Arhiva › 2010. › SGMŽ 23

SGMŽMeđimurska županija · 29. listopada 2010. · KLASA 350-02/10-11/29 · URBROJ 531-06-10-4

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1745

Članak 42.

Članak 42. U članku 80. alineji 2. Iz riječi “33” dodaje se riječ “i 33a”. Alineja 3. mijenja se i glasi: “3) energetske građevine - uvjeti za smještaj navedeni su u članku 110a”. Alineja 5. mijenja se i glasi: “5) građevine u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4), energetskih mineralnih sirovina (E1), i geotermalnih voda (E2)”.
Članak 43. U članku 81. stavku 1. ispred riječi “naselja” dodaju se riječi “građevinskog područja”.
Članak 44. Ispred članka 82. dodaje se podnaslov: “GRAĐENJE U IZDVOJENOM GRAĐEVINSKOM PODRUČJU“
Članak 82. mijenja se i glasi: “Gospodarske zone (I1, I2) Gospodarske zone mogu se zbog povoljnijeg korištenja infrastrukture, boljeg korištenja prirodnih uvjeta prostora, Stranica 1746 - Broj 23 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. listopada 2010. očuvanja visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta, iznimno planirati kao izdvojena građevinska područja izvan naselja. Planirane gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja su: - gospodarske zone županijskog značaja kapaciteta 200 - 300 ha: Nedelišće, Orehovica - Mala Subotica, - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do 100 ha: Podbrest, Hodošan, Nedelišće, Selnica, - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha: Donji Kraljevec, Palinovec, Krištanovec, Postojeće gospodarske zone: - lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha: Sveta Marija, Kotoriba, - gospodarska zona K1 Goričan. Smjernice za planiranje gospodarskih zona određene su u Glavi III u člancima od 34 do 36.”

Članak 45.

Članak 45. Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi: “Članak 82.a Građevine u funkciji ugostiteljsko - turističke i sportsko - rekreativne namjene Ugostiteljsko turistička namjena (T1) Postojeće toplice Vučkovec, na površini 60 ha Planirani liječilišno-turistički kompleks Draškovec, na površini 32.95 ha Izvan građevinskog područja naselja, u izdvojenim građevinskim područjima mogu se osnivati zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma: Izletnički turizam, sport i rekreacija uz vodene površine (T4, R5, R7) Uz akumulacije hidroelektrana na Dravi (T4, R5, R7): Postojeće: Prelog, veličine 25 ha Gornji Kuršanec, veličine 12 ha Planirano: Donja Dubrava, na lokaciji starog toka Drave, veličine do 10 ha Uz sanirane šljunčare: a) sportski ribolov i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave površine do 5 ha (uključujući i vodene površine) lokalnog su značaja i sadržaj su programa sanacije posljedica ilegalne eksploatacije šljunka, kojeg provode jedinice lokalne samouprave b) izletnički turizam, sport i rekreacija (T4, R7) Totovec, Sveti Martin na Muri, Goričan, površine veće od 5 ha Sport, rekreacija, izletnički turizam u prostorima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (T4, R6): Planirano: Donji Mihaljevec, Mala Subotica, Peklenica, Selnica, Kotoriba, Vukanovec Motošport (R8, R10) Postojeći: speedway Goričan i carting Belica Planirani: speedway Prelog, poletno-sletne staze za ultralake letjelice Nedelišće i Prelog Golf igrališta R1 - planirano golf igralište Donji Vidovec veličine 55ha, - planirano golf igralište Draškovec maksimalne veličine 90 ha.”

Članak 46.

Članak 46. Ispred članka 83. dodaje se podnaslov: “Uvjeti za gradnju građevina u funkciji sportsko-rekreativne i ugostiteljsko-turističke namjene”
Članak 83. mijenja se i glasi: “U zonama sportskog ribolova i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave dozvoljeni su minimalni zahvati u prostoru kao što je postava montažne zatvorene građevine i nadstrešnice za sklanjanje ljudi i opreme, a nije dozvoljeno mijenjanje prirodnih obilježja prostora i unošenje stranih vrsta.”
Članak 47.
Članak 84. mijenja se i glasi: “Unutar izdvojenih građevinskih područja za potrebe sportsko rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je izgradnja pratećih građevina koje su u funkciji sporta, rekreacije i izletničkog turizma, u tlocrtnoj površini najviše do 10% površine namijenjene sportskim aktivnostima, a građevna čestica namijenjena za izgradnju tih građevina mora najmanje 60% površine sadržavati pejzažne elemente prostora (zatečene prirodne cjeline ili novoplanirane krajobrazne elemente u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima prostora). Detaljni uvjeti uređenja prostora uz akumulacije hidroelektrana na Dravi, navedeni su u Glavi VIII, u odjeljku Značajni prirodni predjeli uz Dravu. Namjena pratećih građevina može biti ugostiteljska, pomoćna (spremišta, sanitarije i sl.), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje). U izdvojenom građevinskom području namijenjenom motošportovima pored navedenih uvjeta i pratećih građevina, potrebno je osigurati infrastrukturu za prihvat očekivanog broja posjetitelja (parkirališta, sanitarni sklopovi, i sl.), a prema zaključku studije utjecaja na okoliš, zaštitu od buke izvesti na način da strukturom i materijalom oblikuje novi element u krajoliku.”

Članak 48.

Članak 48. U članku 85. u 1. stavku riječ “pomoćnih” zamjenjuje se rječju “pratećih”.
Članak 49.
Članak 86 mijenja se i glasi: “U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene (T1, T2) gustoća korištenja može biti najviše 30 kreveta/ha. Izgrađenost građevne čestice, osim one na kojoj se nalazi kupalište s pratećim uslužnim, ugostiteljskim i sportsko rekreativnim sadržajima, mora iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo.”

Članak 50.

Članak 50. Iza članka 86. dodaje se članak 86.a koji glasi: “Članak 86.a Golf igrališta ne mogu se planirati na visokovrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1), dok je smještaj na vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P2) potrebno izbjegavati.” 29. listopada 2010. Broj 23 - Stranica 1747 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 51. Poglavlje “Uvjeti za gradnju građevina posebne namjene” i članci 87., 88. i 89. brišu se.
Članak 52. Ispred članka 90. dodaje se novi članak 89.a koji glasi: “Članak 89.a U postupcima planiranja i određivanja novih, te izgradnje i rekonstrukcije postojećih trasa infrastrukturnih sustava (podzemnih ili nadzemnih) mora se provoditi racionalno korištenje prostora na način, da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih koridora ili da se koridori objedinjavaju. Trase planiranih infrastrukturnih koridora ne smiju presijecati površine trajnih nasada (voćnjaka i vinograda), šuma i prostore točkastih lokaliteta ekološke mreže.”

Članak 53.

Članak 53. U članku 91. stavku 2. točkama 2, 3. i 4. riječ “brza cesta” zamjenjuje se riječju “cesta”. U stavku 2. točki 1. riječi “Goričan - Zagreb - Rijeka” zamijenjuju se riječima “A 4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3)”. U stavku 2. točki 3. iza riječi “brza cesta Čakovec - M. Središće” dodaju se riječi “most na Muri”, a na kraju alineje 1. te točke brišu se riječi “Murskog Središća” i dodaju riječi “a realizirati će se u etapama, prema studiji isplativosti planiranog zahvata”. U stavku 2. točki 3. alineji 2. iza riječi “pravca je” dodaju se riječi “izgradnja zaobilaznice Murskog Središća i mosta na Muri s graničnim prijelazom i”. U stavku 2. točki 3. iza alineje 1. i 2. dodaju se alineje 3. i 4. koje glase: - druga etapa je realizacija obilaznice Čakovca, Šenkovca i Mačkovca i istočna obilaznica Murskog Središća, - treća etapa je realizacija preostale dionice ceste.” U stavku 2. točki 4. na kraju alineje riječi “novim dravskim mostom priključuje na sustav prometa Varaždinske županije” zamjenjuju se riječima “alternativnim smjerovima veže na moguće planirane prometnice Varaždinske županije”. U stavku 2. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi: “5. državna cesta D20 Čakovec-Prelog-Donji Vidovec- Donja Dubrava - na dionici te ceste planirana je obilaznica Preloga u dvije etape”.

Članak 54.

Članak 54. U članku 92. na kraju alineje 3. u točki 1. iza riječi “Mačkovca” dodaje se riječi “nastavak trase do Murskog Središća i slovenske granice”. U alineji 3. briše se točka 3. “Kotoriba-Donji Kraljevec- Goričan”, te se dodaju nove točke: 3. sjeverna obilaznica Preloga, 4. obilaznica Murskog Središća, most na Muri, 5. čvor Turčišće (auto cesta Zagreb - Goričan) Podturen - čvor Tornyszentmiklos (autocesta Budimpešta - Trst), 6. lokalna cesta Kotoriba - Goričan.”
Članak 55. U članku 94. stavku 1. riječi “i to objedinjavanjem prijelaza i čvora auto - ceste kod Turčišća” zamjenjuju se riječima “sukladno tehničkim mogućnostima u km cca 87+200 između postojećeg prijelaza Držimurec (km 85+921,66) i prijelaza Turčišće (km 88+402,66)”. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: “Unutar zaštitnog pojasa autoceste, koji se mjeri duž dionice autoceste od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste a iznosi minimalno 40 m sa svake strane, nije moguće planirati građevine visokogradnje (poslovne, stambene i druge građevine). Ukoliko se zbog prostornih ograničenja ukaže potreba za izgradnjom takvih građevina unutar zaštitnog pojasa, potrebno je idejno rješenje građevine dostaviti HAC-u na razmatranje, a daljnja provedba upravnog postupka moguća je uz pisanu suglasnost HAC-a za dostavljeno idejno rješenje.”

Članak 56.

Članak 56. U članku 95. stavku 1. iza riječi “županijske” dodaje se riječ “lokalne”. U stavku 2. alineji 1. točka 1. “Goričan - Čakovec” briše se. U stavku 3. alineji 1. briše se “1. Sv. Martin na Muri - Hotiza”. U stavku 3. iza alineje 1. dodaje se alineja 2. koja glasi: “- planirane ceste: 1. Kotoriba - Murakeresztur 2. Turčišće - Podturen - granični prijelaz Podturen”.
Članak 57. U članku 96. iza riječi “Trnovec” stavlja se zarez, te se dodaju riječi “Čakovec - Mursko Središće”.
Članak 58. U članku 98. iza riječi “područjem” briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi “prema uvjetima Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija”.

Članak 59.

Članak 59. U članku 99. stavku 1. iza riječi “županijske” dodaje se riječ “i lokalne”.
Članak 60. U članku 100. iza riječi “županijske” dodaje se riječ “i lokalne”.
Članak 61. U članku 102. riječi “Donji Kraljevec, Kotoriba - Murakeresztur” brišu se, a na kraju rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi “a moguća su istraživanja novih pravaca u prometnom povezivanju na lokalnoj razini između pojedinih naselja i općina.”
Članak 62. U članku 104. riječ “U PPPPO-u” zamjenjuje se riječima “U područjima”. Stranica 1748 - Broj 23 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. listopada 2010.

Članak 63.

Članak 63. U članku 105. stavak 2. mijenja se i glasi: “Izgradnjom županijskih cesta Kotoriba - Murakeresztur i Turčišće - Podturen potrebna je izgradnja cestovnih graničnih prijelaza za međunarodni i međudržavni promet druge kategorije”. Stavak 3. briše se.
Članak 64. U članku 106. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: “Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosjeka na željezničkom prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50m + 50m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30m + 30m)”. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 65.

Članak 65. Podnaslov iznad članka 109. “Telekomunikacije” zamjenjuje se novim podnaslovom koji glasi “Elektronička komunikacijska infrastruktura”.
Članak 109. mijenja se i glasi: “Razvoj sustava elektroničke komunikacije i izgradnju poslovnih građevina prema planu tog razvoja moguće je osigurati unutar građevinskog područja naselja, a u PPUO/G moraju se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj. Izgradnju elektroničke komunikacijske mreže u cilju proširenja kapaciteta, potrebno je izvesti korištenjem postojećih infrastrukturnih koridora zbog racionalnog korištenja i zaštite prostora. Uvjeti za određivanje koridora (za međunarodno i međumjesno povezivanje, magistralni koridori) određeni su u članku 89.a, a detaljnije planiranje novih koridora elektroničko komunikacijske infrastrukture sadržaj je planova užih područja (PPUO/G). Za određivanje lokacija samostojećih antenskih stupova koristi se grafički prilog - Kartogram br. 4.1a - “Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture”. To je usmjeravajući dokument koji služi kao podloga i pojašnjenje za detaljno određivanje lokacije samostojećih antenskih stupova, gdje su određena područja elektroničke komunikacijske zone radijusa 1000 do 3000 metara, unutar koje se može smjestiti samostojeći antenski stup. Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa koji je takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Stup tih karakteristika moguće je i dodatno planirati za ostale operatore, i ako unutar navedene zone već postoji izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi. Iznimno, drugi stup ne može se locirati unutar istog područja elektroničke komunikacijske zone, ako se ona nalazi unutar građevinskog područja naselja u zoni mješovite namjene i unutar zaštićenog područja prema Zakonu o zaštiti prirode. U tom slučaju postojeći stup potrebno je zamijeniti novim takvih karakteristika da može primiti više operatora, a lokaciju drugog stupa potrebno je nalaziti unutar radne zone ili antenski prihvat postaviti na postojeću građevinu.

Članak 65.

Samostojeći antenski stupovi ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, u povijesnim cjelinama naselja, na prostorima visoke estetske vrijednosti (sklad arhitekture i krajobraznih elemenata), ne smiju narušavati krajobraznu sliku naselja svojstvenu ruralnim naseljima u kojima dominira crkveni toranj (ne smiju se locirati u blizini crkve), a trebaju se smjestiti u radnoj zoni gdje god je to moguće ili izvan građevinskog područja naselja. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i s posebnim uvjetima Ministarstva kulture, radi zaštite prirode i kulturne baštine. Pristupni put do bazne stanice koja se izvodi izvan građevinskog područja ne smije presijecati šumsko i vrlo vrijedno poljoprivredno zemljište (P1). Prestankom korištenja pokretne komunikacijske infrastrukture operatori moraju u svom trošku ukloniti sve građevine koje su služile toj namjeni (građevine, konstrukcije, instalacije i dr.) i da prostor dovedu u prvobitno stanje Ovi prostorni uvjeti primjenjuju se i na ostale antenske stupove na koje se montira oprema radijskih i drugih prijemnika i predajnika.”

Članak 66.

Članak 66. Iza članka 110. dodaje se članak 110.a koji glasi: “Članak 110.a Građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nakon prethodno provedenih istraživanja i studija o odabiru i određivanju pogodnosti lokacija za njihov smještaj, moraju ispuniti prostorne uvjete i kriterije propisane ovim odredbama. Lokacije za smještaj energetskih građevina za proizvodnju električne energije i bioplina iz biomase mogu biti unutar radnih zona (ovisno o specifičnostima radne zone) ili izvan građevinskog područja naselja, a mogu se locirati i na mjestu nastanka biomase. Lokacije vjetroelektrana moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: - udaljenost najmanje 500 m od građevinskih područja naselja, - udaljenosti od naselja i građevina za stalni boravak ljudi kod kojih razina buke ne prelazi 40 dB, - izvan zaštićenih dijelova prirode i područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa, izvan međunarodno važnih područja za ptice, - izvan zona osobito vrijednog krajolika i zaštićenih spomenika i cjelina kulturne baštine, - izvan područja vrlo vrijednog poljoprivrednog zemljišta, - izvan koridora širine 100 m uz kategorizirane prometnice. Prijenos energije iz ovih novonastalih i planiranih izvora energije i priključivanje na postojeći sustav prijenosa i distribucije mora se vršiti uz uvjete propisane člankom 22. ovih odredbi”. 29. listopada 2010. Broj 23 - Stranica 1749 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 67.

Članak 67. U članku 111. na kraju stavka 2. dodaje se tekst koji glasi: “Razvoj elektroenergetske mreže na srednjenaponskom, visokonaponskom i niskonaponskom nivou moguć je izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih energetskih građevina (priključni dalekovodi naponskog nivoa 110, 35(20), 10 kV i njima pripadajuće distributivne stanice) koristeći se takvim tehnološkim rješenjima koja neće izazivati potrebe za novim prostorima, već će koristiti postojeće (paralelne) infrastrukturne koridore, odnosno lokacije distributivnih stanica. Na mjestima gdje to nije moguće, primijeniti će se tehnološka rješenja koja će zahtijevati minimalne potrebe za novim prostorima. U postojeće trase nadzemnih vodova naponskog nivoa 35 kV potrebno je predvidjeti mogućnost izgradnje nadzemnih vodova nivoa 110 kV, a izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih distributivnih stanica izvesti na postojećim lokacijama.”

Članak 68.

Članak 68. Iza članka 111. dodaje se članak 111.a koji glasi: “Članak 111.a U postupku planiranja i određivanja trasa magistralnih plinovoda i trasa za transportni sustav plina od crpilišta do stanice za obradu plina, potrebno je u što većoj mjeri koristiti postojeće infrastrukturne koridore, a na mjestima gdje to nije moguće trase koridora ne smiju presijecati površine trajnih nasada vinograda i voćnjaka, niti šuma. Zaštitni koridor magistralnih plinovoda i plinovoda za transport plina unutar kojeg nije dozvoljena gradnja iznosi 30 m od osi plinovoda. U postupku odobrenja zahvata u prostoru uz postojeću trasu JANAF-a potrebno je poštovati zaštitni pojas od 100 m od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 20 m od osi cjevovoda.”

Članak 69.

Članak 69. Iza članka 112. dodaje se članak 112.a koji glasi: “Članak 112.a Iskorištavanje geotermalne energije može se očekivati na mjestima geotermalnih bušotina izgrađenih za istraživanje nafte i plina gdje se utvrdila velika ili znatna izdašnost geotermalnih voda. Očekuje se da se geotermalna energija može koristiti u više namjena (uslužnom sektoru, energetici, liječilišnom turizmu, poljoprivredi).”
Članak 70. U članku 113. stavku 1. riječi “izgradnja obrambenog nasipa od G. Hrašćana do Trnovca, te” zamjenjuju se riječima “planira se”.

Članak 71.

Članak 71. U članku 114. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: “Prostoru vodonosnog područja Županije zbog velike rezerve i dobre kvalitete pitke vode potrebno je pristupati s puno obzira u odobravanju zahvata, osobito unutar područja zaštite izvorišta, primjenjujući ograničenja, mjere zaštite i sanacije, te praćenje stanja u prostoru na području zaštite, koje određuje Odluka o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 7/08). Na temelju rezultata istražnih radova za nalazišta nafte i plina koje je provodila INA dobiveni su i podaci o nalazištu pitke vode u dubljim vodonosnim slojevima. Korištenje tih potencijalnih izvorišta moguće je uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskih voda, a prostorna ograničenja i mjere zaštite vezane uz zaštitu izvorišta i djelatnost crpljenja vode, odredit će se na osnovu studije utjecaja na okoliš i odluke o zaštiti izvorišta”.

Članak 72.

Članak 72. U članku 115. stavku 1. riječi “Šenkovca, Mihovljana, Nedelišća i Strahoninca u sustav kanalizacije grada“ zamjenjuju se riječima “općina Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće i Pribislavec te prigradskih naselja grada Čakovca na sustav pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca”. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: “Sustav odvodnje potrebno je projektirati i izvoditi kao razdjelni, osobito u gospodarskim zonama u kojima je obavezna odgovarajuća predobrada oborinskih voda s prometnih površina, prije upuštanja u prijemnik sukladno zakonskoj regulativi.” Dosadašnji stavak 4. mijenja se i glasi: “Prioritetna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Preloga i otklanjanje štetnih utjecaja otpadnih voda na zone zaštite izvorišta Prelog i izgradnja zajedničkog kolektora Grada Preloga i općina Donjeg Međimurja sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje “Donja Dubrava”. Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. U dosadašnjem stavku 6. riječi u zagradi “i slično” brišu se, te se dodaju riječi “koje sadrže biološke vrste značajne za stanišni tip područja u kojem se nalazi”, a iza riječi “na vizualno istaknutim mjestima”, umjesto točke stavlja se zarez i riječi “na dijelovima vodotoka koji su u I kategoriji i uzvodno od retencija”. Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

Članak 73.

Članak 73. U članka 119. stavku 1. alineji 1. riječi u zagradi “minimalna širina vegetacijskog pojasa iznosi 30 m od osi korita “ zamjenjuju se riječima “ minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja ; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.”. Alineja 6. i 7. brišu se, a dosadašnja alineja 8. postaje alineja 6.

Članak 74.

Članak 74.
Članak 127. mijenja se i glasi: “Prema Zakonu o zaštiti prirode, u Međimurskoj županiji pod zaštitom se nalaze slijedeća zaštićena područja: - Regionalni park Mura - Drava (preventivna zaštita od veljače 2008.) - Spomenik prirode - zoološki Bedekovićeve grabe 2002.) - Spomenik prirode - rijetki primjerak drveća hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Donjem Vidovcu (1995) Stranica 1750 - Broj 23 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. listopada 2010. - Značajni krajobraz rijeke Mure (2001.) - Spomenik parkovne arhitekture park Perivoj Zrinski u Čakovcu (1975.) - Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala, dvije glicinije (Wisteria sinensis Sweet) kod Visoke učiteljske škole u Čakovcu - Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala, dvije platane (Platanus orientalis L.) u Svetom Urbanu - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu (1995.) - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo platana (Platanus orientalis L.) u Nedelišću (1963.) - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo, magnolija (Magnolia liliflora) u Pribislavcu (2001.) - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo Stara lipa (Tillia cordata(parvofolia ) L.) u Strelcu (1969.) - Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo ginkgo (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi (1995.) Ovim Planom predlaže se da se proglase zaštićena područja na slijedećim prostorima i lokalitetima: Park šuma Balogovec Park prirode - geološki Verk Križovec Granica obuhvata zaštićenih područja i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora a područje ekološke mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 3a. Područja ekološke mreže Republike Hrvatske - Međimurska županija (Mj 1:150 000).”

Članak 75.

Članak 75. Iza članka 127. dodaju se članci 127.a, 127.b, 127.c i 127.d koji glase: “Članak 127.a Ukida se zaštita nad spomenicima prirode - pojedinačnim stablima zbog nepravilno provedene sanacije i devastacije: - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - dva pitoma kestena (Castanea sativa Mill. ) u Novom Selu Rok - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - (skupina stabala ) - skupina smreka (Picea abies) na groblju u Vratišincu - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - skupina stabala oko župne crkve Svetog Križa u Vratišincu.” “Članak 127.b Uredbom o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 109/07), Nacionalna ekološka mreža u Međimurskoj županiji obuhvaća točkaste lokalitete i područja prikazane i navedene u prilozima 1.1. i 1.2. Uredbe. Područje nacionalne ekološke mreže uključuje prostor uz rijeku Muru kao važno područje za divlje svojte i stanišne tipove čija se granica uglavnom poklapa s granicom Značajnog krajobraza rijeke Mure, a prostor uz rijeku Dravu je važno područje za divlje svojte i stanišne tipove i međunarodno važno područje za ptice. Područja Nacionalne ekološke mreže su: HR1000013 Dravske akumulacije HR1000014 Gornji tok Drave HR5000013 Šire područje Drave HR2000364 Mura HR2000377 Totovec - nalazište crnkaste sase HR2000613 Stari tok Drave I HR2000614 Stari tok Drave II HR2000618 Murščak - šuma HR2001034 Mačkovec - ribnjak HR2000373 Kotoriba - šuma Točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže su: HR2000816 Globetka - livade HR2000763 Bedekovićeve grabe HR2000764 Grabe kod Pleškovca HR2000765 Logožarec HR2000766 Kreče 1 HR2000767 Kreče 2 HR2000768 Kreče 3 HR2000769 Borovje 1 HR2000770 Borovje 2 HR2000771 Krč HR2000470 Čep Varaždin HR2000817 Murščak Turčišče.” MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE “Članak 127.c Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.

Članak 75.

U postupcima planiranja i uređenja prostora, u dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne samouprave, u dijelovima koji se odnose na prostore u sastavu ekološke mreže, potrebno je primijeniti slijedeće smjernice za određivanje mjera zaštite, s ciljem očuvanja i zaštite divljih svojti i stanišnih tipova: - pažljivo planirati zone sporta i rekreacije izvan građevinskih područja naselja na način da se ne uklanjaju dijelovi šuma, da se ne vrši drenaža na vlažnim područjima, da se ne unose strane vrste prilikom krajobraznog uređenja; - pažljivo planirati trase i građevine infrastrukturnih objekata (energetskih, telekomunikacijskih, prometnih i dr.) - objediniti ih u zajedničke koridore; - kod planiranja novih prometnica koristiti postojeće trase koridora nerazvrstanih cesta - poljskih puteva, a proširenjem profila i primjenom odgovarajućih standarda izvršiti prekategorizaciju prometnica; - revitalizirati vlažna staništa uz Muru i pritoke, te revitalizirati stare presušene tokove rijeke Drave; - prilikom okrupnjavanja zemljišta očuvati rubna, biološki vrijedna staništa oranica na način da se zadrže ili da se novom organizacijom poljoprivrednih površina proširenjem postojećih, formiraju nova staništa (živice, šumarci, nizovi stabala, vlažna područja); - ne vršiti proširenje ili osnivanje izdvojenih građevinskih područja na šumsko zemljište, na depresije s vlažnim staništima; 29. listopada 2010. Broj 23 - Stranica 1751 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - čuvati i održavati staništa ugroženih divljih svojti označenih kao točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže (staništa crnkaste sase, kockavice, livadnog plavca) izmicanjem koridora infrastrukture, a građevinska područja i gospodarske djelatnosti dovoljno udaljiti prema izdanim uvjetima zaštite prirode;

Članak 75.

- pažljivo provoditi rekreativno turističke aktivnosti u zaštićenim područjima.” “Članak 127.d U zaštićenim područjima i područjima u kojima su utvrđeni točkasti lokaliteti ekološke mreže primjenjuju se ograničenja i zabrane: - ne može se provoditi prenamjena zemljišta u građevinsko područje na točkastim lokalitetima ili u njihovoj neposrednoj blizini; - ne mogu se odobravati ni planirati zahvati u prostoru na točkastim lokalitetima i u njihovoj neposrednoj blizini (npr. građevine sporta i rekreacije - sportska igrališta, staze za šetnju, građevine poljoprivredne namjene - farme, skladišta, spremišta, građevine infrastrukturnih objekata - komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih, prometnih); - na točkastim lokalitetima ne smiju se vršiti iskopi, nasipavanja, prekopi; - ne mogu se vršiti regulacije vodotoka.”

Članak 76.

Članak 76.
Članak 128. mijenja se i glasi: “Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova na području Županije, a posebno u pojedinim područjima ekološke mreže.”
Članak 77.
Članak 129. mijenja se i glasi: “Granice obuhvata Regionalnog parka Mura Drava prijedlog je rješenja kojeg je Međimurska županija dala kao prilog javnoj raspravi o određivanju granica Regionalnog parka. Ukoliko nakon provedenog postupka javne rasprave o granicama Parka dođe do odstupanja od predloženog prikazanog rješenja, primjenjivat će se granice koje utvrdi predlagatelj Rješenja o preventivnoj zaštiti nakon javne rasprave.”

Članak 78.

Članak 78.
Članak 130. briše se.
Članak 79.
Članak 131. mijenja se i glasi: “Gospodarenje prostorima u Značajnom krajobrazi rijeke Mure i u Regionalnom parku Mura Drava, odredit će se planom upravljanja tim područjima.”
Članak 80. Podnaslov “ZAŠTIĆENI KRAJOLIK UZ MURU I PO- SEBNI REZERVAT MURE” mijenja se u novi podnaslov koji glasi “ZNAČAJNI KRAJOBRAZ RIJEKE MURE”.
Članak 81. U članku 132. stavak 1. mijenja se i glasi: “U cilju zaštite poplavnih šuma i staništa rijetkih i ugroženih divljih svojti, unutar područja obrambenih nasipa rijeke Mure nisu dozvoljene gospodarske aktivnosti (regulacija vodotoka, eksploatacija mineralnih sirovina, melioracijska odvodnja) i izgradnja građevina.” Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: “U planiranju navedenih zahvata i sadržaja u prostoru ne smije se ugroziti funkcioniranje skele na Muri, atraktivnost tradicionalne komunikacije između obala, a vodograđevnim zahvatima ne ugroziti rukavce i meandre Mure mijenjanjem vodotoka. Izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica potrebno je očuvati biološku raznolikost prostora, čuvati šumske površine, a zahvate vršiti izvan točkastih lokaliteta ekološke mreže (izvan staništa ugroženih divljih svojti). Potrebno je koristiti trase postojećih puteva i infrastrukturnih koridora.”

Članak 82.

Članak 82. Podnaslov “ZAŠTIĆENI KRAJOLIK UZ DRAVU” zamjenjuje se podnaslovom “ZNAČAJNI PRIRODNI PRE- DJELI UZ DRAVU”.
Članak 83.
Članak 134. briše se.
Članak 84. U članku 135. tekst prve rečenice mijenja se i glasi: “Smjernice za uređenje prostora izdvojenog građevinskog područja - zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma uz akumulaciona jezera HE Čakovec i HE Dubrava:” U alineji 2. iza riječi “nasipa” dodaju se riječi “u zoni izletničkog turizma (T4) s pratećim sadržajima i rekreacije na vodi (R5)”, a iza zagrade dodaju se riječi “uz uvjet da su ti sadržaji i prostori javni i svima dostupni uz jednake uvjete”. Iza alineje 5. dodaje se alineja 6. koja glasi: “- prostornim planom užeg područja odrediti će se zahvati u prostoru u skladu s planiranim sadržajima (R5 i T4) prema kartografskom prikazu, uz uvjet da ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina bude maksimalno 10% sportskih terena i sadržaja, a najmanje 60% građevne čestice bude uređeno kao zelenilo (primjenjujući autohtone vrste u okruženju).”

Članak 85.

Članak 85.
Članak 136. briše se.
Članak 86. Ispred članka 137. dodaje se naslov “DIVLJE SVOJTE I SPOMENICI PRIRODE”.
Članak 87.
Članak 138. mijenja se i glasi: “U cilju očuvanja i sprječavanja ugroženosti zaštićenih prirodnih vrijednosti potrebno je osigurati stručno osoblje za njihovo održavanje i obnovu.” Stranica 1752 - Broj 23 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. listopada 2010.
Članak 88. U članku 140. stavku 1. riječi “jedinog staništa tog bora sjeverno od Save” zamjenjuju se riječima “koja se nalazi u kontaktnom prostoru zapadno od naselja Mačkovec”.

Članak 89.

Članak 89. U članku 143. na kraju stavka 2. dodaje se tekst koji glasi: “Mogući su zahvati vezani uz funkcioniranje retencije u cilju povećanja sigurnosti sustava za obranu od poplave i zahvati koji se odnose na tehničko i gospodarsko održavanje postojećeg sustava.”
Članak 90. Iza članka 144. dodaje se članak 144.a koji glasi: “Članak 144.a Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda), golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od strane za to stručne osobe ili institucije radi determinacije arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem gotovog izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U proceduri odobravanja otvaranja eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati rekognosciranje terena tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš, a temeljem izrađenog izvješća nadležno tijelo utvrditi će smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje će izrađivač ugraditi u sadržaj Studije.”

Članak 91.

Članak 91.
Članak 150. mijenja se i glasi: “U postupku gospodarenja otpadom, Županija je nakon sanacije odlagališta Totovec obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 85/07) i obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06), prema jednom od dva moguća rješenja: a) osnovati regionalni centar za gospodarenje otpadom, b) osnovati županijski centar za gospodarenje otpadom. Regionalni centar za gospodarenje otpadom osnovat će se na prostoru izvan Međimurske županije a njegov sastavni dio biti će pretovarna stanica s lokacijom u Totovcu, čiji će sastavni dio biti: - postrojenje za biološko - mehaničku obradu otpada, - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad. Ukoliko se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, Županija pristupa osnivanju županijskog centra za gospodarenjem otpadom koji se određuje na jednoj od dviju potencijalnih lokacija: - Totovec, - Pustošija. Konačna lokacija centra odabrat će se nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica propisanih ovim Planom. Županijski centar za gospodarenje otpadom, pored dijelova navedenih u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržavat će:

Članak 91.

- postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, - reciklažno dvorište građevinskog otpada, - građevine za skladištenje opasnog otpada za područje Županije, - odlagalište za neopasni i inertni otpad.”
Članak 92.
Članak 152. mijenja se i glasi: “Temeljem mogućih izmjena Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/06) ili temeljem drugih potrebnih važećih dokumenata, jedinice lokalne samouprave mogu se odlučiti za takva prihvatljiva tehnološka rješenja koja isključuju odlaganje otpada kao postupka unutar centra gospodarenja otpadom na području Međimurske županije.”

Ostali akti u ovom izdanju (36)