Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja “Ulice Ivana Novaka Štefanec”

20. Na temelju Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/01, 32/02, i 100/04.), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova (“Narodne novine” broj 101/98.) i članka 15. Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 02/05.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 11. sjednici, održanoj 12. lipnja 2006. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Ulice Ivana Novaka Štefanec” P R O V E D B E N E O D R E D B E OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja “ - „ULICA IVANA NOVAKA ŠTEFANEC“ (u daljnjem tekstu Detaljni plan). Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” 3/05.) a u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/05). Granice obuhvata Detaljnog plana utvrđene su Prostornim planom uređenja općine i prikazane su u svim kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi 5,9 ha. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela TEKSTUALNI DIO SADRŽI: I OBRAZLOŽENJE II PROVEDBENE ODREDBE GRAFIČKI DIO SADRŽI KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:1000 i to 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3A. Plan komunalne infrastrukture - Plan prometa B r o j 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Stranica 1199 3B. Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacije 3C. Plan komunalne infrastrukture - plinoopskrba 3D. Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba 3E. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br.2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina prema namjeni pojedinih građevnih čestica ili površina i to: - površine novih građevnih čestica s oznakom njihove pretežite namjene (oznake S, M1) - prometne površine namijenjene kolno-pješačkim i pješačkim komunikacijama (označene linijski) - površine za javno i zaštitno zelenilo (oznake Z, Z1) i zelene površine u koridoru prometnica
Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, što je prikazano u kartografskom prikazu br. 2

Članak 6.

Članak 6. U stambenoj dijelu zone namjena osnovnih građevina može biti stambena ili stambeno-poslovna-pretežito stambena. Uz osnovnu građevinu dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina (garaže, spremišta) i poslovnih građevina te gospodarskih građevina. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NA- MJENU, POVRŠINE I IZGRAĐENOST PLANI- RANIH GRAĐEVNIH ČESTICA I DOZVOLJENU VISINU GRAĐEVINA
Članak 7. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno. Tabelarni prikaz sastavni je dio teksta plana pod poglavljem - Obrazloženje plana. Oznake u tabeli : kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice) - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma) kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (odnos ukupne brutto građevinske površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice) - brutto građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža građevine V max- maksimalna dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine mjerena od kote zaravnjenog terena okolnog zemljišta u pravilu s one strane građevine koja je orjentirana na javnu površinu (obvezni građevni pravac) E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVI- NA

Članak 8.

Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica ili njihovih dijelova sastoji - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici - namjena građevina - smještaj građevina na građevnoj čestici (osnovna i pomoćna građevina) - oblikovanje građevina - uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 9. Nove građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu br. 4. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”. U tom je kartografskom prikazu: - novoformiranoj građevinskoj čestici dodijeljena je numerička oznaka od np 1 do np 28 U tekstualnom dijelu (tabelarnom prikazu u 1.1.) za građevne čestice određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), gustoća izgrađenosti (Gig) i gustoća stanovanja (Gst) - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 10.

Članak 10. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: 0,40 - za sve čestice s oznakom S (stambene namjene) 0,40 - za čestice s oznakom M1(mješovite, pretežito stambene namjene)
Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 5% planirane površine. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 12. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5 “Uvjet gradnje”), i definirane granicama Stranica 1200 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 7 gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine). Ostale građevine (pomoćne, gospodarske, te poslovne građevine) mogu se graditi na česticama oznake S i M1 u skladu s provedbenim odredbama. Ukupna izgrađenost parcele ne smije prelaziti dozvoljeni koeficijent iz članka 10.

Članak 13.

Članak 13. Gospodarske građevine s izvorom zagađenja (vezane na poljoprivredu) mogu biti maksimalne tlocrtne površine od 130,0 m2 s time da površina za držanje stoke ne može biti veća od 90 m2, a preostali prostor mora biti bez izvora zagađenja. Takve građevine moraju biti udaljene od pojasa stambenih građevina min. 12m odnosno u području obuhvata ovog plana 37 m od regulacijskog plana.
Članak 14. Maksimalna visina vijenca novih i rekonstruiranih građevina (dogradnja, nadogradnja) definirana je u tabeli tekstualnog dijela koja je sastavni dio ovih odredbi, tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do vijenca računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta ili pločnika u pravilu na obaveznom građevnom pravcu. Maksimalna visina vijenca građevina iznosi : - 6,60 m - za nove građevine osnovne namjene s oznakom namjene S i M1 - 4,00 m - za pomoćne građevine izgrađene na ugrađen način ili kao slobodnostojeće. - 5,00 m - za poslovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu - 4,00 m – za poljoprivredno-gospodarske građevine bez izvora zagađenja - 4,50 m – za polj. gospodarske građevine sa izvorom zagađenja iz čl.13.

Članak 15.

Članak 15. U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra podrum (Po), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje( Pot). Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma nije viša od 1,20 m od kote zaravnjenog terena Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je visinom nadozida od nosive konstrukcije i to 60 cm za jednokatne odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine s time da je za dozvoljenu visinu građevine mjerodavna najviša visina vijenca . Ako potkrovlje ima veću visinu od navedene smatrat će se etažom. Prikaz katnosti stambenih i mješovitih građevina prikazan je na kartografskom prikazu br. 5. - Uvjeti gradnje kao i u tabelarnom dijelu.

Članak 16.

Članak 16. Minimalna tlocrtna površina stambene , poslovne ili stambeno poslovne građevine je 64 m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom je 30 m2. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 17. Za stambenu zonu unutar ovog plana određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice i to: - pojas stambene “S” odnosno stambeno-poslovne “M1” izgradnje u dubinu 25 m od regulacijskog pravca, - pojas poslovnih građevina za tihe i čiste djelatnosti i pomoćnih građevina do 37 m od regulacijskog pravca - pojas izgradnje gospodarskih. ili poslovnih s izvorom zagađenja od 37 m do najviše 90 m u dubinu građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu 2 i po namjeni se razlikuju : - stambena namjena (oznake S), - mješovita namjena (oznake M1 – stambeno-poslovna, pretežno stambena.
Članak 19. Gospodarsko-poljoprivrednom građevinom u smislu ovog DPU-a smatraju se građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu biti: - bez izvora zagađenja (spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, proizvoda, kolnice, sjenici, sušare, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.) - s izvorom zagađenja-za uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe (kokošinjci, svinjci, kuničnjaci, staje, i sl.)

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskog gospodarstva su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, - odraslih svinja krmača do 5 komada, - tov svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
Članak 21. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe redovnoj uporabi građevine osnovne namjene kao što su različita spremišta, garaže, drvarnice, nadstrešnice i sl.

Članak 22.

Članak 22. Namjena građ. čestica s oznakom “S” je stambena. B r o j 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Stranica 1201 Na tim parcelama je pored stambene građevine moguće graditi jednu poslovnu, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu. U dijelu tlocrta u sklopu stambene građevine može se predvidjeti i poslovna namjena za isključivo tihe i čiste djelatnosti bez ikakvog potencijalnog izvora zagađenja ukoliko ničim ne ometa funkciju stanovanja i ukoliko ne zahtjeva veći broj parkirališta. Poslovni prostor u sklopu stambene građevine može zauzimati ukupno najviše 30% predviđene brutto površine gradivog dijela čestice.

Članak 23.

Članak 23. Namjena građ. čestica s oznakom “M1” je stambenoposlovna- pretežno stambena. Na tim parcelama je pored stambene ili stambeno-poslovne građevine kao osnovne građevine, moguće graditi i poslovnu građevinu prema uvjetima iz čl 24 te pomoćnu i gospodarsku građevinu prema uvjetima iz čl. 18. Vrsta djelatnosti ne smije bukom i emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambene zone. Poslovna građevina kao zasebna građevina na ovim česticama može zauzimati ukupno najviše 40% gradivog dijela čestice.

Članak 24.

Članak 24. U zoni mješovite pretežito stambene namjene s oznakom namjene M1, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-barovi, buffeti i sl.) b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine i dr.) Tihe i čiste djelatnosti mogu se smjestiti i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i uz ograničenje površine kao i u čl.22. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 25.

Članak 25. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. 5.-Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta osnovne građevine u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u čl.7 i da u koef. izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.
Članak 26. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne međe koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm, s otklopnim otvaranjem, a donji rub od terena podignut min. 180 cm, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog materijala , - ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizuelni kontakt.

Članak 27.

Članak 27. Međusobna udaljenost između građevina osnovne namjene (stambenih ili stambeno-poslovnih objekata) na susjednim parcelama ne može biti manja od 5 m. Međusobna udaljenost između pomoćnih, gospodarskih ili poslovnih građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od 4,0 m. Građevina prateće namjene uz osnovnu namjenu (poslovna za tihe i čiste uslužne djelatnosti) može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu ujednačenog oblikovanja .

Članak 28.

Članak 28. Iznimno kod stambenih ili stambeno-poslovnih građevina razvedenog tlocrtnog oblika može se dozvoliti da samo jedan manji dio građevine bude na manjoj udaljenosti ali ne manje od 3 m do susjedne međe. Udaljenost ostalih dijelova građevine, a koji se smatraju njenim dijelom (balkoni, terase, otvorena stubišta i sl.) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,00 m.
Članak 29. Slobodnostojeći objekti mogu se jednom stranom približiti međi i na manju udaljenost, a ne manju od širine strehe a min 60 cm s time da je odvodnja oborinske krovne vode riješena na parceli predmetne građevne čestice i ničim ne ugrožava susjedne objekte.

Članak 30.

Članak 30. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim dijelom i na samoj građevnoj međi uz uvjet da nemaju nikakvih otvora te da je nagib krovne plohe na stranu vlasnika te da nema nikakvog prepusta krova na međi. Zid između građevina se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presjecati čitavo krovište.
Članak 31. Uz stambene građevine na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine kao što su npr. spremišta ogrjeva i sl. te garaže odnosno manje poslovne građevine sa ili bez izvora Stranica 1202 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 7 zagađenja ovisno o namjeni građevne čestice (stambena ili mješovita namjena) te gospodarske građevine.

Članak 32.

Članak 32. Poslovne bez izvora zagađenja odnosno pomoćne građevine mogu se graditi: - prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici do granice gradivog dijela čestice za građevine ostale namjene - na građevinskoj međi kao dvojna građevina sa susjednom uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala - da se odvod atmosferilija s krova pomoćne ili poslovne građevine riješi na pripadajućoj čestici da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori.

Članak 33.

Članak 33. Gospodarske građevine poljoprivrednog gospodarstva i poslovne građevine s izvorom zagađenja moraju biti udaljene od pojasa namijenjenog za stambenu izgradnju najmanje 12 m odnosno najmanje 37 m od regulacijskog pravca i prostirati se u dubinu najviše 90 m od regulacijskog pravca. Površina građevne čestice pod poslovnom, gospodarskom i pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.
Članak 34. U obuhvatu ovog DPU ne mogu se graditi farme odnosno tovilišta.

Članak 35.

Članak 35. Građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 4,0 m za stambene i stambeno poslovne građevine.
Članak 36. Za građevine s oznakom namjene S i M1 dozvoljava se izuzetno da kod razvedenog tlocrta dio građevine prelazi izvan označene granice za razvoj tlocrta ali ne više od 1 m. Kod toga se dopušteno proširenje u pravilu dozvoljava u dubinu čestice a uz uvjet dopuštene izgrađenosti. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 36.

Članak 36. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu br. 5 te visinom vijenca u članku 14. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1.
Članak 37. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.

Članak 38.

Članak 38. Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno - oblikovnu cjelinu. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 39. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu br. 5 - Uvjeti gradnje.

Članak 40.

Članak 40. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti (minimalno makadamski kolnik i niskonaponska el. mreža) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika ali poštujući određeni ritam kolnih ulaza i sigurnost prometa..

Članak 41.

Članak 41. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu br. 5. - Uvjeti i način gradnje. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Najveća visina ograde prema ulici, za građevine oznake S, M1 može iznositi do 1,5 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica ali max. visine 1,20 m) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 42.

Članak 42. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. B r o j 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Stranica 1203 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM i INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 43. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 3A. 3.1.1. KOLNI PRISTUPI

Članak 44.

Članak 44. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Minimalna širina kolnog ulaza na je 3,00 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu.

Članak 45.

Članak 45. Za pristup do poljoprivrednih površina uz južnu granicu obuhvata ovog plana potrebno je formirati poseban poljski put u koridoru min. širine 4,00 m koji se spaja na stambenu ulicu I. Novaka preko zelene površine uz parcelu br. 28. 3.1.2 OBRADA POVRŠINA
Članak 46. Sve prometne površine ulice se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati pristupačnost osobama s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelazima. 3.1.3 PARKIRANJE

Članak 47.

Članak 47. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu.
Članak 48. Za građevine poslovne namjene treba osigurati 20-40 PM/ 1000 m2 korisnog prostora unutar građ. čestice. 3.1.4 BICIKLISTIČKI PROMET
Članak 49. Zbog male prometne opterećenosti ostalih novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijati će se kolnikom. ULIČNI KORIDORI
Članak 50. Ulični koridori definirani su u listu br. 3A –plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje. Ukupno ima 2 ulična koridora - Ulica -1 i Put -2.