Arhiva › 2018. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Goričan · 24. kolovoza 2018. · KLASA 021-05/05-01-42/2 · URBROJ 2109-8-05-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2628

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalnoservisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja prvenstveno su namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, - izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine, 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici.

Članak 30.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Osim postojećih zona centralnih i društvenih sadržaja u naselju, takve se zone mogu formirati temeljem planova uređenja užeg područja (DPU) i to određivanjem 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2629 podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja.

Članak 31.

Članak 31. 1) Gospodarskim zonama određuju se prostori namjenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja i životinja) i klaonica. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se mogu graditi kao prateće građevine - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 5) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5% ukupne površine zone, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 32.

Članak 32. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone – transformatorske i plinske redukcijske stanice. 6) Specifičnu površinu zone sporta i rekreacije na lokaciji Gmajna, čini vodena površina rekreacijskog ribnjaka, a uređenje i gradnja građevina unutar prostora zone određeno je u poglavlju 4.1., članku 111., ovih odredbi.

Članak 33.

Članak 33. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

Članak 34.

Članak 34. 1) Područje za komunalne servise određuje se kao prostor jedne ili više čestica za uređenje „reciklažnog dvorišta“, odnosno prostora za privremeno skupljanje i selektiranje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, a koje je moguće predvidjeti u dijelu gospodarske zone u sjevernom dijelu naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, mogu se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina s funkcijom iz prethodnog stavka. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se mogu graditi kao prateće građevine – upravne, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji navedene djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 4) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina na prostoru komunalnih servisa identični su kao za čestice u gospodarskoj zoni i utvrđuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih odredbi.

Članak 35.

Članak 35. 1) Groblje unutar naselja je javna površina koja se uređuje za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. 2) Groblje je namijenjeno izgradnji grobnica, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površine groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja (mrtvačnica sa servisnim prostorima i javna i sakralna i plastika), a uz njih se u manjoj površini mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 4) Do izgradnje čvrstih građevina, moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 5) Kontaktna zona groblja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. Stranica 2630 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja

Članak 36.

Članak 36. 1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora, - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 37.

Članak 37. 1) Unutar jedinog naselja Općine Goričan razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - središta naselja, nastala izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na dvije lokacije unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama: - čestica društvenog doma s parkom, - središte koje se formiralo uz osnovnu školu. - povijesne jezgre naselja: - čestica župne crkve Sv. Leonarda i kontaktni prostor sa župnim dvorom, te novouređenim prostorom parka, - čestica kapele Sv. Jurja u središtu naselja, s kontaktnim prostorom trgovačkih sadržaja, - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća, a rjeđe i bez sakralnih obilježja, - sportski i rekreacijski prostori na dvije lokacije unutar naselja nastali planskom urbanizacijom, te planski formirane čestice dječjih igrališta, svi kao površine javnog režima korištenja i pretežito neizgrađeni i još nedovršeni - pretežito stambena područja: - prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - dio centra uz društveni dom i to – uglovnica na suprotnoj strani i sjeverni niz građevnih čestica, prostor parka i društveni dom, - dio stare stambene strukture – gazdinstva k.br 1. i 3. u Zavrtnoj ulici, - pojedinačna gazdinstva k.br. 11 u Prečnoj ulici i k.br.17/1 u Ulici Makovica. - povijesna ruralna matrica naselja s podvrtnicom, izrazito uske čestice, poluugrađene građevne strukture, s tipičnim korištenjem podvrtnice unutar bloka, kao poljodjelskom površinom, koja je očuvana u starijim, središnjim i južnim dijelovima naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice otvorene građevne strukture, sa širom građevnom česticom nego kod povijesne ruralne matrice, ali i podvrtnicom kao karakterističnim elementom strukture, nastali pretežito planskom urbanizacijom, širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, uz ceste prema Hodošanu, D. Kraljevcu, Hemuševcu i graničnom prijelazu, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice otvorene građevne strukture, sa širom građevnom česticom i bez podvrtnice izgrađivani jugoistočno od ribnjaka, prema PUMN-u Goričan, - planski formirana urbana i tek dijelom realizirana matrica individualne stambene izgradnje otvorenog tipa, na prostoru sjeveroistočno od ribnjaka.

Članak 37.

2) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima Goričana, moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 38. 1) Središta naselja, koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, najviša etažnost građevina može biti P+1+Pk, a najviša visina vijenca građevina 6,60 m. 2) Izuzetak je područje ambijentalne cjeline središta uz društveni dom, gdje je zamjena devastirane stambnene građevne strukture novom moguća samo u gabaritima postojeće gradnje i s postojećom visinom vijenca, koja definira gradnju prizemnica s potkrovljem (P+Pk), a promjena strukture (zamjena poluugrađene tipologije gradnje gradnjom u nizu i povećanje visine vijenca osnovnih građevina) moguća je samo ukoliko se za područje izradi provedbeni plan uređenja središta naselja uz društveni dom, prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. 3) Ostali uvjeti uređenja za središta naselja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 39.

Članak 39. 1) Povijesne jezgre naselja, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi. 3) Visina vijenca izgrađenih građevina javnih sadržaja uz ili preko puta povijesne građevine može najviše iznositi 6,60 m.
Članak 40. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2631 raspeća, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 3) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a prema poglavlju 6.3. kategorizirani su kao evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 41.

Članak 41. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se dovršiti uređenjem, prema uvjetima iz poglavlja 4.1., ovih odredbi.
Članak 42. 1) Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade inventarizacije i valorizacije kulturne baštine Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove, odnosno pojedinačne građevine, stambene i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva («pelnice», zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno je ishoditi mišljenje Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 43.

Članak 43. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevna čestica na području povijesne ruralne matrice uređuje se na način koji podržava tradicijsku strukturu čestice funkcionalnom podjelom čestice na prednji (stambeni) i stražnji gospodarski (poljoprivredni) dio i podvrtnicu, odnosno: - pojas izgradnje osnovne građevine, koji definira prostor čestice bez negativnih utjecaja poljoprivrednih ili drugih gospodarskih sadržaja s mogućim negativnim učinkom na stanovanje, određuje se sa 25,0 m od linije regulacije, - pojas pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, koji definira prostor čestice s mogućim negativnim učinkom u smislu povećanja buke ili zagađenja zraka, odnosno povećanja neugodnih mirisa, određen je 12,0 m od završetka pojasa izgradnje osnovne građevine, - pojas podvrtnice čini poljoprivredno - gospodarski dio čestice, načelno 100,0 i više metara udaljen od linije regulacije, koji se može formirati kao zasebna katastarska i vlasnička površina, a koji bez obzira što se nalazi unutar građevinskog područja naselja, prvenstveno služi poljoprivrednoj obradi te se na njoj mogu postavljati plastenici, staklenici, pomoćne poljoprivredne građevine ili graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje (za komercijalni uzgoj životinja i silažu stočne hrane), prema uvjetima za lociranje takvih građevina, - visina vijenca građevina unutar pojasa gradnje osnovne građevine može maksimalno iznositi 7,0 m, - visina vijenca pratećih građevina u dubini čestice može maksimalno iznositi 4,80 m, a izuzetno, ukoliko se prateća građevina dograđuje na osnovnu, radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema osnovnoj građevini.

Članak 43.

4) Organizacijom građevina na čestici, sukladno uvjetima za gradnju unutar stambene zone iz članka 28. odredbi: - stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine, ovisno o tome da li su u unutrašnjoj organizaciji čestice koncipirane kao osnovne ili kao prateće, lociraju se unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, djelomično unutar tog pojasa, ili dublje u unutrašnjost čestice, pri čemu je osnovnu građevinu potrebno locirati na građevinskoj liniji ulice, - gradnja stambenih i/ili poslovnih sadržaja u pojasu gradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja ne ograničava gradnju građevina koje mogu imati negativan utjecaj na stanovanje ili boravak, na susjednim građevnim česticama, - pomoćne građevine bez izvora zagađenja lociraju se u nastavku osnovne ili pomoćne građevine u dubinu čestice, osim što tenis igralište, koje se gradi kao dio uređenja okućnice, treba od susjedne stambene građevine dodatno biti udaljeno najmanje 12,0m, - gospodarske građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti lociraju se u pojasu pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbliže stambene građevine, - silos visine do 15,0 m se može locirati u stražnjem dijelu čestice, odnosno najmanje 37,0 m udaljeno od linije regulacije ulice. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina.

Članak 43.

6) Pomoćne građevine potrebno je locirati unutar odgovarajućeg pojasa izgradnje pomoćnih građevina, na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, Stranica 2632 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m, 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m, 8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža površine do 40,0 m2, se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. 9) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, poljoprivredne i druge pomoćne građevine, građene od drveta, koje su se tradicijski iz funkcionalnih razloga smještavale na suprotnu stranu čestice, u odnosu na osnovnu građevinu, a prvenstveno se to odnosi na kukuružnjake, žitnice, pčelinjake, bunare, poljske zahode i slično, mogu se iz istih razloga ili radi oblikovnih razloga kod rekonstrukcije građevinskog sklopa seoskog gospodarstva, locirati na suprotnoj strani čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pod uvjetom da ne ometaju kolni prilaz, širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice.

Članak 43.

10) Ukoliko se pomoćna građevina dograđuje na osnovnu ili pomoćnu ili integrira kao dio građevnog kompleksa, visina vijenca gradnje za pomoćnu namjenu može biti viša od ovim člankom predviđenih 3,0 m, odnosno 4,80 m, a radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema visini vijenca građevnog kompleksa.
Članak 44. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture, pri čemu se građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, koje služe za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu graditi i unutar pojasa podvrtnice, ukoliko su prednji dijelovi čestice već izgrađeni, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, pri čemu se kapacitet i vrsta uzgajanih životinja, određuje prema članku 84.

Članak 44.

2) Transformacija ruralne matrice drugačijom pozicijom građevina i/ili drugačijom organizacijom čestice u odnosu na pojaseve izgradnje i međusobne odnose građevina određene člankom 49. odredbi za provođenje, moguća je, ukoliko se radi o netipičnim postojećim građevnim česticama ili o interpolaciji nove građevne čestice unutar postojećeg dijela naselja ruralne matrice, na kojima tradicijsku organizaciju čestice nije moguće postići i to samo u funkciji gradnje građevina bez sadržaja koji bi mogli imati negativan utjecaj na stanovanje ili okoliš, pri čemu je projektnim rješenjem oblikovanje građevina potrebno uskladiti s okolnom građevnom strukturom.

Članak 45.

Članak 45. 1) Uvjeti gradnje i dozvoljene transformacije strukture, na području novije ruralne matrice s podvrtnicom, uz ceste prema Hodošanu, D. Kraljevcu, Hemuševcu i graničnom prijelazu isti su kao za povijesnu ruralnu matricu, te dodatno: - pojas izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina uz Školsku ulicu, zapadno od škole, može se protezati do 35,0 m od linije regulacije, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 46.

Članak 46. 1) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice bez podvrtnice, nastali planskom urbanizacijom na lokaciji jugoistočno od ribnjaka, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori novije ruralne matrice, osim mogućnosti gradnje pratećih građevina za uzgoj stoke.
Članak 47. 1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2633 stambene izgradnje na prostoru sjeveroistočno od ribnjaka, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 7,0 m, - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 48.

Članak 48. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice veću od 100,0 m, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, iznad 1200,0 m2, - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, način izgradnje osnovne najmanja širina - maksimalnu visinu vijenca određenu s 7,0 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. - prateće i pomoćne građevine se mogu graditi uz bilo koju bočnu stranu čestice, neovisno o poziciji osnovne građevine, uz poštivanje uvjeta udaljenosti od susjedne građevine osnovne namjene za najmanje polovinu visine više građevine, ali ne manje od 4,0 m i ostalih uvjeta iz poglavlja 2.2.4.

Članak 49.

Članak 49. 1) U stambenim zonama naselja Goričan, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Izuzetak je prostor sjeverno od parka uz društveni dom, gdje je transformacija moguća samo temeljem DPU-a središta naselja i u skladu sa smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 50.

Članak 50. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja dubina najmanja površina dozvoljeni koeficijent građevine građevne čestice /m/ građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ izgrađenosti /kig/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 katne 14,0 izuzetno prema čl. 49. st. 2. i čl.58. - ugrađene građevine prizemne 8,0 katne 6,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, osim građevina 400,0 0,4 540,0 0,4 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, već u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.

Članak 50.

4) Na bespravno izgrađenom prostoru – romskog naselja u Goričanu, veličina čestica može biti i manja od definiranih stavkom 1. ovog članka, pod uvjetom da širina pojedine čestice nije manja od 10,5 m, da površina čestice nije manja od 250,0 m2, a koeficijent izgradivosti čestice ne prelazi 0,5. Stranica 2634 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018.
Članak 51. 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu mogu imati: - građevne čestice sjeverne strane Prvomajske ulice, zapadno od sportske zone uz školu i južne strana Nove ulice – do 120,0 m i. - građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka utvrđenog građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz prvog stavka prethodnog članka. 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti broja i namjene građevina po čestici, minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.

Članak 51.

6) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.
Članak 52. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 53.

Članak 53. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 54.

Članak 54. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 55.

Članak 55. 1) Visina (vijenca) građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice.
Članak 56. 1) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 7,0 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2635 do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.

Članak 57.

Članak 57. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 58.

Članak 58. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 59. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. 2) Osnovne građevine unutar područja naselja Goričan ne mogu se graditi u nizu, a izuzetak su građevine unutar prostora ambijentalne cjeline koja obuhvaća središte naselja uz društveni dom, gdje se može kroz izradu DPU-a središta naselja predvidjeti zamjena postojeće poluugrađene tipologije gradnje tipologijom uličnog niza.

Članak 60.

Članak 60. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice. 2) Građevni kompleks se u odnosu na susjedne čestice tretira kao slobodnostojeća građevina.
Članak 61. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - ½ visine više građevine za građevine kojima je visina veća od 7,0 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., čanka 192. stavka 2. ovih odredbi.

Ostali akti u ovom izdanju (103)