Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec

24. Na temelju članaka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 16. Statuta Općine Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 09/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/15), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na svojoj 1. sjednici održanoj 27.07. 2017. godine, donosi odluku o donošenju urbanističkog plana uređenja „upu 7“ pribislavec i. opće odredbe
Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec, u daljnjem tekstu Odluka.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec čini područje aerodroma Pribislavec, te 7. kolovoza 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1727 servisnih i pratećih sadržaja, planiranih Prostornim planom uređenja Općine Pribislavec, na lokaciji uz postojeću uzletno – sletnu stazu aerodroma.
(2) Veličina prostora obuhvata iznosi cca 12,49 ha.
Članak 3.
(1) Elaborat „Urbanistički plan uređenja „UPU 7 “ izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec“ s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:2.000 POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, PLINOOPSKRBE I ODVODNJE 2.3. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, MJ = 1:2.000 UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000 ii. odredbe Za provođenje

Članak 4.

Članak 4.
(1) Urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima odredbi za provođenje UPU. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u svrhu predviđenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne kolne prometne površine. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili kompleksa. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Vijenac građevine ili zgrade je zamišljena linija prelomnice ravnine pročelja i ravnine krovne konstrukcije. - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a ne smije biti viši od 1,20 m. - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m.

Članak 4.

- Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (V) je najveća dozvoljena visina (vijenca) građevine. - Etaža je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. Na kosom terenu strmog nagiba suteren može mijenjati podrum ili se može graditi kao dodatna podzemna etaža, bez obzira na ukupnu dozvoljenu etažnost. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, Stranica 1728 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. kolovoza 2017.

Članak 4.

mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad prizemlja ili iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili građevnog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk). - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi i sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom funkcionalne zone. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se građevna čestica nalazi.

Članak 4.

- Pomoćna građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Legalna građevina je građevina izgrađena temeljem akta za građenje ili zgrada ozakonjena u postupku prema posebnom propisu. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Individualna zgrada je zgrada s ograničenim brojem zasebnih korisničkih jedinica. - Višejedinična zgrada ili kolektivna zgrada je zgrada bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica. - Zasebna korisnička jedinica je dio zgrade ili građevnog kompleksa koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti i koristiti zasebno.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Pojmovi iz područja zračnog prometa koji se koriste u ovoj Odluci, imaju sljedeće značenje: - Zračni promet (air traffic): proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom prostoru - Aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, - Zračni prijevoz (air transport): prijevoz putnika, tereta i/ili pošte zrakoplovom - Zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu - Zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zemljinu površinu: - Avion (aeroplane): zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičnih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne - Bespilotni zrakoplov / bespilotna letjelica (Unmanned Aircraft): zrakoplov namijenjen izvođenju operacija bez pilota u zrakoplovu, koji je ili daljinski upravljan ili programiran i autonoman - Uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na zemlji, vodi ili objektu, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. 1. uvjeTi određivanja i raZGraničavanja površina javnih i druGih namjena

Članak 6.

Članak 6.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja „UPU 7“ Pribislavec, u daljnjem tekstu UPU, utvrđuju se: - detaljna podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
(2) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.

Članak 7.

Članak 7.
(1) U odnosu na namjenu razlikuju se: - površine gospodarske namjene, u funkciji zračne luke: - površina pristanišne zgrade zračne luke /oznaka ZL1/ - površine priručnih zgrada u funkciji zračne luke / oznaka ZL2/ - površina za bespilotne letjelice i sportsko zrakoplovstvo /oznaka ZL3/ - površina za prošireni sadržaj zračne luke – poslovni servisi /oznaka ZL4/ 7. kolovoza 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1729 - površine gospodarske namjene, ugostiteljsko - turističke: - površina za manifestacije na otvorenom s ugostiteljskim sadržajem /oznaka K1/ - hotel /oznaka T1/ - kamp /oznaka T3/ - površine javne i društvene namjene: - površina za muzej na otvorenom /oznaka D6/ - prometne površine: - ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom/ - površine javnih parkirališta /oznaka P/ - zaštitna zelena površina /oznaka Z/.
(2) Namjene prikazane u kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu namjenom.
(3) Grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji osnovne utvrđene namjene, kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora i slično.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Unutar obuhvata UPU sve površine iz stavka 1. prethodnog članka smatraju se površinama javne namjene.
(2) Za sve površine javne namjene UPU utvrđuje obaveznu parcelaciju pojedinačnih čestica.
(3) Linija regulacije razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena, te je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine.
Članak 9.
(1) Sve površine unutar obuhvata UPU dijele se na površine s kontroliranim pristupom i javno dostupne površine.
(2) Površine s kontroliranim pristupom su sve površine u funkciji zračne luke, te se predviđaju ograditi zajedničkom zaštitnom ogradom zračne luke.
(3) Sve ostale površine se predviđaju kao javno dostupne u predviđenoj funkciji. 1.1. površine gospodarske namjene, u funkciji zračne luke

Članak 10.

Članak 10.
(1) Aerodrom Pribislavec se sukladno odredbama Prostornog plana Međimurske županije predviđa rekonstruirati u zračnu luku u kategoriji 2C ili 1A, te se primjereno navedenom trebaju dimenzionirati sadržaji u njenoj funkciji.
(2) Za navedenu kategoriju zračne luke je osigurana mogućnost izvedbe nove, asfaltirane uzletno – sletne staze pretežito komercijalne namjene neposredno istočno od postojeće, te istovremena prenamjena postojeće zemljane uzletno – sletne staze za sportsko letenje.
(3) Radi planirane rekonstrukcije uzletno – sletnih površina, osigurava se koridor u širini od 300,0 m, odnosno po 150,0 m lijevo i desno od osi postojeće uzletno – sletne staze kao prostor bez planiranja zahvata gradnje.
(4) Linija zabrane gradnje u funkciji iz prethodnog stavka označena je na kartografskim prikazima UPU-a brojeva 3. i 4.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Sve građevine koje se lociranju unutar površina gospodarske namjene u funkciji zračne luke potrebno je predvidjeti sukladno: - Zakonu o zračnom prometu („Narodne novine“ broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14) - Pravilniku o aerodromima („Narodne novine“ broj 58/14).
(2) Za gradnju svih građevina unutar površina gospodarske namjene u funkciji zračne luke potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za civilni zračni promet.
Članak 12.
(1) Površina pristanišne zgrade zračne luke /oznaka ZL1/ označava zasebnu zemljišnu česticu, odnosno građevnu česticu postojeće glavne zgrade zračne luke, izgrađene kao višefunkcionalni kompleks za prometnu, upravnu, servisnu i skladišnu namjenu.
(2) Postojeća zgrada se može rekonstruirati u istoj namjeni, a sadržaji se mogu dopunjavati sukladno posebnom propisu ovisno o kategoriji zračne luke.
(3) Osim površine pod zgradom, unutar čestice se osigurava prostor za priručno parkiralište za osobna vozila i vanjski manipulativni prostor za pristup zrakoplova aerodromskoj uzletno – sletnoj stazi.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine priručnih zgrada u funkciji zračne luke /oznaka ZL2/ rezerviraju se za lociranje skladišta (hangara) za garažiranje i servisiranje sportskih i drugih zrakoplova, bespilotnih letjelica i druge potrebne opreme.
Članak 14.
(1) Površina za bespilotne letjelice i sportsko zrakoplovstvo / oznaka ZL3/ rezerviraju se za lociranje otvorenih poligona i uzletno – sletnih staza za bespilotne letjelice, te za manipulaciju i parkiranje zrakoplova.
Članak 15.
(1) Površina za prošireni sadržaj zračne luke – poslovni servisi /oznaka ZL4/ označava zemljište za lociranje eksternih servisnih sadržaja zračne luke – servis poslovnih jetova i druge slične proširene proizvodno – poslovne usluge.
(2) Površina se formira kao zasebna građevinska čestica s mogućnošću gradnje gospodarskih građevina proizvodno – servisnog tipa, koje funkcionalno nadopunjuju primarni sadržaj zračne luke.
(3) Poslovni servis može biti interno funkcionalno povezan s ostalim sadržajima zračne luke, te se predvidjeti unutar površine s kontroliranim pristupom, odnosno unutar zaštitne ograde zračne luke.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Unutar pristanišne zgrade zračne luke i u sklopu priručnih zgrada u funkciji zračne luke moguće je kao prateći sadržaj organizirati manje prostorije sportskih klubova Stranica 1730 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. kolovoza 2017. funkcionalno vezanih uz korištenje zračne luke (aero klub i slične građanske udruge).
(2) Drugi sadržaji koji nisu predviđeni odredbama ovog poglavlja, uključujući stalno i povremeno stanovanje, ne mogu se organizirati na površinama gospodarske namjene u funkciji zračne luke /oznaka ZL1, ZL2, ZL3, ZL4/. 1.2. površine gospodarske namjene, ugostiteljsko - turističke

Članak 17.

Članak 17.
(1) Površina za manifestacije na otvorenom s ugostiteljskim sadržajem /oznaka K1/ označava građevnu česticu namijenjenu održavanju javnih manifestacija i okupljanja posjetitelja, unutar koje je predviđeno lociranje ugostiteljskog objekta tipa bistro, restoran, caffe bar ili slično.
(2) Građevna čestica je predviđena kao javno dostupna, odnosno nije uključena u površine zračne luke s kontroliranim pristupom.
Članak 18.
(1) Površina za hotel /oznaka T1/ označava građevnu česticu namijenjenu gradnji smještajnog, ugostiteljsko – turističkog sadržaja, u prvom redu hotela.
(2) Alternativno se umjesto hotela može graditi hostel ili pansion.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Površina za kamp /oznaka T3/ označava građevnu česticu namijenjenu gradnji smještajnog, ugostiteljsko – turističkog sadržaja tipa kamp.
Članak 20.
(1) Kategorija za ugostiteljsko – smještajne sadržaje unutar područja obuhvata UPU se UPU-om ne uvjetuje.
(2) Normativi dimenzioniranja sadržaja pojedinog planiranog ugostiteljsko – smještajnog sadržaja utvrđuju se prema odgovarajućem pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. 1.3. površine javne i društvene namjene

Članak 21.

Članak 21.
(1) Površina za muzej na otvorenom /oznaka D6/ označava zemljišnu česticu namijenjenu popularizaciji zrakoplovstva i prezentaciji tradicije zrakoplovstva na ovoj lokaciji.
(2) Na lokaciji je trenutno izložen jedan eksponat – vojni zrakoplov tipa MIG, a predviđa se povećanje broja izložaka.
(3) Ovisno o odabranom prezentacijskom modelu, unutar čestice se može locirati informacijski ili prezentacijski paviljon s priručnim sanitarnim prostorom za posjetitelje. 1.4. prometne površine
Članak 22.
(1) Ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom/ namijenjeni su javnom cestovnom i pješačkom prometu, te osiguravaju pristup do pojedinačnih građevnih čestica, odnosno površina drugih namjena.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Javne parkirališne površine /oznaka P/ namijenjene su uređenju javnih parkirališta za osobna vozila.
Članak 24.
(1) Unutar čestica prometnih površina predviđa se lociranje mreže komunalne infrastrukture i pješačkih staza, a ovisno o predviđenoj širini, unutar pojedinog uličnog koridora predviđa se locirati i pojedinačna parkirališta za osobna vozila. 1.5. Zaštitne i ostale površine
Članak 25.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z / utvrđuje se kao prostor zaštite kontaktne stambene zone od negativnih utjecaja područja zračne luke i pratećih sadržaja.
(2) Zaštitna zelena površina se uređuje sadnjom, uz obveznu primjenu visokog raslinja.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačko - biciklističke staze, parkirališne površine unutar uličnih koridora i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu nedjeljive od prometnih površina. 2. uvjeTi smješTaja Gospodarskih Građevina
Članak 27.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju u funkciji zračne luke ili ugostiteljsko – turističke namjene se, kao osnovne građevine odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina, mogu locirati unutar odgovarajućih površina, odnosno građevnih čestica namjena utvrđenih prema kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Površine za razvoj građevina, odnosno građevnih kompleksa utvrđuju se prema kartografskom prikazu broj 4. „Uvjeti gradnje“.
(3) Uz osnovne građevine, mogu se na pojedinoj čestici graditi i pomoćne građevine i građevine infrastrukturnih servisa, kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. veličina i oblik građevnih čestica

Članak 28.

Članak 28.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - dimenzije i oblik građevnih čestica dani su grafički, a odstupanja u površini ne mogu biti veća od +-8% površine planirane građevne čestice 7. kolovoza 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1731 - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na odgovarajući ulični koridor s kojim neposredno graniči - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. BROJ (OZNAKA) GRAĐEVNE ČESTICE ILI NAMJENA POVRŠINE POVRŠINE NAMIJENJENE GRADNJI 1 ZL1 2A ZL2 2B ZL2 2C ZL3 3 ZL4 4 K1 5 T1 6 T3
(2) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Za površine priručnih zgrada u funkciji zračne luke /oznaka ZL2/, koje same za sebe ne predstavljaju zasebnu građevnu česticu, a namijenjene su gradnji građevina visokogradnje, koeficijent izgrađenosti se obračunava na površinu pojedinačne navedene namjene. 2.3. smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 31.
(1) Sve građevine visokogradnje trebaju biti locirane izvan područja zabrane gradnje označenog na kartografskim prikazima UPU-a brojeva 3. i 4.
(2) Izuzetno, postojeće građevine u funkciji zračne luke, koje se nalaze unutar područja zabrane gradnje, mogu se zadržati i rekonstruirati uz uvjet da zadovolje uvjete Pravilnika o aerodromima („Narodne novine“ broj 58/14) u odnosu na funkcionalne površine namijenjeni polijetanju, slijetanju i manevriranju zrakoplova.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje.
(2) Najmanje udaljenosti zgrada od linije regulacije prometnica utvrđene su grafički na kartografskom prikazu broj 4. „Uvjeti gradnje“.
Članak 33.
(1) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od ½ visine (vijenca) više građevine. 2.2. veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici
Članak 29.
(1) Veličina i površina građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: kig kis Vmax /m/ Emax 0,4 1,2 15,0 3 /P+2/ 0,4 0,4 10,0 1 /P/ 0,4 0,4 10,0 1 /P/ niskogradnja i uređenje parternih površina 0,6 1,8 15,0 3 /P+2/ 0,4 0,4 4,0 1 /P/ 0,4 2,0 15,0 5 /Po+P+3/ 0,4 0,4 4,0 1 /P/
(2) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 2.4. oblikovanje građevina

Članak 34.

Članak 34.
(1) Unutar pojedinačnih čestica predviđa se gradnja u kompleksu, što znači da se na pojedinačnoj čestici može locirati samostojeća građevina ili građevni kompleks od nekoliko međusobno fizički ili funkcionalno povezanih građevina.
(2) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
Članak 35.
(1) Gospodarska dvorišta i pomoćne prostore načelno je potrebno orijentirati suprotno od ulice, odnosno locirati u dvorišnom dijelu čestice.
(2) Ukoliko se gospodarska dvorišta orijentiraju na ulicu, potrebno ih je ograditi na način da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.
(3) Otvoreni proizvodni i servisni prostori se ne mogu orijentirati prema ulici.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja. Stranica 1732 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. kolovoza 2017.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 37.
(1) U zidovima koji su od bočne i/ili stražnje međe vlastite čestice udaljene manje od 3,0 m ne mogu se predviđati otvori.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.5. uređenje građevnih čestica 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 38.

Članak 38.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 39.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama s pješačkim stazama, mogućnošću priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete i odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 41.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati minimalni parkirališni ili garažni prostor.
(2) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(3) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 42.

Članak 42.
(1) Površine zračne luke s kontroliranim pristupom ograđuju se zajedničkom zaštitnom ogradom koja se oblikuje sukladno propisima sigurnosti ovog tipa građevina.
(2) Između pojedinačnih funkcija unutar kontroliranog prostora mogu se postavljati dodatne ograde, ukoliko je to potrebno iz sigurnosnih ili drugih funkcionalnih razloga.
Članak 43.
(1) Ostale građevne čestice se ne moraju ograđivati, odnosno potrebno ih je ograditi ukoliko to proizlazi iz posebnih propisa za ugostiteljsko – turističke sadržaje.
(2) Ukoliko se izvode, ograde se trebaju oblikovati kao tipske, prozračne ograde, točkasto postavljenih temelja i ne veće visine od 1,60 m.

Članak 44.

Članak 44.
(1) U odnosu na ulični koridor ograde se unutar čestica gospodarske namjene mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 45.
(1) Svaka građevna čestica ili površina zasebne namjene namijenjena gradnji visokogradnje, treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine kao ni stabla uz parkirališta zasađena u zelene otoke površine manje od 4,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 2.5.5. Ostali uvjeti oblikovanja i uređenja

Članak 46.

Članak 46.
(1) Reklamni panoi se unutar čestica mogu postavljati jedino kao obješeni ili naslikani na pročelja zgrada ili ograda.
(2) Samostojeći reklamni panoi unutar čestica svih vrsta gospodarskih površina nisu dozvoljeni. 3. uvjeTi smješTaja Građevina drušTvenih djelaTnosTi
Članak 47.
(1) Unutar područja UPU predviđa se uređenje prezentacijskog prostora ili muzeja zrakoplovstva na otvorenom.
(2) U sklopu čestice je moguće osigurati informacijski punkt, sa ili bez kontrole ulaza. 7. kolovoza 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1733
(3) Ukoliko se planiraju postavljati samostojeće informacijske ploče njihova ukupna visina ne smije biti veća od 2,5 m.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ovisno o utvrđenom načinu funkcioniranja prostora i procijenjenom kapacitetu posjete unutar čestice je potrebno osigurati sanitarni čvor za posjetitelje, sukladno posebnom propisu za takve namjene.
(2) Svi izlošci i druga gradnja trebaju biti od ruba građevne čestice udaljeni najmanje 3,0 m.
Članak 49.
(1) Koeficijent izgrađenosti čestice muzeja zrakoplovstva utvrđuje se s najviše kig=0,20.
(2) Informacijski punkt se može predvidjeti kao prizemni paviljon, s visinom vijenca do 4,0 m.
(3) Čestica treba imati najmanje 20% površine uređeno kao javne zelene parkovne površine.