Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

5. Na temelju stavka 6. članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), suglasnosti župana Međimurske županije (KLASA: 350-01/08-02/4 URBROJ: 2109/1-01-08-04 od 9. rujna 2008.), članka 15. Statuta Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj17/05) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/07), Općinsko vijeće Općine Donja Dubrava na svojoj 26. sjednici održanoj 16. listopada 2008. godine, donosi ODLUKU o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/05), u daljnjem tekstu Odluka. Stranica 1198 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2008.
Članak 2. Elaborat Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (u daljnjem tekstu Izmjena i dopuna PPUO Donja Dubrava) izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Elaborat Izmjene i dopune PPUO Donja Dubrava se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi Izmjene i dopune 3. Plan prostornog uređenja II. Izmjena i dopuna odredbi za provođenje Grafički dio sadrži: 01. Prikaz područja izmjene i dopune PPUO Donja Dubrava u grafičkom dijelu – na kartografskom prikazu br. 1 iz osnovnog plana – “Korištenje i namjena površina” /mj 1: 25 000/ Kartografski prikaz izmjene i dopune PPUO Donja Dubrava 1. Korištenje i namjena površina – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 2a. Prometna infrastruktura /promet/ – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 2b. Prometna infrastruktura /pošta i telekomunikacije/ – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 2c. Energetski sustav /plinoopskrba i cijevni transport nafte/ – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 2d. Energetski sustav / elektroopskrba/ – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 2e. Vodnogospodarski sustav /vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda/ – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – izmjena i dopuna /mj 1: 25 000/ 4. Građevinsko područje naselja Donja Dubrava – izmjena i dopuna /mj 1: 5 000/ II. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE Izmjenom i dopunom PPUO mijenjaju se, brišu, dopunjuju ili dodaju pojedini članci Provedbenih odredbi.

Članak 2.

Članci koji se ne spominju ostaju isti.
Članak 3. U članku 6. pod podnaslovovom b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA brišu se sva nabrajanja od 1. do 7. i zamjenjuju novim: Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Općine su: 1/ Gospodarska namjena – proizvodna – postojeća zona poljoprivredne farme – tovilišta (oznake I3) 2/ Gospodarska namjena – uzgajalište divljači – postojeća izdvojena čestica lovačke remize (oznake LO) 3/ Gospodarsko turistička namjena – postojeća izdvojena čestica ugostiteljske namjene kod “starog mlina” na potoku Rakovnici, na raskršću županijskih cesta ŽC 2041 i ŽC 2040 (oznake T2) 4/ Gospodarsko turistička namjena – postojeća izdvojena čestica lovačkog turizma, lovački dom, ispod cestovnog mosta državne ceste D-20 Donja Dubrava – Koprivnica (oznake T1), sa planiranim proširenjem turističko rekreacijske namjene s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima (oznake T2). Izdvojena područja društvenih djelatnosti na području Općine su: 5/ Planirana rekreacijska zona s pratećim turističkim sadržajima na poluotoku, između starog toka rijeke Drave i oteretnog kanala HE Dubrava (oznake R3) 6/ Planirane rekreacijske zone uz ribnjake za sportski ribolov i rekreaciju, revitalizacija starog rukavca istočno od naselja Donje Dubrave i rukavca uz most te sanacija divlje šljunčare uz zapadnu granicu Općine unutar inundacije rijeke Drave (oznaka R2) 7/ Manje vjerske građevine 8/ Prostor postojećeg groblja (oznake+) 9/ Infrastrukturni sustavi (oznake IS)

Članak 3.

IS1 - plinska redukcijska stanica MRS IS2 - planirano parkiralište za groblje IS3 – stanica JANAF IS4 – pročistač otpadnih voda
Članak 4. U članku 7. u trećem stavku, riječ “područje Općine” zamjenjuje se sa riječi NASELJE, a u zagradi se kod oznake kartografskih prikaza briše br. 4a-b i zamjenjuje sa br. 4.
Članak 5. U članku 9. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: - Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju određene su u kartografskim prikazima br. 1 – Korištenje i namjena površina i kartografskim prikazima br. 2a, 2b, 2c, 2d, 2e – "Infrastrukturni sustavi" u mjerilu 1 : 25000.

Članak 6.

Članak 6. U članku 10. stavku 1. podnaslova a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE dodaje se peta alineja koja glasi: - magistralni plinovod Legrad – Donja Dubrava DN 150/50 i mjerno redukcijska stanica MRS Donje Međimurje, a iza pete alineje dodaje se podnaslov i prva alineja koji glase: b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE 17. listopada 2008. Broj 19 - Stranica 1199 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - otpremni plinovod DN 300 od čvora Međimurje do centralne plinske stanice Molve sa blokadnim stanicama za brzo zatvaranje s lijeve i desne strane Drave.

Članak 7.

Članak 7. U članku 13. u trećem stavku se kod oznake kartografskih prikaza briše br. 4a-b i zamjenjuje sa br. 4.
Članak 8. U članku 16. brišu se drugi i treći stavak i zamjenjuju novim stavcima koji glase: Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stambene jedinice koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju. Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stambene jedinice. Višestambene građevine mogu se locirati u stambenim zonama, ukoliko se to predvidi planovima uređenja užih područja.

Članak 9.

Članak 9. U članku 17. iza podnaslova b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti briše se prva alineja, a iza podnaslova se dodaje 1, 2, 3, 4. i 5. alineja koje glase: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja), - tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.), - građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda, koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.)

Članak 10.

Članak 10. U članku 19. dodaje se prvi stavak koji glasi: Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene.
Članak 11. U članku 20. u prvom stavku zamjenjuju se sve alineje (osam) novim1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. i 8. alinejama koje glase: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, - konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/.

Članak 12.

Članak 12. Iza članka 23. dodaje se članak 23a. sa 6. stavaka koji glase: Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcelacije i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše ki = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni).

Članak 13.

Članak 13. U članku 30. dodaje se prvi stavak koji glasi: U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje.
Članak 14. U članku 36. dodat će se između prvog i drugog stavka novi stavak koji glasi: Izuzetno se prvi stavak neće primjenjivati kod postojeće izgradnje u uličnom koridoru državne ceste D 20, gdje se postojeći ulični pravac kod gradnje novih i zamjenskih građevina može uvući u odnosu na formirani, s time da se novi građevinski pravac formira uvijek na istoj udaljenosti, odnosno ako je izgrađena već građevina sa tako uvučenim građevinskim pravcem uz državnu cestu D 20 potrebno je uskladiti građevinski pravac sa tom građevinom.

Članak 15.

Članak 15. U članku 37. u drugom stavku iza riječi “odnosno stambeno-poslovne građevine” dodaje se: “te seže u dubinu do najviše 100,0 m od regulacijskog pravca.” U trećem stavku umjesto 70,0 m treba stajati “75,0m od pojasa stambene, stambeno poslovne gradnje, odnosno 100,0 m od regulacijskog pravca, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja. Propisana udaljenost vrijedi i za dijelove građevine koji su namijenjeni kao pomoćni prostori (skladišta, spremišta)”. Stranica 1200 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2008. Iza trećeg stavka dodat će se četvrti stavak koji glasi: Izuzetno se pojasevi gradnje iz stavka (1,2,3) neće primjenjivati na prostorima izgrađenih dijelova, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, gdje je potrebno zadržati karakterističan uzorak naselja u smislu veličine građevne čestice. Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji i zamjeni postojeće građevne strukture.

Članak 16.

Članak 16. U članku 39. u prvom stavku iza riječi “a 6,0 m za katne građevine” dodaje se: “te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,6 m.”
Članak 17. U članku 40. ispred 1. stavka (1, 2. i 3. stavak postaju 3, 4. i 5.) dodaju se novi 1. i 2. stavak koji glase: Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. Iznimno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 18.

Članak 18. U članku 42. prvi stavak se zamjenjuje novim stavkom koji glasi: Visina građevine utvrđuje se kao visina vijenca građevine, a mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
Članak 19. U članku 46. drugi stavak se zamjenjuje novim stavkom koji glasi: Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.

Članak 20.

Članak 20.
Članak 48. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: Dijelovi (etaže) i visina građevine: Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Članak 21.

Članak 21. Iza Članka 52. dodaje se podnaslov i novi članci 52a., 52b., 52c. koji glase: Uvjeti za izgradnju u središtu naselja Donja Dubrava
Članak 52a. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Donja Dubrava, gdje su smještene centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine Trg Republike su: Općinska uprava, crkva sa kurijom župnog dvora, stara škola, pošta, zdravstveni dom, društveni dom i stambeno poslovni objekti uz njih.

Članak 52b.

Članak 52b. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koji se odnose na: - sklad volumena građevina, - skladni odnos volumena građevine i volumena krova, - sklad javnih površina. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.

Članak 52c.

Članak 52c. Uređenjem središta Općine Donja Dubrava moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina, te uređenje čitavog središta naselja na temelju Detaljnog plana uređenja. Na neizgrađenim građevnim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha.

Članak 22.

Članak 22. U članku 66. drugi stavak se zamjenjuje novim stavkom koji glasi: Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne otpadne vode moraju se sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. 17. listopada 2008. Broj 19 - Stranica 1201 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 23. Iza članka 70. dodaje se novi članak 71a. koji glasi: Prostor centra naselja koji oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom urbanističko arhitektonskom rješenju i opremiti elementima urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju zgrada sjedišta Općine građevina Zalan Trg Republike 9, te građanske kuće Trg Republike 3. U postupcima uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) preporuča se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha , jasen, hrast, lipa, javor, kesten).

Članak 24.

Članak 24. U članku 78. osmi stavak se briše.
Članak 25. Iza članka 78. dodat će se novi članak 78a. koji glasi: Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, visoke divljači, magaraca, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 komada goveda, 100 komada svinja ili 8.500 komada peradi ili uzgoj do 30 komada uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima visoke gospodarske učinkovitosti. Veličina građevinske čestice izdvojenog gospodarstva mora biti površine min. 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 100,0 m2, izgrađene kao montažne od drveta,visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama crvene ili zelene boje. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne ceste, groblja, građevinskog područja naselja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Općine, biti udaljeni najmanje 100,0 m, od županijskih i lokalnih cesta najmanje 20,0 m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 10,0 m.

Članak 26.

Članak 26. U članku 80. u drugom stavku se broj sjedećih mjesta 24 u restoranu, zamjenjuje sa brojem 50 sjedećih mjesta u restoranu.
Članak 27.
Članak 87. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: Namjene, lokacija te površina izdvojenih područja za obavljanje športsko rekreacijske namjene i ugostiteljskoturističke namjene za područje Općine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000, a odnose se na: - zonu rekreacije i sporta na vodi, na području poluotoka ušća oteretnog kanala HE Donja Dubrava i starog toka rijeke Drave /oznaka R3/, - područja kraj mosta državne ceste D20, kraj lijeve obala Drave i starog rukavca, područje namijenjeno za uređenje u svrhu izletničkog i lovnog turizma i rekreacije s pristaništem za čamce /oznaka R2, T1 i T2/, - područje rekreacije i sportskog ribolova na području revitaliziranog starog rukavca rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava uz sam nasip /oznake R2/, - područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova između oterenog kanala HEDD i starog toka rijeke Drave /oznake R2/, - lokacija za uređenje izletničkog punkta postavom riječnog mlina uz desnu obalu Drave južno od naselja Donja Dubrava.

Članak 28.

Članak 28.
Članak 88. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: Zona rekreacije i sporta na vodi, na području poluotoka ušća oteretnog kanala HE Donja Dubrava i starog toka rijeke Drave /oznaka R3 / namijenjena je uređenju prostora za: - plažu u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna sportska igrališta – odbojka na pijesku, mali nogomet na pijesku, stolni tenis, i sl., - sportovi na vodi, - pristanište za čamce u vidu pontona, - ljetnog kampa, isključivo šatori. Zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - razgraničenje namjena, - parcelacija čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina, s uvjetima zaštite područja rijeke Drave i Mure pod preventivnom zaštitom, - građevine trebaju biti građene od drveta, namijenjene isključivo za povremeno korištenje, locirane iznad nivoa velike vode 100 godišnjeg povratnog perioda, - odvodnju otpadnih voda s područja inundacije treba riješiti na način da se otpadne vode odvedu izvan područja inundacije te da se zbrinu na zakonom propisan način. Prateći sadržaji mogu se urediti u smislu omogućavanja upražnjavanja rekreacije i sporta unutar inundacije rijeke Drave uz zadovoljenje i usklađenje zahvata sa svim propisima kojima se osigurava sigurnost i zaštita, te kontrolira slobodni pristup vodenim površinama. Za prilaz zoni potrebno je urediti postojeći put uz nasip oteretnog kanala He Dubrave.

Članak 28.

Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji. Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija za rijeku Dravu.
Članak 29.
Članak 89. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: Stranica 1202 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2008. Zona izletničkog i lovačkog turizma kraj mosta državne ceste D20, kraj lijeve obala Drave i starog rukavca /oznaka R2, T1 i T2/, namijenjeno je uređenju prostora za: - lovni turizam u sklopu kojeg su moguće i prateće ugostiteljsko turističke građevine sa smještajem, - ugostiteljsko turistička namjena s najviše dvije ugostiteljske građevine različitih obima ugostiteljskih usluga (restoran, caffe bar), - turističko naselje do najviše 15 smještajnih jedinica isključivo ukoliko ga je moguće izvesti kao drveno, sojeničko naselje, koje se ambijentalno uklapa u okoliš, s pratećim servisima. Zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - razgraničenje namjena, - parcelacija čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina s uvjetima zaštite područja rijeke Drave i Mure pod preventivnom zaštitom. Prateći sadržaji mogu se urediti u smislu omogućavanja upražnjavanja rekreacije i sporta unutar inundacije rijeke Drave uz zadovoljenje i usklađenje zahvata sa svim propisima kojima se osigurava sigurnost i zaštita te kontrolira slobodni pristup vodenim površinama.

Članak 29.

Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji. Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija za rijeku Dravu. Iza članka 89. se dodaje novi članak 89a. koji glasi:
Članak 89a. Rekreacijska područja uz ribnjake mogu se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova gdje uzgoj ribe i ribolov imaju prvenstveno sportsko-rekreacijsku svrhu, a to su: - područje rekreacije i sportskog ribolova na području revitaliziranog starog rukavca rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava uz sam nasip /oznake R2/, - područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova između oterenog kanala HEDD i starog toka rijeke Drave /oznake R2/. Unutar područja ribnjaka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0 m2, visine vijenca do 3,8 m, pokrova od glinenog crijepa ili šopa, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala, - graditi privezište za čamce, klupe odmorišta, isključivo od drveta. Područje rekreacijskih ribnjaka potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - razgraničenje namjena, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina s uvjetima zaštite područja rijeke Drave i Mure pod preventivnom zaštitom.

Članak 30.

Članak 30. U članku 90. u prvom stavku briše se riječ “DPU-a i procjena utjecaja na okoliš” i zamjenjuje sa riječima “prostornog plana užeg područja UPU-a”. U drugom stavku riječi “Detaljnim planom uređenja” zamjenjuju se riječima “Urbanistički plan uređenja”.
Članak 31.
Članak 94. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: Gospodarske djelatnosti na području Općine Donja Dubrava mogu biti smještene: - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. "Izgradnja izvan građevinskog područja naselja", te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. "Zone mješovite, pretežito stambene namjene".

Članak 32.

Članak 32.
Članak 95. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene pretežito stambene moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.)

Članak 33.

Članak 33. Iza članka 95. dodaju se novi članci 95a., 95b. i 95c., koji glase:
Članak 95a. Unutar zone mješovite namjene – pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 95b. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. 17. listopada 2008. Broj 19 - Stranica 1203 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. Iznimno se za postojeću gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.

Članak 95c.

Članak 95c. Unutar građevinskog područja mješovite – pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.

Članak 34.

Članak 34. U članku 114. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici ili na javnoj površini u neposrednoj blizini uz suglasnost lokalne samouprave ili vlasnika.
Članak 35. Iza članka 117. dodaje se novi članak 117a. koji glasi:
Članak 117a. U mješovitoj pretežito stambenoj zoni mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,6 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveće visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti 4,8 m, - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400 m2 po čestici.

Članak 36.

Članak 36. U članku 127. iza četvrte alineje dodaje se peta i šesta alineja koje glase: U gospodarskoj zoni sjeveroistok i sjeverozapad potrebno je projektirati servisnu cestu, te za svaku izvesti priključak na javnu cestu ŽC 2041. Priključke na javnu cestu ŽC 2042 potrebno je projektirati u jednom nivou jedan nasuprot drugog, tako da dobijemo okomito raskršće. Sve priključke projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.
Članak 37. U članku 130. u tablici pod rednim brojem 8. u koloni namjena građevina riječ “višestambena građevina” zamjenjuje se sa riječi STAMBENA GRAĐEVINA.

Članak 38.

Članak 38. U članku 134. u prvom stavku brišu se početne riječi: “U gradovima i naseljima s gradskim obilježjem” tako da prvi stavak počinje sa riječi: “Prigodom..... U istom stavku iza riječi “(bruto) površina” riječ “više” zamjenjuje se sa riječi “veće”, a iza riječi “s više od “ riječ “dva” zamjenjuje se sa riječi “tri”.
Članak 39. Iza članka 138. dodaje se novi članak 138a. koji glasi: Za mješovite zone planirane PPUO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu PPUO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici. Priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: a) međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: Stranica 1204 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 17. listopada 2008.