Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone iza Poljske ulice u Strahonincu

18. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 15. u kunama Povećanje/ 1. izmjene Plan 2009. smanjenje i dopune 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 170.000,00 -27.000,00 143.000,00 iJA 4.357.282,00 -511.402,00 3.845.880,00 4.357.282,00 -511.402,00 3.845.880,00 4.357.282,00 -511.402,00 3.845.880,00 4.357.282,00 -511.402,00 3.845.880,00 26.000,00 208.130,00 234.130,00 26.000,00 208.130,00 234.130,00 26.000,00 208.130,00 234.130,00 4.331.282,00 -719.532,00 3.611.750,00 4.331.282,00 -719.532,00 3.611.750,00 450.000,00 161.750,00 611.750,00 3.881.282,00 -881.282,00 3.000.000,00 iJA 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 4.000.000,00 -4.000.000,00 0,00 11.773.000,00 -5.123.267,37 6.649.732,63 Statuta Općine Strahoninec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja stambene zone iza Poljske ulice u Strahonincu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/08), Općinsko vijeće Općine Strahoninec, na svojoj 4. sjednici održanoj 8. prosinca 2009. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone iza Poljske ulice u Strahonincu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone iza Poljske ulice u Strahonincu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Stranica 2398 - Broj 21 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. prosinca 2009.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na prostor površine od cca 16,29 ha, sa sjevera omeđen dijelom Čakovečke ulice, sa zapada Poljskom ulicom, sa juga područjem Dožice uz Ulicu J. Bajkovca, a sa istoka granicom građevinskog područja naselja Strahoninec, koja se ujedno poklapa i sa granicom Općine Strahoninec prema Gradu Čakovcu, odnosno području naselja Savska Ves.
Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu Zakon, Detaljni plan uređenja sadrži poglavlja: OSNOVNi DiO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNi PRiLOZi DPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu DPU – izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata detaljnog plana uređenja - PPUO Strahoninec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/05 i 21/09) IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Detaljnog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje.
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze: 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU na posebnoj geodetskoj podlozi MJ = 1:2000 0.2 Situacija – podloga za izradu DPU sa ucrtanom postojećom i planiranom infrastrukturom, te zahtjevima tijela s javnim ovlastima MJ = 1:2000 1. Detaljna namjena površina MJ = 1:2000 2.1 Plan komunalne infrastrukture - plan prometa MJ = 1:2000 2.2 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe MJ = 1:2000 2.3 Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija MJ = 1:2000 3. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina MJ = 1:2000 4. Uvjeti gradnje građevina MJ = 1:2000
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 3.

ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova je slijedeća: - stambena: - individualna stambena namjena /oznaka S1/; - višestambena namjena /oznaka S2/; - mješovita: - mješovita – pretežito stambena namjena /oznaka M1/ - mješovita – pretežito poslovna namjena /oznaka M2/; - zelene površine: - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - površine infrastrukturnih sustava: - površina za izgradnju trafostanice /oznaka IS1/; - prometne površine: - uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/, - kolnih prilaza /oznaka KP sa dodatnom numeričkom oznakom /, - pješačke površine /oznaka PJ/, - površina poljskog puta /oznaka PP/, - parkirališta /oznaka P/; - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora ili parkirališta, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ ili uređenju javnih prostora određuju se kao površine jedne namjene, odnosno mogu sadržavati i servisne namjene, preme prethodnom članku.
(2) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih pratećih i/ili pomoćnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni. 14. prosinca 2009. Broj 21 - Stranica 2399 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 6.
(1) Osnovna građevina na čestici individualne stambene namjene /oznaka S1/ je jedna individualna stambena građevina, odnosno građevina s najviše tri stambene jedinice koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
(2) Dio individualne stambene građevine, u površini do 50% ukupne korisne površine građevine, moguće je urediti u funkciji prateće namjene - kao poslovni prostor za obavljanje uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno prostor namijenjen obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)

Članak 6.

(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično).
(4) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Osnovne građevine na česticama, odnosno površinama višestambene namjene /oznaka S2/ su, građevine višestambenog stanovanja.
(2) Dio višestambene građevine, u površini do 30% ukupne korisne površine građevine (okvirno površina prizemlja) moguće je urediti u funkciji prateće namjene - kao poslovni prostor za obavljanje uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno prostor namijenjen obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, manikirske i slične djelatnosti), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)
(3) Na česticama se ne predviđa mogućnost gradnje pratećih, niti pomoćnih građevina.
(4) Garaže je moguće graditi u podrumu ili u prizemlju osnovne građevine.
(5) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Čestice mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ čestice su postojećeg, izgrađenog dijela naselja – Poljske i Čakovečke ulice.
(2) Osnovna građevina na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ može biti: - individualna stambena građevina, odnosno građevina koja sadrži najviše 3 zasebne stambene jedinice; - poslovna građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2. ovog stavka.
(3) Ukoliko je osnovna građevina stambena, na čestici je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu - jednu poslovnu građevinu, definiranu prema stavku 1, alineji 2, ovog članka.

Članak 8.

(4) Uz izgrađenu osnovnu građevinu, dublje unutar čestice, moguće je graditi više pomoćnih građevina: - garaže za osobna vozila, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom), Stranica 2400 - Broj 21 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. prosinca 2009. - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine.
(5) Unutar čestica se ne mogu obavljati bučne proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Osnovna građevina na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ može biti: - stambena građevina do najviše 12 zasebnih stambenih jedinica; - poslovna građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) - ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2.
(2) Na česticama se ne predviđa mogućnost gradnje pratećih, niti pomoćnih građevina.
(3) Garaže je moguće graditi u podrumu ili u prizemlju osnovne građevine.
(4) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ su zelene površine na vlasttim česticama sa funkcijom zaštite građevnih čestica od uličnih koridora ili površina poljskog puta.
(2) Površine je potrebno hortikulturno urediti izvedbom travnjaka i sadnjom ukrasnih biljaka, koje nemaju alergena svojstva.
(3) Na zaštitnim zelenim površinama moguća je postava redukcijskih plinskih stanica i telekomunikacijskih kabineta, pod uvjetom da ne smetaju prometu.
(4) Izuzetno od stavka 3. ovog članka, zaštitna zelena površina uz poljski put istovremeno je i dugoročna rezerva prostora za formiranje novog uličnog koridora, te se na njoj ne dozvoljava nikakva gradnja.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - površina za izgradnju trafostanice /oznaka iS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnji transformatorske stanice.
Članak 12.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine kolnih prilaza /oznaka KP sa dodatnom numeričkom oznakom / formiraju se kao površine javnog režima korištenja, za servisni kolni i pješački pristup česticama sa njihove stražnje strane.
(2) Kolni prilaz istovremeno je i mogući koridor infrastrukture (za mrežu ili priključke), a može se koristiti za kolni prolaz vozila hitne intervencije.
(3) Kolni prilaz može se urediti kao asfaltirani ili šljunčani put, širine kolne trake minimalno 3,0 m.
Članak 14.
(1) Pješačka površina /oznaka PJ sa dodatnom numeričkom oznakom / formira se kao površina javnog režima korištenja, za sekundarni pješački pristup česticama.
(2) Pješačka površina može se koristiti za kolni prolaz vozila hitne intervencije.
(3) Unutar pješačke površine potrebno je urediti pješačke staze i to kao asfaltirane, opločene betonskim opločnicima ili pločama, minimalne širine staze od 1,20 m.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Površina poljskog puta /oznaka PP / formira se kao površina javnog režima korištenja, za servisni kolni i pješački pristup poljoprivrednim površinama na području Dožice, s Ulice Josipa Bajkovca.
(2) Poljski put uređuje se kao šljunčani. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 16.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 14. prosinca 2009. Broj 21 - Stranica 2401 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.1 Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 17.

Članak 17.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na postojeću izgrađenost podijeljene na: - postojeće čestice /oznaka broja čestice i sufiksa p/ i - planirane čestice /oznaka broja čestice/.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 19.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Namjena kig kis stambena namjena - individualna 0,40 1,20 /S1/ planirano stambena namjena - višestam- 0,30 1,30 bena /S2/ planirano mješovita, pretežito stambena 0,40 1,20 /M1/ postojeće mješovita, stambena i/ili po- 0,30 1,20 slovna /M2/ planirano građevina infrastrukt. sustava - 0,60 0,60 trafostaanica /IS/ - planirano
(5) Izuzetno od stavka 4. ovog članka, ukoliko se za višestambenu namjenu predviđa gradnja podzemne garaže, koeficijent izgrađenosti samo podzemne garaže može
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, iako nemaju istu namjenu, čestice brojeva 19 i 20, te čestice brojeva 58 i 59 mogu se međusobno spojiti, pri čemu se tako formirane veće čestice određuju kao čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M2/.
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavcima 1. i 2. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.1 Veličina i površina građevina

Članak 21.

Članak 21.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: Najviša visina (vijenca) Najviša etažnost osnovne osnovne građevine Vosn (m) građevine Eosn 6,60 4/Po+P+1K+Pk 10,00 4/Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk postojeća do max. 6,60 4/Po+P+1k+Pk 6,60 4/Po+P+1k+Pk 4,00 1/P iznositi najviše kig =0,80, pri čemu se razlika (povećanje) površine garaže u odnosu na osnovni kig (iz gornje tabele) ne ubraja u vrijednost kis-a (iz gornje tabele), uz uvjet da Stranica 2402 - Broj 21 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. prosinca 2009. je garaža potpuno ukopana i da su njeni vanjski zidovi od međe udaljeni najmanje 3,0 m.

Članak 21.

(6) Izuzetno od stavka 4. ovog članka površine građevina i uređaja infrastrukture koje se mogu graditi ili postavljati na zelenim zaštitnim površinama, a odnose se na plinsku redukcijsku stanicu i TK kabinet, ne ulaze u obračun izgrađenosti i iskoristivosti čestica.
Članak 22.
(1) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vosn/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevnog kompleksa i utvrđuje se prema tabeli iz članka 21. ovih odredbi.
(2) Visina (vijenca) pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,80 m.
(3) Visina (vijenca) pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 3,00 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda mogu biti visine do 4,80m.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine, te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova.
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše je 1,5m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(8) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor, funkcionalno nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja.
(9) Kod građevina koje imaju dozvoljenu etažnost E=Po+P+2K se direktno na stropnoj konstrukciji 2. kata, može postaviti ravni krov, kosi krov blagog nagiba ili kosi krov nagiba do 30°, pri čemu se prostor u tako dobivenom potkrovlju može urediti kao galerijski prostor, etažno nedjeljiv od 2. kata.

Članak 25.

2.3 Namjena građevina
Članak 26.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 6.- 9. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno safdržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6.- 9. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6.- 9. ovih odredbi.
(4) Površina prateće građevine limitirana je ovisno o osnovnoj namjene, prema člancima 6.- 9. ovih odredbi, a površina pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 27.

Članak 27.
(1) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 14. prosinca 2009. Broj 21 - Stranica 2403 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Građevinski pravac je linija koja određuje poziciju osnovnog volumena uličnog pročelja osnovne građevine na čestici, a u pravilu se određuje jednoznačno za ulicu ili dijelove uličnih poteza.
(3) Obavezni građevinski pravac označava obavezu gradnje na građevinskom pravcu, bilo da je određen u grafičkom dijelu plana, bilo da ga određuje izgrađena građevna struktura.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Smještaj osnovnih građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja, mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ određen je uobičajenim karakterističnim lociranjem osnovnih građevina uz sjevernu među čestice, odmaknuto od navedene međe minimalno za 50 cm i uz poštivanje uličnog građevinskog pravca, koji definira izgrađena građevna struktura.
(2) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 / grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice i da se građevine od stražnje međe čestice odmaknu najmanje 4,0 m.
(3) Izuzetno, zbog prostornog ograničenja čestice, na česticama izgrađenog dijela naselja /oznake M1/ se može dozvoliti lociranje samostojeće ili poluugrađene garaže za osobno vozilo, površine do 50,0 m2 na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je najmanje 20,0 m udaljena od linije regulacije čestice.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. “Uvjeti gradnje građevina“ na način da su grafički određeni: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne), - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
Članak 30.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 Oblikovanje građevina

Članak 31.

Članak 31.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih natkrivenim otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 32.
(1) Na česticama na kojima je precizno utvrđena površina za razvoj građevina, svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
(2) Na česticama na kojima nije precizno utvrđena površina za razvoj građevina, istaci na građevini ne mogu se prepuštati preko međa čestice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 34.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. Stranica 2404 - Broj 21 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. prosinca 2009.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNiH ČESTiCA 2.1.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 36.

Članak 36.
(1) Formiranje građevnih čestica predviđa se provedbom komasacijskog postupka, koji će obuhvatiti sve novoplanirane čestice i površine čestica koje se temeljem rješenja ovog DPU-a predviđaju preoblikovati.
(2) Alternativno od stavka 1. ovog članka formiranje građevnih čestica izuzetno je moguće provesti i u pojedinačnim postupcima.
Članak 37.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.