Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Goričan

3. Na temelju odredbi članka 10. st. 1. i članka 12. st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 115/18), odredbi čl. 8. st.2. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10), odredbi Pravilnika o agrotehničkim mjerama (NN br. 22/19) i članka 31. Statuta Općine Goričan (Službeni glasnik Međimurske županije br. 5/2013) Općinsko vijeće Općine Goričan na 12. sjednici održanoj 19.06.2019. donosi ODLUKU o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Goričan I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara, a sve u svrhu održavanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području Općine Goričan.
Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranica, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici, močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem. Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja, dokumentima prostornog uređenja predviđeno za izgradnju, koristi se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Katastarske čestice poljoprivrdnog zemljišta unutar granica građevinskog područja, površine veće od 500 m2 i katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevinskog područja planirano dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati prigodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristi do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

Članak 2.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i sprječavanje smanjenja njegove plodnosti. Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Članak 3. Agrotehničke mjere propisuju se za slučajeve u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilio ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno Pravilniku ministra nadležnog za poljoprivredu. Pod agrotehničkim mjerama smatraju se: 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, 3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, 4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka, 5. Održavanje organske tvari u tlu, 6. Održavanje povoljne strukture tla, 7. Zaštita od erozije 8. Održavanje plodnosti tla 9. Uređenje i održavanje kanala. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su provoditi agrotehničke mjere sukladno Pravilniku o agrotehničkim mjerama (Narodne novine br. 142/13.) i ovoj Odluci. 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Članak 4. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: 1. Redovito odrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta, 2. Održavanje ili poboljšanje plodnosti tla, 3. Održivo gospodarenje trajnim pašnjacima, 4. Održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2181 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

Članak 5. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta te na taj način spriječiti širenje zakorovljenosti na susjedne parcele, a posebno uništavati korov ambrozije čupanjem i košnjom prije cvatnje do kraja mjeseca lipnja. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. Kao mjere zaštite izvorišta u zoni vodozaštitnog područja radi zaštite podzemnih voda od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće vlasnici i posjednici poljoprivrednih zemljišta obvezni su ekološki proizvoditi uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. 3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika

Članak 6.

Članak 6. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. U zoni vodozaštitnog područja vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike isključivo ekološkim pripravcima za zaštitu bilja. Nakon provedenog postupka vlasnici su dužni ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva. 4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka

Članak 7.

Članak 7. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi. U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

Članak 8.

Članak 8. Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju: 1. Obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine, 2. Primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla bez uporabe pluga, 3. Obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, 4. Obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, 5. Obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i poljskih putova, kao i nakon siječe i čišćenja šuma koje graniče s poljoprivrednim zemljištem, 6. Kompostiranje korisnih biljnih ostataka. Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dpušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. 5. Održavanje razine organske tvari u tlu

Članak 9.

Članak 9. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu: strne žitarice – okopavine – industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travnodjetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. Podusjevi i međuusjevi i ugar se smatraju kao dio plodoreda. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem.

Članak 10.

Članak 10. Pri određivanju količine te načina i vremena primjene gnojiva moraju se poštivati odredbe Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (Narodne novine br. 56/08.). 6. Održavanje povoljne strukture tla
Članak 11. Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. Održavanje strukture tla korištenjem mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu mora biti primjereno stanju i svojstvima zemljišta tako da se u uvjetima mokrog i vodom natopljenog zemljišta preporučuje izbjegavanje obrade i provoza mehanizacije. Primjena stajskog gnoja, gnojovke i gnojnive u ranjivim područjima Stranica 2182 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. Primjenjuju se zakonska ograničenja koja propisuju način i vrijeme primjene stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama: - Odluka o određivanju ranjivih područja u RH (NN 130/2012) kojom se definiraju područja u RH kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju u smislu zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla. - Pravilnik o sadržaju akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrdnog podrijetla (NN 7/2013), - II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrenog porijekla (NN 60/2017) s Dodacima I do III., kojim se definira Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje. Najvažniji uvjeti i mjere iz Programa: - Od 15. studenog do 15. veljače započinje razdoblje zabranjenog gnojenja gnojovkom i gnojnicom na poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov - Od 01. svibnja pa do 1. rujna zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom bez unošenja u tlo - Zabranjena je primjena gnojiva na tlima zasićenim vodom, prekrivenima snijegom, zamrznutim i poplavljenim tlima - Zabranjena je upotreba gnojiva u blizini vodotoka kao i na površinama s nagibom većim od 10% na udaljenost od 10 m od ruba korita vodotoka - Obvezna je kemijska analiza tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva - Obvezna je evidencija korištenja gnojiva na gospodarstvu - Određena je maksimalna količina pojedine vrste stajskog gnoja koja se može primijeniti na poljoprivrednoj površini - Definiran je način skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice kao i veličina spremnika ovisno o vrsti domaće životinje kako bi se mogao skladištiti dovoljno dugo vremensko razdoblje.

Članak 11.

Svi postupci primjene i skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice koji su propisani Akcijskim programom obvezujući su za poljoprivredna gospodarstva koja imaju poljoprivredne površine ili objekte unutar područja ranjivih na nitrate dok se za sva ostala gospodarstva uvjeti i mjere iz tog programa smatraju preporukom. Gospodarstva koja nemaju dovoljno poljoprivredne prakse, mogu višak gnoja koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina drugog vlasnika ili za preradu u bioplin, kompost, supstrat za što moraju imati pisane dokaze. 7. Zaštita od erozije

Članak 12.

Članak 12. Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja. Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje eroziju tla. Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla. Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla.

Članak 13.

Članak 13. Agrotehničke mjere u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije obuhvaćaju sljedeće: 1. Zabrana sječe dugogodišnjih nasada podignutih radi zaštite tla od erozije vodom, osim sječe iz agrotehničkih razloga, 2. Zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjom kulturom, 3. Zabrana skidanja humusnog odnosno oraničkog sloja poljoprivrednog zemljišta, osim u slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta, 4. Zabrana uzgoja jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura 5. Određivanje obveznog zatravljivanja odnosno sadnje voćaka na strmim zemljištima. 6. Obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon čišćenja kanala, međa i poljskih putova, kao i nakon siječe i čišćenja šuma koje graniče s poljoprivrednim zemljištem 7. Održavanje pregradnih zidova ili ograda na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od klizišta, pomicanja ili urušavanja tla 8. Kompostiranje korisnih biljnih ostataka. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati pregradne suhozide na mjestima gdje postoji neposredna opasnost od pomicanja ili urušavanja tla. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta koji skinu oranični sloj dužni su vratiti zemljište u prvobitno stanje. Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Članak 13.

8. Održavanje plodnosti tla
Članak 14. Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2183 III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 15.

Članak 15. Vlasnici i ovlaštenici korištenja poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina. Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 1. Ove Odluke su: 1. Održavanje živica i međa 2. Održavanje poljskih putova 3. Uređivanje i održavanje kanala 4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i vjetrobranskih pojaseva. 5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa. 1. Održavanje živica i međa
Članak 16. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova. Živice uz poljske putove, odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1m. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža. Za označavanje međa dozvoljava se postaviti stupiće do visine od 0,50 m. 2. Održavanje poljskih putova

Članak 17.

Članak 17. U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prolaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika. Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste. Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito: 1. Redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila, 2. Nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom, 3. Čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta, 4. Sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove, 5. Sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta, 6. Održavanje suhozida, saniranje oštećenih dijelova suhozida i prolaza, 7. Sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (vuča trupaca, preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.) 8. Sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu. Poljski put utvrđen kao nerazvrstana cesta održava se sukladno propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu.

Članak 18.

Članak 18. Održavanje poljskih puteva je obveza jedinica lokalne samouprave. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do degradacije dobrog stanja poljskih puteva (sužavanje zaoravanjem, ograđivanjem, neobrezivanjem raslinja uz poljski put, nezatrpavanjem ulegnuća na kojima se zadržava oborinska voda, nanošenje zemlje ili raslinja na poljoprivredne puteve prilikom obrađivanja zemlje, skretanje oborinskih i drugih voda na poljske puteve, uništavanje zelenog pojasa uz poljske puteve). Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta mogu ograđivati poljoprivredno zemljište samo radi uzgoja intenzivnih nasada i to pod uvjetom da ogradu uvuku 2 m od ruba poljskog puta. U slučaju da je poljski put širine 6 m i više tada su vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta iz prethodnog stavka dužni uvući ogradu 1,5 m od ruba poljskog puta. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji su ogradili svoje poljoprivredno zemljište radi uzgoja intenzivnih nasada dužni su izmjestiti postojeće ograde u skladu sa stavkom 3. i 4. ovog članka i to najkasnije od 31.12.2019.g. Komunalni redar će svojim rješenjem narediti izmještanje postojeće ograde u slučaju ako ona nije izmaknuta u roku iz prethodnog stavka. Ukoliko vlasnik i/ili ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta ne postupi po rješenju komunalnog redara ogradu će izmjestiti Općina Goričan na njegov trošak. 3. Uređivanje i održavanje kanala

Članak 19.

Članak 19. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili pojedinci tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda. Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz st. 1. ovog članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta. 4. Sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 20.

Članak 20. Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. Stranica 2184 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. U protivnom oštećeni vlasnici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama. Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište. 5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 22.

Članak 22. Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama. Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati. IV. IZVJEŠĆA
Članak 23. Općina Goričan podnosi Ministarstvu i Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz ove Odluke do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu. V. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 24.

Članak 24. Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici odnosno posjednici dužni su: 1. Održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, 2. Uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl., najkasnije do 1. lipnja tekuće godine. 3. Odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, puteva i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem. 4. Uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otopadom. 5. Spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti požara.

Članak 25.

Članak 25. Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženja vatre na poljoprivrednim površinama (u daljnjem tekstu: spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru) može se obavljati ako su poznate sljedeće mjere opreznosti: 1. Ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su o tome obavijestiti dobrovoljno vatrogasno društvo koje će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara, 2. Mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 30 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama te na udaljenosti većoj od 100 metara od stogova slame i sijena i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal, 3. Mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog matrijala na zemlji, kao ni prelijetanje iskri, 4. Osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.) 5. Osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti, 6. Održavati i uređivati kanale oborinske odvodnje, sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnje i održavanje vjetrobranskog pojasa, 7. Te ostalo sukladno važećim propisima kojima je uređena materija zaštite od požara.

Članak 26.

Članak 26. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru u sljedećim uvjetima: - U razdoblju od 01.lipnja do 30.rujna tekuće godine - Za vrijeme jakog vjetra i noću (od 19:00 do 05:00 sati) - Za vrijeme sezone žetve i zrenja poljoprivrednih kultura. Izuzetno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u periodu iz stavka 1. alineje 1. ovog članka, dužne su zatražiti odobrenje DVD Goričan te organizirati vatrogasno dežurstvo. Osoba koja spaljuje korov i pali vatru na otvorenom prostoru kod podnošenja zahtjeva za odobrenjem dužna je navesti: 1. Podatke o vremenu i mjestu paljenja 2. Naziv i veličinu površine paljenja 3. Broj osoba koje će obavljati paljenje i osiguranje 4. Opis stvari koje će se spaljivati 5. Preventivne mjere koje će se poduzeti u vrijeme paljenja i 6. Osobne podatke osobe koja prijavljuje, odnosno obavlja paljenje ili spaljivanje.

Članak 27.

Članak 27. Općina Goričan podnosi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz ove Odluke do 31.ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 28. Upravni nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja Ministarstvo poljoprivrede. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2185 Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi komunalni redar, a u obavljanju nadzora komunalni redar je ovlašten: 1. Rješenjem narediti: - Poduzimanje radnji u svrhu sprečavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, - Poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, - Poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji. 2. U slučaju nepoduzimanja radnji iz točke 1. ovog stavka narediti izvršenje istih putem trećih osoba na trošak vlasnika ili ovlaštenika poljoprivrednog zemljišta, 3. Izdati obavezni prekršajni nalog, 4. Naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja. O utvrđenom stanju i poduzetim mjerama komunalni redari dužni su redovito izvještavati poljoprivrednu inspekciju u područnim jedinicama.

Članak 29.

Članak 29. Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su komunalnom redaru u provedbi njegove ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta. Ukoliko vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzeme mjere propisane ovom Odlukom, komunalni redar može za to ovlastiti drugu fizičku ili pravnu osobu, a troškove snosi vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta. Ako komunalni redar u svom radu naiđe na otpor, može zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.

Članak 30.

Članak 30. Komunalni redar ima službenu iskaznicu kojom dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti, a koju propisuje načelnik Općine Goričan.
Članak 31. Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te odgovorna osoba u pravnoj osobi iz st. 1. ovog članka, ako postupa protivno odredbama ove Odluke. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako postupa protivno odredbama ove Odluke.

Članak 32.

Članak 32. Komunalni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, uz izdavanje potvrde, sukladno zakonu i ovoj Odluci. Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave, prekršajnog naloga.
Članak 33. U provedbi nadzora nad odredbama ove Odluke komunalni redar Općine može pored naplate kazne propisane odredbama članaka 29. i 30. ove Odluke narediti vlasnicima ili posjednicima poljoprivrednog zemljišta poduzimanje mjera propisanih ovom Odlukom. Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta koji ne provedu agrotehničke mjere iz članka 3. do 13. ove Odluke i mjere za uzređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 14. do 20. ove Odluke, pored plaćanja kazne propisane odredbama članka 29. i 30. ove Odluke, dužni su omogućiti ovlaštenim pravnim ili fizičkim osobama poduzimanje mjera i snositi troškove provođenja istih. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Članak 34. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama te uređenju i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Goričan od 07.09.2009.godine objavljena u “Službenom glasniku Međimurske županije” br. 14/09. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORIČAN KLASA: 021-01/19-01/14 URBROJ: 2109/08-19-02 Goričan, 19. lipnja 2019. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Stjepan Ribarić, v.r. OPĆINA MALA SUBOTICA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA