Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije

100. Na temelju članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 65. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst i 6/14), Skupština Međimurske županije je na 10. sjednici, održanoj 09.10.2014. godine, donijela ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije 1. Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije. 2. Ovaj Zaključak će se objaviti u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 351-01/14-03/2 URBROJ: 2109/1-02-14-9 Čakovec, 09. listopada 2014. PREDSJEDNIK Mladen Novak, dipl.ing., v. r. UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA Odsjek za zaštitu okoliša i prirode KLASA: 351-01/14-03/2 URBROJ: 2109/1-09-3/01-14-8 Čakovec, rujan, 2014. IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE SADRŽAJ: I. UVOD 1 1. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 2 II. STANJE OKOLIŠA PO SASTAVNICAMA 5 1. TLO 5 2. VODE 9 2.1. Obrana od poplava 14 2.2. Stanje sustava za obranu od poplava 17 2.2.1. Rijeka Drava 17 2.2.2. Rijeka Mura 17 2.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda i uređenja vodotoka 18 2.4. Osnovni podaci o podzemnim vodama 19 2.5. Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji u razdoblju 2008. – 2012. godine 21 2.5.1. Praćenje stanja površinskih voda sliva Drave u okviru monitoringa stanja voda u Republici Hrvatskoj 21 2.5.2. Monitoring Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava 28 2.6. Zaštita izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija 30 2.7. Vodoopskrba u Međimurskoj županiji 34 3. ZRAK 39 4. BIORAZNOLIKOST, KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST I GEORAZNOLIKOST TE ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE 41 4.1. Zaštita krajobrazne raznolikosti 45 4.2. Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav 47 4.3. Ekološka mreža – Područja NATURA 2000 48 4.4. Upravljanje zaštićenim područjima i područjem ekološke mreže 50 4.5. Bioraznolikost 51 4.5.1 Izvorne pasmine u Međimurju 54 4.5.2. Invazivne strane vrste 55 4.6. Georaznolikost 56 III. STANJE OKOLIŠA PO SEKTORIMA 57 1. STANOVNIŠTVO 57 2. PROMET 58 3. TURIZAM 60 4. ŠUMARSTVO 62 5. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA 63 6. POLJOPRIVREDA 64 7. OTPAD 69 8. OTPADNE VODE I SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 76 8.1. Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Čakovec 77 8.2. Sadašnje stanje sustava odvodnje na području Županije 78 8.2.1. Kanalizacija naselja Nedelišće 79 8.2.2. Kanalizacija Mačkovec 79 8.2.3. Kanalizacija Savska Ves 79 8.2.4. Kanalizacija Novo Selo Rok – Krištanovec 79 8.2.5. Kanalizacija Ivanovec 79 8.2.6. Kanalizacija Donji Kraljevec 79 8.2.7. Kanalizacija Donji Hrašćan 80 8.2.8. Kanalizacija Donji Pustakovec 80 8.2.9. Kanalizacija Hodošan 80 8.2.10. Kanalizacija Palinovec 80 8.2.11. Kanalizacija Sveti Juraj u Trnju 80 8.2.12. Kanalizacija Mursko Središće 80 8.2.13. Kanalizacija Kotoriba 81 8.2.14. Kanalizacija Pribislavec 81 8.2.15. Kanalizacija Šenkovec 81 8.2.16. Kanalizacija Vratišinec 81 8.3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 83 8.3.1. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovec 83 10. listopada 2014.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2011 8.3.2. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Podturen 84 8.3.3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Donji Kraljevec 84 9. ENERGIJA I OKOLIŠ 86 9.1. Učinci pojedinih izvora energije na okoliš 87 IV. PROVEDBA ZAŠTITE OKOLIŠA 90 1. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ 90 1.1. Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš 93 2. OKOLIŠNA DOZVOLA – UTVRĐIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA 93 3. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU 93 4. REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA 96 5. INSPEKCIJA 97 6. ULAGANJE I FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA 98 7. MREŽA ZELENIH TELEFONA 99 8. PRIZNANJE I NAGRADE NA PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA 100 V. ZAKLJUČAK 101 POPIS SLIKA: Slika 1.: Prostorni obuhvat Međimurske županije Slika 2.: Prostorni raspored jedinica lokalne samouprave na području MŽ Slika 3.: Gornje Međimurje i Donje Međimurje Slika 4.: Rijeka Mura Slika 5.: Rijeka Drava i područje uz Rijeku Dravu Slika 6.: Trajni nasadi na području Županije Slika 7.: Poplave uz rijeku Muru u kolovozu 2005. godine Slika 8.: Nasipi na području uz rijeku Muru Slika 9.: Zaštićena područja Mure i Drave na području Županije Slika 10.: Pregledni prikaz županija, gradova i općina na kojima se prostire Regionalni park Mura – Drava Slika 11.: Regionalni park Mura – Drava na području Županije Slika 12.: Zaštićeni dijelovi prirode na području Županije Slika 13.: Spomenici parkovne arhitekture na području Županije Slika 14.: Karta zaštićenih područja RH – Predmetno područje: Međimurska županija Slika 15.: Krajobraz Donjeg Međimurja iz zraka Slika 16.: Područje rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav Slika 17.: Područje ekološke mreže u Međimurju Slika 18.: Karta ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) – predmetno područje: Međimurska županija Slika 19.: Sjedište ustanove iz zraka, znak zaštite prirode, aktivnosti na rijeci Muri Slika 20.: Crnkasta sasa, močvarna kaljužnica, kockavica i žuta perunika Slika 21.: Vretence, bjelouška, smeđe krastače, veliki plavac Slika 22.: Međimurski konj, pčele sivke, krave na gmajni Slika 23.: Šumske površine u Međimurju Slika 24.: Eksploatacijsko polje Slika 25.: Poljoprivredne površine na području Međimurja Slika 26.: Kanali za navodnjavanje i pripadajuće neto površine – Situacija MŽ Slika 27.: Prikaz stanja izgrađenosti sustava odvodnje na području Međimurja krajem prošlog stoljeća Slika 28.: Pročistač otpadnih voda kanalizacijskog sustava „Čakovec“ Slika 29.: Hidroenergetski objekti na području Županije Slika 30.: Logo Zelenog telefona POPIS TABLICA:

Tablica 1.: Međimurska županija u Republici Hrvatskoj Tablica 2.: Površina prenamijenjenog poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji od 1994. – 2012. godine Tablica 3.: Manji vodotoci na području Međimurske županije Tablica 4.: Ukupna dužina vodotoka I. i II. reda, te melioracijskih kanala za odvodnju i navodnjavanje Tablica 5.: Ukupna dužina nasipa (km) Tablica 6.: Glavni objekti sustava obrane od poplava (akumulacije, retencije, ustave, preljevi, crpne stanice, HE, oteretni i lateralni kanali) Tablica 7.: Pregled broja analiziranih uzoraka vode za piće internog laboratorija Međimurskih voda d.o.o. Čakovec Tablica 8.: Klasifikacija ekološkog stanja površinskih voda Tablica 9.: Klasifikacija kemijskog stanja površinskih voda Tablica 10.: Ekološko stanje Drave kod Kuršanca (postaja Drava – Varaždin) u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 11.: Kemijsko stanje kod Kuršanca (postaja Drava – Varaždin) u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 12.: Ekološko stanje Mure kod Goričana u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 13.: Kemijsko stanje Mure kod Goričana u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 14.: Ekološko stanje pritoka Mure u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 15.: Kemijsko stanje pritoka Mure u razdoblju 2008. – 2012. godine Tablica 16.: Stanje vode na postajama Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava u 2012. godini prema kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje Tablica 17.: Stanje vode na postajama Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava u 2012. godini prema kemijskim pokazateljima Tablica 18.: Procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR1 u koju spada i Međimurska županija Tablica 19.: Prikaz površina i motornih vozila u Međimurskoj županiji i usporedba s Republikom Hrvatskom (podaci iz 2012. godine)

Stranica 2012 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Tablica 20.: Poljoprivredna gospodarstva i korišteno poljoprivredno zemljište u MŽ Tablica 21.: Poljoprivredne površine na području Međimurske županije prema kategorijama Tablica 22.: Površine ekološkoj poljoprivredi na području MŽ Tablica 23.: Količine otpada u tonama za razdoblje od 1996. – 2013. godine Tablica 24.: Izgrađenost kanalizacijskog sustava na području grada Čakovca s 31. prosinca 2012. godine Tablica 25.: Popis zahvata Tablica 26.: Popis zahvata Tablica 27.: Broj zapisa u bazi Registra onečišćavanja okoliša za područje MŽ Tablica 28.: Sredstva namijenjena Programu 003 – Zaštita okoliša u Proračunu MŽ Tablica 29.: Broj poziva upućenih na Zeleni telefon u razdoblju od 2002. – 2007. godine Tablica 30.: Broj poziva upućenih na Zeleni telefon u razdoblju od 2008. – 2013. godine Tablica 31.: Pregled dobitnika državne nagrade za zaštitu okoliša s područja Županije POPIS GRAFIKONA: Grafikon 1.: Priključenost kućanstava na vodoopskrbni sustav Grafikon 2.: Priključenost u gospodarstvu i ustanovama na vodoopskrbni sustav Grafikon 3.: Potrošnja vode u kućanstvima, gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. – 2012. godine Grafikon 4.: Prosječna potrošnja vode u kućanstvu u razdoblju od 2002. – 2012. godine Grafikon 5.: Prosječna potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. – 2012. godine Grafikon 6.: Postotak stanovnika obuhvaćen organiziranim skupljanjem miješanog komunalnog otpada na području Županije u razdoblju od 2007. – 2013.

Grafikon 7.: Ukupna količina miješanog komunalnog otpada na području Županije u razdoblju od 2007. – 2013. Grafikon 8.: Postotak odvojeno skupljenih količina posebnih kategorija otpada na području Županije u razdoblju od 2007. – 2013. Grafikon 9.: Ukupne količine opasnog i neopasnog otpada na području Županije u razdoblju od 2007. – 2013. Grafikon 10.: Izgrađena mješovita i sanitarna kanalizacija u naseljima grada Čakovca Grafikon 11.: Ukupna duljina izgrađene mješovite i sanitarne kanalizacijske mreže po jedinicama lokalne samouprave u Međimurskoj županiji Grafikon 12.: Izgrađenost kanalizacijske mreže na području MŽ Grafikon 13.: Izgrađena kanalizacijska mreža prema tipu kanalizacije na području MŽ Grafikon 14.: Priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav u JLS Grafikon 15.: Priključenost kućanstava na kanalizacijski sustav u MŽ Grafikon 16.: Broj provedenih postupaka PUO Grafikon 17.: Broj provedenih javnih uvida i iznesenih primjedbi Grafikon 18.: Broj provedenih javnih izlaganja i broj sudionika I. UVOD Obveza izrade Izvješća o stanju okoliša propisana je člankom 59. Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne novine“ broj 80/13., 153/13.) (dalje u tekstu Izvješća: Zakon). Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije važan je dokument ne samo zbog toga što njegovim donošenjem Županija izvršava svoju zakonsku obvezu nego zbog toga što je to dokument koji svojim sadržajem daje ocjenu stanja okoliša po njegovim sastavnicama, što je temelj za određivanje strategije Međimurja u pitanjima zaštite okoliša kao puta kojim treba krenuti i cilja kojemu treba težiti te izradu programa zaštite okoliša kao načina kojim će se određeni strateški ciljevi ostvariti. Izvješće donosi Skupština županije, a objavljuje se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Na temelju Izvješća izrađuje se Program zaštite okoliša županije.

Osim odredbi Zakona za izradu Izvješća relevantni su i svi drugi Zakoni koji reguliraju odnose za pojedine sastavnice okoliša iz područja gospodarenja vodama, gospodarenja šumama, gospodarenja otpadom, djelatnosti poljoprivrede, rudarstva i drugo, kao i njihovi podzakonski akti te drugi propisi koji reguliraju ukupne odnose. Izvješće je rađeno na temelju suradnje s jedinicama lokalne samouprave, uredom državne uprave, stručnim institucijama, inspekcijskim službama, nevladinim udrugama, obilaskom terena te putem upitnika. Za potrebe izrade Izvješća, gdje god je to bilo moguće, pribavljeni su recentni podaci te obrađeni na razini posljednjih deset godina. Prilikom prikupljanja podataka pojavljivale su se poteškoće prvenstveno iz razloga što svako tijelo ili institucija vodi podatke o elementima okoliša za koje je zaduženo na specifičan način, koji prvenstveno ovisi o osnovnome propisu koji regulira njegovo djelovanje. Osim toga svako tijelo vodi podatke na razini prostora koji organizacijski pokriva. Ovaj dokument, kao i dokumenti izrađeni na temelju njega imat će svoj puni smisao samo onda ukoliko budu podlogom stvarnog provođenja zaštite okoliša na terenu. Nakon uvodnog dijela daju se podaci o Međimurskoj županiji i prikazuje ustroj Županije kao jedinice regionalne (područne) samouprave. Slijedi glavni dio Izvješća u kojemu je prikazano stanje okoliša po pojedinim sastavnicama okoliša te opterećenja na okoliš. Kakvoća opisa postojećeg stanja u izravnoj je vezi s kakvoćom dostupnih podataka i informacija te se metodologija izrade Izvješća sastojala u prikupljanju, obradi i ujednačavanju podataka od institucija koje posjeduju mjerodavne podatke za određeno područje. U sklopu Izvješća dan je i broj zapisa operatera s područja Međimurske županije upisanih u bazu Registra onečišćavanja okoliša. Na kraju svakog poglavlja u Izvješću su iznijeti određeni ciljevi i preporuke ili su unijeti u sam tekst unutar svakog od poglavlja, kako bi se neki od njih, prije izrade i donošenja Programa zaštite okoliša, mogli provoditi kad to nalaže hitnost rješavanja nekog problema.

Obzirom da na području županije ne postoji detaljno i sustavno praćenje sastavnica okoliša mjerenjem za njih karakterističnih parametara, nema cjelovitog prikupljanja informacija o okolišu i, najvažnije, nema dogovorenih 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2013 specifičnih pokazatelja kojima bi se pratile promjene u stanju okoliša teško je ocijeniti stanje okoliša. Na temelju onoga što znamo, mišljenja o stanju okoliša u Međimurju su podijeljena: jedni drže da je ono loše i zbog stanja i zbog odnosa spram svih sastavnica okoliša, drugi misle da je stanje našeg okoliša dobro, štoviše, odlično, pa da upravo na tome možemo graditi budućnost. Za pretpostaviti je i vjerovati da je istina negdje u sredini, sve dok se stanje ne bude moglo sustavno i cjelovito nadzirati. Osnovno je polazište da je okoliš Međimurske županije u relativno dobrom stanju te predstavlja vrijedno prirodno dobro održivog razvoja. U pojedinim segmentima (otpad, otpadne vode, eksploatacija mineralnih sirovina) okoliš je izložen pritiscima te se traže racionalni postupci za njegovu sanaciju, koja ne može biti niti jednostavna niti jeftina. Sam razvoj županije, odnosno neke od smjernica razvoja upozoravaju na neophodne preventivne mjere, da se stanje okoliša ne pogorša. Pritisci na okoliš uvjetuju stanje okoliša, a mogućnosti njegove zaštite ovise o upravljanju okolišem, u prvom redu o zakonodavstvu, državnim, županijskim, gradskim i općinskim službama, djelovanju nevladinih udruga, edukaciji te sudjelovanju javnosti.

1. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Iako periferno smještena na prostor Hrvatske, Međimurska županija nema perifernu ulogu u prometnom smislu, već se nalazi na važnim prometnim pravcima koji ju približavaju ne samo ostalim dijelovima Hrvatske, već i susjednim srednjoeuropskim zemljama. Slika 1.: Prostorni obuhvat Međimurske županije Izvor: Zavod za prostorno uređenje MŽ Tablica 1.: Međimurska županija u Republici Hrvatskoj Republika Međimurska % u Hrvatska županija RH površina (km2) 56.594 729,58 1,3 broj gradova 127 3 2,4 broj općina 429 22 5,1 broj naselja 6.755 131 1,9 stanovništvo 4.284,889 113.804 2,7 (popis 2011.) broj stanovnika 75,51 156,11 na km2 broj kućanstva 35.151 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2012. (www.udumz.hr) Slika 2.: Prostorni raspored jedinica lokalne samouprave na području MŽ Prostor Međimurja sa sjevera i juga omeđuju rijeke Mura i Drava, koje mu daju prirodna i zemljopisna obilježja. Međimurje se nalazi na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina ovog dijela Europe: Panonske nizine i Istočnih Alpa. Prema prirodno – geografskim osobinama, jasno se diferenciraju dvije osnovne mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Međimurje. Reljefno izražajnija, u odnosu na okolni nizinski prostor, šira kontaktna prijelazna zona između te dvije mikroregionalne cjeline tzv. pleistocenska ravan, slična je Donjem Međimurju i smatra se njenim sastavnim dijelom.

Najzapadniji dio Međimurja je Gornje Međimurje, brežuljkasto područje Međimurskih gorica koja se nastavljaju na Slovenske gorice. Maksimalne kote ne prelaze 350 m n.m. Donje Međimurje, u koje ubrajamo i prijelaznu pleistocensku ravan, je međuriječna nizina blago nagnuta od zapada prema istoku, tj. u smjeru toka rijeke Drave, Mure i Trnave. Reljefno najniži, geološki najmlađi, su aluvijalni nanosi uz riječne tokove. Na reljefno nešto višu i ocjeditiju pleistocensku terasu (mlađi virm) na zapadnoj strani nastavlja se reljefno znatno viša starija pleistocenska terasa (stariji virm) koju zovemo pleistocenska ravan. Slika 3.: Gornje Međimurje i Donje Međimurje Stranica 2014 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Pedološki pokrov Međimurske županije čine nemeliorirana i meliorirana automorfna i hidromorfna tla. Nemeliorirana i meliorirana automorfna tla – nerazvijena, humusno akumulativna, kambična i lesivirana vlažena su samooborinskom vodom, zauzimajući pozitivne i relativno dobro ocjedite terene. Nemeliorirana hidromorfna tla su izvan direktnog utjecaja kanala i/ili vodotoka, imajući povremeno visoku razinu podzemne vode i/ili sporo procjeđivanje i/ili stagniranje površinske vode. Meliorirana, odnosno hidromeliorirana hidromorfna tla – aluvijalno oglejeno semiglej, pseudoglej, hipoglej, amfiglej, imaju djelomično ili optimalno regulirani vodno-zračni režim u području direktnog utjecaja reguliranih vodotoka i/ili osnovne kanalske mreže. Vodni tokovi u međimurskom kraju vrlo su bitan prirodni element. Uz rijeku Dravu tu je njena najveća pritoka Mura s Trnavom. I tu riječna korita nisu još bila fiksirana u pleistocenu;

tada su tekućice nosile mnogo naplavnog materijala i taložile ga. Zbog slabe otpornosti neogenskih i pleistocenskih naslaga riječna korita su se često mijenjala, a približno sadašnji pravac dobila su tek u holocenu. Dravi se i u povijesno doba, sve do naših dana, pomicalo korito što dokazuju mrtvi rukavci s obje strane uz rijeku. Zna se npr. da je Drava 1710. godine načinila novo korito sjeverno od Legrada blizu utoka Mure u Dravu i tako odvojila to mjesto od Međimurja. Slika 4.: Rijeka Mura Slika 5.: Rijeka Drava i područje uz rijeku Dravu Opće klimatske značajke Međimurja određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji, Panonskoj nizini. Međimurje se prostire između 16o15’ i 16o53’ istočne geografske dužine 46o18’ i 46o32’ sjeverne geografske širine. Njegov položaj na zapadnom rubu panonskih ravnica, a istovremeno blizu alpskog prostora (peripanonski prostor), kao i reljefne različitosti glavnih dijelova mikroregije (brežuljkasto gornje i nizinsko donje Međimurje), te izduženosti Međimurja u smjeru zapad-istok između dva riječna toka, pogoduju stvaranju lokalnih klimatskih prilika. 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2015 II. STANJE OKOLIŠA PO SASTAVNICAMA 1. TLO Tlo sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ima sljedeće značenje: gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama. Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprečavanje oštećenja tla, praćenje stanja i promjenu kakvoća tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacija. Onečišćenje, odnosno oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju posebnih propisa. Zaštita zemljine kamene kore obuhvaća održivo iskorištavanje mineralnih sirovina, održivo korištenje krajobrazne raznolikosti i zaštitu geološki vrijednih pojava, objekata i struktura.

Što se tiče zakonske regulative, Republika Hrvatska nema Zakon o zaštiti tla, a zakoni koji donekle reguliraju pojedine elemente zaštite tla su propisi iz sljedećih područja: zaštite okoliša, zaštiti prirode, poljoprivredno zemljište i poljoprivreda, šume, vode, zaštite zraka, gospodarenja otpadom, prostorno uređenje i gradnja, rudarstvo, državna izmjera i katastar te podzakonski propisi kojima se regulirana navedena područja. Osnovno je da tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Tlo je ključna sastavnica okoliša, poput vode i zraka. Ubraja se u uvjetno obnovljive resurse obzirom na dugotrajne procese nastanka i razvoja. Spoznaja o ozbiljnosti problematike oštećenja i onečišćenja tla ostala je u užem krugu specijalista i stručnih ljudi, za razliku od onečišćenja zraka i vode, što je prihvaćeno kao sveopći problem. Prepoznati su sljedeći glavni pritisci na tlo: - erozija, - smanjenje organske tvari, - onečišćenje tla, - prenamjena, - smanjenje biološke raznolikosti tla, - zbijanje tla. Monitoring tla na području županije ne radi se u smislu izvora, vrste i količine onečiščujućih tvari. Najveći i najbrži učinak na kakvoću tla ima antropogeni utjecaj. Kako bi se povećala plodnost tla neophodan je utjecaj čovjeka te čovjek upotrebljava ciljana zaštitna sredstva i mineralna gnojiva čime se naravno mijenjaju osnovna svojstva tla. Ove je godine raspisan Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi za provođenje Programa Kontrola plodnosti tla na području Međimurske županije, konkretno područje općine Belica i Donji Kraljevec, a na koji se mogu javiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a imaju sjedište/prebivalište na području općina Belica i Donji Kraljevec. Svrha Programa Kontrola plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima na području Međimurske županije je praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje preporuka za gnojidbu s ciljem optimalizacije gnojidbe i postizanja visokih i stabilnih prinosa u granicama ekonomičnosti, uz istovremeno smanjenje ekološkog opterećenja.

Za područje Županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene sredstava za zaštitu bilja te bi bilo svrhovito da se u suradnji s mjerodavnim službama i ustanovama uspostavi odgovarajući nadzor. Poljoprivredno savjetodavna služba Čakovec provodi ispitivanja kiselosti tla, kao i ispitivanja na mikrohranjiva (dušik, fosfor, kalij). Navedene analize tla nalaze svoju primjenu u individualnim zahvatima za utvrđivanja reprezentativnog staništa za ciljanu poljoprivrednu kulturu. Uz fizikalno – kemijske analize tla, služba djeluje i savjetodavno i edukacijski. Unatoč navedenom za dio područja ili cijelu županiju ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja tla. Stoga bi nadležna tijela trebala započeti sa sistematizacijom podataka i izvješćivanjem zainteresiranih subjekata i Županije o stanju tla, uočenim promjenama i ostalim važnim podacima. Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. na području Međimurja ukupno raspoloživa površina zemljišta iznosi 34.958,60 ha. Od toga ukupno korišteno poljoprivredno zemljište iznosi 28.901,17 ha, a ostatak od 6.057,43 ha spada u ostalo zemljište. Od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta oranice i vrtovi zauzimaju 23.156,27 ha, povrtnjaci na okućnici 154,30 ha, livade 3.927,91 ha, pašnjaci 291,34 ha, voćnjaci 643,44 ha, vinogradi 697,52 ha te rasadnici i košaračka vrba 30,39 ha. Od ostalog zemljišta 967,01 ha je neobrađeno poljoprivredno zemljište, a 2.844,34 ha zauzima šumsko zemljište. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno je zemljište definirano kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, sprečavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje. Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja određene su maksimalno dopuštene količine onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu. Onečišćujuća tvar je svaka tvar koja može prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških značajki zemljišta uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno ograničava korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji. Onečišćenost poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostiranjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u zemljištu iznad najviših dopuštenih količina.

Onečišćujuće tvari su i tvari koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali zbog nestručne primjene u neprimjerenim količinama, u krivo vrijeme ili na neprikladnim tlima, mogu prouzročiti štete po okoliš. Teški metali središnji su problem današnje ekologije, osobito agroekologije. Zajednički je značaj teških metala njihovo praktički neograničeno nakupljanje u biosferi. U lanac hranidbe ulaze uglavnom preko korijena i lista biljke, a kako ih biljka iz tla prima u količini razmjernoj sadržaju u otopini tla, svaka biljka uzgojena na tlu s povećanim sadržajem teških metala sadrži teške metale u količini koja može ugroziti zdravlje potrošača – domaće životinje i čovjeka. Druga je osobina teških metala koji su biogeni elementi, veoma mala razlika između za život potrebnih i stimulativnih i štetnih koncentracija. Istraživanja onečišćenja tla teškim metalima na području Županije su malobrojna i provedena u okviru različitih projekata. Na području Donjeg Međimurja provedeno je tijekom 2003. – 2006. godine istraživanje teških metala u antropogenom tlu i procjednoj vodi u voćnjaku jabuka. Istraživanje je provedeno suradnjom Sveučilišta u Zgrebu, Stranica 2016 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Agronomskog fakulteta, Zavoda za pedologiju s istraživačem Dr.sc. Danijela Jungić i Sveučilišta u Mostaru, Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta s istraživačem Doc.dr.sc. Radica Ćorić. Cilj istraživanja bio je utvrditi stanje kadmija, bakra, olova i cinka u tlu i procjednoj vodi pri intenzivnoj proizvodnji jabuka te ocijeniti stupanj onečišćenja tla i procjedne vode sukladno zakonskoj regulativi. Zaključak nakon provedenog istraživanja bio je da iako su istraživani teški metali bili unutar zakonom propisanim MDK (maksimalno dopuštene koncentracije), ipak parametar So (ukupni sadržaj teških metala u zemljištu / maksimalno dopuštena vrijednost x 100) ukazuje na to da onečišćenost tla varira od: čistog do tla povećane onečišćenosti olovom, te od tla velike onečišćenosti do onečišćenog tla kadmijem, bakrom i cinkom. Kakvoća procjedne vode s obzirom na utvrđene koncentracije teških metala u velikoj je mjeri ugrožena. Procjedna voda je najmanje onečišćena cinkom, potom kadmijem, a najviše olovom i bakrom. Iz oraničnog sloja tla ukupno se godišnje najviše ispralo olovo (94,3 g Pb/ha), a najmanje kadmij (1,03 g Cd/ha).

U zaključku također stoji da bi stanje teških metala u tlu i procjednoj vodi trebalo pratiti redovito, kroz duži niz godina, budući se radi o ekološki vrlo osjetljivom području. Slika 6.: Trajni nasadi na području Županije GODINA Opterećenju i/ili onečišćenju tla na području županije doprinosi i neadekvatna primjena stajskog gnoja, krutog stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice u poljoprivrednom tlu. U cilju smanjivanja gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenog do 15. veljače te gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Veće opterećenje pedosfere Međimurja su i ceste. Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 94/14) dužina javnih cesta u Međimurskoj županiji je: lokalnih cesta 247,9 km te županijskih cesta 203,0 ili ukupno opterećenje tla u Međimurskoj županiji cestama je 450,9 km, ne računajući državne ceste. Erozija zemljišta je pojava koja neprekidno djeluje na cjelokupnom području s manjim ili većim intenzitetom. Osim stoljetnog krčenja šumskog pokrova na području Međimurja, na pojavu erozije znatno utječe i velika usitnjenost parcela te veliki nagibi na mnogim obradivim površinama. Intenzivniji erozijski procesi nastali su osobito nakon naseljavanja brdskog dijela Međimurja podložnog eroziji, a koji su uslijedili nakon krčenja šumskih površina i pretvaranja tih površina u obradivo tlo. Često je na brdskom području ilovasto i pjeskovito zemljište plitko i isprano do geološke podloge, uzrokovano nepravilnom obradom i korištenjem tla na prevelikim nagibima za obradu. U mnogim slučajevima krčene su površine na kojima je jedino bilo moguće održavati šume. Treba istaći, da su poljoprivredna tla neusporedivo jače izložena procesima erozije vjetrom i vodom, koji katkada imaju za posljedicu potpuno uništenje tla.

Nedvojbeno je da stanje erozije tla na području Međimurja i njezino suzbijanje mora biti u središtu pozornosti zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja prirodnim resursima. Obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Županije, može se reći da je tlo njeno osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja. Bespovratni gubitak poljoprivrednog zemljišta posljedica je prenamjene zemljišta koje se odvija u sljedećim procesima: - proširivanje građevinskih područja predviđenih prostornim planovima na vrijednim poljoprivrednim tlima, građevinska su područja daleko veća od stvarnih potreba rasta broja stanovnika, novi zahtjevi za proširenjem građevinskih područja odnose se posebno na planove formiranja novih radnih zona, također na vrijednim poljoprivrednim površinama, - eksploatacija mineralnih sirovina, posebno šljunka, koja bi uz okolišne i krajobrazne kriterije trebala uzeti u obzir i kvalitetu poljoprivrednih tla. Tablica 2.: Površina prenamijenjenog poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji od 1994. do 2012. godine PRENAMJENA U (ha) UKUPNO STAMBENI GOSPODARSKI PROMETNICE SPORT I OSTALE OBJEKT OBJEKT 1994. 11,1333 2,5947 1995. 19,531 3,7835 1996. 9,4752 3,3785 REKREACIJA SVRHE 0,0000 0,0000 13,4957 27,2237 0,0000 0,0000 23,3857 46,7002 107,1000 0,0000 4,0387 123,9924 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2017 1997. 18,0599 22,6105 1998. 6,9269 6,2328 1999. 4,3929 3,7771 2000. 6,0559 3,1967 2001. 5,7518 8,8253 2002. 12,242 9,2084 2003. 9,9903 21,0857 2004. 7,5008 3,2581 2005. 14,6968 7,2644 2006. 20,2012 6,5889 2007. 16,1280 5,5783 2008. 21,3147 2,2509 2009. 19,9158 7,5025 2010. 9,6207 6,6042 2011. 17,3745 3,1861 2012. 11,5332 4,1211 UKUPNO 241,8449 131,0477 12,8500 0,0000 15,1274 68,6478 0,0000 0,0000 4,6155 17,7752 0,5645 0,0000 12,4453 21,1798 0,0000 0,0000 5,6931 14,9457 0,0000 0,0000 7,0059 21,5830 0,0000 0,0000 11,1712 32,6216 0,0000 3,1268 7,6563 41,8591 22,1000 0,0000 9,4097 42,2686 1,2609 0,2106 5,8535 29,2862 0,8551 0,0000 20,5435 48,1887 0,9484 2,4864 15,2442 40,3853 2,7148 2,3163 22,4046 51,0013 1,9781 1,5421 32,8851 63,8236 1,1354 0,3887 48,7149 66,4639 6,3717 0,0000 40,0562 66,9885 1,6335 0,0000 23,3574 40,6452 159,5124 10,0709 323,1039 865,5798 Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne odnose Onečišćenje i degradacija tla provodi se na sljedeće načine:

- uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi, bilo da se radi o pretjeranoj uporabi mineralnih gnojiva ili o pesticidima, herbicidima, insekticidima i fungicidima (za područje Županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u zaštiti bilja), - odlaganjem otpada na nelegalna odlagališta, odnosno divlja odlagališta u šume, livade, uz poljske putove, vodotoke, šljunčare, ovdje se uz vizualno onečišćenje radi o ozbiljnom onečišćenju tla i voda, - nepročišćenim otpadnim vodama bilo iz kućanstava ili gospodarskih objekata, - erozivnim procesima na području Gornjeg Međimurja, uzrokovani ponajprije vodom te na pojedinim lokalitetima sječom šuma odnosno obradom zemljišta na kosim terenima (vinogradi) (konkretnih podataka o stanju tla zbog učinka erozije nema), - prometom na cestama koje nemaju riješenu odvodnju s pročišćavanjem površinskim voda koje se ispiru s kolnika. Ciljevi i preporuke: - kod izrade prostornih planova smanjiti građevinska područja na kvalitetnim poljoprivrednim tlima, - odgovarajućim mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na neophodni minimum, a posebnim mjerama stimulirati ekološku proizvodnju te u suradnji mjerodavnim službama i ustanovama uspostaviti odgovarajući monitoring - provoditi postupnu izgradnju kanalizacijskog sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, uključujući i biljne uređaje za pročišćavanje - sukladno Resursnoj osnovi mineralnih sirovina na području Međimurske županije nova eksploatacijska polja pijeska i šljunka obvezno locirati strogo planski, uvažavanjem tehnoloških, ekonomskih, okolišnih i ekoloških kriterija, - trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednih i šumskih tala (fizikalnih, kemijskih i bioloških promjena te sadržaj štetnih tvari).

2. VODE Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih voda. Voda je neophodna za život, vrlo je važna i za društveno – ekonomski razvoj, međutim sukladno EU Okvirnoj direktivi o vodama, voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Zaštita voda ostvaruje se na temelju odredaba Zakona o vodama i provedbenih propisa. Vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu. Opća uporaba voda obuhvaća zahvaćanje voda iz njenih prirodnih ležišta i njeno korištenje za piće, sanitarne i druge potrebe domaćinstava te korištenje površinskih voda za kupanje i rekreaciju. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih voda d.o.o. Čakovec. Rijeka Drava Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, na rkm 1382+300 Dunava, kod naselja Aljmaš. Drava izvire u Toblaškom polju, 1192 m n.m. u južnom Tirolu u Italiji (Pusterthal). Nakon 20 km toka kroz Italiju, ulazi u Austriju pa Sloveniju, a u Hrvatsku ulazi na rkm 322+800. Ukupna dužina rijeke Drave iznosi 749 km, od čega na Hrvatsku otpada 322,8 km gdje teče širokom aluvijalnom dolinom tvoreći većim dijelom toka hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Tako je Drava na sektoru od rkm 70+400 do rkm 236+700 (ušće Mure) s prekidom od rkm 195 do rkm 225 granična rijeka s Mađarskom, a sektor od zajedničkog interesa je od ušća Mure u Dravu do Osijeka. Sa Slovenijom je granična rijeka od rkm 297 do 322,8, što je identično sektoru od zajedničkog interesa sa Stranica 2018 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014.

Slovenijom. Ukupna površina sliva rijeke Drave iznosi 41 238 km², dok je površina dravskog sliva u Republici Hrvatskoj 7015 km², s izduženim oblikom sliva. Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm, s time da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim. Karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Međutim postoje i odstupanja od navedenog, tako da su se kiše velikog intenziteta pojavile u listopadu (1993. i 1998. godina) ili studenome (2012. godine) što je dovelo do pojave maksimuma godišnjih vodostaja, te su mjere obrane od poplava bile provođene tijekom cijelog navedenog razdoblja. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 326 m³/s na granici sa Slovenijom, pa sve do 561 m³/s na ušću u Dunav. Drava je u svom gornjem toku, do Maribora u Sloveniji, izrazito alpska rijeka, a u donjem toku nizinska rijeka s puno meandara i sprudova. U Hrvatskoj značajnije pritoke rijeke Drave su lijevoobalna Mura, i desnoobalne Bednja, Županijski kanal i Vučica. Među pritocima svakako je najznačajnija Mura koja svojim vodnim količinama znatno utječe na vodni režim Drave. Raspoložive vodne količine i relativno veliki uzdužni padovi pogodovali su intenzivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata. Tako je u Austriji izgrađeno 16, u Sloveniji 8, a u Hrvatskoj do sada 3 hidroelektrane. Na Dravi je pojava leda i obrana od leda vrlo značajan čimbenik u sustavu obrane od poplava. Led na Dravi u pravilu se pojavljuje 7-8 dana poslije naglog zahlađenja, pri srednjoj dnevnoj temperaturi zraka -5,2 C u samom slivu, dok je eventualno zaustavljanje ledenih santi i stvaranje barijera moguće ako su temperature zraka u daljnjem opadanju.

Rijeka Mura Mura izvire u Austriji u Visokim Turama na nadmorskoj visini 1753 m. Poslije 390 km toka u Austriji, dolazi do slovensko-austrijske granice kod mjesta Spielfeld, rkm 129,60. Odatle pa do mjesta Radenci, rkm 96,20 r. Mura je granična rijeka između Austrije i Slovenije. Do Hrvatske dolazi u rkm 78,96 kod mjesta Gibina i do ušća Krke u Muru, rkm. 48,00 je granična rijeka između Slovenije i Hrvatske. U nastavku toka Mura je granična rijeka između Mađarske i Hrvatske. Mura utječe u Dravu u rkm 236,7. Ukupna dužina Mure je 519,20 km, a površina sliva je 14304 km². Površina slivnog područja i Hrvatskoj je 473 km². Godišnja visina oborina pada od izvora prema ušću. Na izvoru iznosi od 1250-1500 mm, dok je na ušću Mure u Dravu 800 mm. Najčešći visoki vodostaji javljaju se u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda. Najmanji protoci su u prosincu, siječnju i veljači, kad nema otapanja snijega i leda. U svom gornjem toku Mura je izrazito brdska rijeka, dok je u Hrvatskoj nizinska rijeka s puno sprudova i meandara. U donjem toku Mure za nas je najznačajniji desni pritok Trnava. Vodnost Mure je prilično velika. Srednji protok Mure kreće se od 160 m³/s na granici sa Slovenijom, pa sve do 182 m³/s na ušću u Dravu. Relativno veliki padovi i vodne količine uvjetovali su intenzivnu izgradnju hidroenergetskih objekata u Austriji, gdje je izgrađeno 37 vodnih stepenica, od toga 18 manjih od 5 MW. U Sloveniji je na Muri u funkciji jedna hidroelektrana, a predviđena je izgradnja još 8. Prema starim planovima, u Hrvatskoj su predviđene četiri vodne stepenice i to dvije sa Slovenijom i dvije s Mađarskom.

Opažanja pojave leda na vodomjernim stanicama u Hrvatskoj nisu se vršila kontinuirano, tako da ti podaci postoje jedino za mađarsku vodomjernu postaju Letenje. Nepotpuna opažanja na vodomjernim postajama Veržej i Petanjci, pokazuju da do pojave leda dolazi kada temperatura zraka padne ispod -10 C. Iskustva iz 1985. i 2012. godine, kada su bile izrazito niske temperature zraka, upozoravaju da je u oštrim krivinama i kod mostova dolazilo do uspora uslijed nagomilavanja pokretnih santi leda. Međutim ti uspori nisu bili tako veliki da bi izazvali poplave. Trnava Trnava je desni pritok Mure koji se formira od više manjih potoka čiji su izvori u brežuljkastom gornjem Međimurju, a sjeveroistočno od Goričana se ulijeva u Muru. U gornjem je toku potok Trnava ostatak najstarijeg toka rijeke Drave, dok je donji tok potoka Trnave nastao daljnjim pomicanjem rijeke Drave. Potok Trnava ima sliv veličine 250 km² (od kojeg je 75 km² brdskog područja) s izgrađenim glavnim kanalima II reda (Bošćak, Muršćak i Lateralni kanal oko Čakovca). Potok Trnava odvodi kako površinske i podzemne vode svog nizinskog dijela, tako i vode bujičnih potoka Dragoslavec, Goričica i Hrebec (Pleškovec). Tablica 3.: Manji vodotoci na području Međimurske županije 1. GRANIČNI VODOTOCI Potok Šantavec l=8,00 km (po granici 6,20 km) Potok Zelena l=5,00 km (po granici 1,80 km) Presički potok l=1,60 km (sve po granici) Trnava dravska l=10,00 km (po granici 1,30 km) 2. VODE I VODOTOCI PRESJEČENI DRŽAVNOM GRANICOM Jalšovečki potok l=4,95 km (km 1+250-6+200)

Potok Rempeč l=0,50 km Potok Vušivčak l=1,00 km Potok Leskovčec l=1,20 km Potok Raskrižje l=1,30 km 3. OSTALI VODOTOCI Trnava murska l=45,72 km Bistrec-Rakovnica l=25,29 km 4. OTERETNI KANALI Odušni kanal l=0,40 km Trnava-Zelena Odušni kanala Dolni l=1,654 km potok-Gorni potok Zapadni kanal l=2,699 km 5. BUJIČNI VODOTOCI Dragoslavec l=10,79 km Goričica l=3,70 km Pleškovec l=7,26 km Hrebec l=1,48 km Gradiščak l=6,91 km Koncovčak l=5,33 km Gorni potok s l=15,68 km Dolnim potokom Brodec l=12,60 km Jalšovnica l=6,11 km Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2019 Tablica 4.: Ukupna dužina vodotoka I. i II. reda, te melioracijskih kanala za odvodnju i navodnjavanje 1. VODE I. REDA 1.1. Međudržavne vode 1.1.1. Vodotoci Drava 60.00 Mura 78.96 potok Šantavec 9.10 potok Trnava 10.59 Dravska 1.2. Druge veće vode 1.2.1. Vodotoci p. Bistrec - 25.36 Rakovnica p. Trnava Murska 46.77 1.2.3. Bujični tokovi Gornji potok - Dolni 17.00 potok 1.2.4. Osnovne melioracijske građevine za odvodnju, oteretni, lateralni, spojni kanali i hidrotehnički tuneli Zapadni i Lateralni 11.93 kanal 2. VODE II. REDA 2.1. Vodotoci pot.Vidovečki 8.24 pot. Korenatica 4.72 Bistrec pot. Lugovec 2.42 pot. Slivnjak 2.70 pot. Sratka 9.64 pot. Živa mlaka 2.90 pot. Kopanec 6.94 pot. Brezje 1.25 pot. Jalšovnica pot. Boščak 10.81 2.76 I pot. Murščak 9.36 pot. Kozlovica 2.85 pot. Črnijarek - pot. Zavrtje - 5.86 1.74 Črnec Sv.Martin p. Vukanovec (G. pot. Veliki 1.25 5.51 Mihaljevec) berek pot. Brezje - pot. Zvir 1.54 1.13 Ksajpa pot. Slakovec 0.75 2.2. Bujični tokovi potok Dragoslavec 10.79 potok Bukovec 1.60 potok potok Goričica 3.70 3.87 Praporčan potok potok Pleškovec 7.26 1.80 Frkanovec potok potok Hrebec 1,48 1.90 Merhatovec potok potok Gradiščak 6.91 0.95 Zasadbreg potok Koncovčak 5.33 potok Budorica 3.26 potok potok Brodec 12.6 3.50 Lohovčak potok potok Jalšovnica 6.11 4.75 Vugrišinec potok Vučetinec potok 3.25 3.20 (Krompač) Ciganjščak potok potok Začarje 1.42 2.25 Kapelščak p. Čret potok Knezovec 3.20 (Zaveščak) sa 2.67 ogrankm Jalšovečki potok Bogdanovec 2.68 4.53 potok potok Donji 2.88 potok Zelena 6.43 Koncovčak Štrigovski p. s 4.65 Presički potok 1.96 ograncima potok Leskovec 1.75 2.3. Osnovne melioracijske građevine za odvodnju, oteretni, lateralni, spojni kanali i hidrotehnički tuneli Kotoribski kanal 8.647 Brodec II 1.511 Dubrava I 5.652 Bukovje 0.508 Gorenjak 3.676 Dobrava I 0.723 Hrđavice I 1.399 Grabernica II 3.50 Jales I 1.125 Grmje I 2.422 Jagodnjak I 1.775 Grmje II 1.083 Jagodnjak IV 0.728 Hrastinka I 2.617 Jagodnjak V 1.492 Kerača 2.207 Kentiba I 0.94 Matekovec 0.79 Kentiba II 0.309 Pod Goricom 0.698 Krka I (st.) 2.112 Sivica I 3.171 Krka II (st.) 0.505 Sivica II 2.007 Krka I (nova) 0.995 Sodolje 0.996 Koncovčak - Mezova 3.00 0.781 stari Nađardof III 0.757 Špergula 1.136 Osredek II 0.634 Vodenjak 1.435 Zaobalje Osredek III 0.711 0.853 Sv.Martin Osredek IV 0.494 Jalšovnica II 0.233 Pazut I 1.85 Hebernica I 0.43 Pazut II 1.107 Mladoles 0.23 Pazut III 0.60 Topolovec 1.586 Ogranak Senečnjak I 1.458 0.944 Topolovec Zavrtje I Senečnjak IV 1.198 0.725 Oporovec Zaobalje HE Vidovec I 1.40 1.318 Dubrava K-2 Zaobalje HE Vidovec II 1.745 1.027 Dubrava K-3 Zaobalje HE Vrbulja I 1.124 Dubrava K-3 0.033 ogran Zaobalje HE Vrbulja II 0.56 0.94 Dubrava K-6 Zaobalje HE Belica I 2.105 1.05 Dubrava K-8 Zaobalje HE Bakovo 1.05 0.514 Dubrava K-10 Stranica 2020 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014.

Zaobalje HE Črečan sa ogrankom 1.844 0.88 Dubrava K-11 Zaobalje HE Globetka I 1.37 0.53 Dubrava K-13 Zaobalje HE Globetka II 1.204 0.47 Dubrava K-14 Zaobalje HE Globetka III 0.278 0.376 Dubrava K-15 Zaobalje HE Globetka IV 0.198 0.42 Dubrava K-17 Zaobalje HE Globetka V 0.133 1.366 Dubrava K-18 Zaobalje HE Ivanovec 4.275 Dubrava K-18 0.85 ogran Zaobalje HE Novakovec 3.338 1.618 Dubrava K-19 Zaobalje HE Pruga 2.08 Dubrava K19 0.23 ogran Zaobalje HE Senokoše 2.715 0.873 Dubrava K-20 Zaobalje HE Šenkovec I 0.44 0.30 Dubrava K-22 Obodni kan. Šenkovec II 0.07 Bistrec - 14.802 Gorenjak Obodni kan. Trate I - Dekanovec 1.80 Kopanec - 5.234 Gorenjak Trnovec 2.544 Kopanec novi 0.855 Obodni kan. Staklenici 0.786 Mursko 5.356 Središće Bakuc I 1.40 kan. Senjar 0.659 kan. Vel Bakuc III 1.402 Gredine I i 1.492 ogranak I kan. Vel BerekVratišinec 0.791 Gredine II i 2.551 ogranci I-III SVEUKUPNO (km) 468.47 Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Tablica 5.: Ukupna dužina nasipa (km) NASIPI Dužina(km) Vodotoci 1.1 r. Drava nasip Trnovec 2.50 nasip G. Hrašćan 3.00 nasip Pušćine 3.90 nasip Dubrava 2.18 nasip u D. Dubravi 0.60 1.1.1. HE Čakovec lijevi nasip akumulacije 8.90 lijevi nasip dovodnog kanala 2.00 1.1.2. HE Dubrava lijevi nasip akumulacije 10.70 lijevi nasip dovodnog kanala 1.85 1.2. r. Mura Glavni murski nasip 36.85 nasip Podturen 2.60 nasip Lončarevo 0.72 nasip Križovec 1.16 nasip Sveti Martin 1.60 UKUPNO 78,56 1.01. p. Bistrec - Rakovnica lijevi usporni nasip 5.48 desni usporni nasip 4.99 1.02. p. Trnava Murska lijevi usporni nasip do km 3+450 3.23 desni usporni nasip do km 3+450 3.37 lijevi popratni nasip km 3+450 - 32.15 35+600 desni popratni nasip km 3+450 - 32.15 35+600 3.01. Gornji potok - Dolni potok lijevi usporni nasip 0.21 desni usporni nasip 0.21 4.01. Zapadni i Lateralni kanal Lat. kanal LO 0+000 - 2+030 2.03 Lat. kanal DO 0+000 - 2+030 2.03 Lat. kanal LO 3+730 - 5+800 2.07 Lat. kanal DO 3+470 - 9+320 5.85 Zap. kanal LO 0+000 - 2+500 2.50 5.01. Potok Zelena DO nasip 6.01. Kotoripski kanal lijevi usporni nasip 2.84 desni usporni nasip 2.02 Lateralni kanal-RETENCIJA 7.01. PRIBISLAVEC desnoobalni nasip km 2+030-3+470 1.44 UKUPNO 103.24 Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Tablica 6.: Glavni objekti sustava obrane od poplava (akumulacije, retencije, ustave, preljevi, crpne stanice, HE, oteretni i lateralni kanali)

Ukupni Volumen Ukupna volumen RETENCIJA - na tijela dužina retencijskog vodotoku brane nasipa prostora (m3) (km) (m3) R. Selnica- Gornji 744.470 13,500.00 0.282 potok R. Pribislavec - 600.000 0.18 Lateralni kanal R. Dragoslavec - p. 783.000 19,730.00 0.295 Dragoslavec 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2021 R. Šenkovec - p. 510.340 0.21 Pleškovec R. Jegerseg - p. 336.905 0.243 Goričica R. Globetka - kan. 408.300 1.208 Globetka I - V R. Vučkovec – p. 78.000 0.161 Gradišćak Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin 2.1. Obrana od poplava Prema Državnom planu obrane od poplava (NN 84/10), temeljem kojeg je donesen Glavni provedbeni plan obrane od poplava, na području Međimurske županije je obrana od poplava organizirana na dva branjena područja: - područje malog sliva Trnava (branjeno područje 21) i - područje međudržavnih rijeka Drave i Mure na područjima malih slivova Bistre, Plitvice-Bednje i Trnave (branjeno područje 33). Obrana od poplava je organizirana po dionicama: - na branjenom području 21: - DionicaA.21.1.- potok Bistrec-Rakovnica,Kotoribski kanal lijeva i desna obala, - Dionica A.21.2. - potok Trnava Murska, lijeva i desna obala, - Dionica A.21.3. - potok Trnava Dravska, lijeva i desna obala, - Dionica A.21.4. - potok Šantavec, lijeva i desna obala, - Dionica A.21.5. - Zapadni i Lateralni kanal Trnave, lijeva i desna obala, - Dionica A.21.6. - retencija Dragoslavec, - Dionica A.21.7. - retencija Jegerseg, - Dionica A.21.8. - retencija Šenkovec, - Dionica A.21.9. - retencija Globetka, - Dionica A.21.10. - retencija Pribislavec, - Dionica A.21.11. - akumulacija Selnica, - Dionica A.21.12. - bujica Gorni potok s Dolnim potokom.

- na branjenom području 33: - Dionica A.33.7. - rijeka Drava – lijeva obala, rkm 236+700-243+000, ušće Mure u Dravu - restitucija HE Dubrava, - Dionica A.33.10. - rijeka Drava – lijeva obala, rkm 288+035–297+000, staro korito HE Varaždin - od želj. mosta Varaždin do granice HR-SLO, - Dionica A.33.16. - rijeka Mura – desna obala, rkm 0+000-24+700, ušće Mure u Dravu do područja Gorenjak, - Dionica A.33.17. - rijeka Mura – desna obala, rkm 24+700-37+500, od područja Gorenjak do područja Vološćak sa ušćem Trnave, - Dionica A.33.18. - rijeka Mura – desna obala, rkm 37+500-54+000, od područja Vološćak do Podturna, - Dionica A.33.19. - rijeka Mura – desna obala, rkm 54+000–78+960, od Podturna do granice sa Slovenijom (Bukovje-Gibina), - Dionica A.33.20. - rijeka Mura – lijeva obala, rkm 65+900-66+200, rkm 68+000-70+700, rkm 71+400- 76+600. Zbog specifičnosti, posebno su izdvojena područja hidroelektrana: - Dionica A.33.13. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 241+850-268+015, područje HE Dubrava, - Dionica A.33.14. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 268+015-288+035, područje HE Čakovec. Slika 7.: Poplave uz rijeku Muru u kolovozu 2005. godine Na branjenom području 21 dominantnu opasnost predstavljaju brdske bujične vode koje ugrožavaju naselja, prometnice i obradive površine. Štete od bujičnih voda su moguće na cijelom brdskom dijelu od naglog dotoka i razlijevanja bujičnih voda izvan korita s nanosom koji zatrpava vodne i druge građevine i površine. Najveća zabilježena poplava bila je 12. ožujka 1963. god. kada je poplavljen cijeli (tadašnji) zapadni dio Čakovca. Poplava u Čakovcu uzrokovala je štete na industrijskim objektima, školi i velikom broju stambenih objekata. 1971. godine također je poplavljen zapadni dio Čakovca, ali su štete bile znatno manje obzirom da je dijelom već bio izgrađen sustav zaštite od brdskih voda. Ostala naselja povremeno su plavljena u manjim dijelovima i uz manje štete.

Na bujičnom području Drave i Trnave Murske nakon poplave 1963. godine prišlo se intenzivnoj izgradnji sustava zaštite Čakovca od brdskih voda u kojem su izgrađene i retencije Šenkovec, Dragoslavec i Jegerseg. Istima je postignuto znatno rasterećenje Lateralnog kanala i Trnave Murske. Najveći dio voda Zejze (Trnave Murske) sproveden je u Dravu izgradnjom Odušnog kanala Trnava-Zelena i uređenjem korita Zelene do ušća u Dravu. Zaštita naselja Črečan postignuta je izgradnjom dijela potoka Dragoslavec koji obilazi naselje, a kasnije i izgradnjom retencije Dragoslavec. Na bujičnom području Mure zaštita Murskog Središća od brdskih voda nije još u potpunosti realizirana. Do sada je izvedena pregrada na Dolnom potoku i Odušni kanal Dolni potok - Gorni potok kojim se sve vode Dolnog potoka sprovode u Gorni potok, Stranica 2022 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. uređen je dio Gornog potoka u Murskom Središću te je postignuta zaštita dijela grada od brdskih voda i povratnih voda Mure. Na Gornom potoku izgrađena je retencija Selnica čime je znatno, ali nedovoljno, rasterećen Gorni potok. Gorni potok je dijelom uređen i u naselju Selnica. Zaštita Štrigove od brdskih voda postignuta je uređenjem Štrigovskog potoka kroz naselje do ušća u potok Jalšovec. Potoci Jurovčak (Ciganjščak) i Gradiščak uređeni su samo na dijelovima gdje se pokazala najveća ugroženost cesta, naselja ili poljoprivrednih površina. Dolni potok, Koncovčak, Brodec i Jalšovnica najvećim su dijelom uređeni u sklopu provođenja komasacija uključujući i najveći dio vodotoka koji pripadaju tim slivovima. Radovima u bujičnim slivovima i vodotocima na čitavom području Međimurja štete od bujičnih voda su znatno smanjene. Najveći dio izgrađenog sustava pruža zaštitu od voda između 50 i 100 godišnjeg povratnog perioda. Sve retencije dimenzionirane su na 1000 godišnju veliku vodu. Poželjno bi bilo da je takav stupanj zaštite (između povratnog razdoblja 50 i 100 godina) na cijelom brdskom području. Izgrađeni dio sustava redovno se održava pa je stanje uglavnom dobro osim potrebnih sitnijih sanacija na akumulacijama Balogovec, te potocima Koncovčak, Brodec i Jalšovnica.

Dokumentacijom Vodnogospodarska osnova slivnog područja vodotoka u Međimurju iz 1999. godine prezentirana je koncepcija rješenja zaštite od erozija i bujica, a prikazane su potrebe daljnjeg razvitka zaštite od brdskih voda. Na bujičnom području Drave planira se uređenje svih vodotoka (Trnava Dravska s pritocima Šantavec s Budoricom, Tupkovec i Vugrišinec, Zelena s Odušnim kanalom i pritokom iz Republike Slovenije te Zejza (Trnava Murska) čime bi se spriječilo plavljenje poljoprivrednih površina koje su na nekim dijelovima plavljene gotovo svake godine. Također je potrebno smanjenje erozije u potocima jer su, zbog velike erozije, pojedini objekti (mostovi i ceste) ugroženi. Na bujičnom području Trnave Murske planira se uređenje svih vodotoka: Dragoslavec, Goričica i Pleškovec (Hrebec), za koje postoje glavni projekti regulacija do retencija, u ukupnoj dužini od 6.21 km. Isto je predviđeno i za veće pritoke Mihaljevec, Slakovec, Knezovec i Pleškovec, a izrađen je glavni projekt za regulaciju dijela potoka Slakovec u dužini 0.48 km. Istim bi se spriječilo skoro svakogodišnje plavljenje dijela poljoprivrednih površina, povremeno plavljenje dijelova naselja Črečan i Slakovec i smanjila erozija na minimum. Da se poboljša zaštita zapadnog dijela Murskog Središća potrebno je nizvodno od postojeće retencije Selnica izgraditi retenciju Bratijanec s trajnom akumulacijom kojom bi se dodatno smanjio vodni val, a time i troškovi uređenja Gornog potoka nizvodno od retencija, te povećala sigurnost zaštite Murskog Središća. Južno od naselja Jurovčak (kupalište Vučkovec) na potoku Gradiščak započela je 2012. godine gradnja retencija Vučkovec kojom se smanjuje veliki vodni val nizvodno od retencije i znatno smanjuju troškovi uređenja i održavanja potoka. Također se planira uređenje svih važnijih vodotoka na bujičnom području Mure čime bi se spriječilo plavljenje poljoprivrednih površina, smanjila erozija na minimum i postigla veća zaštita niza naselja.

Nastavno je 2010. godine izrađeno koncepcijsko rješenje uređenja brdskog dijela slivnog područja Međimurja gdje se pored već predviđene retencije Bratijanec predlaže i 6 novih retencija čime bi se postigla zadovoljavajuća zaštita od brdskih voda u gornjem Međimurju. Radovi održavanja manjih vodotoka i kanala za melioracijsku odvodnju obavljaju se redovito prema godišnjim planovima. Na branjenom području 33 dominantnu opasnost predstavljaju velike vode koje dotječu Murom i Dravom iz uzvodnih država i ugrožavaju naselja, prometnice i obradive površine. Prvi počeci izgradnje obrambenih nasipa na ovom području datiraju iz 19. i početka 20. stoljeća. Nasipi su bili izgrađeni na primitivan način i nedovoljnih dimenzija. Ovi nedostaci su u prošlosti uvjetovali niz prodora nasipa, koji su uvijek prouzročili pustoš i velike materijalne štete na poplavljenom području. Do pojave poplavnih voda 1964., 1965. i 1966. godine obrambeni nasipi se nisu ni gradili, osim “zečjih” nasipa. Poplave tih godina intenzivirale su izgradnju nasipa. Riječne doline Mure i Drave su od aluvijalnih nanosa. Površine tih nanosa prekrivene su uglavnom humusom, te pijeskom ili šljunkom s primjesama gline. Od tih materijala su izgrađeni nasipi i možemo ih smatrati relativno dobrim, iako ima lokacija gdje je materijal nepovoljan za izgradnju nasipa. Prema iskustvenim podacima, većina postojećih nasipa može prihvatiti 100-godišnje velike vode, ali u različitim dužinama trajanja. Generalno, može se reći da je to vrijeme od 5-6 dana.

Zbog potrebe i mogućnosti odvodnje zaobalja, u tijelo obrambenih nasipa ugrađeni su hidrotehnički objekti (ustave, čepovi) građeni od tvrdih materijala - betona najčešće. Kako su nasipi građeni od zemljanih materijala, nemoguće je ostvariti idealan kontakt između tijela nasipa i u njemu ugrađenog objekta, pa se u smislu generalne ocjene svako takvo mjesto može smatrati potencijalnim kritičnim mjestom u zavisnosti od stanja u kojem se nalazi pojedini objekt. 2.2. Stanje sustava za obranu od poplava 2.2.1. Rijeka Drava Sustav za obranu od poplava čine vodnogospodarski nasipi i nasipi vodnih stepenica (HE Dubrava i HE Čakovec). Na potezu rijeke Drave gdje su izvedene vodne stepenice (HE Čakovec i HE Dubrava, izmijenili su se prirodni uvjeti otjecanja. Sa stanovišta obrane od poplava, izgrađeni sustav hidroenergetskih objekata (nasipi akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, brane i ostali objekti) pravilnim manipuliranjem i tehničkim održavanjem daje veliki stupanj sigurnosti, obzirom da su objekti dimenzionirani na protoke tisućugodišnjeg povratnog perioda (Q=3300 m3/s). Osim toga, izgradnjom hidroenergetskih objekata s jedne strane povećao se stupanj sigurnosti vodnogospodarskih nasipa zbog smanjenja poplavnih voda koje teku “starim koritom” za instalirane protoke hidroelektrana (HE Varaždin 450 m3/s, HE Čakovec i HE Dubrava po 500 m3/s), a s druge pak strane se smanjio stupanj sigurnosti uslijed razvijanja vegetacije u inundacijama i na sprudovima starih korita. Ovu pojavu je potrebno pratiti i po potrebi intervenirati uklanjanjem vegetacije. Velika voda u studenome 2012. godine djelomično je postigla višu razinu vodostaja upravo zbog smanjene propusnosti „starog korita“ Drave uz HE Varaždin. Kriterij za dimenzioniranje vodnogospodarskih nasipa na rijeci Dravi je zabilježena stogodišnja velika voda uz nadvišenje krune od 1,0 m. U praksi, korišteni su vodostaji koje je postigla velika voda iz 1965.

godine i na tu visinu su izgrađeni zaštitni nasipi. Međutim, velika voda u studenome 2012. godine je bila veća od računske 100 godišnje velike vode, te je nužno traži preispitivanje i korekcije mjerodavnih elemenata, odnosno rekonstrukciju nasipa. Tako predstoji rekonstrukcija nasipa Pušćine i nasipa Gornji Hrašćan koji ne zadovoljavaju gabaritima i visinom. 2.2.2. Rijeka Mura Izgradnja glavnih obrambenih nasipa na području Mure, rkm 0,00-78,96 počinje 1960. godine, a završava 1970 godine, osim nasipa Sv. Martin koji je građen od 1980 - 1981. godine, te nasipa Križovec (2006.) i nasipa Podturen i Lončarevo (2010.). Ukupna dužina izvedenih nasipa uz rijeku Muru iznosi 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2023 46,31 km a brane područje od 7.550 ha. Od ušća Mure u Dravu, rkm 0+000 do rkm 56+000 (od Legrada do Podturna) područje je koje treba štititi od velikih voda rijeke Mure. Uzvodno od Podturna do Gibine, rkm 78+960 uglavnom je visoka desna obala, pa nije potrebno sveobuhvatno štititi područje od velikih voda. Područje Međimurja bilo je često izloženo poplavama, a površine ugrožene velikim vodama Mure iznosile su više od 10.000 ha. Prije izgradnje obrambenog sustava uz Muru, rijeka se izlijevala već kod Novakovca i Podturna te se po niskim terenima slijevala plaveći plodne površine sve do Kotoribe. Vrlo često murska voda dotjecala je do kanala Bistrec- Rakovnica. Posebno su 1965. godine bile velike poplave i počinjene štete na površini 8.000 ha na dionici rijeke Mure od mosta Goričan-Letenje do Kotoribe. Obrana od poplava područja uz r. Muru na dionici nizvodno od Podturna riješena je izgradnjom nasipa, čime je poplavno područje od 11.500 ha smanjeno na 3.800 ha (područje između Mure i nasipa). Nasipi su izgrađeni od lokalnog materijala sa širinom krune 1,5 - 4 m i nagibom pokosa 1:1,5 do 1:3 na zračnoj strani i 1:1,5 - 1:3 na vodnoj strani nasipa, s nadvišenjem iznad 100 godišnje velike vode od 1,0 m. Poslije velike vode u srpnju 1972. godine ustanovljeno je da postojeća visina krune nasipa ne zadovoljava pa je za daljnje projektiranje ili rekonstrukciju nasipa usvojena kao mjerodavna velika voda iz 1972. godine s nadvišenjem od 1,0 m. Novije statističke analize velikih voda rijeke Mure pokazale su da je trend velikih voda u porastu, te je prihvaćena nova mjerodavna razina za projektiranje i rekonstrukciju murskih nasipa na dionici rijeke Mure od zajedničkog interesa s Mađarskom. Ove kriterije (stogodišnja velika voda i nadvišenje 1,0m) postojeći murski nasipi (uključujući usporne)

nisu zadovoljavali, pa je u tijeku rekonstrukcija nasipa u dinamici koju omogućavaju raspoloživa sredstva. 2.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka Hrvatske vode, sukladno Zakonu o vodama obavljaju poslove upravljanja vodama u koje spada i zaštita od štetnog djelovanja voda odnosno poduzimanje mjera za obranu od poplava. U proteklom desetogodišnjem razdoblju (2002. - 2012.) provedene su sljedeće aktivnosti: - Rijeka Mura - Veliki vodni val je 23.08.2005. godine u Murskom Središću dosegao +506 cm što predstavlja povijesni maksimum. Uz takav vodostaj, da nije bilo sustava obrambenih nasipa i organizirane obrane od poplava, vrlo je vjerojatno da bi se dogodila poplava veća od one iz 1965. koja je poplavila 10000 ha i naselja uz Muru od kojih je najteže stradala Kotoriba. Tijekom prolaska vodnog vala uočene su slabosti sustava obrambenih nasipa, pa se u prišlo njihovom otklanjanju. - Glavni murski nasip - Postojeći je nasip izgrađen prije 1970 god. i pokazalo se da svojim karakteristikama ne zadovoljava. Ojačanje - nadvišenje Glavnog murskog nasipa dimenzionirano je na 100 godišnju veliku vodu s 1,0 m nadvišenja, što je usuglašeno s mađarskom stranom 1995. godine. Glavni murski nasip je rekonstruiran u ukupnoj dužini od 21,25 km, a potrebno je obaviti rekonstrukciju još preostalih 15,6 km. Rekonstrukcije se obavljaju po dionicama prema raspoloživim sredstvima po 1 -2 km godišnje. Potrebno je dovršiti rekonstrukciju Glavnog murskog nasipa i još nekih dijelova sustava (usporni nasipi, čepovi u nasipima). Tako su radovi na ojačanju Glavnog murskog nasipa kod Kotoribe započeli 2006. godine, a dovršeni su 2009. godine u dužini od 9,175 km.