Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst)

1. Na temelju članka 43. Statuta Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/2013) Komisija sa Statut i Poslovnik Općine Goričan na sjednici održanoj 10.09.2018. godine utvrdila je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan koji sadrži: Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/05), Odluku o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/06), Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/12) i Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 9/18). ODLUKA o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan donosi se pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 36/05, 4/06, 12/12 i 9/18).
Članak 2. 1) Prostorni plan uređenja Općine Goričan sadrži obrazloženja, tekstualni dio i grafički dio. 2) Obrazloženja sadrže analizu i prostorna rješenja, te evidencije postupaka izrade pojedinih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Goričan. 3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provođenje. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: III. ID Korištenje i namjena 1. MJ=1:25.000 PPUO iz površina 2018. III. ID 2. Infrastrukturni sustavi MJ=1:25.000 PPUO iz 2018. Uvjeti korištenja, II. ID PPUO 3. uređenja i zaštite MJ=1:25.000 iz 2012. prostora 4. Građevinska područja III. ID Građevinsko područje 4.1. MJ=1:5.000 PPUO iz naselja Goričan 2018. Izdvojena građevinska II. ID PPUO područja „Poslovne iz 2012. 4.2. zone uz stari granični MJ=1:5.000 prijelaz“ i rekreacijska zona „Komparski kut“ 5) Svi ostali kartografski prikazi i kartogrami, osim navedenih u prethodnom stavku prestali su važiti. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Goričan se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselje Goričan, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - “Korištenje i namjena površina ”, u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselje je prostorna struktura namijenjena izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti. 2) Naselje se od okolnog prostora razgraničava granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. Stranica 2622 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. 3) Goričan je naselje prijelaznog ili urbaniziranog tipa, na prijelazu iz manjeg u jači stupanj urbaniziranosti, s većim udjelom društvenih sadržaja unutar građevnog područja 4) Tip naselja određuje osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a karakterizira ga – manja stambena gustoća (okvirno 500 - 900 m2 stambene zone / stanovniku), veći broj društvenih funkcija uspostavljenih za razinu jednog naselja, veći udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja – šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.)

Članak 5.

5) U sjeverozapadnom, rubnom dijelu naselja Goričan, bespravno je izgrađeno romsko naselje, koje se temeljem socijalnog programa, u geodetski utvrđenim gabaritima, funkcionalno i infrastrukturno integrira u područje naselja Goričan.
Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjene uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području općine su: - gospodarska, poslovna zona uz stalni međunarodni granični cestovni prijelaz 1. kategorije Goričan - Letenye /oznaka K2/, - područje uređene čestice za privremeno deponiranje poljoprivrednih proizvoda, sjeverozapadno od naselja Goričan /oznaka K3/ i - gospodarska, poljoprivredna zona za uzgoj životinja, istočno od naselja Goričan /oznaka PG/. 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti na području općine su: - rekreacijska zona s turističkim sadržajima na lokaciji Komparski kut, uz planirani završni krak atuoceste Zagreb – Goričan, /oznaka R11, T4 i T5/, - rekreacijska zona s turističkim sadržajima, na lokaciji Sirkovišće, sjeverno od naselja Goričan /oznaka R2, R9, T4/ i - rekreacijska zona uz ribnjak, sjeveroistočno od naselja Goričan /oznaka R9/, - rekreacijska zona s turističkim sadržajima, na lokaciji Zavrtnje, južno od Goričana /oznaka R12, T4.

Članak 6.

4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - planirana željeznička postaja Goričan /simbol stajališta željeznice/ - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili općinske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje, te - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja, a ukoliko područje čini jedna građevinska čestica, međama građevinske čestice. 6) Uvjeti za uređenje površina, te uvjetno i gradnju građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: - za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1., - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5 ovih odredbi.

Članak 6.

7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela može organizirati: - kao osnovna djelatnost - uređenje prostora za proizvodnju i pakiranje zemlje, - kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - stanovanje i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te - minimalni zahvati u prostoru za provođenje rekreativnih aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, u kategoriji osobito vrijednog obradivog tla /oznaka P1/, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2623 - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 95 - 97. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - građevinske čestice za obavljanje nepoljoprivrednih djelatnosti vezanih za poljoprivredu koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 98. ovih odredbi mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla i to samo za djelatnosti proizvodnje komposta od biljnog organskog materijala i građevine za proizvodnju i/ili pakiranje zemlje, te prirodnog organskog gnojiva za potrebe poljoprivredne proizvodnje, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 101. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se pod uvjetima određenim u poglavlju 4.2.2., članku 121. mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarskih šuma, pretežito lociranih u središnjem i južnom dijelu Općine /oznaka Š1/ - površine zaštitnih šuma uz rijeku Muru /oznaka Š2/ - vodene površine rijeke Mure i potoka Trnave /oznaka V/ - vodene površine starih riječnih rukavaca, bara i močvara rijeke Mure i potoka Trnave /oznaka V/ - vodene površine rekreacijskih ribnjaka /oznaka RI/, - potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori /linijska oznaka/. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO- om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta, izrađenih od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja.

Članak 8.

6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, obradive površine, osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. 1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz prostornih dokumenata širih područja, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - postojeća autocesta A4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - postojeća državna cesta D3 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Prelog – Donja Dubrava. Đelekovec – Drnje (D41) Stranica 2624 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. - postojeći stalni međunarodni cestovni granični prijelaz 1. kategorije Goričan - Letenye, - postojeća pruga od značaja za međunarodni promet M501 (MG3) (Središće) državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakeresztur) - postojeći 2 x 400 kV dalekovod Žerjavinec – Mađarska, - postojeći zaštitni nasip od poplava ma Muri - postojeći magistralni naftovod – JANAF – odvojak NT Virje – NT Lendava, za koji se u dijelu trase uz naselje Goričan planira izmještanje - planirani otpremni plinovod od čvora „Mešđimurje“ do CPS Molve - planirani optički vod u koridoru JANAF-a - planirani međunarodni cjevovod za transport naftnih derivata u koridoru JANAF-a - planirani mogući čvor Goričan sa spojem na turističko odredište „Goričan“, rekonstrukcija spoja na autocestu koja omogućava ulaz na autocestu i izlaz s autoceste u svim smjerovima – na dionici A4 između postojećeg čvora Goričan i graničnog prijelaza Goričan.

Članak 10.

Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - ŽC 2026 Čvor Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20) - ŽC 2034 D3 – D. Kraljevec (ŽC 2026) / rubno - ŽC 2255 D. Kraljevec (ŽC 2026) – Draškovec (D 20) / rubno - LC 20032 od Hodošan (D3) – Goričan – ŽC 2255 - LC 20066 od Goričan (LC 20032) – Kotoriba (LC 20045) - planirana moguća građevina - željeznička postaja Goričan, - postojeći nasip za obranu od poplava na – Trnavi - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme. 3) Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br.1. „Korištenje i namjena površina“ i br. 2. „Infrastrukturni sustavi“, u mjerilu 1:25 000.

Članak 11.

Članak 11. 1) Rekonstrukciju postojećih županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. 2) Na dionici čvor Goričan – GP Goričan, na autocesti A4: Zagreb – Goričan, potrebno je uspostaviti čvor, sukladan tehničkim mogućnostima između postojećeg čvora Goričan i graničnog prijelaza Goričan, a mikrolokacija i oblik novoplaniranog čvora će se odrediti kroz izradu projekta i pripadajućih studija - prometa i utjecaja na okoliš. 3) Za osiguranje mogućnosti izvedbe drugog kolosijeka na pruzi od značaja za međunarodni promet M501 (Središće) državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakeresztur), određuje se koridor širine 50,0 m. 4) Građevine za obranu od poplava - nasipe, potrebno je rekonstruirati na način da se u cijelosti zaštite naselje i izdvojena građevinska područja, te da se ne smanjuje površina poplavnog područja. 5) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera. 6) Planirana trasa otpremnog plinovoda od čvora „Međimurje“ do CPS Molve, trasa optičkog voda i trasa cjevovoda za međunarodni transport naftnih derivata, predviđaju se locirati uz vod jadranskog naftovoda, tj. unutar zaštitnog koridora JANAF-a, pri čemu se, za dionicu gdje JANAF prolazi građevinskim područjem naselja Goričan, predviđa izmicanje dijela trase izvan granica građevinskog područja naselja.

Članak 12.

Članak 12. 1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih područja i na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 1. ovih odredbi, - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2 Građevinsko područje naselja

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinsko područje naselja je površina unutar obuhvata granica građevinskog područja naselja Goričan. 2) Granice građevinskog područja naselja, detaljno su određene na kartografskom prikazu 4.1. „Građevinsko područje naselja Goričan“, na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskog područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2625 tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja. 3) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 15,0 m mjereno od osi vodotoka. 4) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacjevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnih ili oborinskih voda naselja. 5) Ukoliko se građevna čestica formira uz otvoreni kanal oborinske odvodnje naselja, česticu je od ruba kanala potrebno udaljiti za širinu od najmanje 4,0 m, radi rezerviranja površine za održavanje kanala.

Članak 15.

Članak 15. 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskom prikazu 4.1 „Građevinsko područje naselja“, i ovih odredbi za provođenje i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu, - moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno vode rekreacijskog ribnjaka i vodotoci, te njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno–servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), Stranica 2626 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - sušare žitarica kapaciteta do 1000 kg/h, - silosi visine (vijenca) do 15,0 m, - silaže stočne hrane do 100 m2, - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično.) - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - građevinarstva (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i slične radionice), - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.), - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično), - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 i - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2.
Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti, - građevine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. 2) Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu ili izvan naselja. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju 24. kolovoza 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2627 uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta, - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU), - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i sl.), - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge), - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica) iz ovog PPUO-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskom prikazu br. 4.1. –„Građevinsko područje naselja“.

Članak 25.

Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. 2) Potreba izrade prostornih planova užih područja iz prethodnog stavka, utvrđuje se u poglavlju 9.1. ovih odredbi.
Članak 26. 1) Na područjima za razvoj stambenih zona na lokacijama topografskih naziva Gmajna i Seosko, u obuhvatu prema oznakama na kartografskom prikazu 4.1. „Građevinsko područje naselja“, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana užeg područja (DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi. 2) Za ostala područja predviđena za razvoj stambenih zona naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu se odrediti temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone. 3) Karakterističan uzorak naselja za stambene zone iz stavka 2, ovog članka određuje se prema okolnom izgrađenom području. 4) Za ostale funkcionalne zone unutar područja predviđenih za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju mogu se odrediti temeljem odredbi koje definiraju sadržaj pojedine zone, karakterističnog uzorka naselja, specifičnih odredbi za obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, odredbi zaštite kulturne i prirodne baštine, te mjera zaštite okoline.

Članak 27.

Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskom prikazu br. 4.1 „Građevinska područja naselja“. 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - gospodarske zone /ljubičasto/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/, - područja za komunalne servise /bez boje/, - groblje, koje se nalazi unutar naselja /oznaka groblja/. 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ili uvjetima uređenja prostora za pojedinačni zahvat javne namjene (društvene ili sportske), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno – poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, skladištenja žitarica u silosu i sušenje žitarica) pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini ne više od 400,0 m2 po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: Stranica 2628 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. kolovoza 2018. - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), - na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj životinja u kapacitetu prema članku 84., uz uvjet da ukupna izgrađenost građevne čestice ne prelazi 40% njene površine.

Članak 28.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja stambene namjene (UPU i DPU) - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje. - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestica navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja – parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.