Plan ukupnog razvoja Općine Mala Subotica

Ukupno instalirana snaga postojećih trafostanica na području Općine je 2540 kVA. Trafostanice su većim dijelom priključene zračnim 10/20kV vodovima, a manjim dijelom podzemnim kabelskim vodovima. Područjem Općine prolaze i dva dalekovoda 35kV Prelog-M. Središće i Prelog-Ivanovec. Postojeće prijenosne mogućnosti za potreban transport električne snage do područja Općine za zahtijevano napajanje potrošača električnom energijom ocjenjuje se zadovoljavajuće, ali ostaje potreba osiguranja kvalitetnog rezervnog napajanja područja unutar Općine, te napajanja planirane gospodarske zone. c/ Vodoopskrba Međimurska županija ima značajne vodne resurse koji nadilaze regionalne okvire. Zbog visoke kvalitete vode i izdašnosti postaje jedna od najvažnijih prirodnih vrijednosti. Vodoopskrba Međimurja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone koje se snabdijevaju iz crpilišta Nedelišće (5 bunara) i crpilišta Prelog (1 bunar). Distribuciju vode za sve zone obavljaju “Međimurske vode” d.o.o. Čakovec. Područje Općine Mala Subotica spada u IV. zonu i opskrbljuje se iz crpilišta “Prelog”. Na području Općine izgrađena je razvodna vodoopskrbna mreža. Trase magistralnih opskrbnih cjevovoda naselja u Općini u pravilu se poklapaju s trasama prometnica. Voda je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima direktno iz zahvata bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom, voda se samo klorira u svrhu sprečavanja pojave bakteriološkog zagađenja u cjevovodu. Zdravstvenu ispravnost vode za piće prema Pravilniku stalno vrši vlastiti laboratorij “Međimurskih voda”.

d/ Odvodnja Problem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Mala Subotica dosad nije riješen, odnosno otpadne vode iz kućanstva prikupljaju se putem individualnih septičkih jama (često propusnih). Oborinske vode odvode se otvorenim jarcima u prirodne vodotoke ili depresije. Otpadne vode svojim djelovanjem prouzročile su velika onečišćenja vodotoka što bi moglo prouzročiti štetne posljedice za čovjekov okoliš i na zdravlje ljudi, pa se nameće potreba što bržeg rješavanja odvodnje otpadnih voda, kako bi se uz buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda sanirala već prisutna nepovoljna ekološka situacija. Sa ciljem da se uspostavi cjelovit sustav odvodnje i zaštite voda, te definira dinamika potrebnog i poželjnog etapnog rješavanja, početkom 2002. g. Županijska skupština usvojila je Studiju odvodnje Međimurja dokument koji predlaže rješenja u načinu zbrinjavanja otpadnih voda sa ciljem zaštite površinskih, a posebno podzemnih voda područja Međimurske županije koje se koriste za vodoopskrbu. GROBLJA Na području Općine Mala Subotica postoje četiri mjesna groblja. Sva ova groblja nalaze se izvan građevinskih područja naselja. Groblja su dobro opremljena - izgrađene su grobne kuće novijeg datuma, staze i potrebna infrastruktura. Groblje M. Subotice zajedničko je i za naselje Štefanec. Groblje se smjestilo uz glavnu cestu zapadno od naselja M. Subotice. Groblje za dijelove naselja M. Subotice (Benkovec i Jurčevec) smjestilo se jugoistočno od naselja. Groblje za naselje Palovec kao i groblje za naselja Držimurec i Strelec smjestila su se također jugoistočno od svojih naselja.

DRUŠTVENA iNFRASTRUKTURA Društvena infrastruktura, kao skupina uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Čini je niz građevina i ustanova s područja uprave, obrazovanja, zdravstva, kulture, športa i rekreacije. Stranica 776 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. a/ Javne službe i uprava Prema ustavnom i zakonskom određenju Općina Mala Subotica je jedinica lokalne samouprave. U lokalnoj samoupravi na području Općine djeluje Općinsko vijeće. Sjedište općinske uprave smješteno je u novouređenim prostorima poslovne građevine u središtu Male Subotice. b/ Odgoj i obrazovanje Tablica: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi, po općinama, popis 2001. Spol UkupnoBez škole Srednje škole - .) stupanj i . (V Svega godina i MagisterijDoktoratNepoznato gimnazija Osnovna škola u trajanju od 1-3godine i škole za 1-3 razreda osnovne škole škole za zanimanjetrajanju od 4 i više škole za zanimanje u fakulteta i stručni studijdemije i sveučilišni studij 4-7 razreda osnovne školeKV i VKV radnike viša škola,Fakulteti, umjetničke aka sv. 96.462 1.221 3.095 12.812 29.060 43.232 Međimurska m 46.791 432 1.025 4.529 11.180 26.228 županija ž 49.671 789 2.070 8.283 17.880 17.004 sv. 4.517 126 273 883 1.212 Općina Mala m 2.184 46 89 324 505 Subotica ž 2.333 80 184 559 707 Osnovno obrazovanje 28.782 12.269 2.181 2.752 3.411 109 16 754 20.209 5.136 883 1.245 1.655 67 9 421 8.573 7.133 1.298 1.507 1.756 42 7 333 1.846 1.328 448 70 74 73 - - 30 1.136 933 175 28 35 34 - - 15 710 395 273 42 39 39 - - 15 Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Općine u Osnovnoj školi Mala Subotica i Područnom odjelu u Držimurcu.

Tablica: Strukutura osnovnoškolskog obrazovanja u Općini Mala Subotica Osnovna škola učenika 03/04 odjela OŠ Mala Subotica 336 16 PŠ Držimurec 158 8 Ukupno 494 24 prosječno uč/ zaposleni odj. nastavnici ostali ukupno 21 37 20 12 20 - 21 49 Na području Općine nema srednjih škola, kao ni visokoškolskih ustanova. Tablica: Stanovništvo prema pohađanju škole, po općinama, popis 2001. Osnovna škola Spol Ukupnosvega svega 1-4 razreda5-8 razreda sv. 20.975 12.103 5.679 6.424 5.511 Međimurska m 10.565 6.223 2.927 3.296 2.760 županija ž 10.410 5.880 2.752 3.128 2.751 sv. 1.023 624 322 302 272 Općina Mala m 506 320 171 149 135 Subotica ž 517 304 151 153 137 Srednje škole Dodiplom. st. Poslijediplom. st. srodne svega studijsvega obrtničketehničke igimnazija sveučilišni doktorski industrijske i stručni studij magistarski 1.747 2.863 901 3.150 970 2.180 160 147 13 1.037 1.413 310 1.487 468 1.019 79 72 7 710 1.450 591 1.663 502 1.161 81 75 6 86 149 37 118 40 78 5 5 - 49 72 14 47 21 26 3 3 - 37 77 23 71 19 52 2 2 - 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 777 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” c/ Predškolske ustanove Na području Općine u Maloj Subotici nalazi se predškolska ustanova Dječji vrtić sa četiri vrtićke skupine s ukupno 90 djece, te u Držimurcu u sklopu Područne škole jedna vrtićka skupina s 28 djece. d/ Vjerske zajednice Na području Općine djeluje Katolička župa Mala Subotica sa sjedištem u naselju Mala Subotica, s kurijom župnog dvora (iz 1769. g.) koja spada u zaštićenu graditeljsku baštinu i župnom crkvom Porođenja Marijinog (iz 1754. g.).

Više o sakralnim građevinama u poglavlju “Graditeljska i kulturna baština”. e/ Zdravstvo i socijalna skrb Na području Općine djeluje Zdravstvena ambulanta Mala Subotica i stomatološka ordinacija. Zdravstvena ambulanta pruža stanovništvu Općine primarnu zdravstvenu zaštitu (zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu), a za ostale usluge stanovništvo mora odlaziti u Čakovec gdje su zdravstvene usluge organizirane kroz: Dom zdravlja, Opću bolnicu Čakovec, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec. Socijalna skrb stanovništva organizirana je kroz državne ustanove i različite udruge koje djeluju na području Županije, ali ne i na području same Općine. Centar za socijalni rad ima sjedište u Čakovcu. f/ Kultura Općina Mala Subotica gravitira gradu Čakovcu i gradu Prelogu koji su najbliži centri kulturnih i športsko-rekreativnih zbivanja. U Općini društveni, vatrogasni, lovački i ribički domovi koji su povremena stjecišta društvenih zbivanja. Jedan od najznačajnijih nosioca kulture u Općini Maloj Subotici je Kulturno-umjetničko društvo “Tomaš Goričanec”, Puhački orkestar Općine Mala Subotice i Kulturno-umjetnička udruga “Zvon”. U sklopu osnovne škole postoji knjižnica i čitaonica, a organizirane su i razne izvannastavne aktivnosti za djecu kao što su folklor, pjevački zbor, likovna, literarna i druge sekcije. g/ Šport i rekreacija Okosnicu športa u Općini čine nogometni klubovi NK “Spartak” M. Subotica, NK “Jadran” Štefanec, NK “Dinamo” Palovec, NK “Omladinac” Strelec-Držimurec, NK “Eko” Sveti Križ sa svojim igralištima i pratećim građevinama.

Aktivni su još rukometni klub “Spartak” i šahovski klubovi u M. Subotici i Palovcu. Glavni nositelj tjelesnog odgoja djece i mladeži je škola, u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Iako su na području športa i rekreacije u proteklom razdoblju u Općini učinjeni neki pomaci, još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima. Sadašnja situacija i mogućnosti za razvoj ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva. h/ Udruge građana Na području Općine djeluju vatrogasna društva u svim naseljima. Od ostalih udruga građana koje sudjeluju u javnom životu s kulturnim aktivnostima (osim KUD-ova) su: Udruga žena, Organizacija umirovljenika, UHVDR ogranak, Udruga obrtnika, Ekološko društvo Sveti Križ, Udruga športske rekreacije “Šport za sve” M. Subotica. Ključna obilježja: Prostor općine je najvećim dijelom očuvan i predstavlja izuzetno kvalitetno životno okruženje, jer kvaliteta zraka, vode i tla većinom zadovoljava najviše standarde kakvoće, a koji se mogu unaprijediti sanacijom najvećih zagađivača - deponija otpada i ispusta nepročišćenih otpadnih voda. Prirodni resursi se koriste u vrlo malom obimu i predstavljaju zlatnu rezervu razvoja Općine Mala Subotica. Prirodne ljepote i kulturne znamenitosti su potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, a uz auto-put koji je poduzetnička komparativna prednost moguć je veliki i brzi razvoj poduzetništva. iNSTiTUCiONALNi OKViR Općina nema posebne odjele sa specijaliziranim djelokrugom rada već se svi zaposleni bave pripremanjem i provedbom programa i projekata. Što sami djelatnici nisu u mogućnosti ostvariti, tu im pomaže privatni sektor uz naknadu. Uzimajući u obzir činjenicu da svi zaposleni imaju svoje dnevne administrativne zadaće, očito je da su kapaciteti za aktivan rad na programima i projektima ograničeni. Broj djelatnika u odjelu u zadnjih nekoliko godina se nije značajno mijenjao. Zaposlenici koji se bave projektima, surađuju s nadležnim ministarstvima, Županijom i organizacijama i institucijama. Zaposlenici ne ocjenjuju visoko svoju stručnost i sposobnost za provedbu projekata no ipak, njihovi projekti apliciraju prema državnoj razini, dok direktno apliciranje projekata za dodatno financiranje prema međunarodnim institucijama ne postoji. Većina djelatnika koristi vrlo specifične vanjske stručnjake za razvoj svojih planova i programa. Očekuje se povećana potreba za vanjskim stručnjacima za provedbu PUR-a i pripremu projekata za predpristupne fondove.

POGLAVLJE 3 ViZiJA RAZVOJA OPĆiNE i NAJVAŽNiJi CiLJEVi Kad se uzela u obzir gornja ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica što karakteriziraju ovo područje, Općina je u suradnji s Izrađivačem PUR-a smatrala da bi se vizija za 2015. godinu trebala usredotočiti na smanjenje nezaposlenosti i podizanje životnog standarda putem promicanja gospodarskih aktivnosti koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i tradiciji te partnerskih međusektorskih odnosa. Stranica 778 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. NAŠA ViZiJA ZA 2015. godinu 2015. godine Općina Mala Subotica sa susjednim općinama Domašinec i Orehovica će biti najbliži centar novoizgrađenog industrijskog središta, s domaćim i stranim poduzećima velikim udjelom novo dodane vrijednosti lociranim u poslovnoj zoni na teritoriju triju općina, 30 metara do auto ceste. Te će tvrtke zapošljavati veliki broj obrazovanih u poboljšanim općinskim i županijskim obrazovnim institucijama. Općina će imati za cilj poticanje stanogradnje i življenja nedaleko poslovne zone koja će se protezati uzdužno uz lijevu i desnu stranu autoputa Zagreb - Goričan. Općina će se razviti u turističkom pogledu tako da će najvrjedniji prirodni resursi biti mjesto koje će najviše pridonositi zapošljavanju domaćeg stanovništva Općine Mala Subotica. Općina će biti poznata po preradi povrća i voćarskoj proizvodnji, te organskim poljoprivrednim proizvodima koji se u 2015. godini prodaju širom Europske Unije. Životni standard stanovništva Općine će se poboljšati i do 2015. godine približiti europskom prosjeku. Općina će također biti poznata po svojim nastojanjima da zaštiti okoliši koristi prirodne resurse Općine na pravilan i održiv način. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Na temelju vizije Regionalnog operativnog programa ROP-a Međimurske županije, Općina je u suradnji s Izrađivačem utvrdila i dogovorila četiri glavna razvojna cilja: 1. Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti: Realizacija gospodarskog potencijala u Općini, a koja bi vodila smanjenju visoke stope nezaposlenosti, neophodna je za razvoj Općine. Kroz prikladnu politiku intervencija nastojati će se modernizirati poslovanje, privući investicije, osnažiti administrativnu podršku gospodarstvu i jačati sektor poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije koji je identificiran kao najvažniji za razvoj Općine. 2. izgradnja infrastrukture potrebne za rast poslovnih subjekata i snažno upravljanje okolišem: Potencijal za razvoj Općine uvelike bi se mogao povećati prikladnim razvojem infrastrukture. Kako je postojeća komunalna infrastruktura te fizička infrastruktura potrebna za razvoj poslovnog sektora na nezadovoljavajućoj razini, ulaganja u infrastrukturu mogla bi pogodovati ubrzanom razvoju gospodarstva i unaprijediti živote mnogih u Općini. Razvoj infrastrukture trebao bi se ostvarivati uz pažljivo sagledavanje mogućih utjecaja na okoliš te je potrebno dodatno promicati zaštitu okoliša i promovirati gospodarske aktivnosti koje se temelje na ekološki prihvatljivim načelima. 3. Unapređenje razvoja obrazovnog sustava na način koji pogoduje gospodarstvu: Ovaj ključni razvojni cilj prepoznaje potrebu za prilagođavanjem obrazovnog sustava stvarnim potrebama gospodarstva.

Nedostatak kvalitetnih radnika jedan je od problema na koji ukazuje poslovni sektor. Obrazovni sustav u Općini i Županiji više je teoretske naravi pa se kadrovi proizašli iz takvog sustava suočavaju s problemom praktične primjene stečenog teorijskog znanja. Povezivanje obrazovnog i poslovnog sektora Općine moglo bi pridonijeti stvaranju kadrova koji bi bili brzo prilagodljivi tržišnim potrebama. Jednako tako, kadrovima s iskustvom kao i nezaposlenima potrebna je dodatna edukacija kako bi mogli koristiti moderne principe poslovanja i modernu tehnologiju. 4. Razvoj društvene infrastrukture s ciljem unapređenja položaja ranjivih skupina: Povećanje kvalitete života, naročito onih najranjivijih, od vitalne je važnosti za Općinu. Razvojem ugodne i sigurne društvene okoline moglo bi se postići veće zadovoljstvo životom u Općini i smanjiti odlazak mladih. Veliku ulogu mogao bi odigrati civilni sektor kao inicijator aktivnosti za povećanjem kvalitete života pa bi trebalo osnažiti ovaj sektor u Općini. Jača institucionalna i vaninstitucionalna podrška ranjivom dijelu stanovništva trebala bi unaprijediti njihov položaj u društvu. SWOT ANALiZA OPĆiNE SWOT analiza može se podijeliti na ”pozitivne” atribute (svojstva) općine (naime, unutarnje snage općine i razvojne prilike koje bi općina mogla iskoristiti) te na ”negativne” atribute odnosno unutarnje slabosti Općine i prijetnje razvoju s kojima će se Općina možda suočiti u bliskoj budućnosti. Ocjena ekonomskog potencijala Općine temeljila se na ispitivanju pozitivnih atributa Općine. Da bi se realizirao ekonomski potencijal Općine, mora se svladati niz razvojnih prepreka ili kočnica. Glavne razvojne prepreke istaknute su kroz ispitivanje negativnih svojstava Općine.

Ekonomski potencijal Općinski sudionici naglašavaju nekoliko najvažnijih jakosti svoje Općine. Kao prvo, to su važni prirodni resursi koji uključuju plodno poljoprivredno zemljište, obilje vode te značajne poljoprivredne (vidi Tablicu na sljedećoj stranici). Ovakvi resursi naglašavaju potencijal za razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije temeljene na prirodnim resursima (npr. proizvodnja hrane, Seoski turizam i malo i srednje poduzetništvo). Jaka tradicija u ekstenzivnoj poljoprivredi u Općini se podupiru mogućnosti iskorištenja prirodnih resursa, ali jednako tako i razvoj drugih industrijskih grana u preradi poljoprivrednih proizvoda. Općina je, na primjer, bila poznata po izuzetno razvijenom voćarsko vinogradarskom i stočarskom sektoru u poljoprivredi, ali danas taj sektor ne donosi dovoljan prihod u Općini. Uzimajući u obzir važan zemljopisni položaj Općine u kojem se nalazi autocesta A1 (Split-Zagreb-Varaždin-Gola i raskrižje važnih državnih cestovnih pravaca, kombinacija ovih prednosti mogla bi u budućnosti privući značajne investicije čega smo i svjedoci i stimulirati osnivanje proizvodnih poduzeća. Kroz općinu prolazi i državna cesta Zagreb-Čakovec. Slabo razvijen sektor zdravstva i socijalne skrbi Općinski sudionici smatraju jednako važnom prednošću netaknutu prirodu. Buduća razvijenost ovog sektora podržava razvoj ljudskih resursa u Općini, ali jednako tako privlači korisnike usluga iz drugih županija. Dodatna podrška ovom sektoru mogla bi potencijalno dati novi ”image” Općini kao mjestu gdje se brine za zdravlje i socijalni status stanovnika, kao i oaza zdravog življenja (izgradnja naselja za ljude koji žele živjeti svoju mirovinu u prirodi).

14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 779 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” SWOT ANALiZA OPĆi PREDNOSTi - Povoljan geografski položaj (neposredna blizina Zagreba- Čakovca-Varaždina- Preloga, prolazak A 1 autoceste) - Prolazak Državne ceste povezivanje Čakovca -Varaždina - Bogati prirodni resursi - Tradicija poljoprivrede (voćarstvo i govedarstvo, ratarstvo) - Klimatski uvjeti pogodni za poljoprivredu (voćarstvo i povrtlarstvo) - Niska tržišna cijena poljoprivrednog zemljišta - Poduzetnička zona (neposredna blizina AUTOPUTA) - Izrađen prostorni plan - Ekološki čisto područje - Razvijena infrastruktura i usklađivanje sa novim turističkim trendovima - Mreža cesta u Općini Mala Subotica dobro je integrirana u nacionalni sustav - Kulturna baština Obiteljske drveno-kamene klijeti mogućnost vinske ceste - Etnografsko nasljeđe - Djelovanje udruga građana MOGUĆNOSTi - povećanje stranih ulaganja - povećanje prihoda od turizma - korištenje državnih poticajnih mjera - korištenje sredstava EU fondova - tranzitni turizam - seoski turizam - lovni turizam - razvoj stočarstva - razvoj voćarstva - uzgoj povrća - organiziranje poljoprivrednih zadruga - korištenje povoljnog zemljopisnog položaja blizina autoputa - stavljanje u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta - uređenje i naseljavanje napuštenih zgrada (privatnih kuća) - povezivanje Općine Mala Subotica sa susjednim općinama Kratkoročni i srednjoročni ekonomski potencijal Općine najvjerojatnije će se temeljiti na rastu sljedećih sektora:

- Poljoprivreda: Izrazito povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u Općini (plodno tlo, čist okoliš, klimatološki uvjeti) te zapuštene površine povoljne za poljoprivrednu proizvodnju ukazuju na postojanje prilike za razvoj ovog sektora. - Turizam i industrija: Uzimajući u obzir na postojeće prirodne resurse koji bi se mogli iskoristiti za daljnju proizvodnju, postoji vjerojatnost uzleta turističke proizvodnje u Općini. Početne investicije u proizvodnju u Općini također podupiru ovakvu vjerojatnost. NE MALA SUBOTiCA ZA PUR-a SLABOSTi - nekvalificirano nezaposleno stanovništvo - nedostatak menagmenta - nedovoljna iskorištenost kapaciteta (prirodnih, kulturnih) - nepovoljna starosna struktura stanovništva - kulturni i sportski sadržaji su nezadovoljavajući u svim selima Općine - odliv mladih iz ekonomskih razloga - neorganiziranost poljoprivredne proizvodnje - nezadovoljavajuće riješena komunalna infrastruktura - neadekvatno saniranje otpadnih voda i čvrstog otpada - velike neiskorištene mogućnosti korištenja poljoprivrednih resursa - nedostatak kreditnih garancija - neriješeni vlasnički imovinski odnosi - nezainteresiranost stanovništva za nove tehnologije - neuređenost javnih površina PRiJETNJE - povećanje konkurencije iz EU - veliki mortalitet - sporost pravosuđa u rješavanju imovinsko pravnih poslova - medijska nepokrivenost - sporo rješavanje imovinsko pravnih odnosa - odlazak radnosposobnog mladog stanovništva u druge sredine - sporost u prilagođavanju EU standardima - nacionalna porezna politika i visoka davanja na plaće - razvoj masovnih turističkih projekata u susjednim državama (nova odredišta)

- kašnjenje u razvoju turizma i nestvaranju ekonomskih preduvjeta za poduzetnike Kočnice razvoja Mogu li se i hoće li se gore opisane prilike realizirati u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti uklanjanja niza razvojnih kočnica. Te se kočnice mogu prikazati na sljedeći način: - Nedostatak primjerene komunalne infrastrukture: Izrazit nedostatak organizirane vodoopskrbe i odvodnje u Općini otežava razvoj gospodarstva i negativno utječe na sve segmente života većine stanovništva. - Zastarjela tehnologija: Tehnologija koja se koristi u općinskom gospodarstvu uglavnom je zastarjela i predstavlja kočnicu razvoja, naročito poljoprivredne i prerađivačke proizvodnje. Stranica 780 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. - Nedostatak primjerenih ljudskih resursa: Kvalitetni ljudski resursi od vitalnog su značaja za razvoj Općine. - Nefleksibilnost javnog sektora: Nefleksibilna i spora javna administracija problem je svih u Općini. Razvoj gospodarstva direktno je povezan s učinkovitošću javnog sektora. Teško je očekivati gospodarski procvat i poslovno investiranje u okruženju gdje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi ili podrška poduzetništvu nije dobro organizirana. Rezultat ovih razvojnih kočnica jest nizak BDP po stanovniku, visoka nezaposlenost, nizak životni standard te niska razina investicija. Od bitne je važnosti da se PUR izravno usmjeri na te negativne aspekte sadašnjeg gospodarstva u Općini. PUR mora uvesti infrastrukturu i razvojne kapacitete koji će omogućiti tvrtkama i građanima Općine da realiziraju postojeće ekonomske prilike i time povećaju prihode i BDP po stanovniku, da povećaju gospodarsku aktivnost, privuku daljnja ulaganja te da smanje nezaposlenost.

POGLAVLJE 4 OKViR PUR-a OPĆiNE MALA SUBOTiCA U ovom Poglavlju izložen je opći okvir PUR-a. Najjednostavnije rečeno, okvir PUR-a sastoji se od strategije i projekata koji bi mogli biti provedeni u sljedećih 7 godina. Detaljnije, okvir PUR -a sastoji se od: Strategije: PUR će se provoditi kroz projekte koje će voditi javni sektor. Ti projekti omogućavati će rast poslovnog sektora i civilnog društva. Poslovni sektor stvara ”blagostanje” u Općini dok civilno društvo vodi poboljšanoj participacijskoj demokraciji. Ključnih prioriteta i mjera: Prioriteti u skladu sa strategijom predstavljaju žarišta aktivnosti koje bi trebalo provoditi ostvarenjem mjera. Kriterija za odabir projekata: Ovi kriteriji predstavljaju transparentan sustav koji su izradili i koji će koristiti općinska Radna skupina za izradu PUR-a i partnerski odbor za odabir projekata i davanje prioriteta (prvenstva) projektima te će na taj način stvoriti ”pipeline” projekata. Razvojnih projekata: Nacrt odabranih prioritetnih projekata i opis mreže (”pipeline”) projekata dat je u devetom odjeljku. Osim nabrojanog, PUR će se baviti i važnim razvojnim temama Europske unije (tzv. horizontalne EU teme ili principi) koje Europska unija podržava i koji bi trebali biti uključeni u svim segmentima PUR-a. Ključne razvojne teme uključuju promociju informacijske tehnologije, održivo upravljanje okolišem i brigu za osiguranjem jednakosti spolova, ljudskih prava i učinkovite demokracije. STRATEGiJA PUR-a Usvojena Strategija PUR-a stvoriti će okruženje koje omogućuje i olakšava:

- Razvoj privatnog sektora - koji dovodi do ”ekonomskog blagostanja” te - Rast civilnog društva - koji podupire ”participacijsku demokraciju”. Do tako povoljnog okruženja PUR će dovesti kroz realizaciju koja je povezana s fizičkim, gospodarskim i društvenim infrastrukturnim projektima koji su potrebni za svladavanje prepoznatih razvojnih prepreka (kočnica) kako bi se privatnom sektoru i civilnom društvu omogućilo i olakšalo realiziranje utvrđenih prilika za razvoj. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata obuhvaćaju širenje sustava za vodoopskrbu, razvoj mreže cesta, poboljšanja u sustavu odgoja i obrazovanja, pružanje pomoći u razvoju najvažnijih nevladinih organizacija te savjetodavnu pomoć poslovnoj zajednici. Namjera je da se realizacijom tih projekata poveća imovinska osnova Općine i izmijeni struktura te imovine čime će se potaknuti evolucija (razvijanje) novog poslovnog modela Općine. Narav Strategije PUR-a Općine prikazana je u dijagramskom obliku (vidi sliku). 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 781 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Razvoj Općine temelji se na očuvanju i unapređenju postojećih lokalnih resursa kao što su: - Važni prirodni resursi Iako postoje prijetnje okolišu, trenutno količina otpada nije prevelika obzirom da stopa gospodarskog rasta nije visoka i Općina je izradila plan sanacije divljih odlagališta te vrši sanaciju istih. Iako je samo pitanje vremena kada će se to promijeniti, postojeća infrastruktura za zaštitu okoliša nije dovoljna kako bi se omogućilo prikladno korištenje prirodnih resursa. Zbog toga će se ulaganja u zaštitu okoliša posebno prioritizirati, kako na područjima postojećih, tako i budućih poslovnih zona.

- industrijska tradicija i imovina - Razvijen sektor zdravstva i socijalne skrbi - Važan zemljopisni položaj Općine - Uspon industrijske proizvodnje, zastarjela tehnologija i velike investicije su karakteristike Općine danas. - Visoka nezaposlenost i nedostatak adekvatnih ljudskih resursa reflektiraju se u niskim ili ”pogrešnim” vještinama, što ograničava potencijal rasta lokalnog gospodarstva i usporava proces restrukturiranja. - Neadekvatno upravljanje otpadom i neprimjerena odvodnja i manjim dijelom vodoopskrba ugrožava budućnost Općine i njenog gospodarstva. - Prezaduženost općine i gospodarstva - Povoljan oblik Općine predstavlja dio kojem se može pristupiti praktični kroz senzibilnu suradnju s drugim Općinama i institucijama. Na primjer, ruralni razvojni program koji je potrebno hitno izraditi mogao bi biti učinkovitije izrađen u suradnji s Županijom, jednako kao i neke poslovne usluge i iskustvo s poslovnim inkubatorima u drugim općinama. PRiORiTETi i MJERE U poglavlju 2 opisana je vizija Općine kao i četiri glavna razvojna cilja koja su proizašla iz vizije. Članovi općinske Radne skupine i Partnerskog odbora razradili su zajednički svaki cilj na nekoliko prioritetnih akcija potrebnih za ostvarenje svakog cilja (prioriteti), a njih zatim na nekoliko mjera potrebnih za ostvarenje prioriteta. Pritom brojčane oznake prioriteta i mjera ne označavaju njihovu važnost ili redoslijed. U nastavku slijedi popis prioriteta i mjera. Strateški cilj 1: Jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti PRiORiTET 1: Razvoj institucionalnih kapaciteta za razvoj gospodarstva MJERA 1: Unapređenje kapaciteta institucija u gospodarstvu Općine MJERA 2: Osnivanje Općinske razvojne agencije MJERA 3: Poticanje međuopćinske i međudržavne gospodarske suradnje MJERA 4: Povećanje institucionalnog i apsorpcijskog kapaciteta Općine Mala Subotica PRiORiTET 2: Formiranje programa podrške poduzetništvu s ciljem rasta poduzeća MJERA 5: Poboljšanje postojećih i izrada novih programa za podršku poduzetništvu u Općini i njihova provedba MJERA 6: Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku poduzetništvu PRiORiTET 3: Definiranje akcija za privlačenje investitora iz Hrvatske i inozemstva u Općinu MJERA 7: Promotivni programi za privlačenje investicija MJERA 8: Revizija i smanjenje birokratskih ograničenja za privlačenje investicija izrada detaljnih planova uređenja i sređivanje imovinskih odnosa MJERA 9: Uspostava GIS-a Općine Mala Subotica PRiORiTET 4: Poticanje razvoja proizvodnje s visokim udjelom novo-dodane vrijednosti u Općini MJERA 10: Osnivanje Općinskog Centra za, informatiku i management MJERA 11: Osnivanje clustera i razvoj brandova proizvoda proizvedenih u općinskoj prerađivačkoj industriji koja postoji i koju treba osmisliti PRiORiTET 5: Poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje MJERA 12: Poticanje zadrugarstva i ostalih oblika udruživanja poljoprivrednika MJERA 13: Poboljšanje institucionalne podrške poljoprivrednom sektoru MJERA 14: Modernizacija i proširenje asortimana poljoprivredne proizvodnje Strateški cilj 2:

izgradnje infrastrukture potrebne za rast poslovnih subjekata i snažno upravljanje okolišem PRiORiTET 6: Gospodarska infrastruktura MJERA 15: Razvoj poslovnih i turističkih zona i inkubatora temeljenih na tržišnim potrebama MJERA 16: Izgradnja novih i poboljšanje stanja postojećih ključnih prometnica PRiORiTET 7: Komunalna infrastruktura MJERA 17: Izgradnja i završavanje vodoopskrbne infrastrukture MJERA 18: Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda MJERA 19: Osmišljavanje programa zbrinjava otpada kroz preradu istog i ulaganje u obnovljive izvore energije u općini (farme i bio otpad) Stranica 782 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. PRiORiTET 8: Zaštita okoliša MJERA 20: Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje MJERA 21: Program selektivnog prikupljanja otpada i reciklaže u Općini MJERA 22: Programi edukacije o važnosti zaštite okoliša MJERA 23: Jačanje uloge nevladinih organizacija za zaštitu okoliša MJERA 24: Unapređenje praćenja stanja u okolišu MJERA 25: Zaštita prirode Rijeka Mura Strateški cilj 3: Unapređenje razvoja obrazovnog sustava na način koji pogoduje gospodarstvu PRiORiTET 9: Povezivanje obrazovnih institucija s gospodarstvom MJERA 26: Poticanje uključivanja lokalnih obrazovnih institucija (škola) u razvoj lokalnih poduzeća MJERA 27: Izrada i provedba zajedničkih obrazovnih programa MJERA 28: Promocija gospodarskih programa u osnovnim školama PRiORiTET 10: Omogućavanje dodatnog obrazovanja MJERA 29: Poboljšanje postojećih i izrada novih programa dodatnog obrazovanja na osnovi istraživanja potreba poslovnog sektora i njihova provedba Strateški cilj 4:

Razvoj društvene infrastrukture s ciljem unapređenja položaja ranjivih skupina PRiORiTET 11: Podrška sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi MJERA 30: Programi podrške nevladinim udrugama kako bi im se omogućilo da povećaju i poboljšaju svoje sudjelovanje u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi MJERA 31: Unapređenje infrastrukture, informatičke tehnologije i opreme zdravstvenih institucija MJERA 32: Izrada i provedba programa socijalne i gospodarske uključenosti te programa pomoći ranjivim skupinama MJERA 33: Vaninstitucionalni programi socijalne skrbi PRiORiTET 12: Unapređenje kvalitete života MJERA 34: Unapređenje infrastrukture, informatičke tehnologije i opreme odgojno obrazovnih ustanova MJERA 35: Poboljšanje sigurnosti javnog prijevoza MJERA 37: Promocija kulturnih i sportskih aktivnosti i unapređenje kulturne i sportske infrastrukture MJERA 38: Stvaranje približno jednakih uvjeta za školovanje na području cijele Općine PRiORiTET 13: Podrška razvoju civilnog društva MJERA 39: Promocija civilnog sektora i podizanje svijesti o njenoj ulozi i važnosti te jačanje uloge civilnog društva u procesima odlučivanja MJERA 40: Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva MJERA 41: Poticanje volonterstva MJERA 42: Umrežavanje organizacija civilnog društva te poticanje međuopćinske i međudržavne suradnje civilnog sektora KRiTERiJi ZA ODABiR PROJEKATA Odabir projekata važan je proces. Projekti odabrani za provedbu kroz PUR moraju biti u skladu s dogovorenom PUR strategijom te s županijskim i nacionalnim strategijama i planovima. Projekti moraju biti izvedivi i moraju biti selektirani na transparentan način. Ove i druge kriterije razmatrali su članovi Radne skupine i Partnerskog odbora Općine Mala Subotica te donijeli odluku o procesu odabira projekata i njima pripadajućim kriterijima opisanim u Tablici 3.1 Tablica 3.1: Dogovorni kriteriji za odabir projekata Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) ishodi Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne Dugačka lista projekata s pravom przamisli do detaljnog plana, ali moraju:

- venstva koji zadovoljavaju kriterije po- Odražavati strategiju PUR-a - tj. pozivati se na dijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera PUR-a. - potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i donatorskim) sektorima. Karakteristični Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. iDENTiFiKACiJA sektori bi bili: postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim Ovim se procesom - Razvoj poduzetništva prostornim planovima i planovima jedinica lokalne odabiru projekti. samouprave) I u najboljem slučaju bi trebali: - Razvoj poljoprivrede - Infrastruktura i “smeđi okoliš” (kanalizacija, odlagališta otpada i Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Općine - sl.) Pridonositi održanju lokalne infrastrukture - Graditi lokalne kapacitete sektoru - - Prosvjeta i razvoj ljudskih resursa u privatnom ili javnom - Zdravstvo i socijalna skrb - Kulturna baština, zeleni okoliš Općenito se prilagođavati horizontalnim načelima EU i turizam 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 783 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) ishodi Obavezni kriteriji: - Mora biti označen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog odbora - Može se brzo razviti u potpuno izvediv i ponuditi detaljni plan izvedbe - (bez značajnijih tehničkih, Lista VISOKO PRORITETNIH ekoloških, financijskih, privrednih ili socijalnih DAVANJE pitanja) PRVENSTVA - Može se brzo izgraditi projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju predizvedbu. Ovo - npr. nabavka zemljišta ne (PRiORiTETA)

prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini predstavlja problem, postojeća lokacijska/građe- Primjena ovih kriterija vinska dozvola će se poslužiti prethodno - Raspoloživa sredstva sufinanciranja utvrđenim podacima koji sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti . Prikazati druge iz svakog sektora trebaju biti upakirani izvore sufinanciranja do 20% troškova projekta uključuju izbor, opseg, - tako, počevši od onih sa najvećim pra- Početna procjena optimizira dobrobit prema troštroškove i dobrobiti. Ako kovima su ovi nepostojeći, ostaje - vom prvenstva, da se štobolje prilagode postojećim sredstvima finaciranja. Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne neizvjesno da li će projekt organizacije biti svrstan pod projekte sa Poželjni kriteriji: pravom prvenstva. - Ako je projekt sa pravom prvenstva proglašen neizvedivim, onda se mogu uključiti daljnji prioritetni projekti iz Da predstavlja preduvjet za provedbu sljedećih projekata - istog sektora. Potencijalno privlači dodatne Fondove Općini i Županiji - Nadopunjuje ostale PUR projekte - Promovira socijalnu uključenost SVi prioritetni projekti trebali bi uključivati: - Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta - Kratki opis postojeće situacije - Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti - Trenutni status pripreme NACRT PROJEKATA - Matrica za projekte sa pravom prvenstva Sva ključna pitanja u vezi sa okolišem ili nabavkom za sve projekte sa pravom zemljišta prvenstva - prema sektoru kao što je pokazano u tablici ispod:

Uključenje u prostorni plan za visoko pritetne projekte: - Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25% - Početna procjena o koristima - Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) - Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima. Od projektnog prijedloga do provedbe projekta! “Prosijavanje” Proces odabira projekata: Neki projekti možda neće uspjeti! Ako nisu jasno opravdani i odgovarajući tj. ako nisu u skladu s PUR strategijom i nacionalnim programima i prioritetima donatora itd. Stranica 784 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. OKViRNi PRiORiTETNi PROJEKTi i ”PiPELiNE” (MREŽA) PROJEKATA Dogovorni kriteriji za odabir projekata vode identifikaciju projekata. To je dinamičan proces, i uključuje davanje prvenstva (prioriteta) onim projektima koji su u skladu s PUR strategijom i koji su spremni za provedbu odnosno kompletirani s potpunom i pozitivnom procjenom izvedivosti. Sljedeći nakon tih prioritetnih projekata biti će oni projekti koji trebaju biti detaljizirani do različitih stupnjeva. Svi ti projekti sačinjavaju ”pipeline” projekata koji se jednostavno mogu podijeliti na sljedeće: - Projekte koji su spremni za provedbu, - Projekte koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti, - Projekte za koje su još potrebne pred-studije izvedivosti te početne procjene učinaka, - Projektne prijedloge. ”Pipeline” projekata je proces koji se često opisuje kao početni dio upravljanja projektnim ciklusom. Projektne ideje najvažniji su dio ovog procesa. Ideje se moraju u budućnosti tražiti putem dobro organiziranih javnih poziva što će omogućiti široko sudjelovanje u PUR procesu (i općenito u razvoju Općine). Taj postupak valja ponoviti dvaput godišnje kako bi se osiguralo da se dobre ideje, u bilo koje vrijeme tijekom ovog postupka, mogu razviti u projekte. Sve ideje dostavljaju se u sličnom formatu koji se može prenijeti u bazu podataka i razvrstati prema ključnim kriterijima.

HORiZONTALNE TEME EUROPSKE UNiJE PUR Općine Mala Subotica zamišljen je tako da se adekvatno odnosi prema sljedećim važnim razvojnim temama Europske unije: - Razvoj informacijskog društva, - Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, - Upravljanje okolišem i ”održivost”, - Nastavak privatno-javnog partnerstva i učinkovite demokracije. Strategija informacijskog društva za Općinu Mala Subotica Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i društvenih promjena u Europi. Više nije slučaj da je ekonomski rast moguć ako samo neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Općini Mala Subotica u potpunosti iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti. Strategija jednakih mogućnosti u Općini Mala Subotica Općina Mala Subotica osigurati će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih organizacija civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi PUR. Nadalje, tema jednakih mogućnosti provoditi će se u svim prioritetima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. Nastojati će se postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijeli PUR. Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja za žene, invalide i druge skupine. Drugi cilj je povećati broj žena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u višim platežnim razredima i sektorima viših vještina i samozapošljavanja.

Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život. Strategija upravljanja okolišem Općine Mala Subotica Održivi razvoj se najčešće definira kao ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”. Održivi razvoj neodvojivo je povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima. Aktivnost koja se u jednom području odvija nauštrb druge dugoročno nije održiva. U viziji Općine ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja. To je prioritet 8 pod nazivom ”Zaštita okoliša” i njemu pridružene mjere. Prioritet 7 ”Komunalna infrastruktura” također uključuje mjere koje su važne za održivi razvoj stanovišta. Prilikom provedbe PUR-a, Općina Mala Subotica će voditi posebnu pažnju da jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš. Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa. Provedbom PUR-a nastaviti će se ustanovljeni partnerski odnosi. Jačanje općinskih kapaciteta i sposobnosti pratiti će i povećanje mogućnosti lokalnog stanovništva da upravljaju svojim gospodarskim razvojem.

Unutar same vizije Općine do 2016. godine napominje se da će većina uspjeha Općine biti rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora što potvrđuje da je Općina spremna otvoreno surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu projekata PUR-a osigurat će da se načelo partnerstva poštuje tijekom provedbe PUR-a. RAZVOJNi UČiNAK PUR-a U donjoj Tablici 3.2 izložena je ideja o potrebnim učincima kojima će se PUR vremenom morati moći baviti. Načela su jeftini programi, poboljšavanje veza i smanjivanje prijevoznih troškova uz razvijanje ove lokacije u poznatu lokaciju kako međunarodne trgovinske službe, tako i industrije. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 785 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Tablica 3.2: Očekivane koristi PUR strategije Utjecaj na Uspješnost Potencijalne dobiti Sektor gospodarstvo predloženih Strateške koristi od djelotvornosti djelovanja Rješava problem Mali input kapitala uz Politika niskih cijena i Povećat će trgovinu ograničene specijalizapotencijalno velike doinstitucionalne mjere. putem specijalizacije cije. Može biti usmjerebiti. Dobiti unutar cijele Poljoprivreda, Koristi od proizvodne proizvodnje. Postavit će na na skupine s malim Općine kroz proizvodnu šumarstvo specijalizacije i gospospecijalizaciju i darenja prirodnim temelj za budući prihodima i poboljšati razvoj u seoskim vertikalno povezivanje i poboljšani marketing resursima. Jeftini programi za jačanje izravnih ulaganja područjima.

upravljanje resursima Stvorit će platformu za hrvatsko i Izrađen poseban inozemno ulaganje. i organiziranje Uklanja početna program za miniregiju Postavlja temelj za pojednostavljenih po- ograničenja ulaganja u industrija koji rješava neposredna buduću industrijalistupaka ulaganja. industriju. Niska razina ograničenja. zaciju. Poboljšava vezu izme- državne intervencije đu inozemne i lokalne industrije Jeftino izravno Visoka komplementarnost. Izravno će povećati ulaganje u javni intra-općinsku i U visokoj mjeri Poboljšava regionalno sektor. Poboljšava Trgovina i gospodarstvo uklanja- učinkovitost ulaganje jući prepreke za gospo- uklanjanjem međuopćinsku usredotočen na trgovinu, odnosno trgovinu. Izravno nacionalnu trgovinu. rješava ograničenja. darsku aktivnost administrativnih i upravnih uvjeta (odredbi) U kratkom roku smanjit Jeftina studija i Visoka komplementarnost. Vrlo komplementarne U visokoj mjeri u srednjem i dugom će troškove prijenosa i institucionalne mjere. usmjeren; odredit će roku. Poboljšani prijevoza. Preostaje da se odredi Promet i veze odluku o budućim promet i veze ubrzat će Znatne koristi od izgrad- bolja učinkovitost kao nje ICT mreže u sred- rezultat studija njem i dugom roku izvedivosti Poboljšano Veći utjecaj na gospopotrebama prometa i zamah Općine i lokaciveza. je: preduvjet budućeg rasta. Vrlo komplementarne; U visokoj mjeri ubrzat će zamah i upravljanje ljudskim darstvo kroz stručnu Razvoj ljudskih usredotočen na važno popločiti put za bolje resursima i uštede zaobuku, edukativne proresursa pitanje tržišta radne poslovne sposobnosti hvaljujući djelotvornosti grame i pomoć pokretsnage u Općini u miniregiji lokalne administracije ljivosti radne snage (uprave).

Visoka razina usredotočenosti na Postavit će temelj za Učinkovito korištenje Vodna sektor; tehnički budući rast (razvoj). Poboljšat će korištenje resursa Općine izvan infrastruktura i postojećeg kapaciteta i granica. gospodarenje Smanjit će projekt. Ima vrlo Generirat će šire dobre izglede za javno prihvaćanje mreža. državne i županijske otpadom troškove POGLAVLJE 5 PLAN PROVEDBE PUR-a OPĆiNE MALA SUBOTiCA PUR Općine Mala Subotica sastoji se od niza razrađenih projekata (”pipeline”) s razvojnim učincima koji se mogu dokazati. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukture do mjera za pružanje potpore poslovanju te djelovanja koja mogu biti poduzeta radi poticanja rasta jednog aktivnog civilnog društva. Međutim, izravno dopiranje do PUR-a. korisnika. uspješnost projekata PUR -a ovisi ne samo od vrijednosti samih izabranih projekata nego i od načina na koje će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne je važnosti. Doista, iskustvo nam je pokazalo da “dobri” projekti mogu doživjeti neuspjeh ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako i same strategije i cjelokupan proces PUR-a može se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja i/ ili lošim upravljanjem tijekom trajanja projekta. U ovom Poglavlju objašnjeni su predloženi provedbeni mehanizmi, strategija financiranja te postupci za evaluaciju i praćenje (monitoring) projekata i programa PUR-a Općine. Stranica 786 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010.

iNSTiTUCiJE i MEHANiZMi PROVEDBE Izabrano Općinsko vijeće i načelnik Općine nalaze se u središtu provedbe PUR-a. To su izabrani zastupnici i donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Općine. Unutar Općine osnovat će se Jedinica za provedbu projekata (JPP) ili Razvojna agencija koja će organizirati (koordinirati) provedbu PUR-a i pripremati odluke Vijeću. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutar Općine, a osnovat će se oko uže radne skupine koja je bila odgovorna za organiziranje cjelokupnog procesa PUR-a, od samog njegovog početka. Razvojna agencija biti će osnovana od više jedinica lokalne samouprave na području mini regije. Jedinica za provedbu projekata Ova Jedinica važna je zbog toga što ona osigurava kontinuitet kako sadržaja, tako i duha. Glavna zadaća Jedinice za provedbu projekata je utvrditi odgovarajuće postupke za upravljanje i koordinaciju te osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskim odredbama, odredbama EU-a, odnosno odredbama potencijalnog donatora. Uz to, Jedinica za provedbu projekata (JPP) bit će zadužena za učinkovito komuniciranje između Općinskog vijeća, Partnerskog odbora Općine, te drugih interesnih skupina u ovom procesu. Partnerski odbor Općine Mala Subotica Osim Općinskog vijeća, Partnerski odbor (“Partnerstvo”) je najvažnije tijelo unutar sustava za provedbu PUR-a. Partnerstvo je novo sredstvo osnovano kao dio procesa pripreme PUR-a i koje ostaje jedna od najvažnijih karakteristika u provedbi PUR-a. Partnerstvo ima 5 - 10 članova i članica koji su svi predstavnici organizacija iz Općine i kao takvi nositelji interesa odnosno sudionici razvoja Općine.

Partnerstvo nije osnovano izborima, već se temelji na nizu propisa predloženih od strane Ministarstva Republike Hrvatske i prilagođenih za dobro funkcioniranje u specifičnim lokalnim uvjetima. Partnerstvo je savjetodavna skupina koja preporučuje odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar PUR- a. Ono ne donosi izvršne odluke, već sastavlja preporuke za Općinsko vijeće kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje zainteresiranih strana. Miniregionalna razvojna agencija Mura Unutar postojeće institucionalne strukture Općine potrebno je organizirati dobru učinkovitu agenciju za mini regionalni razvoj koji se bavi provedbom programa regionalnog razvoja Mini regije Mura. Ovu agenciju potrebno je registrirati kao društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a vlasnik jednog njegovog dijela su Općine. Ostali većinski dio ove agencije je u privatnom vlasništvu. Civilni i privatni sektor Nevladine organizacije glavni su i krajnje vrijedni sudionici u provedbi PUR-a, budući da imaju iskustva u radu unutar okruženja koje se temelji na projektima. U cjelini gledano, procjenjuje se da nevladine udruge dobivaju četiri puta više sredstava od donatora nego iz lokalnih izvora kao što su općine. Stoga one predstavljaju skupinu institucija koja aktivno utječe na dotok fondova u mini regiju (općine) za financiranje aktivnosti koje ne pokrivaju ili su prestale pokrivati državne službe. Njihova prisutnost u Partnerstvu snažna je i takva mora i ostati kako bi se osiguralo da tek nedavno započeti dijalog između ovih i vladinih organizacija dovede do još većeg ulaganja u miniregiju.

Tablica: Organizacijske odgovornosti vezane uz PUR-a Pregled trenutnih Organizacija i djelovanja Izabrano zastupničko PUR-a. Općina i izvršno tijelo općine. Jedinica za provedbu Formiranje predstoji. projekata Miniregionalna Priprema projekata za razvojna Općinu i druge agencija klijente EC-a. Osnovan je i redovito Regionalni se sastaje u cilju Partnerski pružanja pomoći u odbor izradi PUR-a. Prijedlog djelovanja u Vremenski okvir; mplementaciji PUR-a; potrebni resursi uloge i odgovornosti Usvaja nacrt konačnu verziju Nacrt travanj, Konačna verzija 1. svibanj Odgovara za cjelokupnu 2009. implementaciju. Listopad 2009. Zahtijeva 3 Koordinacija PUR-a i podno- namještenika te urede šenje izvješća Općinskom vi- osposobljene za komunikaciju jeću djelatna komunikacija s na lokalnoj, nacionalnoj i Partnerstvom i pojedinačnim međunarodnoj razini putem sudionicima telefona, interneta i drugih medija. Po potrebi, pružanje podrške u Sredstva su pribavljena u cijepripremi projekata, no, u skladu losti, dodatni će uredski prostor sa smjernicama i ograničenjima do studenog 2009. osigurati Općina. Savjetodavno tijelo općinskog vijeća i foruma dionika. PUR i Neznatna dodatna sredstva možda projekti u sklopu PUR-a zahtiće u budućnosti morati biti jevat će pisani osvrt i procjenu izdvojena za pokrivanje troškova Partnerstva prije no što budu i osnovno osoblje. predočeni Skupštini u cilju donošenja odluke. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 787 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Pregled trenutnih Organizacija i djelovanja Trenutno ulaže kada Privatni se za to ukaže prilika.

sektor Niska razina strategije i vodstva dostupna. Trenutno su aktivnije no što je u početku procijenjeno. Vrlo Nevladine uspješne u privlačenju doorganizacije datnih sredstava u regiju unatoč iznimnoj financijskoj skučenosti i nedostatku podrške. Predstavljaju najviše tehničke hijerarhijske instance uključene u Nadležna pripremu PUR-a. između ministarstva Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podršku. PRiBAVLJANJE SREDSTAVA i FiNANCiRANJE Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Općina morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i pitanjima te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju Općine. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, strategija određuje sredstva, a ne obrnuto. U Hrvatskoj su okolnosti za pribavljanje sredstava relativno dobre unatoč prezaduženosti države. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo uspostavlja zajednički mehanizam za pribavljanje sredstava koji koordinira većinu inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), u jedan krovni mehanizam za pribavljanje sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Na ovom stupnju procjenjuje se da je za Općinu Mala Subotica potrebno osigurati raspoloživa sredstva za razvoj u iznosu od 19.584.000,00 kuna za razdoblje od narednih 7 godina. Ovo je oprezna (konzervativna) procjena koja isključuje ulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija. Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Županiji, kao i slab financijski položaj jedinica lokalne samouprave u Županiji, strategija financiranja povezana je s pristupom međunarodne donatorske financijske pomoći (uključujući npr. financiranje od strane EU, Svjetske banke, USAID-a, DFID-a i drugih bilateralnih donatora). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske komisije za maksimalizirane učinaka dostupnih fondova Vlade Republike Hrvatske i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova.