GLASNIK

Arhiva › 2018. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Goričan · 24. kolovoza 2018. · KLASA 021-05/05-01-42/2 · URBROJ 2109-8-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2642

Članak 93.

Članak 93. 1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 94. 1) Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su osobito vrijednih obradivih tla /oznaka P1/. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti, mogu se obavljati djelatnosti intenzivnog ili integriranog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, te ekstenzivnog stočarstva, u svrhu čega se mogu: - uređivati trajni nasadi, koji se mogu ograđivati isključivo prozračnim, žičanim ogradama bez fiksnih temelja, - postavljati transportabilni pčelinjaci, isključivo za ispašu pčela, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, ukoliko su građeni kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu ili ekstenzivnu stočarsku proizvodnju, ukoliko se lociraju na za tu svrhu namijenjenim površinama obradivog tla Općine, određenim prema kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ i prema uvjetima iz članaka 95 – 97. ovih odredbi. 3) Izuzetno se na prostoru poljoprivrednog tla mogu formirati čestice nepoljoprivrednih djelatnosti vezanih uz poljoprivredu – kompostarne, prema uvjetima iz članka 98. ovih odredbi.

Članak 94.

4) Ograde trajnih nasada, izdvojenih građevinskih čestica, konstrukcije staklenika i plastenika, te pokretni pčelinjaci trebaju biti najmanje 5,0 m udaljene od osi puta koji služi za pristup poljoprivrednom zemljištu, odnosno biti postavljene na način da se osigura mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima u širini koridora od najmanje 10,0 m. 5) Ukoliko se izdvojena građevinska čestica koja se formira temeljem članaka 95. – 98. ovih odredbi, zasniva na prostoru koji obuhvaća područje šume ili vodotoka potrebno se pridržavati sljedećih mjera zaštite: - ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati, uključujući postavu ograda s fiksnim temeljima, na području vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno na udaljenosti 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2643 15,0 m od osi potoka, te unutar površine koja je od nožice nasipa udaljena manje od 6,0 m, - udaljenost građevina unutar građevinske čestice od ruba šume treba iznositi najmanje 50,0m.

Članak 95.

Članak 95. 1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivom tlu osnovne namjene /oznaka P1/, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“. 2) Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 1,0 ha. 3) Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Površina čestice poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. 5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača.

Članak 95.

6) Kao prateći sadržaj, na čestici iz prethodnog stavka, može se: - urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m2 površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 15,0 m izrađen od nehrđajućeg čelika, te u boji čelika, bijele ili zelene boje. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. 10) Pošto se područje pogodno za osnivanje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje nalazi unutra zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.

Članak 96.

Članak 96. 1) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu mogu ukupno iznositi 600,0 m2, a površina otvorenih sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m2. 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku.

Članak 97.

Članak 97. 1) Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom goveda, 100 kom svinja ili 8.500 kom peradi, ili uzgoj do 30 kom uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. 2) Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na područje poljoprivredno – gospodarske zone /oznaka PG/. 3) Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na obradivom tlu osnovne namjene /oznaka P1/, zapadno od ŽC 2026 Donji Kraljevec – GP Goričan. 4) Ukoliko je površina čestice izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja veća od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice za sklanjanje životinja, površine do 100,0 m2, izgrađene kao montažne od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili Stranica 2644 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 5) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijske ceste biti udaljeni najmanje 20,0 m. 6) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. 7) Za područja unutra zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.

Članak 98.

Članak 98. 1) Na poljoprivrednom tlu osnovne namjene /oznake P1/, južno od moguće planirane lokalne ceste Kotoriba - Goričan i sjeverno od trase željezničke pruge Kotoriba – Čakovec, odnosno unutar područja koje je na kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“ označeno kao planirano za formiranje čestica nepoljoprivrednih djelatnosti –mogu se formirati izdvojene građevne čestice za obavljanje nepoljoprivrednih djelatnosti vezanih za poljoprivredu i to samo za kompostišta biljnog organskog materijala i proizvodnju i/ili pakiranje zemlje, te prirodnog organskog gnojiva za potrebe poljoprivredne proizvodnje. 2) Građevna čestica za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka treba biti površine najmanje 5.000,0 m2 i imati direktan izlaz na javnu prometnu površinu. 3) Ukupna izgrađenost građevne čestice može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3000,0 m2 površine. 4) Udaljenost građevina od pristupnog puta treba iznositi najmanje 10,0 m, a od ruba šume i vodotoka treba iznositi najmanje 50,0 m. 5) Građevine na čestici trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, te u boji čelika, bijele ili zelene boje.

Članak 98.

6) Svi zahvati unutar čestice trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla, kod obavljanja djelatnosti. 7) Pošto se područje nalazi unutra zaštićenog krajolika Mure, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti prema mjerama zaštite zaštićenog krajolika.
Članak 99. 1) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela poželjno je da se: - obavljaju djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje i - uređuju lovačke remize za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma.

Članak 100.

Članak 100. 1) Područje pogodno za biljnu proizvodnju biološkim načinom je područje ostalih obradivih tla, šuma i šumskog zemljišta, sjeverno od graničnog prijelaza i između dvaju nasipa - rijeke Mure i potoka Trnave.
Članak 101. 1) Lovačke remize mogu se uređivati na obradivim tlima Općine u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, te uzgoja, odnosno održavanja populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja, ukoliko je to određeno lovnom gospodarskom osnovom područja. 2) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala (drva, zemlje, šopa ili slame), visine do 3,0 m, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 102.

Članak 102. 1) Sve čestice koje su unutar kultiviranog krajolika formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 103. 1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva i vodoprivrede, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima ovim PPUO-om označenim kao gospodarske šume, a unutar zaštitnih šuma prvenstveno u funkciji zaštite od riječne erozije. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, iz poglavlja 6.2. ovih odredbi. 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 104.

Članak 104. 1) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naseljima, a djelatnosti sporta i rekreacije se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) Za sve društvene djelatnosti potrebno je osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., članka 134. 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2645 4) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 105.

Članak 105. 1) Na području naselja Goričan, potrebno je izradom prostornih planova užih područja za razvoj stambenih zona ili uređenjem pojedinačnih čestica unutar drugih funkcionalnih zona, osigurati prostore za sljedeće još nepostojeće sadržaje odgoja i obrazovanja: - jednu predškolsku ustanovu na području sjevernog dijela naselja - stambene zone na lokaciji Gmajna ili u zoni centralnih sadržaja uz osnovnu školu, dimenzioniranu u odnosu na potrebe cijelog naselja Goričan, - školsku, sportsku dvoranu s pratećim sadržajima unutar zone centralnih i društvenih sadržaja uz školu ili u kontaktnoj zoni namijenjenoj sportu i rekreaciji. 2) U naselju je potrebno osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete sljedećih sadržaja: - osnovnog obrazovanja, na osnovi mreže osnovnog školstva Županije, - primarne zdravstvene zaštite - javnog djelovanja građana i - kulturno – umjetničkih i sportskih društva. 3) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja.

Članak 106.

Članak 106. 1) U naselju je potrebno izradom pojedinačnih projekata osigurati uređenje, odnosno izgradnju: - jednog igrališta za mali nogomet, izvedenog kao travnati teren, u rekreacijskoj zoni uz ribnjak, najmanje 30,0 m udaljenog od obale ribnjaka, - najmanje jednog igrališta za odbojku na pijesku u zoni za razvoj sporta i rekreacije, sjeverno od ribnjaka, a po mogućnosti i još jednog igrališta grupnih sportova, koje se može izvesti bez asfaltiranja ili betoniranja, - rezervno nogometno igralište uz postojeće, iza škole.

Članak 107.

Članak 107. 1) U naselju je potrebno izradom projekata, osigurati uređenje još neuređenih parkovnih površina: - parka južno od groblja, površine cca 0,5 ha - parka između Murske i Trnavske ulice, - parkovnog prostora sa šetnicom, unutar pojasa starog vodotoka, od Murske ulice, do ribnjaka, te površine vegetacijskog pojasa odvodnog kanala koji teče od ribnjaka prema jugoistoku, te - najmanje dvije pojedinačne čestice dječjih igrališta unutar područja za razvoj stambene zone u sjeveroistočnom dijelu naselja, minimalne površine 2.500,0 m2.

Članak 108.

Članak 108. 1) Unutar naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina i - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja, radi njihove zaštite od gradnje. 2) Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1. „Građevinsko područje naselja”. 3) Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te formirati i uređivati pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.

Članak 109.

Članak 109. 1) Uređenjem prostora i gradnjom unutar zona centralnih i društvenih sadržaja, potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - djelatnosti grupiraju ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, - minimalno 20% potrebnih parkirališnih mjesta za sadržaje zone osigura na parkiralištima javnog režima korištenja i to unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, - unutar građevne čestice osnovne škole predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, veličine minimalno 5%, ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu se graditi sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.

Stranica 2646

Članak 109.

Stranica 2646 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018.
Članak 110. 1) Uređenjem prostora i gradnjom unutar zona sporta i rekreacije, osim zone uz ribnjak, potrebno je oblikovati prostor javnog režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnja otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) koja najmanje 20,0 m trebaju biti udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju sportske dvorane za grupne ili pojedinačne sportove i rekreaciju, pri čemu građevina treba biti najmanje 20,0 m udaljena od stambenih građevna u okolnim stambenim zonama, te - formiranje pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone – transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 111.

Članak 111. 1) Postojeću zonu sporta i rekreacije uz ribnjak potrebno je oblikovati kao jednu građevnu česticu ambijentalno i pejsažno uređenu, unutar koje je: - potrebno urediti jedno malo travnato nogometno igralište, dimenzija najviše 30,0 x 50,0 m i od ruba ribnjaka udaljeno najmanje 30,0 m, - moguće izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu za općinski ribički klub s pratećim ugostiteljskim sadržajima, maksimalne površine do 120,0 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - potrebno urediti šetne staze, ambijentalnom izvedbom parternog uređenja, tipičnim prirodnim materijalom ili bez popločivanja, - moguće urediti klupe i stolove za sjedenje te pozicije za ribiče, od drveta ili drugih materijala identičnih prirodnom okolišu. 2) Zonu uz ribnjak potrebno je sadržajno i oblikovno povezati s planiranom zonom za razvoj sporta i rekreacije i planiranom zonom centralnih i društvenih sadržaja unutar koje je potrebno formirati javno parkiralište sa 20 mjesta u funkciji zone uz ribnjak, i do kojeg je potrebno urediti prilaznu stazu. 3) Zonu uz ribnjak potrebno je oblikovno povezati s parkovnom površinom i šetnicom, unutar pojasa starog vodotoka, od Murske ulice, do ribnjaka. 4) Ribnjak je potrebno očistiti od mulja i urediti pokose na način da se omogući siguran pristup do vode.

Članak 112.

Članak 112. 1) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, osim područja zone uz ribnjak, su sljedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - etažnost građevina može biti najviše 3 etaže (podrum+prizemlje+1kat), - visina vijenca pojedinačnih građevina može najviše iznositi 6,60 m, - iznimno, maksimalna visina vijenca za školsku sportsku dvoranu, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 12,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine, - ako je unutar postojeće zone centralnih i društvenih sadržaja, određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m, - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 112.

- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom, a - garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ovih odredbi.

Članak 113.

Članak 113. 1) Na pojedinačnoj građevinskoj čestici društvenog sadržaja – obrazovanja, zdravstva i kulture, može se odobriti postava najviše jedne montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. 2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5) Grupa privremeno – montažnih građevina – kioska se na površinama društvenih sadržaja ne može se postaviti. 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2647

Članak 114.

Članak 114. 1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze, a izuzetak su samo dozvoljene transformacije stambene zone, određene u članku 29. stavku 1, alinejama 1-3. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 7,0 m, koliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, a - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. 4.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja

Članak 115.

Članak 115. 1) Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4.2.1 Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 116. 1) Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1: 25.000, a odnose se na: - rekreacijska zona s turističkim sadržajima na lokaciji Komparski kut, uz planirani završni krak autoceste Zagreb – Goričan /oznaka R11, T4 i T5/, - rekreacijska zona s turističkim sadržajima, na lokaciji Sirkovišće, sjeverno od naselja Goričan /oznaka R2, R9, T4/ i - rekreacijska zona uz ribnjak, sjeveroistočno od naselja Goričan /oznaka R9/ - rekreacijska zona s turističkim sadržajima, na lokaciji Zavrtnje, južno od Goričana /oznaka R12, T4/. 3) Razgraničenje površina rekreacijske zone s turističkim sadržajima na lokaciji Komparski kut, uz planirani završni krak autoceste Zagreb – Goričan, u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti te uvjeti za gradnju, trebaju se odrediti prostornim planom uređenja užeg područja (UPU- om ili DPU-om zone), prema smjernicama iz članka 117.

Članak 116.

ovih odredbi. 4) Izuzetno se zahvati unutar izgrađene čestice unutar područja rekreacijske zone s turističkim sadržajima mogu vršiti i prije izrade plana uređenja užeg područja, sukladno članku 118. ovih odredbi. 5) Ostala izdvojena rekreacijska područja uređuju se temeljem projekata za pojedinačne zahvate, sukladno člancima 119., 119a i 120. 6) Preuzeto iz Prostornog plana Županije, za područje rekreacijske zone s turističkim sadržajima na lokaciji Komparski kut, uz planirani završni krak autoceste Zagreb – Goričan potrebno je izvršiti procjenu utjecaja na okoliš za svaki pojedinačni zahvat u prostoru.

Članak 117.

Članak 117. 1) Rekreacijska zona s turističkim sadržajima na lokaciji Komparski kut, uz planirani završni krak autoceste Zagreb – Goričan /oznaka R11, T4 i T5/ određuju se kao građevinska zona za uređenje i gradnju sadržaja: - postaje izletničkog turizma za aktivnosti unutar Zaštićenog krajolika rijeke Mure – (odmorište rafting staze, polazište izleta za ornitološki rezervat i drugo) i - ugostiteljske turističke ponude. 2) Rekreacijska zona uz planirani putnički granični cestovni prijelaz Goričan – Letenye uređuje se temeljem prostornog plana uređenja užeg područja (DPU), a u dijelu postojeće čestice za turističku djelatnost, može se, do izrade detaljnog plana uređenja zone, dalje uređivati prema odredbama članka 118. ovih odredbi. 3) Prostorni plan uređenja užeg područja rekreacijske zone s turističkim sadržajima izrađuje se temeljem smjernica Prostornog plana područja posebnih obilježja Mura, odnosno prema posebnim uvjetima zaštite, usklađenim s mjerama zaštite područja zaštićenog krajolika, usvojenim od županijske skupštine i izdanim od mjerodavne institucije za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, županijske razine. 4) Dimenzioniranje sadržaja zone treba uzeti u obzir sljedeće parametre: - unutar područja nije moguće formirati nove čestice za gradnju smještajnih turističkih kapaciteta, - moguće je formirati čestice s ugostiteljskim sadržajem – seoski turizam, prema posebnom propisu ili edukativnim sadržajem promocije zaštićenog krajolika Mure, Stranica 2648 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018.

Članak 117.

- čestice koje se danas koriste kao rekreativni vrtovi i voćnjaci moguće je iskoristiti kao element uređenja zone, sa ili bez mogućnosti gradnje ugostiteljskih sadržaja, ali isključivo u formi drvenih građevina, ukupne bruto površine građevine do 100,0 m2po čestici, te izgrađenost čestice, do koeficijenta 0,2, - oblikovanje građevina treba usmjeriti na način da se postigne ambijentalni prostor uklopljen u prirodni okoliš. 5) Smjernice uređenja čestica i gradnje građevina unutar područja zone, koje se obvezno trebaju poštivati kod definiranja uvjeta planom užeg područja, su sljedeći: - minimalna površina građevne čestice je 5.000 m2, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m, - građevine za držanje životinja, ukoliko se grade kao dio turističke ponude – zoološki vrt domaćih životinja ili staje za potrebe razvoja jahačkog turizma, trebaju od građevina ugostiteljstva, na vlastitoj čestici biti udaljene najmanje 20,0 m, a na susjednim česticama najmanje 60,0 m, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m, - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,2, - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, a etažnost građevina 2 etaže (prizemlje i potkrovlje), - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - pokrov građevina može biti od crvenog glinenog crijepa, šopa ili slame, - najmanje 50% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta vozila, popločena travnim elementima.

Članak 118.

Članak 118. 1) Izgrađeni dio zone uz planirani putnički granični cestovni prijelaz Goričan – Letenye (čestica za koju je izdana građevna dozvola), može se, do izrade prostornog plana uređenja užeg područja, dalje uređivati izgradnjom do najviše: - 600,00 m2 ukupne bruto površine građevina ugostiteljske namjene, na ukupnu površinu dijela zone, koja je označena kao postojeća, u kartografskom prikazu br. 4.2. - jedne građevine površine do 100,0 m2, za držanje životinja, kao dio turističke ponude, - 2 tenis igrališta, - jednog igrališta za odbojku na pijesku, - parkirališne površine za korisnike ugostiteljskih usluga, dimenzioniranih prema poglavlju 5.1.1.2. ovih odredbi i izvedenih u sipini, riječnom šljunku ili kao ozelenjenih parkirališta, odnosno bez zahvata betoniranja, asfaltiranja ili popločivanja punim betonskim opločnicima. 2) Visina vijenca građevina, koje se grade, prema alineji 1, ovog članka, ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - građevine, mogu biti zidane i žbukane, izvedene u fasadnoj opeci, od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa ili slame, - najmanje 50% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno isključivo autohtonim raslinjem, - ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta vozila, popločena travnim elementima, - kod izdavanja uvjeta za nove zahvate unutar čestice potrebno je uvjetovati uklanjanje zasađene ukrasne crnogorice.

Članak 118.

3) Za nove zahvate unutar čestice potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš.
Članak 119. 1) Rekreacijska zona s pratećim ugostiteljsko – turističkim sadržajima, na lokaciji Sirkovišće je izdvojeno područje namijenjeno uređenju prostora za rekreativne aktivnosti, te izgradnju pratećih turističkih i ugostiteljskih sadržaja. 2) Radi ograničenog broja čestica i sadržaja, za područje zone nije potrebno izraditi plan uređenja užeg područja. 3) Parcelacijom dijela zone zapadno od županijske ceste ŽC 2026 moguće je formirati najviše 4 pojedinačne čestice rekreacijske i turističke namjene, pri čemu pojedina čestica najmanje može iznositi 3.000,0 m2, te treba imati direktan izlaz na poljski put i preko njega na županijsku cestu prema graničnom prijelazu. 4) Na prostoru istočno od županijske ceste ŽC 2026 moguće je formirati jednu česticu u svrhu izgradnje jahačkog centra. 5) Rekreativni sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju: - postojećeg rekreacijskog ribnjaka, - planiranih jahačkih sadržaja, - trim staza, te biciklističkih i drugih rekreativnih aktivnosti, uređenih unutar područja i korištenjem okolnih poljskih putova. 6) Ugostiteljski sadržaji unutar istočnog dijela zone trebaju se zasnivati na ugostiteljskoj ponudi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, od vlastitih, po mogućnosti ekološki proizvedenih, biljnih proizvoda i ekstenzivno uzgojenih domaćih životinja unutar čestice, te pripreme hrane osobitim načinom – na otvorenom plamenu ili na druge specifične načine, bez klasične kuhinje.

Članak 119.

7) Na pojedinoj čestici, unutar zone (zapadno od ceste) mogu se: - ograđivati isključivo dijelovi čestica na kojima se drže životinje, - urediti parkirališne površine u površini od najviše 10% površine čestice, bez popločivanja, odnosno samo zemljanim radovima, - urediti šetne staze, ambijentalnom izvedbom parternog uređenja, tipičnim prirodnim materijalom ili bez popločivanja, - urediti klupe i stolove za sjedenje od drveta ili drugih materijala identičnih prirodnom okolišu, 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2649 - urediti otvorena ognjišta ili pozicije za pripremu hrane, uz poštivanje posebnih uvjeta zaštite od požara, - izgraditi nadstrešnice ili zatvorene građevine za držanje životinja, do najviše 100,0 m2 površine, - urediti hranilišta za visoku divljač i domaće životinje, te zaklone za male životinje, isključivo od drveta ili drugog materijala iz okoliša, te - izgraditi jednu građevinu za servisne potrebe držanja poljoprivrednih proizvoda i alata, sanitarni čvor i okupljalište korisnika, maksimalne površine do 120,0 m2, uključujući zatvorene prostore i natkrivene terase. 8) Građevina za servisne potrebe ne može imati kuhinju (osim priručne peći na drva) ali može imati točionik. 9) Na prostoru građevne čestice jahačkog centra može se izgraditi građevni kompleks jahačkog centra s prostorom za držanje do 20 životinja te prateće servise prema posebnom propisu, a u sklopu centra moguće je urediti i motel s najviše 20 smještajnih jedinica.

Članak 119.

10) Građevine koji se predviđaju koristiti u svrhu jahačkog centra, potrebno je od županijske ceste udaljiti najmanje 25,0 m, a otvorene prostore potrebno je urediti prirodnim materijalima. 11) Nadstrešnice ili zatvorene građevine koje se grade unutar pojedine čestice, mogu imati najveću visinu vijenca od 3,80 m, biti izgrađene kao prizemnice od drveta, nagiba krova od 30 – 45°, te biti pokrivene drvenom šindrom, šopom, slamom ili glinenim crijepom, u prirodnoj boji. 12) Odvodnju otpadnih voda s područja rekreacijske zone potrebno je predvidjeti spojem na sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Goričan, a do vremena priključenja, odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti izvedbom vodonepropusnih septičkih taložnica, koje treba redovito održavati sukladno posebnom propisu.

Ostali akti u ovom izdanju (103)