih pojasa trasa elektroenergetskih vodova je definirana stavkom 3. članka 33. ovih odredbi.

Članak 61.

Članak 61. 1) Unutar naselja se osigurava čestica za lociranje jedne nove transformatorske stanice TS 10/04 kV, koju je podzemnim srednjenaponskim vodom potrebno povezati na zračni dalekovod– STBS „Škarje“ - TS 35/10 kV Dekanovec izvan građevinskog područja, a dodatno se može podzemnim sn vodom povezati s TS „Škarje“ lociranom u naselju. 2) Postojeća zračna mreža se obavezno treba preoblikovati na način da se racionalnije preoblikuje s obzirom na planirane stambene čestice, te da se premjesti unutar koridora ulica. 3) Postojeća stupna transformatorska stanica STBS „Škarje“ planira se zadržati, a ukoliko se za to pokaže potreba može se i rekonstruirati zamjenom stupne TS tipskom građevinom, pri čemu je za njeno lociranje od površine stambene čestice na kojoj se sadašnja STBS nalazi, predviđa izdvojiti građevna čestica oznake IS1, s direktnim pristupom s UK1.

Članak 62.

Članak 62. 1) Kao i postojeća, planirana mreža opskrbe električne energije planira se izvesti kao zračna. 2) Stupove zračne niskonaponske mreže mogu se postavljati na javnoj zelenoj površini, odnosno unutar uličnih koridora. 3) Samo izuzetno, ukoliko je to tehnički najpogodnije dozvoljava se lociranje stupova zračne nn mreže unutar građevnih čestica. 4) U sklopu NN mreže treba se predvidjeti i javna rasvjeta. 5) Stupove javne rasvjete treba postavljati na razmaku koji će osigurati dobro osvjetljenje ulice i na način da postavom ne narušavaju planirane drvorede. Stranica 210 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020.

Članak 63.

Članak 63. 1) Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema uvjetima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

Članak 64.

Članak 64. 1) Trase telekomunikacijske mreže prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Za priključenje romskog naselja Piškorovec na telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi novi TK korisnički vod od, UPS-a Palovec do romskog naselja Piškorovec, po trasi postojeće mreže. 3) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu, prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 65.

Članak 65. 1) Priključci građevina na TK mrežu mogu se predvidjeti kao podzemni, ali mogu biti i zračni, izvedeni na samonosivim kabelima. 2) Radi izvedbe zračnih TK priključaka moguće je izuzetno predvidjeti postavu stupova zračne TK mreže unutar građevnih čestica.
Članak 66. 1) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. 2) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 67.

Članak 67. 1) Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
Članak 68. 1) Unutar čestice dječjeg igrališta /oznake Z2/ površine koje ne zauzimaju igrališta i igrala potrebno je hortikulturno urediti kao javni park.
Članak 69. 1) Unutar čestica društvenih djelatnosti /oznake D1 i D2/, te sporta i rekreacije /oznake R1/ poželjno je dio površine urediti kao parkovni prostor, odnosno zeleni trg za okupljanje. 2) Na tako uređenoj površini može se postaviti: – javna plastika (skulptura), – fontana ili slavina s pitkom vodom, – klupe za sjedenje, te – druga komunalna oprema (kante za otpatke i slično). 3) Na čestici društvenih djelatnosti /oznake D1 i D2/ mogu se postaviti grala za djecu (dječje igralište). 4) Na uređenoj površini parka nije dozvoljeno graditi građevine visokogradnje.

Članak 70.

Članak 70. 1) Na zelenoj površini koju čini vegetacijski pojas vodotoka, potrebno je održavati autohtono raslinje, a unutar ove čestice nisu dozvoljeni zahvati u prostoru, osim zahvata kojima se osigurava funkcioniranje kanala Trnava. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 71. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su definirani na kartografskom prikazu 4. „Uvjeti gradnje građevina“, a dodatno odredbama iz poglavlja 2. ovih odredbi. 2) Uvjeti gradnje na česticama stambene namjene (izgradivost i iskoristivost čestice, visina vijenca građevina i broj etaža) identični su za bespravno izgrađeni dio naselja i za područje nove gradnje, a smještaj građevina na čestici utvrđuje se: - za izgrađeni dio naselja prema članku 33. ovih odredbi, a - za novoplanirane čestice prema kartografskom prikazu 4. „Uvjeti gradnje građevina“ i člancima 34. – 35. ovih odredbi.

Članak 72.

Članak 72. 1) Osnovne građevine na stambenim česticama se u pravilu mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, a samo ukoliko čestica površinom odgovara uvjetima za mogućnost gradnje prateće građevine iz članka 6. ovih odredbi, građevine se na čestici mogu graditi kao građevni kompleks. 2) Osnovne građevine na česticama za izgradnju trafostanica, plinskih redukcijskih stanica i sportskog kluba, mogu se graditi kao samostojeće /oznaka SS/. 3) Građevine na čestici društvene namjene /oznaka D1 i D2/ može se graditi kao građevni kompleks /oznaka K/. 4) Izuzetno, ukoliko će sadržavati jednu namjenu, građevina na čestici društvene namjene /oznaka D2/ može se graditi kao samostojeća. 5) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 6) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici. 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 211

Članak 73.

Članak 73. 1) Izgradnja novih građevina unutar naselja i legalizacija postojeće bespravne gradnje moguća je samo ukoliko građevine zadovoljavaju suvremene građevne norme i propise za dimenzioniranje građevina pojedinih namjena. 2) Nije moguće legalizirati gradnju (kolibe) koje nemaju primjerenih uvjeta za stanovanje, posebno u pogledu visine prostora ili ispravnosti instalacija.
Članak 73a. 1) Na području naselja Piškorovec ne postoje zaštićena ili evidentirana kulturna dobra, niti poznati arheološki lokaliteti. 2) U slučaju pronalaska ili sumnje na pronalazak arheoloških artefakata, potrebno je kontaktirati nadležni konzervatorski odjel ili arheološki odjel Muzeja Međimurja, radi uputa o daljnjem postupanju.

Članak 74.

Članak 74. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 75. 1) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.
Članak 76. 1) Unutar područja obuhvata ne mogu se graditi građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, osim onih koje su definirane kao prateće djelatnosti u člancima 6. – 8. 2) Razina buke unutar građevinskog područja, u zoni obuhvata DPU-a trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar područja obuhvata DPU-a, potrebno je projektom predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke kojima se osiguravaju vrijednosti iz prethodnog stavka.

Članak 77.

Članak 77. 1) Izgradnja „crnih jama“ za sanitarno –fekalnu odvodnju nije dozvoljena. 2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih, sanitarno-fekalnih i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u odgovarajuće sustave javne odvodnje. 3) Nije dozvoljeno sanitarno – fekalne vode ispuštati u vodotoke, niti u sustav oborinske odvodnje. 4) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari – mulja, pijeska, masti i otpadnih ulja iz vode, prije upuštanja u sustav odvodnje. 5) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 78.

Članak 78. 1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11 i 47/14).
Članak 79. 1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa. 2) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06). 3) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. 4) Vanjska hidrantska mreža javnih i poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima. 5) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 80.

Članak 80. 1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi primjenom pravila projektiranja i gradnje građevina.
Članak 81. 1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa utvrđene su dokumentom „Procjena rizika od velikih nesreća i katastrofa za Općinu Mala Subotica“, a primjena mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća za područje obuhvata DPU provodi se prema Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) i pripadajućim podzakonskim aktima.
Članak 82. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA

Članak 83.

Članak 83. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec u Općini Mala Subotica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 6 primjeraka.
Članak 84. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom, izdane kao izvod iz detaljnog plana uređenja, određen odredbama Zakona o prostornom uređenju, Stranica 212 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja.
Članak 85. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Završne odredbe Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/05) KLASA: 021-05/05- 02/47, URBROJ: 2109/10-02-01/05-01, od 01. listopada 2005.

Članak 86.

Članak 86. 1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće. Prijelazne i završne odredbe Odluke o donošenju Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 24/10) KLASA: 021-05/10-01/70, URBROJ: 2109/10-10-1, od 09. studenog 2010.
Članak 11. Izmjena i dopuna odredbi za provođenje i kartografski prikazi sadržani u ovoj izmjeni i dopuni DPU primjenjuje se na čitavo područje obuhvata DPU. Kartografski prikaz br. 1. „Situacija – podloga za izradu plana“ zamjenjuje se kartografskim prikazom 1. „Situacija – podloga za izradu Izmjene i dopune DPU-a – prikaz namjene površina iz osnovnog plana“. Kartografski prikazi brojeva 2. do 7. zamjenjuju se novim, kartografskim prikazima izmjene i dopune DPU, istih brojeva i naziva.

Ostali akti u ovom izdanju (107)