Izvješće o stanju u prostoru Općine Selnica

7. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 26. Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/01 i 3/06), Općinsko vijeće Općine Selnica na 12. sjednici održanoj 20. lipnja 2007. godine, donosi 13. srpnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 7 - Stranica 1017 iZVJEŠĆE o stanju u prostoru Općine Selnica 1 OSNOVNA OBiLJEŽJA 1.1 POLOŽAJ, TERITORIJALNI USTROJ I BROJ STANOVNIKA OPĆINE SELNICA Općina Selnica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Međimurske županije. Općina je smještena u sjeverozapadnom dijelu Međimurske županije i pripada mikroregionalnoj cjelini Gornjeg Međimurja. Zauzima površinu od 24,8376 km2 i petnaesta je, po veličini, jedinica lokalne samouprave u Županiji, odnosno čini 3,42% ukupne površine Županije. Općina Selnica graniči zapadno s Općinom Štrigova, sjeverno s Općinom Sveti Martin na Muri, istočno s Gradom Mursko Središće, dok južno graniči s Općinom Sveti Juraj na Bregu. Površina Katastarska katastarskih općina % općina u hektarima Selnica 1.518,90 61,15% Zebanec 928,11 37,37% 2001. naselje 1991. EU Bukovec 192 181 D. Koncovčak 337 308 D. Zebanec 200 190 G. Zebanec 270 234 Merhatovec 172 160 Plešivica 110 118 Praporčan 218 187 Selnica 1.059 1.106 Zaveščak 301 293 Zebanec Selo 463 665 UKUPNO 3.322 3.442 prosj. stopa na ukupan broj stanovnika Općine Tablica 2 Pregled kretanja stanovništva kroz posljednja dva popisna razdoblja, pojedinačno za naselja Općine Selnica je, kao općinsko središte, u sustavu središnjih naselja Županije svrstana u kategoriju IV. stupnja centraliteta, odnosno u područno središte.

U sustavu razvojnih središta Županije Selnica spada u tip žarišta Z4 sa zonom utjecaja od 2,0 km i sa 1000 pretpostavljenih radnih mjesta. U Selnici postoji – sjedište 1 Površina Katastarska katastarskih općina % općina u hektarima Sveti Martin na Muri 36,75 1,48% UKUPNO 2.483,76 100,00% Tablica 1 Tablični pregled podataka o površini katastarskih općina u sastavu Općine Selnica1 Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Općina je imala 3.322 stanovnika, a prema rezultatima popisa stanovništva iz 2001. godine 3.442 stanovnika. Navedeni broj stanovnika rezultat je popisne metode prema EU standardima, tj. ona prikazuje broj stalnog stanovništva. Ukoliko se koristi metoda usporediva s prethodnim popisnim metodama 2001. godine broj stanovnika Općine iznosi 3.935. Gustoća naseljenosti s 3.442 stanovnika Općine je 138,58 st/km2. U sastav Općine ulaze 10 naselja – Bukovec, Donji Koncovčak, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Plešivica, Praporčan, Selnica, Zaveščak i Zebanec Selo. prognoza po prognoza po 2001. stopa stopi 91/01 za stopi 91/01 za usporedivo 91/01 2011. 2021. 207 0,76 195 210 352 0,44 322 336 217 0,82 206 224 268 -0,07 232 231 183 0,62 170 181 135 2,07 145 178 214 -0,19 184 180 1.264 1,79 1.320 1.576 335 1,08 326 363 760 5,08 1.092 1.792 3.935 4.192 5.270 1,71 4.077 4.829 općinske uprave, mjesni odbor, pošta, ljekarna, ambulanta, osmogodišnja osnovna škola odnedavna sa školskom sportskom dvoranom, dva dječja vrtića, društveni dom, crkva s župnim uredom i groblje.

1.2 GOSPODARSKA OSNOVA Najveći udio zaposlenih je u primarnom sektoru – cca 45,32%, dok je u sekundarnim djelatnostima zaposleno 31,71% stanovništva. Površina naselja dobivena je izmjerom Autodesk računalnim programom na podlozi detaljnih katastarskih listova u rasterskom formatu, koje je izradila tvrtka Geogauss d.o.o. 2003. godine Stranica 1018 - Broj 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 13. srpnja 2007. Udio u uku- Udio u uku OSNOVNE PRIVREDNE Sektor pnom broju pnom broju GRANE zaposlenih stanovnika Poljoprivreda, šumarstvo I 45,32% 16,44% i vodoprivreda Industrija, rudarstvo i gra- II 31,71% 11,50% diteljstvo Promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt III 9,93% 3,60% i osobne usluge, stambenokomunalna djelatnost Financije, tehničke i poslovne usluge, obrazovanje, znanost, kultura i informacije, zdravstvena zaštita i IV 13,05% 4,74% socijalna skrb, tijela, državne vlasti, tijela lokalne samouprave, udruženja i organizacije 100,00% 36,29% Tablica 3 - Udio u uku- Broj VRSTA DJELATNOSTI pnom broju zapos. zapos. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 566 45,32% Ribarstvo 0 0,00% UKUPNO 566 45,32% Rudarstvo i vađenje 1 0,08% Prerađivačka industrija 253 20,26% Građevinarstvo 142 11,37% UKUPNO 396 31,71% Opskrba električnom energijom, pli- 5 0,40% nom i vodom Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, te predmeta 74 5,92% za osobnu upotrebu i kućanstvo Hoteli i restorani 18 1,44% Prijevoz, skladištenje i veze 27 2,16% UKUPNO 124 9,93% Financijsko posredovanje 10 0,80% Poslovanje nekretninama, iznajmlji- 32 2,56% vanje i poslovne usluge Javna uprava i obrana, obvezno soci- 29 2,32% jalno osiguranje Obrazovanje 22 1,76% Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 23 1,84% Ostale društvene, socijalne i osobne 35 2,80% uslužne djelatnosti Privatna kućanstva sa zaposlenim 1 0,08% osobljem Izvanteritorijalne organizacije i ti- 0 0,00% jela Nepoznata djelatnost 11 0,88% UKUPNO 163 13,05% UKUPNO 1.249 100,00% Aktivno stanovništvo Općine Selnica koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti i udio u privrednim sektorima 2001.

2 POKRIVENOST PODRUČJA DOKUMENTiMA PROSTORNOG UREĐENJA i ANALiZA NJENE PROVEDENOSTI 2.1 PROSTORNI PLAN (bivše) OPĆINE ČAKOVEC Važeći dokument prostornog uređenja kojim je generalno reguliran način uređenja i korištenja prostora za izgradnju na prostoru Općine Selnica je Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec (“Službeni vjesnik Općine Čakovec” broj 12/82, 10/83, 5/84 i 11/85 i “Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/98 i 8/01). Do donošenja Prostornog plana uređenja Općine Selnica (koji je u postupku javne rasprave), Prostornim planom (bivše) Općine Čakovec su kao osnova prostornog rasta naselja određene granice građevnog područja. Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec je kao dokument prostornog uređenja donesen 1978. godine. Taj plan je obuhvatio područje Međimurja koje se kao prostornogeografska cjelina tada poklapalo sa političkim ustrojem općine Čakovec. Godine 1982. donesene su odredbe za provođenje PPO-a koje se uz izmjene i dopune i danas koriste. Osnovna koncepcija PPO Čakovec se bazira na ideji ravnomjernog demografskog, gospodarskog i kulturnog razvoja prostora Međimurja kroz hijerarhiju naselja različitih stupnjeva centraliteta i njihovog interaktivnog djelovanja. Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec definira granice građevnog područja unutar kojih je dozvoljena gradnja u skladu sa gospodarskim mogućnostima razvoja komunalne infrastrukture i na način da se čuvaju preostali neizgrađeni prostori između naselja. 2.2 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Prostorni plan Međimurske županije donijela je Županijska skupština Međimurske županije na svojoj 5. sjednici održanoj 30. studenoga 2001. godine. Plan je objavljen u cijelosti u “Službenom glasniku Međimurske županije” broj 8/01, 13. srpnja 2007.

“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 7 - Stranica 1019 a odluka o njegovom donošenju u “Službenom glasniku Međimurske županije” broj 7/01. Prostorni plan Međimurske županije razrađuje načela prostornog uređenja, utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora uvažavanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti. PPŽ sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju. Prostornim planom Međimurske županije određene su obveze i smjernice planiranja užih prostora u odnosu na prioritete prostornog razvoja Županije u cjelini. Selnica je županijskim prostornim planom kvalificirana kao područno središte. U sustavu razvojnih središta Selnica je svrstana u četvrtu (oznaka Z4), od četiri kategorije razvojnih središta unutar područja županije. Kategoriju Z4 definira 1.000 – 3.000 stanovnika i više od 1.000 zaposlenih u kružnom području radijusa R=2 km. 2.3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SELNICA Izrada Prostornog plana uređenja Općine Selnica predviđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica iz 2004. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04).

Izrada je započela početkom 2006. godine i trenutno je u postupku javne rasprave. Prostorni plan uređenja Općine Selnica temeljni je plan kojim će se koncipirati daljnji prostorni razvoj Općine. Osnovna zadaća PPUO je analiza potreba za korištenjem prostora Općine, definiranje ciljeva i utvrđivanje koncepta prostornog razvoja. NAZiV PROSTORNOG PLANA 1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SELNICA 2. DETALJNI PLANOVI UREĐENJA 2.1 Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Selnici 2.2. Detaljni plan uređenja područja “Kutnjakov breg” u Selnici 2.3. Detaljni plan uređenja područja “Bukovčak” u Selnici 2.4. Detaljni plan uređenja područja centra u Zebanec Selu 2.5. Detaljni plan uređenja područja Štučec u Selnici 3.2 OCJENA UNAPREĐENJA RAZINE KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURNE OPREMLJENOSTI NASELJA OPĆINE U PROTEKLOM PLANSKOM RAZDOBLJU 2.4 DETALJNI PLANOVI UREĐENJA Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, usvojenim u travnju 2004. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04) bila je predviđena izrada 5 detaljnih planova uređenja. U periodu do 2006. usvojen je Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Selnici. Za DPU područja centra u Zebanec selu i DPU-a područja “Bukovčak” u Selnici provedena je javna rasprava. Detaljni plan uređenja područja “Kutnjakov breg” u Selnici i Detaljni plan područja “Štučec” u Selnici nisu u postupku izrade. 3.4.1 Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Selnici (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04) DPU je izrađen temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica iz 2004. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04).

Detaljnim planom uređenja rješava se dio prostora naselja Selnica, sjeveroistočno od županijske ceste Selnica – Zebanec Selo i južno od postojećeg nogometnog igrališta. Ukupna površina područja obuhvata je cca 9,45 ha. 3 OCJENA PROVEDENiH MJERA PROSTORNOG RAZVOJA i UREĐENJA OPĆiNE SELNiCA iZ PRETHODNOG RAZDOBLJA 3.1 OCJENA REALIZACIJE PROVEDENIH MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU Izvješće o stanju u prostoru Općine Selnica i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za prethodno razdoblje doneseni su na Općinskom vijeću u travnju 2004. godine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04). Program mjera za unapređenje stanja u prostoru predvidio je izradu slijedećih dokumenata prostornog uređenja - prostornih planova: FAZA REALiZACiJE izrada PPUO Selnica započela je u siječnju 2006. godine i u postupku je javne rasprave DPU je donesen u travnju 2004. godine i objavljen u Sl. glasniku Međimurske. županije br. 3/04. DPU-a je sa DPU-a područja “Bukovčak” u Selnici spojen u jednu cjelinu izrada DPU-a je započela i završen je postupak javne rasprave izrada DPU-a je započela i završen je postupak javne rasprave nije započela izrada DPU-a 3.2.1 Selnica Selnica je središnje naselje jedinice lokalne samouprave i njeno sjedište. Naselje je smješteno uz županijsku cestu ŽC 2005 Vrhovljan – Selnica – Zebanec Selo. Stranica 1020 - Broj 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 13. srpnja 2007. Selnica je centralno naselje u Općini i prema njemu gravitiraju sva ostala naselja.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva 2001. u Selnici je živjelo 1106 stanovnika. To čini cca 32,13 % ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave. U naselju postoji mjesni odbor, pošta, osmogodišnja osnovna škola odnedavna sa školskom sportskom dvoranom, dva dječja vrtića, ljekarna, ambulanta društveni dom, crkva s župnim uredom i groblje. Od prometne i komunalne infrastrukture Selnica ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju, javnu rasvjetu i telefon. Naselje je nastalo na prvim briježnim obroncima iznad Selničkog potoka, a stari centar obilježavaju župna crkva sv. Marka sa župnim dvorom, nekoliko starih javnih građevina i stambena ulica koja se u smjeru istoka penje prema groblju. Na ovaj centar usmjeren je i disperzni dio naselja koji se razvijao po okolnim obroncima. U posljednjih 50-tak godina, planska urbanizacija, prvenstveno unašanjem javnih sadržaja – osmogodišnje škole, trgovačkog centra i pošte, premjestila je središte naselja na lokaciju uz prometnicu Čakovec – Sveti Martin na Muri, te usmjerila izgradnju individualnog stambenog naselja na nizinsko područje, uz prometnicu prema Murskom Središću. Ovako građena, Selnica ima u sebi integrirane sve načine gradnje naselja, ruralne – i to klasični nizinski i disperzni, briježni tip, ali i individualnu gradnju na pojedinačnoj čestici, koja po sadržaju više odgovara gradskom, nego seoskom načinu korištenja čestice. 3.2.2 Bukovec Naselje Bukovec nalazi se jugozapadno od Selnice, uz županijsku cestu ŽC 2006 Selnica – Prekopa.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Bukovcu je živjelo 181 stanovnika, što čini cca 5,25 % stanovništva Općine. U naselju djeluje mjesni odbor. Od prometne i komunalne infrastrukture Bukovec ima asfaltirane prometnice, vodovodnu mrežu, električnu energiju i telefon. Tipično je naselje disperzne naseljenosti. Osim javnih površina sportsko-rekreacijskog parka nema drugih posebno izdvojenih prostora javne namjene. 3.2.3 Donji Koncovčak Naselje Donji Koncovčak nalazi se zapadno od naselja Selnica, a smješteno je uz lokalnu cestu LC 20001 Vrhovljan – Kapelščak – Donji Koncovčak. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine Donji Koncovčak je imao 308 stanovnika, što čini cca 8,94% stanovništva Općine. Od prometne i komunalne infrastrukture Donji Koncovčak ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju, javnu rasvjetu i telefon. U naselju postoji mjesni odbor, društveni dom i sportski klub, trgovina dnevne opskrbe i novoizgrađena kapela. Naselje je u svom središnjem dijelu kompaktno izgrađeno, dok se u višem, briježnom dijelu, izrazito transformira u vikend područje, odnosno područje vinograda. 3.2.4 Zebanec Selo Naselje Zebanec Selo nalazi se jugoistočno od Selnice, uz županijsku cestu ŽC 2005 Zebanec Selo – Selnica – Vrhovljan. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Zebanec Selu je živjelo 665 stanovnika, što čini cca 19,32% stanovništva Općine. U naselju se nalazi područna škola, a djeluju mjesni odbor, dječji vrtić, trgovina i sportski klub.

Od prometne i komunalne infrastrukture Zebanec Selo ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju i telefon. Zebanec Selo zapravo je središnji prostor razvoja svih triju naselja koja nose naziv Zebanec. Nastalo je uz glavnu prometnicu i na relativno nizinskim prostorima, te je jedino naselje koje je u cijelosti imalo određene granice građevinskog područja naselja. Središtem mu prolazi kanalizirani vodotok Doljnji potok, uz kojeg je izveden sportski park s nogometnim igralištem. 3.2.5 Donji Zebanec Naselje Donji Zebanec nalazi se jugozapadno od naselja Zebanec Selo, uz lokalnu cestu LC 20016 Pleškovec – Plešivica – Zebanec Selo. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine Donji Zebanec je imao 190 stanovnika, što čini cca 5,52% stanovništva Općine. Od prometne i komunalne infrastrukture Donji Zebanec ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju i telefon. Tipični je prostor disperzne naseljenosti. Ipak područje koje se direktno nadovezuje na Zebanec Selo većeg je postotka izgrađenosti, tako da danas već ima obilježja zbijenog naselja. Udaljeniji dijelovi naselja, dublje u briježnom području i dalje su disperzno izgrađeni, a uz stanovanje se pojavljuju i prostori vinograda s klijetima i vikendicama. 3.2.6 Gornji Zebanec Naselje Gornji Zebanec nalazi se južno od Selnice, uz županijsku cestu ŽC 2005 Vrhovljan – Selnica – Zebanec Selo. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Gornjem Zebancu je živjelo 234 stanovnika, što čini cca 6,79 % stanovništva Općine.

Od prometne i komunalne infrastrukture Gornji Zebanec ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju, javnu rasvjetu i telefon. Gornji Zebanec je, slično kao i Donji Zebanec izgrađivan sa usmjerenjem prema Zebanec Selu, međutim, značajnom izgradnjom Selnice u nizinskom području, danas su dijelovi Gornjeg Zebanca fizički povezani i gotovo da se nastavljaju na prostor naselja Selnica. 3.2.7 Merhatovec Naselje Merhatovec nalazi se u južnom dijelu Općine, uz lokalnu cestu LC 20017 Merhatovec – Štrukovec. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Merhatovcu je živjelo 160 stanovnika, što čini cca 4,64% stanovništva Općine. Od prometne i komunalne infrastrukture Merhatovec ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju, javnu rasvjetu i telefon. U naselju postoji mjesni odbor, društveni dom i novoizgrađena kapela. Naselje je u nastanku imalo obilježja disperzne naseljenosti, ali je do danas prostor između izdvojenih stambenih područja gotovo popunjen. Uz naselje je pronađeno izvorište termalne vode, tako da se može očekivati mogućnost njenog iskorištavanja u turističke svrhe. 13. srpnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 7 - Stranica 1021 3.2.8 Plešivica Naselje Plešivica nalazi se jugozapadno od naselja Zebanec Selo, uz lokalnu cestu LC 20016 Pleškovec – Plešivica – Zebanec Selo. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Plešivici je živjelo 118 stanovnika, što čini cca 3,42 % stanovništva Općine.

Od prometne i komunalne infrastrukture Plešivica ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju, javnu rasvjetu i telefon. Tipično je disperzno naselje Gornjeg Međimurja, a šarm krajolika koji ga okružuje počelo se iskorištavati za turističke svrhe uređenjem trim staze i rekreacijskog centra u naselju. 3.2.9 Praporčan Naselje Praporčan nalazi se jugozapadno od Selnice, uz lokalnu cestu LC 20015 Prekopa – Praporčan – ŽC 2006. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Praporčanu je živjelo 187 stanovnika, što čini cca 5,43% stanovništva Općine. U naselju djeluje mjesni odbor. Od prometne i komunalne infrastrukture Praporčan ima asfaltirane prometnice, vodovodnu mrežu, električnu energiju i telefon. Disperzno naselje, u kojem se vikend sadržaji miješaju sa stambenim sadržajima. Naselje nema jasno izraženog centra. 3.2.10 Zaveščak Naselje Zaveščak nalazi se zapadno od Selnice, uz županijsku cestu ŽC 2006 Selnica – Prekopa. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Zaveščaku je živjelo 293 stanovnika, što čini cca 8,51 % stanovništva Općine. U naselju djeluje mjesni odbor. Od prometne i komunalne infrastrukture Zaveščak ima asfaltirane prometnice, vodovodnu i plinsku mrežu, električnu energiju i telefon. Kao prostor disperzne naseljenosti, koji se nalazi u neposrednoj blizini Selnice, značajnije se popunjava građevnom strukturom uz prometnicu prema Selnici. Ostatak područja je i dalje disperzno građen, te se unutar njega miješaju stambena područja i vinogradi.

4 ZAVRŠNE ODREDBE Izvješće o stanju u prostoru Općine Selnica stupa na snagu 8 dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Izvješće o stanju u prostoru Općine Selnica u roku od 15 dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”, dostavlja se: - Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije i - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SELNICA KLASA: 021-05/07-01/20 URBROJ: 2109/15-07-01 Selnica, 20. lipnja 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Debelec, v. r. AKTi OPĆiNSKOG POGLAVARSTVA