Arhiva › 2018. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Goričan · 24. kolovoza 2018. · KLASA 021-05/05-01-42/2 · URBROJ 2109-8-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2649

Članak 119a.

Članak 119a. 1) Rekreacijska zona s pratećim ugostiteljsko – turističkim sadržajima južno od Goričana, na lokaciji Zavrtnje je izdvojeno područje namijenjeno uređenju prostora za rekreativne aktivnosti prvenstveno vezane za djelatnost lova i uzgoja divljači, te izgradnju pratećih turističkih i ugostiteljskih sadržaja, prvenstveno namijenjenih izletničkom turizmu. 2) Radi ograničenog broja čestica i sadržaja, za područje zone nije potrebno izraditi plan uređenja užeg područja. 3) Prilaz zoni osiguran je iz Nove ulice, preko puta koji se može urediti kao asfaltirani ili makadamski, te poljskim putom koji prolazi južnom granicom građevinskog područja naselja Goričan. 4) Parcelacijom zone Zavrtnje moguće je formirati pojedinačne čestice za namjene sukladno funkciji zone, pri čemu širina pojedinačne čestice može biti najmanje 20,0 m, a čestice trebaju imati dužinu identičnu dužini zone, odnosno trebaju se protezati do općinske granice. 5) Sadržaj pojedinačnih čestica može se odrediti kao jedna ili kombinacija više sljedećih djelatnosti: - ekstenzivni uzgoj visoke divljači (srna, jelena i drugo), - ekstenzivni uzgoj konja, magaraca, mula i slično, - rekreativne djelatnosti – lovački sportovi, što uključuje streljanu tipa trap i slične, - ugostiteljsko – turističke djelatnosti pružanja usluga prehrane (restoran, gostiona, zalogajnica i/ili caffe bar) i pružanja usluga noćenja kapaciteta do 30 ležajeva (motel, hotel, pansion ili kamp). 6) Uzgoj životinja potrebno je organizirati na otvorenom i na način da se sve ograde postavljaju najmanje 10,0 m uvučeno od čestice prilaznog puta i najmanje 30,0 m odmaknuto od osi južno lociranog otvorenog kanala.

Članak 119a.

7) Kapacitet životinja ograničava se na 50 kom za čitavu zonu. 8) Ugostiteljski sadržaji unutar zone trebaju se osim na klasičnoj ugostiteljskoj ponudi, zasnivati na ugostiteljskoj ponudi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, od, po mogućnosti ekološki proizvedenih, biljnih proizvoda i ekstenzivno uzgojenih životinja, te pripreme hrane osobitim načinom – na otvorenom plamenu ili na druge specifične načine. 9) Za potrebe rekreacijskih i turističkih funkcija na pojedinoj čestici zone mogu se: - urediti parkirališne površine prema tabeli iz članka 134. odredbi za provođenje i to u površini od najviše 10% površine čestice, bez popločivanja, odnosno samo zemljanim radovima, - urediti šetne staze, ambijentalnom izvedbom parternog uređenja, tipičnim prirodnim materijalom ili bez popločivanja, - urediti klupe i stolove za sjedenje od drveta ili drugih materijala identičnih prirodnom okolišu, - urediti otvorena ognjišta ili pozicije za pripremu hrane, uz poštivanje posebnih uvjeta zaštite od požara, - izgraditi nadstrešnice ili zatvorene građevine za držanje životinja, isključivo od drveta, - urediti hranilišta, te zaklone za životinje isključivo od drveta ili drugog materijala iz okoliša, te - graditi građevine za servisne potrebe držanja poljoprivrednih proizvoda i alata, sanitarni čvor i okupljalište korisnika, maksimalne tlocrtne površine do 200,0 m2, po čestici uključujući zatvorene prostore i natkrivene terase, - graditi specifične građevine za potrebe lovnog sporta, sukladno posebnim propisima i na način da se uklope u ambijent i - graditi građevine za potrebe ugostiteljstva i turizma – najviše jednu građevinu namijenjenu konzumaciji hrane i pića unutar zone (restoran gostionu, zalogajnicu ili caffe bar) i najviše jednu jedinicu smještaja gostiju unutar zone (hotel, motel, pansion ili kamp), pri čemu se u navedeno ne računa ugostiteljska ponuda definirana alinejom 7. iz ovog stavka.

Članak 119a.

10) Građevina za servisne potrebe ne može imati kuhinju (osim priručne peći na drva) ali može imati točionik. 11) Sve građevine koje se grade unutar zone potrebno je od prilaznog puta udaljiti najmanje 15,0 m, a od osi južno lociranog kanala najmanje 30,0 m. 12) Nadstrešnice ili zatvorene građevine koje se grade unutar pojedine čestice, mogu imati najveću visinu vijenca od 3,80 m, biti izgrađene kao prizemnice od drveta, nagiba krova od 30 – 45°, te biti pokrivene drvenom šindrom, šopom, slamom ili glinenim crijepom, u prirodnoj boji. 13) Izuzetno, građevine turističke i ugostiteljske namjene mogu biti izvedene i kao zidane i žbukane, te im se u potkrovlju može urediti jedna korisna etaža. Stranica 2650 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 14) Oblikovanje građevina treba se bazirati na tradicijskoj gradnji Međimurja, a nije dozvoljeno koristiti elemente kao što su kružni otvori, konzolni balkoni, betonske balustrade i slično. 15) Boje koje se korite trebaju biti u skladu s prirodom, odnosno za pročelja se ne smiju koristiti boje koje odskaču od okoline, kao što su plave, intenzivno ružičaste, crvene, ljubičaste, limun žute i slične. 16) Odvodnju sanitarno-fekalnih otpadnih voda s područja rekreacijske zone potrebno je predvidjeti spojem na sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Goričan, a do vremena priključenja, odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti izvedbom vodonepropusnih septičkih taložnica, koje treba redovito održavati sukladno posebnom propisu.

Članak 120.

Članak 120. 1) Rekreacijska zona uz ribnjak, sjeveroistočno od Goričana određuje se kao pojedinačna čestica uz vodenu površinu ribnjaka, maksimalne površine 1,0 ha, a može se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova i prateće djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga. 2) Unutar površine čestice iz prethodnog stavka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 100,0 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, od vodene površine ribnjaka udaljene najmanje 50,0 m, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala – drva, zemlje i sl. - graditi privežite za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - urediti najviše dva igrališta za odbojku na pijesku. 3) Područje rekreacijskog ribnjaka uređuje se temeljem projekta izdvojenog područja, čiji sastavni dio treba biti projekt pejsažnog uređenja, usklađenim s mjerama zaštite područja zaštićenog krajolika rijeke Mure, usvojenim od županijske skupštine i izdanim od mjerodavne institucije za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, županijske razine. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 121.

Članak 121. 1) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 3) Ovaj PPUO predviđa uređenje turističke staze po trasi poljskog puta od Goričana do stare karaule, istočno od naselja u smjeru Kotoribe. 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 122.

Članak 122. 1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) U svrhu korištenja navedenih prostora, mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 3) Ukoliko se šumsko područje uz stari granični prijelaz uređuje u funkciji tematskog parka, u ovom području parka mogu se uređivati sadržaji koji neće uključivati gradnju, odnosno uređenje prostora je potrebno uskladiti sa stavcima 1. i 2. ovog članka. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

Članak 123.

Članak 123. 1) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. “Infrastrukturni sustav”. 2) Ovim PPUO-om je predviđena izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, - energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije, plina i nafte, te proizvodnju energije temeljeno na obnovljivim izvorima i kogeneraciji, - vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće, te planirane sustave za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

Članak 124.

Članak 124. 1) Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. 2) Površine ovim PPUO-om izdvojene za infrastrukturne sustave: - površina planirane željezničke postaje Goričan u površini od cca 0,3 ha. 3) Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području Općine, mogu izdvajati površine za izgradnju prepumpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 4) Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. 5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2651 pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1 Prometni sustav 5.1.1 Cestovni promet 5.1.1.1 Izvan građevinskih područja

Članak 125.

Članak 125. 1) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za: - prometnice od značaja za Državu i Županiju, prema poglavlju 2.1. ovih odredbi - druge lokalne ceste 20,00 m - ostale ceste 16,00 m. 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 126. 1) Trase kategoriziranih javnih cesta prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“. 2) Sukladno PP Međimurske županije u kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ utvrđena je trasa planirane lokalne ceste koja paralelno s Murskim nasipom spaja LC 20066 i ŽC 2026. 3) Za sve kategorizirane ceste utvrđuje se zaštitni pojas ceste, čija širina se određuje prema Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), ovisno o vrsti ceste, kao i ograničenja, odnosno obveze koji se sukladno navedenom zakonu odnose na zaštitni pojas ceste.

Članak 127.

Članak 127. 1) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja potrebno je izgraditi pješačko – biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - županijsku cestu ŽC 2026 Goričan – Donji Kraljevec, - lokalnu cestu LC 20032 Goričan – Hodošan, - lokalnu cestu LC 20032 Goričan – planirana željeznička postaja Goričan. 2) Uz državne ceste, izvan naselja, pješačko biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti, zaštitnom zelenom površinom, odvojeno od kolnika. 3) Pri planiranju novih prometnica u blizini autoceste, potrebno je predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zasljepljivanja, kako bi se noću neutralizirao negativan utjecaj vozila na odvijanje prometa na autocesti. 4) Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budućeg zahvata u prostoru, već ograda zahvata treba biti na zemljištu zahvata, najmanje 3,0 m udaljena od zaštitne žičane ograde autoceste.

Članak 128.

Članak 128. 1) Izvan granica građevinskih područja, uz kategorizirane ceste, moguća je gradnja servisnih sadržaja – benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati: - odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Parkirališta za kamione nije moguće locirati izvan građevinskih područja. 3) Centralno odmorište za tranzitni cestovni promet potrebno je locirati unutar poslovne zone uz granični prijelaz Goričan. 4) Centralno parkiralište za prijevoznike s područja općine moguće je dodatno organizirati i unutar gospodarske zone u naselju Goričan.

Članak 129.

Članak 129. 1) Uz prometnice izvan granica građevinskih područja naselja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m2 i veće. 2) Velikoplošni reklamni panoi površina od 6,0 m do najviše 12,0 m, unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti - područje poslovne zone uz cestovni granični prijelaz Goričan – Letenye /oznaka K1/, mogu se postavljati prema istim uvjetima kao i u gospodarskim zonama u naselju, a što je određeno stavkom 1. članka 136. ovih odredbi. 5.1.1.2 U građevinskim područjima

Članak 130.

Članak 130. 1) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih i rekreacijskih zona, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

Članak 131.

Članak 131. 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, kao ni uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m.
Članak 132. 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. Stranica 2652 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 2) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). 3) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

Članak 133.

Članak 133. 1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. 2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 134.

Članak 134. 1) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 2 100 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINA, 4 100 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 VIŠESTAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika.

Članak 135.

Članak 135. 1) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 136. 1) Unutar granica gospodarskih zona u naselju, uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije s reklamnom površinom iznad 6,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. 2) Unutar granica građevnog područja naselja, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 4) Unutar površina zona urbanog zelenila i parkova unutar drugih funkcionalnih zona ne mogu se postavljati reklamni panoi.

Članak 136.

5.1.2 Željeznički promet
Članak 137. 1) Za izgradnju PPŽ-om planiranog drugog kolosijeka pruge od značaja za međunarodni promet M501 osigurava se zaštitni pojas uz prugu, širine 50,0 m. 2) Za izgradnju planirane željezničke postaje Goričan osigurava se prostor površine cca 0,5 ha, južno od križanja lokalne prometnice LC 20032. 3) U sklopu izvedbe postaje potrebno je rekonstruirati cestovni prijelaz preko pruge, povećanjem sigurnosti prijelaza. 5.1.3 Poštanski promet
Članak 138. 1) Mreža poštanskog prometa je uspostavljena s područnom poštanskom jedinicom u Goričanu, što je potrebno održavati kao dio poštanske mreže na području Županije. 5.1.4 Telekomunikacijski promet

Članak 139.

Članak 139. 1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizaciju, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2653 kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 2) Obzirom na razvoj novih usluga, na vlastitim građevnim česticama i unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme isključivo na vlastitoj čestici minimalne površine 6,0 x 6,0 m i na način da ne narušava urbanu strukturu naselja, - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m. 3) Samostojeće stupove s antenskim uređajima poželjno je locirati izvan naselja unutar zona elektroničkih pokretnih komunikacija, sukladno Prostornom planu Međimurske županije i na primjerenim udaljenostima od groblja, sakralnih građevina i drugih područja od kulturnog značaja, a na njih je, ovisno o tehničkim mogućnostima, potrebno omogućiti postavljanje uređaja više operatera. 4) Antenski uređaji, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, mogu se unutar naselja locirati na samostojeće stupove isključivo u gospodarskim zonama, a u drugim funkcionalnim zonama u naselju samu na višim građevinama (minimalno P+2), izuzev sakralnih građevina, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.

Članak 139.

5) Radi zaštite vizura u odnosu na sklad urbane ili ruralne cjeline, u postupcima odobravanja postave samostojećih stupova s antenskim uređajima, potrebno je zatražiti pozitivno mišljenje na izbor lokacije od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 5.2 Energetski sustav 5.2.1 Prijenos i distribucija električne energije
Članak 140. 1) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti i nova područja za razvoj naselja. 2) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog.

Članak 141.

Članak 141. 1) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike. 3) Dugoročno je, u slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava, potrebno izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, na druge lokacije.

Članak 142.

Članak 142. 1) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 2) Obostrano je, unutar uličnih koridora u naseljima, potrebno voditi niskonaponsku mrežu ukoliko se ona predviđa kao podzemna, kabelska kanalizacija. 3) Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu. 5.2.2 Prijenos i distribucija plina i prijenos nafte
Članak 143. 1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području općine je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. 2) Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. 3) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju urbanu strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog zelenila. 4) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 5) Mrežu opskrbe plinom u istočnom i sjeveroistočnom dijelu naselja Goričan, odnosno zatvaranje plinskog prstena i razvod cjevovoda područjem za razvoj naselja, potrebno je predvidjeti na način da se preko cjevovoda jadranskog naftovoda prelazi na što je moguće manje lokacija, a preporuča se da broj prelazaka ne bude veći od dva.

Članak 143a.

Članak 143a. 1) U sklopu „Projekta Međimurje“ predviđena je trasa otpremnog plinovoda za spoj „čvora Međimurje“ i CPS Molve, a koji je predviđen u trasi jadranskog naftovoda, s odstupanjem u zoni naselja Goričan. 2) Zona opasnosti za plinovod određena je s 30,0 m obostrano od osi, a zaštitna zona 200,0 m obostrano od osi cjevovoda.
Članak 144. 1) Prijenos nafte jadranskim naftovodom, dionica NT Virje – NT Lendava prolazi građevinskim područjem i kontaktnim prostorom naselja Goričan. 2) Kod izgradnje građevina lociranih u blizini navedene trase, na prostoru općine, potrebno je ishoditi posebne uvjete održavatelja sustava JANAF. Stranica 2654 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 3) Zona opasnosti naftovoda određuje se sa 20,0 m obostrano od osi cjevovoda za postojeći cjevovod lociran unutar građevinskog područja naselja Goričan, a sa 30,0 m za zonu postojeći i planirani cjevovod u području izvan naselja. 4) Zaštitna zona naftovoda određuje se sa 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 5) Unutar pojasa od 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda ne smiju se saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m. 6) Unutar koridora jadranskog naftovoda rezervira se prostor za prolaz optičkog kabla i cjevovoda za međunarodni transport naftnih derivata. 5.2.3 Energija iz nekonvencionalnih obnovljivih izvora

Članak 144a.

Članak 144a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, - postrojenja za proizvodnju električne energije temeljene na obnovljivim izvorima sunca, biomase, bioplina i tekućih biogoriva, - kogeneracijska postrojenja, koja nisu priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije. - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. 4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj br. 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 144b.

Članak 144b. 1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. 3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, turističkih) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona (zone rekreacijskih ribnjaka i slično) i unutar poljoprivredno – gospodarske zone može se predvidjeti lociranje sustava za: - pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine, - proizvodnju električne energije temeljeno na fotonaponskim panelima lociranim isključivo na krovu ili drugi integrirani element zgrade, u funkciji izvora energije za vlastitu opskrbu električnom energijom i/ili kao prateću funkciju na čestici.

Članak 144b.

- proizvodnju bioplina kao sirovine u funkciji proizvodnje električne i/ili toplinske energije, a kao dio cjelovitog sustava poljoprivredne proizvodnje i zbrinjavanja otpada u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja. 4) Uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. 5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka, - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - kogeneracijska postrojenja u stambenim zonama, zonama centralnih i javnih sadržaja i sportskim zonama moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za 24. kolovoza 2018.

Članak 144b.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2655 proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika topline i fotonaponskih panela veća od površine krova građevina, u što se ne uračunavaju solarni, odnosno fotonaponski paneli integrirani u pročelja. 6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar koje se lociraju.

Članak 144c.

Članak 144c. 1) Energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama u naselju, unutar poslovne zone starog graničnog prijelaza Goričan i u poljoprivredno – gospodarskoj zoni istočno od Goričana 2) Tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane, - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage, - elektrane na tekuća biogoriva, proizvedena izvan lokacije elektrane, - kombinacije navedenih tipova. 3) Sunčane elektrane mogu se unutar gospodarskih zona i unutar poljoprivredno – gospodarske zone locirati na način da imaju sekundarnu, odnosno prateću gospodarsku funkciju na čestici, odnosno: - da se fotonaponski paneli lociraju na krov građevina gospodarske namjene ili se integriraju u samu građevinu, - da se grade na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu i oblikuju kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine. 4) Sunčane elektrane mogu se unutar poslovne zone starog graničnog prijelaza Goričan locirati na način da imaju osnovnu ili prateću gospodarsku funkciju na čestici: - kao osnovne građevine sunčane elektrane se mogu locirati unutar područja poslovne zone koji je u tu svrhu određen u kartografskom prikazu izdvojenog područja – na prikazu br 4.2. - kao prateće građevine mogu se locirati unutar cjelokupnog područja poslovne zone pod jednakim uvjetima kao i unutar drugih gospodarskih zona.

Članak 144c.

5) Elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja, mogu se locirati na unutar izdvojenog područja poljoprivredno – gospodarske zone. 6) Gradnja vjetroelektrana na području Općine nije moguća. 7) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 8) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone. 5.3 Vodnogospodarski sustav 5.3.1 Zaštitne građevine

Članak 145.

Članak 145. 1) Sustav obrane od voda na području općine uspostavljen je izgradnjom nasipa uz rijeku Muru i nasipa uz potok Trnavu, te izgradnjom niza kanala za odvodnju viška vode s poljoprivrednih površina. 2) Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje i daljnji razvoj hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera zaštite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 8. ovih odredbi. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav
Članak 146. 1) Vodoopskrbni sustav na području Goričana je izgrađen, a čini ga mreža opskrbe vodom iz IV. vodoopskrbne zone Međimurja, izgrađena u naselju Goričan i izdvojenom području uz granični prijelaz Goričan – Letenye. 2) Širenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.

Ostali akti u ovom izdanju (103)