Odluka o donošenju Strateškog razvojnog programa Općine Kotoriba do 2020. godine

16. Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/13), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 21. sjednici održanoj 14. lipnja 2016. godine, donijelo je oDluku o donošenju strateškog razvojnog programa općine kotoriba do 2020. godine
Članak 1. Donosi se Strateški razvojni program Općine Kotoriba do 2020. godine. Strateško planiranje je izvodila Radna skupina kao predstavnik zajednice Općine Kotoriba, a čine je predstavnici svih segmenata življenja i djelovanja Općine Kotoriba. Proces planiranja vodila je konzultantska tvrtka BERcON d.o.o.

Članak 2.

Članak 2. Strateški razvojni program Općine Kotoriba do 2020. godine iz članka 1. ove Odluke, prilog je ovoj Odluci i čini njezin sastavni dio.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPćINSKO VIJEćE OPćINE KOTORIBA KLASA: 302-02/16-01/05 URBROJ: 2109/9-16-1 Kotoriba, 14. lipnja 2016. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Zoran radmanić, v.r. strateški raZVojni program općine kotoriba za razdoblje do 2020. godine Kotoriba, lipanj 2016. preDgoVor strateški razvojni program općine kotoriba do 2020. (u daljnjem tekstu: strategija) je strateški odnosno temeljni dokument za upravljanje razvojem Općine Kotoriba (u daljnjem tekstu: Općina) u narednom razdoblju planirano do 2020. godine. Pojam razvoja obuhvaća sveukupni razvoj Općine kao jedinice lokalne samouprave i obuhvaća sve sektore djelovanja i življenja Općine. Planirano razdoblje do 2020. godine je plansko razdoblje programsko-razvojnih aktivnosti Europske unije i nižih upravnih jedinica tj. Međimurske županije kao jedinice regionalne samouprave i Općine Kotoriba kao jedinice lokalne samouprave. Planiranje strateškog razvoja i izrada dokumenta Strategije, odvijalo se po metodologiji sukladnoj Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, propisanim od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (NN 53/10), prema Vodiču za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko razdoblje 2014.-2020. od Ministarstva poljoprivrede te sukladno metodologiji koja se primjenjuje pri sadašnjoj izradi razvojne strategije Međimurske županije.

Članak 3.

Strateško planiranje izvodi Radna skupina kao predstavnik Zajednice Općine, a čine je predstavnici svih segmenata življenja i djelovanja Općine Kotoriba. Proces planiranja vodi konzultantska tvrtka Bercon d.o.o., a koordinaciju planiranja vodi Jedinstveni upravni odjel Općine. Strategija Općine Kotoriba za razdoblje do 2020. je temeljni dokument Općine, kojim se definiraju željena buduća društveno gospodarska stanja Općine i programske aktivnosti kojima se dolazi do tog stanja. Proces strateškog planiranja započinje analizom postojećeg stanja svih sektora i područja življenja Općine, zatim analizom razvojnih problema i razvojnih potreba, prikazom ključnih riječi za formiranje vizije i razvojnih ciljeva definiranih od 14. lipnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1071 strane Radne skupine i SWOT analizom postojećeg cjelokupnog stanja Općine Kotoriba kao jedinice lokalne samouprave. Temeljem navedenih sadržaja se utvrđuju strateški ciljevi i njihovo objedinjavanje u viziju, kao planirano buduće stanje te razrada programskih intervencija u formi strateških prioriteta, provedbenih mjera i aktivnosti. saDržaj 1. METODOLOŠKI PRISTUP IZRADE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA 5 1.1. Primijenjena terminologija 5 1.2. Primijenjena metodologija 6 1.3. Načela strateškog planiranja 7 2. OSNOVNA ANALIZA STANJA NA PODRUČJU OPćINE KOTORIBA 9 2.1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike 9 2.1.1. Prirodna baština 10 2.1.2. Kulturna baština 11 2.2. Stanovništvo 12 2.3. Gospodarstvo 13 2.3.1. Osnovni pokazatelji 14 2.3.2. Poljoprivreda 16 2.4. Stanje nezaposlenosti na području Općine Kotoriba 18 2.5. Osnovna infrastruktura 19 2.6. Odgoj i obrazovanje 19 2.7. Socijalna skrb i zdravstvo 20 2.8. civilno društvo 20 3. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNE POTREBE 21 4. SWOT ANALIZA PODRUČJA DJELOVANJA 24 4.1. SWOT gospodarstva, poljoprivrede i turizma 24 4.2. SWOT društvene djelatnosti i društvena infrastruktura 25 4.3. SWOT osnovna infrastruktura 26 4.4. SWOT upravljanje razvojem i kvaliteta života 26 5. FORMIRANJE STRATEŠKIH ODREDNIcA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA 28 5.1. Vizija 29 5.2. Strateški ciljevi 32 5.2.1. Strateški cilj 1 - Dobra prometna povezanost i komunalna izgrađenost 32 5.2.2. Strateški cilj 2 - Poduzetnički poželjna i konkurentna sredina 37 5.2.3. Strateški cilj 3 - Učinkovita i uređena društvena zajednica 41 5.2.4. Strateški cilj 4 - Jednake razvojne prilike za sve strukture društva 45 6. POPIS PROJEKTNIH INIcIJATIVA 49 7. PROcES PROVEDBE, PRAćENJA, INFORMIRANJA, AŽURIRANJA I VREDNOVANJA STRATEGIJE 50 7.1. Institucionalni okvir 50 7.2. Provedbeni okvir 51 7.3. Vrednovanje učinaka Strategije 52 7.3.1. Uvodno o indikatorima 53 7.3.2. Primjena indikatora u praksi 53 7.3.3. Indikatori u Strategiji razvoja Općine Kotoriba 53 8. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTOM 55 9. ČLANOVI RADNE SKUPINE 59 1. metoDološki pristup iZraDe strateškog raZVojnog programa Kao što je u predgovoru spomenuto metodologija kojom se koristila Radna skupina u procesu strateškog planiranja istovjetna je metodologiji i terminologiji koja se primjenjuje pri izradi Razvojne strategije Međimurske županije, s time da se vodilo računa i o smjernicama koje proizlaze iz 11 tematskih ciljeva Strategije „EUROPA 2020“.

Članak 3.

1.1. primijenjena terminologija Buduća stanja i strategije za postizanje tih budućih stanja u Strategiji oblikuju se sljedećim sadržajima, terminima i odrednicama: (odrednice su zajednički naziv za viziju, strateške ciljeve, prioritete i aktivnosti) - Vizija • Vizija je sažeti tekst u formi izjave o željenom budućem stanju Općine Kotoriba. Vizijom se projicira buduće stanje koje treba ostvariti u narednom programskom razdoblju. - Strateški ciljevi • Strateški ciljevi su šira razrada vizije koji proizlaze iz teksta vizije i utvrđeni su prilikom formiranja teksta vizije. To su smjernice razvojnih opredjeljenja. U formiranju vizije i strateških ciljeva nužno je interaktivno sagledavanje i u procesu planiranja iz razvojnih problema, SWOT analize i drugih polaznih osnova u pravilu se iščitavaju potrebni ciljevi, a sublimacija tih ciljeva dovodi do vizije iz koje se povratno definiraju konačni sadržaji strateških ciljeva. - Strateški prioriteti (skraćeno „prioriteti“) • Za svaki strateški cilj utvrđuju se strateški prioriteti kao segmentni ili specifični ciljevi ili kao strateški pravci djelovanja (strategija djelovanja) koji osiguravaju provedbu pojedinog strateškog cilja. - Provedbene mjere (skraćeno „mjere“) • Za svaki strateški prioritet utvrđuju se provedbene mjere koje osiguravaju ostvarivanje strateškog prioriteta. Provedbene mjere ostvaruju se planskim aktivnostima koje se u implementaciji oblikuju kao projekti. • Može se smatrati da je mjera skup povezanih aktivnosti i odluka kojima se postiže parcijalni cilj, troše se resursi i vrijeme, a značajne su za krajnjeg korisnika, podnositelja projekta i ostalih dionika.

Članak 3.

• U gramatičkom smislu definirana je imenicom ili glagolskom imenicom. • Provedbena mjera se u pravilu definira na nivou programa. Pod pojmom „program“ u ekonomskom i strateškom smislu podrazumijevamo skup razvojnih inicijativa i projektnih prijedloga, politika, procedura, pravila, resursa i ostalih elemenata koji su potrebni u provođenju aktivnosti te predstavlja okvir za planiranje aktivnosti unutar određenog sektora ili područja. Program zahtijeva koordinaciju više dionika i njihovo Stranica 1072 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016. vremensko usklađivanje. Program, u ovom smislu ne uključuje primarno izradu određenog dokumenta, već se sagledava u širem smislu, iako može predstavljati samo inicijaciju ili izradu određenog razvojnog dokumenta. - Aktivnosti • Aktivnost je svaka radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka (projekta, ideje, razvojne inicijative) koja doprinosi svrsi provedbene mjere. • U gramatičkom smislu definirane su glagolom u infinitivu. • Aktivnost se u pravilu definira na nivou projekta. • Projektne inicijative tj. projektni prijedlozi u svojem općem cilju, specifičnim ciljevima, svrsi i rezultatima, moraju upućivati na definirane aktivnosti u Strategiji ukoliko projektni prijedlozi žele pronaći uporište u tom dokumentu tj. Strategiji. 1.2. primijenjena metodologija Vizija i strateški ciljevi formirani su kao sažeci ključnih riječi koje je istaknula Radna skupina sagledavajući željenu budućnost. Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera bazira se s jedne strane na viziji i strateškim ciljevima i s druge strane na ključnim riječima strateških, odnosno problemskih pitanja i problemskih razvojnih sadržaja i njihovih mogućih rješenja te činjenica iz SWOT analize.

Članak 3.

Izvedbeni projekt koji se formira u smislu aktivnost i/ili intervencija iz provedbene mjere, kao dio određenog prioriteta u strateškom cilju svojom provedbom ostvaruje u određenom stupnju rezultate projekta kao doprinos provedbenoj mjeri, svrhu projekta kao doprinos prioritetu i opći cilj projekta kao doprinos strateškom cilju. Sa ciljem vizualizacije generiranja vizije, strateških ciljeva, prioriteta, provedbenih mjera i aktivnosti u nastavku je prikazana shema prema kojoj je vođen proces strateškog planiranja Općine Kotoriba. Model generiranja vizije, strateških ciljeva, prioriteta, provedbenih mjera i aktivnosti Slika 1.: Opis formiranja vizije, ciljeva i prioriteta 1.3. načela strateškog planiranja Pri izradi Strategije poštivala su se temeljna načela planiranja razvoja jedinice lokalne samouprave. Načela planiranja jednakovrijedno se trebaju primjenjivati pri provedbi, praćenju i ažuriranju Strategije. S obzirom da se ova načela primjenjuju horizontalno u svim strateškim odrednicama čija je struktura raspoređena vertikalno, ova načela se nazivaju i horizontalnim načelima. Kao prvo, strategija se temelji na Zajednici što znači da je ona rezultat interesa najšire javnosti Općine Kotoriba. Planiranje izvodi Radna skupina koja je strukturirana tako da je obuhvatila predstavnike svih sfera javnog, civilnog i gospodarskog života Općine. Jednako važno kao načelo Zajednice, poštivano je načelo struke. S ciljem definiranja i ostvarivanja željenog budućeg stanja Općine, Radna skupina kao predstavnik Zajednice, utvrdila je viziju, strateške ciljeve i prioritete, kao razvojne odrednice. Pri formiranju Radne skupine vodilo se računa da su članovi Radne skupine stručni u određenom području Zajednice, a paralelno s radom Radne skupine u razradi strateških odrednica uključivao se Odbor za praćenje kao pomoćno stručno tijelo Radne skupine.

Članak 3.

Prilikom formiranja Radne skupine vodilo se računa da su jednako brojno zastupljeni predstavnici javnog, civilnog i gospodarskog sektora čime je poštivano načelo partnerstva, kao načelo suradnje i dijaloga navedenih sektora. Strategijom se u svim njenim strateškim odrednicama i njihovim provedbenim procesima potiče i promovira načelo svih oblika jednakosti (rodna, nacionalna…). Nadalje, pri planiranju se strogo vodilo računa o tome da Strategija predstavlja održivi sveukupni razvoj, što znači svima na korist, a nikome na štetu, uz uvjet da se uvažava društvena stvarnost i zadovoljstvo građana, da uvažava očuvanje okoline i ekološku sređenost i da strateške programske aktivnosti budu usklađene s optimalnim uređenjem prostora Općine Kotoriba. U procesu planiranja i utvrđivanja provedbenih mjera utvrđene su programske aktivnosti, čija provedba će doprinijeti ostvarivanju strateških prioriteta i ciljeva, a paralelno s time prikupljene su razvojne inicijative, u formi projektnih ideja, prijedloga i projekata kojima se predlaže rješavanje razvojnih problema i potreba. Provedbom programskih aktivnosti i razvojnih inicijativa u formi projekata primjenjuje se načelo konkretne provedbe strategije. Projektne ideje, projektni prijedlozi i projekti generirani su i prikupljeni tokom strateškog planiranja, a nastavit će se prikupljati i prilikom provedbe Strategije i uključivat će se u Katalog projektnih prijedloga. Projekti iz kataloga, koji su u određenom vremenskom razdoblju pripremljeni za provedbu, čine osnovu za Akcijski plan projekata za provedbu, a planovi se formiraju na godišnjoj razini u skladu s proračunom promatrane godine i predstavljaju konkretne provedbene razvojne investicijske aktivnosti.

Članak 3.

2. osnoVnaanaliZa stanja na poDruČju općine kotoriba 2.1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike Općina Kotoriba smještena je u krajnjem istočnom dijelu Međimurske županije i prostire se na površini od 26,58 km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Kotoriba ima 3.224 stanovnika iz čega proizlazi da je gustoća naseljenosti na području Općine 121,29 st/ km2. Općina graniči južno s Općinama Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija, te zapadno s Općinom Goričan i Gradom Prelogom. Kotoriba uz ostalo graniči i s Republikom Mađarskom. U sastav Općine Kotoriba ulazi jedno samostalno naselje – Kotoriba. Općina Kotoriba cestovnim prometom je povezana s ostatkom Hrvatske, dok je u smislu cestovnih koridora izolirana. Željezničkim prometom Općina Kotoriba iznimno je dobro povezana jer se nalazi na koridoru međunarodnog željezničkog pravca M501 (Mađarska- Hrvatska- Slovenija). Uvjetovano zemljopisnim položajem klima je umjereno svježa kontinentalna klima. Karakterizira ju relativno vruća 14. lipnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1073 ljeta, hladne zime, brzi prijelaz iz toplog u hladni dio godine, te relativno visoka razina padalina. Slika 1: Položaj Općine Kotoriba u Međimurskoj županiji Izvor: PPUO- izmjena i dopuna, 08/2012. 2.1.1. Prirodna baština Na području Općine Kotoriba djelomično se proteže Regionalni park Mura-Drava. Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Regionalni park Mura-Drava prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Članak 3.

Na području Kotoribe također se proteže posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). Površine utvrđene za korištenje u poljoprivrednu svrhu, u kategoriji osobito vrijednog obradivog tla iznosi oko 1.360 ha, odnosno 50,88% površine općine. Ostale poljoprivredne i šumske površine, što se u ovom slučaju odnosi na dio obradivih površina i šikaru unutar inundacije rijeke Mure, kao i na površine neuređenih starih rukavaca Mure u svim dijelovima Općine iznose oko 229 ha. Šumske površine su utvrđene prema stvarnom stanju, prema ARKOD-u i to i iznose oko 460 ha. Vodene površine s uračunatim površinama ribnjaka iznose oko 170 ha. Prostornim planom uređenja područja Općine Kotoriba utvrđeno je 5 sportsko- rekreacijskih zona smještenih na starim rukavcima Mure i tzv. mrtvicama:

Članak 3.

- „Mala Tokarica“, - Vosredek“, - „Žužička“, - „Nađardov“ i - „Siladijev kut“. 2.1.2. Kulturna baština Uvidom u Registar kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture zabilježeno je da na području Općine Kotoriba imamo registrirana sljedeća kulturna dobra: Tablica 1. Registrirana kulturna dobra Vrsta kulturnog R.br. Naziv dobra crkva Sedam Žalosti Blažene Nepokretno 1. Djevice Marije i sv. Križa kulturno dobro Inventar crkve Sedam Žalosti Pokretno kulturno 2. Blažene Djevice Marije i sv. dobro Križa Nepokretno 3. Kurija starog župnog dvora kulturno dobro Orgulje u crkvi Sedam Žalosti Pokretno kulturno 4. Blažene Djevice Marije i sv. dobro Križa Nepokretno 5. Pil Svetog Trojstva kulturno dobro Pored registriranih kulturnih dobara u postupku valorizacije su sljedeća dobra: - Klasicističko kameno raspelo - Raspelo iz 1906. (sjeverozapadno od naselja) - Pil sv. Ivana Nepomuka - Stara škola u Murskoj 1 Prostornim planom uređenja evidentirana su sljedeća arheološka kulturna dobra, no ona su još neistražena: Utvrda kotor (najvjerojatnije na lokaciji stare škole), Siladijev kut, Groblje. Prostornim planom uređenja također su evidentirana nepokretna dobra za koja se predlaže zaštita na lokalnoj razini: Pil sv. Donata (u polju), Kameno raspelo kod crkve, Raspelo iz 1900 (na raskrižju sjeverno od groblja), Raspelo na groblju, zgrada (Općine) škole u Školskoj ulici. Kao neizostavno kulturno dobro Kotoribe treba spomenuti i Kotoripske protokole; povijesni dokument pisan između 1724. i 1804. godine. „Kotoripski protokoli“ govore o životu ljudi u to doba, a ujedno si i dokaz da je Kotoriba tada bila varoš (trgovište), mjesto s razvijenom i dobro uređenom samoupravom. Ovaj povijesni dokument je i važan jezični spomenik jer je pisana kajkavskim jezikom. Rukopis Kotoripskih protokola čuva se u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Članak 3.

Općina Kotoriba posjeduje iznimno bogatu etno zbirku koja je trenutno smještena u prostorima Starog farofa. Od tradicijski zanata na području Općine Kotoriba najzastupljenije košaraštvo (izrada predmeta od šibe), a uz to se veže i najpoznatija manifestacija na području Općine Kotoriba, Dani šibe i ribe, koja se održava svake godine u mjesecu svibnju. Stranica 1074 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016. 2.2. stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Kotoriba ima ukupno 3.224 stanovnika, od čega je 1.635 žena (50,71%), a 1.589 muškaraca (49,29%). Prema istom popisu 2.865 (88,86%) stanovnika izjašnjava se prema narodnosti kao Hrvati, 320 stanovnika kao Romi (9,93%), dok se razlika u broju stanovnika izjašnjava kao ostale narodnosti (Albanci, Bošnjaci, crnogorci, Mađari, Makedonci, Rusi, Slovenci, Slovaci, Srbi, Ukrajinci i ostali). Tablica 2. Kretanje broja stanovnika od 1981. – 2011. godine Broj stanovnika po godinama Općina 1981. 1991. 2001. 2011. Kotoriba 3.360 3.579 3.333 3.224 Izvor: Državni zavod za statistiku, 03/2016. Pregledom podataka u tablici u nastavku o kretanju stanovništva kroz godine od 1991. godine broj stanovnika na području Općine Kotoriba u stalnom je padu. Slika 2: Grafički prikaz kretanja broja stanovnika od 1981. – 2011. godine Izvor: Izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku Podaci o kontingentu stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine govore o tome da najveći broj stanovnika pripada radno sposobnom stanovništvu (stanovništvu u dobi od 15- 64 godine), njih 2.081 (64,55%).

Članak 3.

Udio mladih osoba od 0 – 19 godina je 24,00%, dok je udio osoba starih 65 i više godina 17,59%. Tablica 3. Kontingent stanovništva prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine Ukupni Godine stanovnika Godina broj stanovnika 0- 19 15- 64 60 i više 2001. 3.333 872 2.044 728 2011. 3.224 774 2.081 730 Izvor: Izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku Usporedbom podataka iz Tablice 3 možemo zaključiti da se udio radno sposobnog stanovništva u 2011. godini u odnosu na 2001. (61,33%) godinu povećao. Udio mladih od 0- 19 godina 2011. godine u odnosu 2001. godinu se smanjio dok se povećao broj stanovnika starih 60 i više godina. U prilog tome idu i podaci o starenju stanovništva, naime prosječna starost stanovništva prema popisu iz 2001. godine bila je 38, 7 godina dok je ona prema popisu iz 2011. godine 40,8 godina. Indeks starenja1 je prema popisu iz 2001. 83,5% dok je on prema popisu čak 94,3%. Na području Međimurske županije trend je sličan; naime prema popisu iz 2001. godine prosječna starost stanovništva bila je 37,6 godina dok je ona prema popisu iz 2011. godine 40,0 godina. Indeks starenja iz 2001. 72,0%, a 2011. 91,8%. 2.3. gospodarstvo Prema podacima iz Obrtnog registra Republike Hrvatske na području Općine Kotoriba u 2014. godini poslovala su ukupno 90 gospodarskih subjekata sljedeće strukture: Tablica 4. Struktura gospodarskih subjekata na području Općine Kotoriba u 2014. godini Uku- Broj pno Broj Broj Broj Broj Općina ustano- gosp. obrta d.d. d.o.o. j.d.o.o.

Članak 3.

va subjekata Kotoriba 13 2 57 14 4 90 Izvor: Izrada autora prema podacima iz Obrtnog registra Iz podataka prikazanih u prethodnoj tablici vidljivo je da najveći udio u strukturi gospodarskih subjekata imaju društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), sa čak 63% udjela, dok je najmanji udio dioničkih društava od svega 2%. Broj obrta čini udio od 14%, dok je znatan udio jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (15%), što može ukazivati na povećani udio poduzetnika početnika tzv. start- up poduzeća. Na području Općine Kotoriba osnovane su dvije poduzetničke zone: Poduzetnička zona Istok i Poduzetnička zona Jug. Poduzetnička zona Istok prostire se na površini od oko 70.000 m2 i smještena je unutar samog naselja Kotoriba. Zona je opremljena osnovnom infrastrukturom izuzev kanalizacijom. Sve parcele u zoni su popunjene i nema mogućnosti za daljnjim širenjem zone. Poduzetnička zona Jug smještena je na južnom ulazu u naselje Kotoriba, zona se prostire na površini od oko 220.000 m2. U zoni trenutno posluju tri tvrtke, a površina na prodaji je veličine oko 45.000 m2. Od osnovne infrastrukture u zoni nedostaje kanalizacija, a zbog nemogućnosti priključenja na pročistač. 2.3.1. Osnovni pokazatelji Prema podacima FINA- e za 2014. godinu na području Općine poslovalo je 49 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, a koji su ukupno ostvarili prihode u iznosu od 352.850 mil. kuna dok dobit koju su ostvarili iznosi 23.908 mil. kuna. U navedenim poduzetnicima bilo je ukupno zaposleno 371 osoba čija je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 4.195 kuna, što je u odnosu na prosjek Međimurske županije više za gotovo 7%, naime prosječna mjesečna neto plaća u Međimurskoj županiji iznosila je 3.922 kune.

Članak 3.

1 Indeks starenja je postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0- 19 godina. 14. lipnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1075 Tablica 5. Osnovni financijski rezultati 2013. Naziv kotoriba mž Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih 383 23.789 Ukupni prihodi 351.110 10.807.887 Ukupni rashodi 331.841 10.394.170 Dobit prije oporezivanja 21.705 599.443 Gubitak prije oporezivanja 2.435 185.726 Porez na dobit 808 59.049 Dobit razdoblja 20.897 540.394 Gubitak razdoblja 2.435 185.726 Dobit razdoblja ili gubitak 18.462 354.668 Izvoz 177.771 3.060.511 Uvoz 133.957 1.732.327 Trgovinski saldo 43.814 1.328.185 Investicije u dugotrajnu imovinu 14.530 591.275 Prosječne mjesečne neto plaće 4.041 3.846 Broj stanovnika Izvor: Izrada autora prema FINA- Registar Iz prikazanih podataka vidljivo je da je u 2014. u odnosu na 2013. godinu broj zaposlenih smanjen, dok se također smanjio i udio zaposlenih na području Općine Kotoriba u udjelu zaposlenih Međimurske županije. Ukupni prihodi su porasli za 0,5%, a dobit za čak 14,4%. Ukupni izvoz povećan je za 6,3%, a što se odrazilo i na pozitivan rast trgovinskog salda. U navedenim poduzetnicima najzastupljenija je djelatnost prerađivačke industrije sa 27%, zatim poljoprivrede i građevinarstva sa po 18,5%, trgovina sa 12%, priprema i usluživanje hrane i ostale uslužne djelatnosti sa po 8%, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 4%, te informacije i komunikacije i stručne znanstvene i tehničke djelatnosti sa po 2%.

Članak 3.

2.3.2. Poljoprivreda Na području Općine Kotoriba ukupno je registrirano 114 poljoprivrednih gospodarstava. Prema tipu poljoprivrednih gospodarstava najzastupljenija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva njih 105 (92%), zatim 6 trgovačkih društava (5%) i 3 obrta (3%). Sa stanjem 31. 12. 2015. godine iz ARKOD baze podataka ukupna poljoprivredna površina na području Općine Kotoriba iznosi 1.322,65 ha, a raspoređena je na 1.365 ARKOD parcela i 65 poljoprivrednih gospodarstava. Iz navedenog proizlazi da je prosječna veličina ARKOD parcele 0,97 ha, dok prosječno jedno poljoprivredno gospodarstvo obrađuje približno 20 ha površina. Prema istom izvoru ukupna poljoprivredna površina na području Međimurske županije iznosi 30.479,94 ha, a obrađuje je ukupno 4.720 poljoprivrednih gospodarstava, što znači da prosječno jedno poljoprivredno gospodarstvo na području MŽ obrađuje oko 6,5 ha površina. poslovanja poduzetnika za 2013. i 2014. godinu - u tis. kuna Udio u MŽ 2014. Udio u MŽ 2013. kotoriba mž 2014. 49 2583 1,90% 35 1891 1,85% 14 692 2,02% 1,61% 371 24.957 1,49% 3,25% 352.850 11.218.758 3,15% 3,19% 332.172 10.742.160 3,09% 3,62% 24.725 673.649 3,67% 1,31% 4.047 197.052 2,05% 1,37% 822 59.929 1,37% 3,87% 23.908 614.060 3,89% 1,31% 4.052 197.391 2,05% 5,21% 19.856 416.668 4,77% 5,81% 189.011 3.509.314 5,39% 7,73% 143.199 1.828.802 7,83% 3,30% 45.812 1.680.512 2,73% 2,46% 19.522 575.434 3,39% 105,07% 4.195 3.922 106,96% 3.224 113.804 2,83% godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu Tablica 6. Pregled 15 najzastupljenijih kultura u 2015. godini Površine Udio površina obrađivane obrađivanih Površina po ekološkim Kultura po ekološkim u ha praksama i metodama i metodama praksama uzgoja kamilica 347,19 0,89 0,26% kukuruz 276,07 86,09 31,18% soja 194,79 122,31 62,79% pšenica-ozima 99,48 5,63 5,66% suncokret 95,72 90,67 94,72% tikva uljanica 55,69 0,00 0,00% pravi pir 45,93 45,93 100,00% ugar 45,15 0,00 0,00% uljana repica 42,81 34,90 81,52% šećerna repa 22,16 0,00 0,00% pšenica-jara 20,78 0,00 0,00% soja za stočnu 12,71 hranu 0,00 0,00% ječam-ozimi 11,66 0,00 0,00% jabuke 9,02 0,00 0,00% aronija 7,78 1,70 21,85% UKUPNO 1.286,94 388,12 30,16% Izvor: Izrada autora prema APPRRR, Statistika 2015. godina Iz podataka prikazanih u tablici vidljivo je da su najzastupljenije ratarske kulture sa 51,4%, ljekovito bilje sa Stranica 1076 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016.

Članak 3.

27%, uljarice 15%, ugar sa 3,5% šećerna repa sa 1,8% i voće sa 1,3%. Čak 30,16% površina obrađuje se po ekološkim metodama i praksama, a još 27% površina je u postupku prijelaza na ekološke metode i prakse uzgoja. Od uzgoja životinja, a prema podacima iz Jedinstvenog registra držanja životinja i statistike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2015. godinu najzastupljeniji je uzgoj svinja, koza i peradi, dok je u manjem broju registriran uzgoj goveda, konja i ovaca. Na području Općine Kotoriba registrirano je 10 pčelara koji se bave uzgojem pčela u 731 košnici. Bez škole i Osnovna nezavršena škola osnovna škola Općina M Ž Ukupno M ž M ž kupno kupno u u Međimurska županija 5.219 2.4312.788 877 546331 1.193 542 Kotoriba 78 44 34 41 22 221 120 101 Međimurska županija 6.237 2.9193.318 875 560315 1.341 560 Kotoriba 79 47 32 48 21 240 120 120 Međimurska županija 7.833 3.8304.003 1.098704394 1.652 702 Kotoriba 82 47 35 59 26 293 147 146 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Pregledom podataka u tablici vidljivo je da je najveći broj nezaposlenih osoba bez škole ili nezavršene osnovne škole, zatim sa završenom osnovnom školom, trogodišnjom srednjom školom, srednjom školom i gimnazijom, te višom školom i na kraju završenim fakultetom. 2.5. osnovna infrastruktura Područje Općine Kotoriba je relativno dobro razvijeno u smislu raspolaganja osnovnom infrastrukturom. Za sustav vodoopskrbe Općine Kotoriba odgovorne su Međimurske vode d.o.o. Prema podacima Međimurskih voda za 2015. godinu od ukupno 1.153 kućanstva njih 1.026 je priključeno na vodovodnu mrežu, a što iznosi 89%, od gospodarskih subjekata i ustanova njih 59 je priključeno na vodovodnu mrežu. Kanalizacija na području Općine Kotoriba djelomično je izgrađena i u funkciji.

Članak 3.

Naselje Kotoriba plinoficirano je 1994. godine, a za distribuciju plina odgovorna je tvrtka Međimurje- plin d.o.o. Na području Općine vrši se organizirano prikupljanje, odvoz, obrada i odlaganje otpada. Odgovorna tvrtka je GKP PRE-KOM d.o.o. iz Preloga. U veljači 2016. godine Općina Kotoriba je zajedno sa tvrtkom GKP PRE-KOM te gradom 2.4. stanje nezaposlenosti na području općine kotoriba Temeljem informacija od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 12. mjesec 2015. godine na području Općine Kotoriba registrirana je 221 nezaposlena osoba, od čega je 120 nezaposlenih muškaraca, a 101 nezaposlena žena. Pregledom podataka o nezaposlenosti u istom periodu 2014. i 2013. godine zabilježen je pad broja nezaposlenih osoba. Isti trend zabilježen je i za područje Međimurske županije. Tablica 7. Broj i obrazovna struktura nezaposlenih osoba u 2015., 2014. i 2013. godini SŠ sa zani- Fakulteti, SS u trajanju Viša škola manja do 3 g. akademije, od 4 g. i više i i I. stupanj i škola za kv, magisteriji, gimnazija fakulteta vkv radnike doktorat M ž M ž M ž M ž kupno kupno kupno kupno u u u u 2015. 651 1.442 753 689 1.067385 682 324 101223 316 104212 19 50 27 23 34 17 17 7 4 3 11 6 5 2014. 781 1.911 1.060851 1.463518 945 341 120221 306 101205 27 58 35 23 40 13 27 6 3 3 9 1 8 2013. 950 675 352 127225 332 116216 2.626 1.5061.120 1.773 1.098 33 94 51 43 44 14 30 11 9 2 3 0 3 Mjesečni bilten 12/ 2013., 2014. i 2015. godina Prelog i općinama Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan i Sveta Marija potpisala Odluku o pristupanju međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. čime se osigurava jačanje pozitivnog utjecaja na očuvanje i zaštitu okoliša u zajednici.

Članak 3.

2.6. odgoj i obrazovanje U Općini Kotoriba djeluju 2 ustanove za odgoj i obrazovanje: Dječji vrtić Kotoriba godišnje u prosjeku polazi 50- ak djece predškolskog uzrasta. Djeca su raspoređena u dvije mješovite skupine dobi od 3- 7 godina. Na zahtjev roditelja, a i prema raspoloživosti kapaciteta postoji mogućnost upisa i djece mlađe od 3 godine. Naime, dječji vrtić trenutno nema kapacitete za otvaranje jasličke skupine te se na ovaj način privremeno izlazi u susret roditeljima. Tako je na primjer obrazovne godine 2014./ 2015. vrtić pohađalo 4 djece u dobi mlađoj od 3 godine. Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba- na početku školske godine 2014./ 2015. školu je pohađalo ukupno 304 djece raspoređenih u 16 razrednih odjela. Ukupno 152 djece pohađalo je nastavni program od 1.- 4. razreda osnovne škole, dok je 14. lipnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1077 također 152 učenika pohađalo nastavni program od 5.- 8. razreda osnovne škole. Knjižnica i čitaonica Kotoriba- kao samostalna ustanova raspolaže s dva odjela: odjel za odrasle, te odjel za djecu i mlade. Knjižnica posjeduje lako dostupne fondove i informacijska pomagala namijenjena svim kategorijama stanovništva, bez obzira na njihovu dob, obrazovanost ili stručnu spremu. Članovima je na raspolaganju i suvremena računalna oprema te imaju mogućnost razgledati ostavštinu književnika Jože Horvata rođenog Kotoripčanina. 2.7. socijalna skrb i zdravstvo Stanovnicima Općine Kotoriba na raspolaganju su dvije ordinacije obiteljske medicine, dvije ordinacije dentalne medicine, te ljekarna. Bolničke usluge stanovnici koriste u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Hitna medicinska pomoć organizirana od strane Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Ispostava Prelog.

Članak 3.

Na području Općine Kotoriba djeluje ustanova socijalne skrbi, Dom za psihički bolesne odrasle osobe “KOTORIBA”. 2.8. Civilno društvo Temeljem podataka iz Registra udruga na području Općine Kotoriba registrirano je i aktivno 27 udruga civilnog društva. Od navedenih 27 udruga: - 14 udruga sportskog tipa (ribolov, lov, nogomet, košarka, stolni tenis, moto klub, karate, fitness i aerobic, kuglanje) - 5 kulturno umjetničke udruge (KUD- ovi, mažoretkinje, tamburaši) - Dobrovoljno vatrogasno društvo Kotoriba - Limena glazba Kotoriba - Društvo žena Kotoriba - Udruga za pomoć neizlječivima - Društvo Naša djeca - Udruga Za bolje sutra - Kinološko društvo. 3. raZVojni problemi i raZVojne potrebe Provedenom anketom o razvojnim problemima i razvojnim potrebama utvrđeni su razvojni problemi i razvojne potrebe za svako promatrano područje djelovanja, a koja su prethodno definirana i usklađena s Odborom za praćenje Općine Kotoriba. U nastavku su prikazana analitički definirana područja djelovanja. područje analitika područja djelovanja djelovanja Poduzetništvo i obrtništvo, poljoprivreda, ruralni razvoj Poduzetnička infrastruktura Tehnološki razvoj i inovacije, 1. gospodarstvo, konkurentnost turizam i Prirodne, kulturne i povijesne poljoprivreda vrijednosti -baština Turizam: izletnički, gastro, ciklo, edukativni, lovni, zdravstveni Smještajni kapaciteti Zdravstvo i socijalna skrb Obrazovanje 2.Društvene Kvaliteta življenja-društveni život djelatnosti Sport i rekreacija i društvena civilno društvo infrastruktura Kultura Društvena infrastruktura Infrastruktura: prometna, energetska, telekomunikacijska 3. osnovna Komunalna infrastruktura (javna infrastruktura rasvjeta, tržnica, parkovi, groblja, vodovod, kanalizacija)

Članak 3.

Gospodarenje otpadom Zaštita prirode i okoliša (prirodno i društveno okruženje) Demografija, zaposlenost, nezaposlenost 4. upravljanje razvojem i Energetska učinkovitost kvaliteta življenja Prostorno uređenje i planiranje Partnerstvo, suradnja-prekogranična, transnacionalna Institucionalni okviri za održivi razvoj Financijski okviri Prema navedenim područjima djelovanja u nastavku slijedi prikaz utvrđenih problema i potreba. Nakon utvrđenog pregleda razvojnih problema i razvojnih potreba Radna skupina je dodatno izvršila bodovanje navedenih sadržaja prema kojima su određeni problemi i potrebe jače istaknuti što je uvažavano prilikom utvrđivanja strateških odrednica. Razvojni problemi i potrebe u području gospodarstva, poljoprivrede i turizma r. 1. gospodarstvo, poljoprivreda i turizam broj br. problemi potrebe bodova Nedovršeno Dovršiti komunalno 1. komunalno uređenje uređenje prostora 2 poduzetničke zone poslovne zone Nepostojanje Izgradnja modernog adekvatnih 2. poslovno-trgovačkog 2 poslovno-trgovačkih centra prostora Nedostatak poduzetničkog Pojačati razvoj interesa za gospodarske 3. 1 ostvarivanje aktivnosti i poticati gospodarskih investicijska ulaganja inicijativa Poticati i promovirati Nedovoljno tradicijske obrte (šiba iskorišten potencijal i sl.) koji u svom radu proizvodnih 4. primjenjuju ručnu 1 tradicijskih proizvodnju u svrhu vrijednosti (ručni stvaranja turističke rad) destinacije Česte i velike štete Izgradnja sustava za 5. uslijed elementarnih 1 navodnjavanje nepogoda Stranica 1078 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016.

Članak 3.

Očuvanje i promocija kulturne baštine s ciljem Nedovoljno jačanja kulturnog iskorišteno bogato 6. identiteta i turističke 1 kulturno nasljeđe i prepoznatljive turističkih sadržaja destinacije s naglaskom na razvoju ciklo turizma Adaptacija starog vrtića u Etno muzej Očuvanje kulturno - 7. s aspekta očuvanja i 1 etnološke baštine proširenja turističke ponude Sukladno planu razvoja turizma, Nedostatak poticati izgradnju 8. smještajnih kapaciteta 1 kapaciteta odgovarajućih kategorija (hosteli, kampovi) Nedostatak zemljišta za širenje Dodjela državnog 9. poduzetničke zone, zemljišta za širenje 0 koja proizlazi iz zone popunjenosti zone Osigurati prostor i pružiti potporu Nedostatak prostora za osnivanje i opreme za poduzetničkih 10. 0 osnivanje novih start potpornih institucija up-ova (info savjetodavni sustav, poduzetnički inkubatori sl.) Razvojni problemi i potrebe u području društvenih djelatnosti i društvenoj infrastrukturi 2. Društvene djelatnosti i društvena r. broj infrastruktura br. bodova problemi potrebe Izgradnja, Nedostatak prostora rekonstrukcija i/ili 1. za djecu jasličke i uređenje prostora 1 vrtićke dobi za djecu jasličke i vrtićke dobi Uređenje prostora stare škole i Nedovoljne stavljanje prostora mogućnosti škole u javnu stjecanja dodatnih funkciju i stvaranje 2. vještina i znanja preduvjeta za 1 te neiskorištenost mogućnost stjecanja prostora postojeće dodatnog znanja i stare škole vještina te poticati cjeloživotno obrazovanje Izgradnja staračkog doma ili rekonstrukcija i Zbrinjavanje starijih i 3. adaptacija postojećih 1 nemoćnih osoba javnih i privatnih prostora u funkciju staračkog doma Povećanje Neadekvatna djelovanja udruga uređenost i u domu za kulturu i iskorištenost uređenje otvorenog 4. javnog otvorenog i i zatvorenog 1 zatvorenog prostora javnog prostora, za društvena koji se odnosi na događanja uređenje centra i trga Kotoribe Urediti i modernizirati sportsko-rekreativnu Nedostatna uređenost infrastrukturu i 5. sportsko-rekreativnih uvođenje novih 1 prostora sportsko-rekretivnih manifestacija i sadržaja za sve generacije Neadekvatna Uređenje doma 6. uređenost doma 0 zdravlja zdravlja Nedovoljna ponuda Proširenje knjižnične aktualne knjižnične građe i nadopuna 7. 0 građe i sadržaja u programskih knjižnici sadržaja u knjižnici Problem lokacijske Osigurati dostupnost udaljenosti i žurnosti i sustav žurnosti 8. 0 hitne medicinske hitne medicinske službe službe Aktiviranje više sportskorekreativnih sadržaja Slaba sportsko- i programa, osobito rekretivna za djecu te podizanje 9. 0 uključenost razine svijesti o stanovnika bavljenju sportom i rekracijom i o zdravom načinu života Razvojni problemi i potrebe u području osnovne infrastrukture r. 3. osnovna infrastruktura broj br. problemi potrebe bodova Izgradnja i Neizgrađen sustav implementacija 1. za pročišćavanje sustava za 3 otpadnih voda pročišćavanja otpadnih voda Asfaltirati i modernizirati cestovnu Prometna izoliranost prometnicu - slaba prometna 2. Kotoriba-Goričan 2 povezanost sa te izgraditi drugim naseljima most Kotoriba- Murekeresztur sa prilaznim cestama Neadekvatna Rekonstruiranje uređenost i nedostatna i modernizacija signalizacija prometne nerazvrstanih 3. 2 infrastrukture na cesta i uspostava određenim dionicama kvalitetne prometne nerazvrstanih cesta signalizacije 14. lipnja 2016.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1079 Nedovoljna sigurnost u prometu Dovršiti izgradnju uslijed nedovršene pješačko 4. 2 izgradnje pješačko biciklističkih staze biciklističkih staza po cijeloj Općini po cijeloj Općini Nedovoljna Poboljšati 5. opremljenost dječjih opremljenost dječjih 2 igrališta i parkova igrališta i parkova Oživljavanje (aktiviranje) Gubitak važnosti i ukazivanje 6. 0 željezničkog prometa na važnost željezničkog prometa Izgradnja nove Neadekvatno stanje i tržnice koja 7. 0 uređenost tržnice udovoljava svim standardima Razvojni problemi i potrebe u području upravljanja razvojem i kvaliteti življenja 4. upravljanje razvojem i kvaliteta r. broj življenja br. bodova problemi potrebe Poticajnim mjerama Slab povratak osigurati preduvjete mladih nakon za otvaranje radnih 1. završenog 1 mjesta i zapošljavanje školovanja u prvenstveno mladih i Općinu visokoobrazovanih osoba Povećanje aktivnosti Problem spore na integraciji romske integracije 2. zajednice te poticanje 1 romske romske populacije na populacije edukaciju i obrazovanje Nedovoljno Poticanje ulaganja u korištenje korištenje obnovljivih obnovljivih izvora energije i 3. izvora energije i uspostava energetski 1 niska energetska učinkovitih sustava u učinkovitost u javnom i privatnom svim sektorima sektom Osigurati opremljenost Nedovoljno i zaštititi društvenu i opremljeni 4. privatnu imovinu (nabava 1 sustav civilne vatrogasnog vozilazaštite požari-poplave-DVD) Stvaranje boljih uvjeta Stambeno za život i rad obitelji 5. zbrinjavanje 0 (daljnje poticanje mjere obitelji stambenog zbrinjavanja)

Članak 3.

Poticanje kvalitetnih Međuljudski međuljudskih odnosa, 6. 0 odnosi solidarnosti i uvažavanje različitosti Stvoriti uvjete za Problem jačanje financijske financijske održivosti dobivanje 7. 0 održivosti novih financijskih sredstva projekata putem nacionalnih i EU fondova Ukinuta radio Uspostava i aktiviranje 8. stanica kao radio stanice Kotoriba 0 medij u Općini kao javnog medija Zapuštene 9. mrtvice (bare- Revitalizacija mrtvica 0 rukavci) 4. sWot analiZa poDruČja DjeloVanja Svako područje djelovanja zasebno je gledano s aspekta analize SWOT tj. analize snaga, slabosti (unutarnji faktori), prilika i prijetnji (vanjski faktori). Naziv SWOT dolazi od inačice iz engleskog jezika koja označava Strenghts (snage), Weakneses (slabosti), Opportunities (prilike), Threats (prijetnje). SWOT analiza kao alat koristi se u procesima definiranja koraka društvenog uspjeha te prilikom izrade razvojnih dokumenata javnog, gospodarskog i društvenog karaktera. U nastavku je prikazan grafički prikaz SWOT analize kao alata procesa strateške analize te razrada SWOT analize s obzirom na definirano područje djelovanja u Općini Kotoriba. 4.1. sWot gospodarstva, poljoprivrede i turizma snage slabosti • Razvijeno mikro i malo • Nedovoljan broj akpoduzetništvo, osobito tivnih investitora u novoj u području metalnih poduzetničkoj zoni djelatnosti • Nepripremljenost za širenje • Administracija lokalne poduzetničke zone (neuprave koja zastupa in- dostatak prostora) odnosno terese gospodarstvenika prihvat novih investitora • Poljoprivredna proiz- i opremljenost zona (invodnja – izvršena ko- frastrukturno)

Članak 3.

masacija • Nedostatak kvalificirane • Poduzetnička zona – radne snage poticajne mjere za kup- • Navodnjavanje poljoprivrednju zemljišta u zonama nih površina • Nerazvijena turistička djelatnost – neiskorišteni turistički potencijal npr. manifestacija „šiba-riba”, slaba gastronomska ponuda, promocija i imidž turističke destinacije, promocija starih tradicijskih zanata, područje natura 2000 • Nedovoljni smještajni kapaciteti • Nepostojanje poduzetničkih potpornih institucija i poslovnih prostora Stranica 1080 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016. prilike prijetnje • Interes i dolazak inves- • Odlazak radne snage s titora, a time i otvaranje područja Kotoribe, osobito novih radnih mjesta kvalitetne i kvalificirane • Zaustavljanje turista u radne snage „tranzitu” • Odlazak investitora (koja • Povećana potražnja za proizlazi zbog slabe prodomaćim autohtonim metne povezanosti, nedostaproizvodima tj. tak direktne prometne povekološkim proizvodima ezanosti sa Mađarskom) • Mogućnost apliciranja • Loše političko upravljanje projekata na EU fondove na nacionalnom nivou koje – dostupnost financi- koči mogućnosti korištenja jskih sredstava kojima sredstava dostupnih iz EU se povećava efikasnost izvora proizvodnje, a time i • Elementarne nepogode (suše konkurentnost i poplave) • Povećani izvoz na tržišta u okruženju 4.2. sWot društvene djelatnosti i društvena infrastruktura snage slabosti • Vraćanje kulturnog • Nedostatak programa identiteta (KUD, cjeloživotnog obrazovanja prošćenje, limena • Nedovoljni kapacitet dječjeg glazba) vrtića • Organizacija liječnika • Nepostojanje boravka za opće praske i ljekarni- jasličku skupinu ka (primarna zdravst- • Neiskorišteni javni prostori u vena zaštita) svrhu razvoja društva (adap- • Aktivno djelovanje tacija stare škole)

Članak 3.

udruga • Nedovoljna uključenost mladih • Povijesno nasljeđe u kulturni i sportski život Zrinskih • Lokacijska dostupnost i žurnost • Rad i suradnja udruga hitne medicinske pomoći i općine • Monografija Kotoribe – aktualizacija pisanog povijesnog traga prilike prijetnje • Aplikacija projekata • Otežavajući procesi prijave na na dostupne EU i EU i nacionalne fondove nacionalne izvore • Otežani procesi upravljanja sufinanciranja udrugama s obzirom na novi • Prekogranično i trans- Zakon o udrugama – vođenje nacionalno povezivan- knjigovodstvene evidencije i je i suradnja s drugim administrativne prepreke civilnim udrugama 4.3. sWot osnovna infrastruktura snage slabosti • Razvijena komunalna • Prometna izoliranost tj. cestoinfrastruktura (javna vna povezanost s Mađarskom rasvjeta, kanalizacija) • Neadekvatna uređenost i • Razvijena energetska nedostatna signalizacija nerazinfrastruktura – obnov- vrstanih cesta (npr. Duga ulica) ljena nisko naponska • Nedovršena cestovna inmreža frastruktura (relacija Kotoriba- Goričan) • Nedovršena izgradnja pješačko-biciklističkih staza u pojedinim dijelovima (ulicama) naselja • Zapostavljenost željezničke infrastrukture prilike prijetnje • Kvalitetna prometna • Nedostatna financijska sred- (cestovna i željeznička) stva za provedbu projekata povezanost doprinosi uz prometnu povezanost sveukupnom razvoju • Spora realizacija projekata općine što posljedično prometne povezanosti rezultira na povećanu gospodarsku aktivnost (dolazak investitora, turista….) i kvalitetu života u vidu racionalnijeg i jednostavnijeg svakodnevnog putovanja • Aplikacija projekata na dostupne EU i nacionalne izvore sufinanciranja, a posebno rekonstrukcija i izgradnja nerazvrstanih cesta na području Općine Kotoriba sredstvima iz PRR RH 2014.-2020.

Članak 3.

4.4. sWot upravljanje razvojem i kvaliteta života snage slabosti • Upravljanje javnom im- • Iseljavanje stanovništva, ovinom osobito mladih • Ljudski potencijali • Pad nataliteta • Prirodni resursi – ribnjaci • Nedostatak radnih mjesta • Gospodarenje otpadom – problem nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti žena • Međuljudski odnosi – nedostatak uvažavanja i dijaloga • Zapuštene mrtvice (barerukavci) • Nedovoljna opremljenost sustava civilne zaštite • Socijalna integracija romske zajednice prilike prijetnje • Apliciranje projekata • Neefikasna i neučinkovita iz područja energetske administracija na nacionučinkovitosti i obnov- alnom nivou koja ne doljivih izvora energije na prinosi uslužnosti javnom dostupne EU i nacionalne i privatnom sektoru izvore sufinanciranja Ap- • Daljnja centralizacija likacija ostalih razvojnih državne uprave i centara projekata na dostupne EU odlučivanja i nacionalne izvore sufinanciranja • Uključivanje u programe prekogranične i međuregionalne suradnje • Iskorištenje geotermalnih resursa 5. Formiranje strateškiH oDreDniCa strateškog raZVojnog programa Formiranje strateških odrednica, kao što je vizija, strateški ciljevi, prioriteti, provedbene mjere i aktivnosti prikazane su na 14. lipnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1081 temelju prezentiranih sadržaja na osnovu kojih je Radna skupina formirala viziju, strateške ciljeve i prioritete. Radna skupina u suradnji sa stručnim timom izvršila je razradu provedbenih mjera i aktivnosti prema pripadajućim strateškim ciljevima i prioritetima.

Članak 3.

Kao polazišna osnova za formiranje strateških odrednica korišteni su sljedeći sadržaji: - Osnovna analiza stanja svih sektora djelovanja i življenja; - Razvojni problemi i razvojne potrebe, koje proizlaze iz analize stanja; - Ključne riječi, koje su članovi Radne skupine definirali kao problemski sadržaji koji se moraju rješavati strateškim razvojnim programom; - SWOT analiza ukupnog stanja; - Prijedlog razvojnih inicijativa. Navedenim polazišnim osnovama definirane su strateške odrednice, koje su prikazane na sljedećoj slici. Slika 2. Grafički prikaz strateških odrednica Vizija, kao željeno buduće stanje kojem se teži, objedinjuje sve elemente strateških odrednica (strateške ciljeve, prioritete, provedbene mjere i aktivnosti) i predstavlja izravnu vezu s bazom projektnih prijedloga (razvojne inicijative), a o kojoj ovisi ostvarenje definirane vizije i uspješnost provedbe i primjene strateškog razvojnog programa. Iz definirane vizije proizlaze strateški ciljevi koji predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Temeljem razvojnih opredjeljenja definirani su prioriteti koji nastoje otkloniti probleme i unaprijediti postojeće stanje, a provode se kontinuirano u vremenskom razdoblju provedbe strateškog programa i nisu izravno povezani sa vremenskim trajanjem određenog projekta ili utvrđenog razvojnog stanja. Nakon utvrđivanja prioriteta, za svaki prioritet definirane su provedbene mjere koje predstavljaju skup povezanih aktivnosti i projekata kojima se rješava određeni opći ili specifični cilj koji je sadržan u prioritetu. Svaka provedbena mjera sadrži skup aktivnosti i projekata koje predstavljaju radnje usmjerene za izvršenje zadataka u vidu razvojnih inicijativa i prijedloga ili konkretnih projekata spremnih za realizaciju.

Članak 3.

5.1. Vizija Vizija bi trebala pružiti odmak od snimka sadašnje situacije te prikazati u budućnosti njezin atraktivan sadržaj i način kako bi se uložila energija za njezino ostvarenje, pa je tako vizija prezentirana na temelju ključnih riječi koje su članovi Radne skupine istaknuli kao sadržaje koji se moraju ovom Strategijom realizirati da bi se postigao održivi i željeni razvoj Općine. U nastavku slijede prikazi rezultata anketa za definiranje teksta vizije gdje su članovi Radne skupine bodovali sinonime i ključne riječi za formiranje vizije. Rezultati ankete za definiranje teksta vizije - rangiranje sinonima za viziju broj Rang rangiranje sinonima po broju bodova bodova 1. Dobra poduzetnička klima 9 2. Sigurno i atraktivno mjesto za život 8 3. Dobra ponuda obrazovanja 7 Niska stopa nezaposlenosti na lokalnom 4. 5 tržištu Savršeno razvijena sportsko - 4 rekreacijska baza 5. Kvalitetna komunalna i društvena 4 infrastruktura Poljoprivredna proizvodnja 3 6. Očuvana lokalna tradicija 3 7. Ekologija 2 Turistička atrakcija 1 8. Bogata i raznovrsna kulturna ponuda 1 Područje zadovoljnih 1 Rezultati ankete za definiranje teksta vizije - rangiranje ključnih riječi rangiranje ključnih riječi po broju broj rang bodova bodova Razvijeno malo i srednje poduzetništvo u 1. 10 svim sektorima i djelatnostima Područje očuvane prirode i kulturne i 2. 8 povijesne baštine 3. Uključiv, pametan i održiv rast 7 Zajednica tolerancije, razumijevanja i uvažavanja svih stanovnika i svih 6 4. svjetonazora Prilika i uvjeti za uspješno poslovanje 6 5. Održivo korištenje prirodnih resursa 5 Razvijena obiteljska poljoprivredna gospodarstva na kojima mladi ostaju i 4 razvijaju suvremeno gospodarstvo 6.

Članak 3.

Niska stopa nezaposlenosti 4 Konkurentska, poduzetnička i inovativna 4 sredina Autohtoni poljoprivredno- prehrambeni 7. 3 proizvodi 8. Razvijeno društveno poduzetništvo 2 9. Briga o skupinama s posebnim potrebama 1 Temeljem rangiranih sinonima i ključnih riječi donijeta je odluka Radne skupine o konačnom tekstu vizije koja glasi: poželjna sredina za život i rad s razvijenim gospodarstvom, očuvanom kulturnom i prirodnom baštinom. Temeljem naznačenih polaznih osnova te formirane vizije, formirani su strateški ciljevi i prioriteti, a njihova shema je prikazana u nastavku. Strateški ciljevi će se ostvarivati specifičnim ciljevima objedinjenim u prioritete, a prioriteti objedinjenim provedbenim mjerama i njihovim aktivnostima. Stranica 1082 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. lipnja 2016. Svrha svakog pripadajućeg prioriteta u pojedinom cilju u pravilu je izražena u nazivu prioriteta i u definiranim Shematski prikaz definiranih strateških 5.2. strateški ciljevi Radna skupina je temeljem potkrijepljenih informacija i rasprava na radionicama Radne skupine (ankete, analiza stanja, razvojni problemi i potrebe, SWOT analiza itd.), a na temelju budućeg željenog stanja u vidu kreirane vizije i temeljem ključnih riječi za određivanje strateških ciljeva, definirala smjernice razvojnih opredjeljenja koje se očituju u 4 strateška cilja, a kojima se nastoje obuhvatiti sve razvojne potrebe i problemi te na temelju kojih se mogu podnijeti razvojne inicijative civilnog, gospodarskog i javnog sektora, a navedeni su u nastavku.

Članak 3.

Definirani strateški ciljevi strateški cilj 1 - Dobra prometna povezanost i komunalna izgrađenost strateški cilj 2 - poduzetnički poželjna i konkurentna sredina strateški cilj 3 - učinkovita i uređena društvena zajednica strateški cilj 4 - jednake razvojne prilike za sve strukture društva 5.2.1. Strateški cilj 1 - Dobra prometna povezanost i komunalna izgrađenost Intencija strateškog cilja 1 odnosi se na sektor prometa i komunalnu infrastrukturu, a koja objedinjuje definirane ključne riječi koje su odredili članovi Radne skupine na održanim radionicama, prikazane u nastavku: Ključne riječi za definiranje strateškog cilja strateški cilj 1 - Dobra prometna povezanost i komunalna izgrađenost provedbenim mjerama, kojima se iznalaze rješenja za ostvarenje pripadajućeg prioriteta. odrednica - vizija, strateški ciljevi i prioriteti - prometna povezanost - smjer Mađarske, smjer Goričan - razvoj i rekonstrukcija lokalnih nerazvrstanih prometnica - izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda - fleksibilnost i aktivacija željezničkog prometa - povećavanje sigurnosti u prometu - pješačko biciklističke staze i signalizacija - opremanje javnih površina - igrališta, parkovi - prodaja lokalnih proizvoda - moderna tržnica - energetski i telekomunikacijski sustav Provedenom osnovnom analizom stanja područja i uvažavanjem iznesenih problema i potreba, definiranih snaga i slabosti, kao i prilika i prijetnji, članovi Radne skupine na održanim radionicama izrazili su smjernice razvojnih potreba koje su vezane uz lošu prometnu međunarodnu i lokalnu povezanost koja ne doprinosi efikasnijem i pouzdanijem prometu, zatim neodržavanje javnog željezničkog prometa, odsustvo mogućnosti multimodalnog prijevoza, kao i manjak udobnih načina prijevoza u željezničkom prometu te unapređenje komunalne infrastrukture, a koja obuhvaća rekonstrukciju i modernizaciju nerazvrstanih cesta, završetak sustava kanalizacije i pročistača otpadnih voda, neadekvatnu opremljenost javnih površina, vodoopskrbni, energetski i telekomunikacijski sustav i ostalu manju komunalnu infrastrukturu.