Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

25. Na temelju članka 188. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.), članka 100., stavka 6. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, i 80/13) suglasnosti župana Međimurske županije (KLASA: 350-02/15-02/3; URBROJ: 2109/1-01-15-02 od 20. svibnja 2015.), članka 29. Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 05/13.) i Odluke o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 15/12.), Općinsko vijeće Općine Sveti Juraj na Bregu na svojoj 15. sjednici održanoj 10. srpnja 2015. godine donosi ODLUKU o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu, u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2. 1) Elaborat I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Elaborat I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu, u daljnjem tekstu Izmjene i dopune PPUO, sadrži: - Osnovni dio plana s poglavljima I. Opći prilozi, II. Tekstualni dio i III. Grafički dio - Obavezni prilozi plana. 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu, s izmjenama i dopunama odredbi za provođenje. 4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze: 0.1. Kartografski prikaz „Korištenje i MJ= namjena površina“ iz PPUO Sveti 1:25.000 Juraj na Bregu iz 2006. godine 1. Korištenje i namjena površina MJ = 1:25.000 2.1. Infrastrukturni sustavi – MJ = vodoopskrba, odvodnja, uređenje 1:25.000 voda 2.2. Infrastrukturni sustavi – MJ = plinoopskrba, elektroopskrba, 1:25.000 telekomunikacije 3. Uvjeti korištenja, uređenja i MJ = zaštite prostora 1:25.000 4.1. Građevinsko područje naselja MJ = Brezje 1:5.000 4.2. Građevinsko područje naselja MJ = Dragoslavec 1:5.000 4.3. Građevinsko područja naselja MJ = Frkanovec 1:5.000 4.4. Građevinsko područja naselja MJ = Lopatinec 1:5.000 4.5. Građevinsko područja naselja MJ = Mali Mihaljevec 1:5.000 4.6. Građevinsko područja naselja MJ = Okrugli Vrh 1:5.000 4.7. Građevinsko područja naselja MJ = Pleškovec 1:5.000 4.8. Građevinsko područja naselja MJ = Vučetinec 1:5.000 4.9. Građevinsko područja naselja MJ = Zasadbreg 1:5.000 5) Dosadašnji kartografski prikazi iz Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu prestaju važiti.

Članak 2.

6) Obavezni prilozi plana sadrže: I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi izmjena i dopuna PPUO 3. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno-planerska rješenja III. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1459 IV. Evidenciji postupka izrade i donošenja prostornog plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona, izvješćima o prethodnoj i javnoj raspravi i sažetkom ID PPUO za javnost 7) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

Članak 3. 1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/06), u glavi II. „Odredbe za provođenje“, u poglavlju 1. „Uvjeti za određivanje namjene površina“, tekst članka 2. mijenja se i glasi: „Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 “Korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinska područja naselja - izdvojena građevinska područja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodene površine, - površine infrastrukturnih sustava Građevinska područja naselja su površine namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u općinskom sastavu. Izdvojena građevinska područja su površine izvan naselja namijenjene gospodarskim i sportsko – rekreacijskim sadržajima na kojima su predviđeni zahvati gradnje, a na području Općine Sveti Juraj na Bregu se utvrđuju za: - područje lovačkog doma i uzgajališta divljači u Frkanovcu /oznaka Lo/ - sportsko - rekreacijsko područje „Gospočjak“ s rekreacijskim ribnjakom /oznaka R9/. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene na području Općine Sveti Juraj na Brijegu čine površine vrijednog obradivog tla /oznaka P2/, a namijenjeno je prvenstveno obavljanju djelatnosti poljoprivrede. Šume isključivo osnovne namjene unutar područja Općine su sve gospodarske šume /oznaka Š1/ utvrđene kartografskim prikazom te dodatno i zemljišne čestice koje su u katastarskom operatu zavedene kao šume.

Članak 3.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ čine površine mozaičnih struktura raznih poljoprivrednih površina, neproduktivno šumsko zemljište te površine obrasle šikarom i slično, a koje se pretežito koriste za poljoprivredu. Vodene površine su: - vodene površine retencija /oznaka R/ - vodene površine ribnjaka /oznaka RI/ - vodene površine vodotoka /linijska oznaka/. Površine infrastrukturnih sustava su zemljišne čestice koje zauzimaju građevine i uređaji infrastrukture, a na području Općine Sveti Juraj na Bregu se odnosi na: - građevinski dijelovi retencija Jegerseg, Krompač i Praporčan II, - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih i opskrbnih infrastrukturnih sustava, kao i sustava zbrinjavanja otpadnih voda (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje. Prenamjena površina, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim prema uvjetima utvrđenim ovim Planom za slijedeće slučajeve: - prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene – vrijednog obradivog tla /oznaka P2/ i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/ moguća je za potrebe gradnje u funkciji poljoprivrede i djelatnosti koja su ovim odredbama utvrđena kao prateće djelatnosti uz poljoprivredna gospodarstva, - prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene – vrijednog obradivog tla /oznaka P2/ i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/ moguća je za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa i djelatnosti prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba, - korištenje dijelova prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene – vrijednog obradivog tla / oznaka P2/ i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/ za sadržaje sporta i rekreacije moguća je ukoliko se radi o aktivnostima bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, a što se prvenstveno odnosi na korištenje poljskih i šumskih putova, staza, prosjeka, mostova i drugih servisnih površina primarno uređivanih za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstvo.“

Članak 4.

Članak 4. 1) Tekst članka 3. mijenja se i glasi: „Građevinska područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. Izuzetno od stavka 1. ovog članka dijelovi naselja Okrugli Vrh i Dragoslavec imaju osobine područja disperzne naseljenosti te se za njih utvrđuju samo granice izgrađenih dijelova naselja, a površine za razvoj naselja se utvrđuju prema članku 6.“
Članak 5. 1) Tekst članka 4. mijenja se i glasi: „Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju Prostornim planom Županije. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu - održavanje i unapređenje državne ceste DC 227 – Gr. R. Slovenije – Banfi – Štrigova – Prekopa – Lopatinec – Šenkovec (D209), - dio eksploatacijskih polja ugljikovodika EPU Zebanec i EPU Vučkovec, Stranica 1460 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. - postojeći magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, - tehnološke linijske instalacije u funkciji proizvodnje plina – Trasa 6 – CPS Mihovljan – Čvor Međimurje – plinovodi, kondenzatovod, elektrovod, signalni kabel. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima: - ŽC 2011 – G. Dubrava – G. Mihaljevec (Ž2009) - ŽC 2012 – D227 – Okrugli Vrh - ŽC 2013 – Frkanovec (Ž2253) – Zasadbreg – A.G.

Članak 5.

Grada Čakovca - ŽC 1014 – D227 – Vučetinec (Ž2254) - ŽC 2015 – Ž2013 – M. Mihaljevec – Brezje – Slakovec – Nedelišće (D3) - ŽC 2253 – Pleškovec (D227) – Frkanovec – Plešivica – Donji Zebanec – Zebanec Selo (Ž2005) - ŽC 2254 – G. Mihaljevec (Ž2009) – Dragoslavec Selo – Križopotje – Vučetinec – Rakovica (D227) - LC 20049 – Gornji Mihaljevec (Ž2009) – Križopotje (L20012) - LC 20010 – D227 – Vukanovec – Gornji Mihaljevec (Ž2009) - LC 20011 – D227 – Dragoslavec – Dragoslavec Breg – Gornji Mihaljevec (Ž2254) - LC 20013 – Okrugli Vrh (Ž2254) – Križopotje – Slakovec (Ž2015) - LC 20057 – Dragoslavec Breg (L20011) – Dragoslavec Selo (L20081) - LC 20073 – Lopatinec (D227) – Brezje (Ž2015) - LC 20074 – Pleškovec (D227) – Ž2013 - LC 20076 – Pleškovec (L20074) – Mali Mihaljevec (Ž2015) - LC 20077 – Frkanovec (Ž2013) – Logožarec (L20074) - LC 20079 – Zasadbreg (Ž2013) – A.G. Grada Čakovca - LC 20081 – Dragoslavec Selo (Ž2254) – Okrugli Vrh (Ž2254) - postojeći lokalni plinovod Lopatinec – Štrigova - postojeći lokalni plinovod Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec - postojeći spojni svjetlovodni kabeli koji prolaze područjem Općine - postojeće vodospreme Dragoslavec, Lopatinec i Mohokos - postojeće i planirane retencije – Jegerseg, Krompač i Praporčan II - planirana vodosprema Frkanovec - planirani sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda Lopatinec – Brezje - planirani sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda Frkanovec – Zasadbreg - planirani sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda Pleškovec - planirani odašiljači operatera GSM sustava.“

Članak 6.

Članak 6. 1) Tekst članka 5. mijenja se i glasi: „Građevinska područja naselja su izgrađene ili pretežito izgrađene prostorne cjeline naselja koje se u odnosu na ostale površine Općine razgraničavaju granicom građevinskog područja naselja. Građevinska područja naselja utvrđena su za naselja Brezje, Frkanovec, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg te za dijelove naselja Dragoslavec i Okrugli Vrh, a formirana su kao jedno ili više cjelovitih područja. Građevinska područja naselja prikazana su na kartografskim prikazima brojeva 4.1. – 4.8. U odnosu na zauzetost prostora, građevinska područja naselja su diferencirana na izgrađena građevinska područja i površine za razvoj naselja. U odnosu na namjenu površina, građevinska područja naselja su diferencirana na sljedeće funkcionalne zone: - zone mješovite, pretežito stambene namjene /žuto/ - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/ - gospodarske zone /ljubičasto/ - sportsko–rekreacijske zone /tamnozeleno/ - zelene površine /svijetlozeleno/. Unutar građevinskog područja naselja Pleškovec nalazi se groblje koje je zona specifične namjene.“

Članak 7.

Članak 7. 1) Tekst članka 6. mijenja se i glasi: „Dijelovi naselja Dragoslavec i Okrugli Vrh, za koja nije utvrđeno građevinsko područje, smatraju se dijelom šireg ruralnog prostora, odnosno područjima disperzne naseljenosti. Za područja disperzne naseljenosti je u kartografskim prikazima građevinskih područja naselja utvrđeno samo izgrađeno područje naselja, a od okolnih površina je razgraničeno narančastom crtom. Za područja disperzne naseljenosti površina za razvoj naselja je svaka zemljišna čestica pogodnog oblika i površine veće od 400,0 m², čija najbliža međa nije više od 40,0 m udaljena od najbliže međe susjedne izgrađene građevinske čestice, do koje je moguće ostvariti kolni pristup u širini najmanje 3,0 m, te koju je moguće komunalno urediti infrastrukturom u minimalnom opsegu javne vodoopskrbe i opskrbe električnom energijom. Izuzetno od stavka 3. ovog članka, na području disperzne naseljenosti nove građevinske čestice ne mogu se formirati: - na površinama evidentiranih klizišta - na površinama s nagibom terena većim od 33° - u zoni zaštitnog vegetacijskog pojasa vodotoka - na površinama za koje je u kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“ utvrđena zabrana gradnje. U pogledu namjene, građevinske čestice u području disperzne naseljenosti određuju se kao zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka žuto/ te se na njih adekvatno primjenjuju uvjeti gradnje za navedenu zonu u ostalim naseljima.“

Članak 8.

Članak 8. 1) Tekst članka 7. mijenja se i glasi: 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1461 „Građevna čestica može se formirati unutar izgrađenog građevinskog područja ili na površinama za razvoj naselja. Nova građevna čestica ne može se formirati unutar zone utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka, a ukoliko potoku ili kanalu hidromelioracijskog sustava nije utvrđen inundacijski pojas, nova građevna čestica ne može se formirati na udaljenosti manjoj od 15,0 m od osi potoka ili kanala u utvrđenom građevinskom području, odnosno na udaljenosti manjoj od 30,0 m od osi potoka ili kanala na području disperzne naseljenosti. najmanja širina najmanja širina građevne čestice način izgradnje građevne čestice u utvrđenom osnovne na područjima građevinskom građevine disperzne području naselja naseljenosti /m/ /m/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 16,0 katne 18,0 18,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 12,0 katne 14,0 14,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 8,0 katne 6,0 6,0 Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4, osim što za građevne čestice površine veće od 1,0 ha, koje su locirane unutar utvrđenih gospodarskih zona, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,6. Na postojećim građevnim česticama čije su dimenzije (širina, dubina i/ili površina) manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8.

Članak 8.

ovih odredbi. Izuzetno, ukoliko se u postojećim ulicama svih naselja nalazi pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka, ali se nalazi u uličnom nizu izgrađenih građevnih čestica (samostojećih ili poluotvorenih) čija karakteristična širina je također manja od navedenih u tabeli, čestica se može smatrati građevinskom, ukoliko je širine barem kao susjedne građevne čestice, odnosno najmanje 12,0 m.“
Članak 10. 1) U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi: „Kada se cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja gradnje prema uvjetima zaštite prirode iz poglavlja 6.2. „Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“.“

Članak 9.

Članak 9. 1) Tekst članka 8. mijenja se i glasi: „Mogućnost formiranja novih građevnih čestica unutar utvrđenih građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja najmanja dozvoljeni dubina površina koeficijent građevne građevne izgrađenosti / čestice /m/ čestice /m²/ kig/ 25,0 400,0 0,4 30,0 540,0 0,4 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 - kod državne ceste 10 metara, - kod županijske i lokalne ceste 6 metara, - kod ostalih cesta 5 metara, - kod poljskih putova 3,5 metra.“ 2) U članku 11. stavku 2. tekst: „ulice“ zamjenjuje se tekstom „postojeće ulice“.

Članak 11.

Članak 11. 1) Tekst članka 13. mijenja se i glasi: „Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili ukopan više od 50 % svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje je jednim svojim pročeljem izvan terena. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina (vijenca) građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja. Stranica 1462 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Ukoliko je na područjima relativno ravnog terena kota pristupnog uređenog terena uz ulično pročelje apsolutno za više od 1,0 m viša od kote pristupa čestici, mjereno na liniji regulacije, visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Članak 11.

Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 80,0 cm.“
Članak 12. 1) Naziv poglavlja 2.2.1. mijenja se i glasi: „2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U UTVRĐENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA“
Članak 13. 1) U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi: „Zona mješovite, pretežito osnovne namjene čini pretežiti dio građevinskih područja naselja te je u pravilu namijenjena stanovanju i obavljanju aktivnosti spojivih sa stanovanjem.“ 2) U članku 14. stavak 2. mijenja se i glasi: „U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene te uz nju jedna građevina ili građevni kompleks prateće namjene i više pomoćnih građevina.“ 3) U članku 14., stavku 3. iza alineje 3. dodaju se dvije nove alineje koje glase: - gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti u sklopu poljoprivrednog gospodarstva - klijeti. 4) U članku 14. stavak 4. mijenja se i glasi: „Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana).“ 5) U članku 14. stavku 6. tekst „rad“ zamjenjuje se tekstom „obavljanje“. 6) U članku 14. iza stavka 7. dodaju se dva nova stavka 8. i 9. koji glase: „Građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti mogu se graditi kao građevine osnovne namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene, prema uvjetima iz poglavlja 3.6.

Članak 13.

„Poljoprivreda“. Radi zaštite tradicijskog korištenja prostora omogućuje se gradnja klijeti kao osnovnih građevina u naselju, pri čemu se klijet definira kao poljoprivredna građevina u funkciji održavanja trajnog nasada voćnjaka i/ili vinograda koji načelno nema gospodarsku funkciju već se koristi u svrhu poljoprivrede za vlastitu potrošnju, a pri čemu takva građevina ne mora biti funkcionalno prilagođena za stanovanje.“
Članak 14. 1) Tekst članka 15. mijenja se i glasi: „U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, uz individualne stambene ili stambeno–poslovne građevine osnovne namjene do najviše tri zasebna stana, na istoj građevnoj čestici mogu se locirati prateće građevine: - poslovna građevina tihih i čistih djelatnosti - obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, usluge socijalne skrbi, ugostiteljske i/ili turističke usluge i slično, - gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) u neto površini do 400,0 m² po pojedinoj građevnoj čestici, - gospodarske građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, prema uvjetima iz poglavlja 3.6. „Poljoprivreda“. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, uz poslovne građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se locirati prateće građevine: - jedna individualna stambena zgrada (do tri stana), - gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) u neto površini do 400,0 m² po pojedinoj građevnoj čestici, - gospodarske građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, prema uvjetima iz poglavlja 3.6.

Članak 14.

„Poljoprivreda“ i ukoliko je djelatnost koja se obavlja u pratećim građevinama kompatibilna, odnosno poslovno vezana uz djelatnosti koja se obavlja u građevini osnovne namjene. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, uz klijet je kao prateću građevinu u gospodarskoj funkciji moguće graditi pčelinjak i/ili spremište za poljoprivrednu mehanizaciju.“
Članak 15. 1) Iza članka 15. dodaje se novi članak 15a. koji glasi: “Članak 15 a. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici se može locirati više pomoćnih građevina u njihovoj funkciji. Uz stambene zgrade se mogu locirati pomoćna spremišta, garaže te zgrade koje nisu u funkciji obavljanja registriranih djelatnosti, odnosno služe za vlastite potrebe kućanstva, a mogu imati servisnu (alatnice, spremište strojeva i slično) ili poljoprivrednu funkciju (prostori za držanje stoke i peradi za vlastite potrebe, prostori za spremanje poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe, fiksni i transportabilni pčelinjaci i slično).“

Članak 16.

Članak 16. 1) U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi: „Na istim građevnim česticama ne mogu se sadržaji odgoja i obrazovanja (dječji vrtići, prostori za vanškolske aktivnosti i slično), stacionarni sadržaji socijalne skrbi (domovi za starije i nemoćne osobe i slično) te stacionarni turistički sadržaji (hoteli, pansioni, hosteli i slično) međusobno kombinirati s gospodarskim sadržajima s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, kao niti sa sadržajima poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja.“ 2) U članku 16. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1463 „Gospodarski sadržaji s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja ne mogu se međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici.“

Članak 17.

Članak 17. 1) U članku 17. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Izuzetno od prethodnog stavka, drugačija organizacija čestice može biti uvjetovana konfiguracijom terena ili zatečenom tradicijskom gradnjom pri čemu se može dogoditi da prateća ili pomoćna poljoprivredna građevina, koja ne služi za držanje stoke i/ili peradi, može biti smještena i ispred osnovne građevine u odnosu na liniju regulacije, uz uvjet da bude oblikovana primjereno mjerama zaštite krajobraza, odnosno da se vizualno uklapa u krajolik.“

Članak 18.

Članak 18. 1) Tekst članka 18. mijenja se i glasi: „Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama. Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.“

Članak 19.

Članak 19. 1) Tekst članka 19. mijenja se i glasi: „Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.“

Članak 20.

Članak 20. 1) Tekst članka 20. mijenja se i glasi: „Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Na području Općine se u nizu mogu graditi jedino ukoliko su predviđene provedbenim prostornim planom uređenja ili ukoliko se radi o poljoprivrednim građevinama u stražnjim dijelovima čestica.“
Članak 21. 1) Tekst članka 21. mijenja se i glasi: „Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - ½ visine više građevine kojima je visina vijenca viša od 7,00 m. Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 155. ovih odredbi.“

Članak 22.

Članak 22. 1) Tekst članka 22. mijenja se i glasi: „Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.“

Članak 23.

Članak 23. 1) U članku 24. stavku 1. tekst: „U izgrađenoj strukturi građevinskog područja“ zamjenjuje se tekstom: „Unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene“. 2) U članku 24. stavku 1. tekst: „5,8 m“ zamjenjuje se tekstom: „7,0 m“. 3) U članku 24. stavak 3. mijenja se i glasi: „Izuzetno od stavka 1. ovog članka, u slučaju gradnje vidikovca u sklopu kompleksa ili građevine turističke i/ili ugostiteljske namjene visina (vijenca) vidikovca može biti do 12,0 m, pri čemu vidikovac može imati i galerijskoprezentacijsku i/ili ugostiteljsku namjenu.“ 4) U članku 24. stavku 5. tekst „gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište“ zamjenjuje se tekstom: „građevina poljoprivredne namjene“.

Članak 24.

Članak 24. 1) U članku 26. stavku 1. alineja 5. se briše.
Članak 25. 1) U članku 27. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „Ukoliko se na liniji regulacije (prema ulici) ograda predviđa kao živa (zelena) ograda, njena visina može biti najviše 1,5 m.“ Stranica 1464 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015.
Članak 26. 1) U članku 33. tekst „6,6 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 27. 1) U članku 35. stavku 1. tekst „neizgrađenoj građevnoj čestici“ zamjenjuje se tekstom „građevnoj čestici“. 2) U članku 35. stavku 1. tekst „6,6 m“ zamjenjuje se tekstom: „7,0 m“.

Članak 28.

Članak 28. 1) Iza članka 39. dodaje se novo poglavlje „2.2.1.4. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni gospodarske namjene, u zonama centralnih i javnih sadržaja i u zonama sporta i rekreacije“ i novi članak 39a. koji glasi: “Članak 39a. Uvjeti za izgradnju unutar zona gospodarske namjene utvrđuju se prema poglavlju 3.1. „Gospodarske zone“. Uvjeti za izgradnju unutar zona centralnih i javnih sadržaja i zona sporta i rekreacije jednaki su kao i za zone mješovite, pretežito stambene namjene, uz moguća odstupanja za zgrade javnih društvenih i sportskih sadržaja, koja se utvrđuju prema poglavlju 4.“

Članak 29.

Članak 29. 1) Naziv poglavlja 2.2.2. mijenja se i glasi „2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU NA PODRUČJU DISPERZNE NASELJENOSTI“
Članak 30. 1) Tekst članka 40. mijenja se i glasi: „Izgrađena područja disperzne naseljenosti evidentirana su grafički na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja Dragoslavec i Okrugli Vrh. Izuzetno, ukoliko pojedina čestica nije grafički evidentirana u Planu (npr. radi gradnje nakon usvajanja ove Odluke, a sukladno članku 6.), a osnovna građevina se u pravnom smislu može smatrati legalno izgrađenom, građevna čestica se smatra izgrađenom građevnom česticom.“

Članak 31.

Članak 31. 1) Tekst članka 41. mijenja se i glasi: „Uvjeti formiranja građevnih čestica na području disperzne naseljenosti utvrđuju se prema člancima 6. i 8. ovih odredbi. Koeficijent izgrađenost građevne čestice na području disperzne naseljenosti može biti najviše 0,4.“
Članak 32. 1) Tekst članka 42. mijenja se i glasi: „Uvjeti za izgradnju na području disperzne naseljenosti jednaki su kao i za područja zona mješovite, pretežito stambene namjene u utvrđenim građevinskim područjima, odnosno utvrđuju se prema poglavlju 2.2.1.1. „Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene“.“

Članak 33.

Članak 33. 1) Tekst članka 43. mijenja se i glasi: „Područje disperzne naseljenosti u širem smislu se smatra ruralnim prostorom, te se unutar njega može vršiti cijepanje zemljišnih čestica u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, neovisno o kartografski prikazanim granicama izgrađenog dijela naselja (narančasta crta na kartografskim prikazima naselja Dragoslavec i Okrugli Vrh) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - cijepanje se može provesti samo u svrhu odvajanja poljoprivredne površine (trajni nasad, vrt, oranica, pašnjak i slično) od površine čestice za redovnu upotrebu pripadajuće zgrade u funkciji korištenja poljoprivredne površine (klijet, spremište, vikendica, kuća i slično), - minimalna dubina čestice za redovnu upotrebu pripadajuće zgrade u funkciji korištenja poljoprivredne površine je 15,0 m i do nje treba biti ostvaren neposredni kolni pristup s javne prometne površine (ulica, kolni pristup, poljski put i slično) u širini najmanje 3,0 m, - do odvojene zemljišne čestice koja zadržava poljoprivrednu namjenu, potrebno je omogućiti kolni pristup radi poljoprivredne obrade, - cijepanje nije dozvoljeno provesti na način da taj postupak onemogući korištenje u naravi postojećih poljskih putova za pristup okolnim poljoprivrednim zemljištima, - cijepanje nije dozvoljeno izvesti na način da površina za redovnu upotrebu zgrade ili građevnog kompleksa ima koeficijent izgrađenosti veći od 0,4.“

Članak 34.

Članak 34. 1) U članku 44. stavku 1. alineja 2. mijenja se i glasi: “- unutar vegetacijskog pojasa 15,0 m od osi vodotoka unutar utvrđenih granica građevinskih područja, odnosno 30,0 m od osi vodotoka izvan utvrđenih granica građevinskih područja i na području disperzne naseljenosti,” 2) U članku 44. stavku 1. alineji 3. tekst „strmijeg nagiba“ zamjenjuje se tekstom „nagiba terena strmijeg od 33°, s“. 3) U članku 44. stavku 1. alineja 4. mijenja se i glasi: “- unutar funkcionalnih zona utvrđenih kao zone zelenila, kao ni unutar uređenih javnih parkovnih površina u drugim funkcionalnim zonama,” 4) U članku 44. stavku 1. alineja 5. mijenja se i glasi: “- za područja disperzne naseljenosti (dijelovi naselja Okrugli Vrh i Dragoslavec) na katastarskim česticama vinograda, voćnjaka i šumskih površina.” 5) U članku 44. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Dodatna ograničenja provedbe zahvata u prostoru utvrđuju se provedbom mjera zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti, prema poglavlju 6. i provedbom mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, prema poglavlju 8. ovih odredbi.“

Članak 35.

Članak 35. 1) Tekst članka 45. mijenja se i glasi: „Površine obradivog poljoprivrednog tla kategorije vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ prema prikazu iz kartografskog prikaza broj 1. „Korištenje i namjena površina“ moguće je koristiti isključivo u funkciji poljoprivrede - za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili za poljoprivrednu namjenu u funkciji vlastite potrošnje. Površine utvrđene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznake PŠ/, prema prikazu iz kartografskog 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1465 prikaza broj 1. „Korištenje i namjena površina“ moguće je koristiti za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili za poljoprivrednu namjenu u funkciji vlastite potrošnje te za prenamjenu u šumske površine ukoliko je to u skladu s uvjetima zaštite prirode prema poglavlju 6.2. ovih odredbi. Izuzetno je površine obradivog poljoprivrednog tla kategorije vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i površine utvrđene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznake PŠ/ moguće koristiti i za druge namjene ukoliko je to utvrđeno u članku 47. Šumske površine gospodarske namjene /oznake Š1/ mogu se koristiti samo u funkciji obavljanja šumarske djelatnosti, sukladno odgovarajućoj šumskoj gospodarskoj osnovi. U šumama nisu dozvoljeni građevinski zahvati, osim zahvata nužnih za potrebe provedbe šumske gospodarske osnove – uređenje šumskih putova i slično. U postupcima utvrđivanja moguće gradnje izvan građevinskih područja naselja, u slučaju nedoumice da li se zemljište u naravi može smatrati poljoprivrednim ili šumskim, mjerodavan je podatak iz katastarskog operata.“